A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Okruženje stalnih promjena i brzoga tehnološkog razvoja, izražene dostupnosti velike količine informacija i mnoštva različitih (neprovjerenih) izvora informacija otvara prostor unutar odgoja i obrazovanja za osposobljavanje i osnaživanje učenika u preispitivanju i vrednovanju različitih sadržaja, kreativnom osmišljavanju (novih) rješenja za brojne izazove, promišljanju izvan strukture i zadanih okvira uz njihov osobni razvoj i društvenu angažiranost. Nastavni predmet Kritičko mišljenje zauzima upravo taj prostor usredotočujući se na razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja kod učenika. Osim što odgovora na istaknute zahtjeve suvremenoga demokratskog okruženja, razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja učenika pridonosi i kvaliteti samog učenja – sadržaji koje se propituju, međusobno se povezuju te prenose u različite kontekste i svakodnevne situacije, brže se uče i bolje pamte, a upravo to predstavlja dodatnu vrijednost.

Važno je istaknuti to da se razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja postavlja kao odgojno-obrazovni zahtjev u gotovo svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što ukazuje i na njegovu važnost za suvremeni odgoj i obrazovanje općenito. Ta je kompetencija važna za učinkovito učenje svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se ona u svakom od tih područja razvija kao prirodna posljedica aktivnoga, kreativnoga, problemskoga, istraživačkoga, kritičkoga i dubinskoga pristupa sadržaju poučavanja. Metode (aktivnog) poučavanja koje se primjenjuju u poučavanju nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje primjenjuju se i u svim ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Kurikulum nastavnog predmeta Kritičko mišljenje skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema.

Za razliku od drugih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema kojima razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja ipak nije primarni odgojno-obrazovni cilj, nastavni je predmet Kritičko mišljenje usmjeren upravo na razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, ključne kompetencije 21. stoljeća i cjeloživotnoga učenja, kompetencije dobroga poučavanja i kvalitetnoga učenja. Usmjeravanjem na razvoj kritičkoga mišljenja kao opće i generičke kompetencije, učenike se ciljano poučava logičkom i strateškom mišljenju, upravljanju vlastitim mišljenjem, medijskoj pismenosti, održivom razvoju, građanskom odgoju i obrazovanju te odgoju za demokratske vrijednosti. Osnažuje se intelektualna opreznost i znatiželja, fleksibilnost, fluentnost, originalnost, elaboracija i otvorenost prema različitim perspektivama i stavovima. Razvojem kompetencije kritičkoga mišljenja učenici jačaju svoje samopouzdanje, ali i odgovornost, empatiju i solidarnost uz poštivanje demokratskih vrijednosti. Slijedom navedenoga, s truktura kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje prati spomenute elemente kompetencije kritičkoga mišljenja i odnosi se na A) Upravljanje informacija i primjenu strategija kritičkoga mišljenja; B) Osobnu i društvenu odgovornost, etičnost djelovanja; te C) Upravljanje vlastitim mišljenjem.

U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – KM. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ jer je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi. Nakon toga slijedi oznaka domene, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene.

Komentiraj

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Osnovni odgojno-obrazovni cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje je poticati razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja kod učenika koja će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga, osobnog i profesionalnog, života.

Navedeni osnovni cilj ostvaruje se kroz nekoliko podciljeva :

1. Učenik usvaja znanja te razvija vještine koje podupiru kritičko mišljenje (istražuje različite izvore informacija, procesuira i vrednuje informacije, pojmove i ideje), koristi različite strategije kritičkoga mišljenja koje prilagođava kontekstu i području.

2. Učenik razvija povjerenje u vlastiti proces kritičkoga mišljenja i ispravnost zaključaka e je sposoban upravljati njime: nadgleda proces, identificira čimbenike koji na njega utječu, usmjerava ga, regulira, ispravlja, a stečeno iskustvo prenosi i koristi u različitim kontekstima.

3. Učenik razvija samopouzdanje, samokritičnost i osobni integritet, prepoznaje i osvještava osobnu i društvenu odgovornost te etičnost djelovanja za dobrobit zajednice i demokraciju. Učenik razvija vrijednosti: solidarnosti, jednakosti, pravednosti, slobode, tolerancije, empatije, ljudskih prava i odgovornosti.

Komentiraj

C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA

Struktura kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje proizašla je iz razlaganja same kompetencije kritičkoga mišljenja. Prvo, s obzirom na već spomenutu izloženost i dostupnost velikoj količini informacija iz različitih izvora informacija koje su često nestrukturirane, neorganizirane i nepouzdane, kreće se upravo od tog organizacijskoga područja – upravljanja informacijama i primjene strategija kritičkoga mišljenja. Pojedinac mora znati upravljati informacijama i primjenjivati strategije kritičkoga mišljenja kako bi mogao pronaći, odabrati i vrednovati različite informacije i izvore informacija, analizirati probleme te argumentirati svoje izbore i odluke. Poučavanjem alata kritičkoga mišljenja učenike se postupno vodi od početnoga poznavanja temeljnih činjenica i jednostavnoga zaključivanja, preko dodatnoga istraživanja, povezivanja i razumijevanja koncepata, primjene naučenoga, pa sve do inovativnoga i stvaralačkoga rješavanja problema. Mišljenje tako postaje sve složenije i sofisticiranije te time omogućava stjecanje znanja na višim kognitivnim razinama.

Kritičko mišljenje predstavlja važnu kompetenciju formalnoga obrazovanja, ali su njegove implikacije puno šire. One uključuju osobnu i društvenu odgovornost pojedinaca te njegovu etičnost djelovanja za dobrobit zajednice. Suvremeno demokratsko društvo podrazumijeva angažirane građane koji promišljaju o političkim, etičkim i društvenim izazovima u svakodnevnomu životu i autonomno djeluju. Socijalna zrelost koja se ostvaruje kroz razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja pomaže im u distanciranju od socijalnih pritisaka, zauzimanju stavova, donošenju nezavisnih procjena i preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje, a pri tome su u socijalnim odnosima empatični i uključivi prema različitim pojedincima i zajednicama.

Istovremeno s kognitivnim odvijaju se i metakognitivni procesi kao važna sastavnica kritičkoga mišljenja te se time dolazi do treće domene – upravljanja vlastitim mišljenjem. Metakognicija je „mišljenje o mišljenju”. Metakognicija uključuje znanja i vještine kojima se upravlja vlastitim mišljenjem: praćenje, nadgledanje i procjena učinkovitosti, prema potrebi mijenjanje strategija, svijest o nekognitivnim procesima (emocije, motivacija, stavovi, predrasude, kao i vlastite slabosti koje se isprepliću s mišljenjem i utječu na njega).

Kurikulum nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje organiziran je u tri međusobno povezane domene:

A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja

B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

C. Upravljanje vlastitim mišljenjem.

Komentiraj

A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja

Istraživanja i rad s učenicima pokazuju da im je tehnologija dostupna te ju rado koriste, ali to nužno ne uključuje sposobnost ispravne procjene različitih izvora znanja. Vještine upravljanja informacijama podrazumijevaju prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalazak i razlikovanje prikladnih od neprikladnih izvora, kritičku procjenu prikupljenih informacija i njihovo učinkovito korištenje. Ove vještine isprepliću se s kritičkim mišljenjem koje uključuje interpretaciju, analizu, zaključivanje, vrednovanje i samoregulaciju.

Poučavanje se mora usmjeriti na podršku razvoju kognitivnih dispozicija te stjecanju znanja i razvoju vještina koje će učeniku omogućiti:

- formiranje konkretnih i apstraktnih pojmova

- organizaciju i procesiranje informacija

- postavljanje jasnih i preciznih pitanja

- prikupljanje, razmatranje, objašnjenje i procjenu podataka i dokaza

- zaključivanje temeljeno na jasnim argumentima i obrazloženjima

- otvorenost za razmatranje alternativa u rješavanju problema

- osmišljavanje i vrednovanja postupaka, akcija i ishoda

- transformaciju i transfer znanja.

Takvim poučavanjem razvija se kompetencija informacijske pismenosti i kritičkoga mišljenja, a one snažno podupiru dubinsko učenje, transfer znanja te razumijevanje i snalaženje u različitim kontekstima i situacijama.

Komentiraj

B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Kontinuirane i brze promjene u demokratskom društvu nameću potrebu za razvojem kako kompetencija pojedinca koje su usmjerene njegovoj osobnoj dobrobiti, tako i kompetencija koje su usmjerene ostvarivanju zajedničkih ciljeva i dobrobiti društva u cjelini. One uključuju zalaganje za socijalnu jednakost, pravdu, poštenje, funkcioniranje društvenih institucija, odupiranje korupciji i pritiscima, zaštitu ugroženih skupina, ekonomsku ravnopravnost, ekološku svijest, uvažavanje različitosti, miroljubivo rješavanje sukoba. Razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja, koje osim znanja i vještina uključuje i vrijednosti, osnažuje učenike da kao ostvareni pojedinci aktivno sudjeluju u zajednici. Tijekom učenja i poučavanja predmeta Kritičko mišljenje stvaraju se uvjeti za međudjelovanje i oživotvorenje etičkih vrijednosti: slobode, dostojanstva, jednakosti, pravednosti, tolerancije, empatije, ljudskih prava i odgovornosti te razvoj unutarnje motivacije za život u skladu s tim vrijednostima. Cilj je učenicima pružiti odgojno-obrazovna iskustva koja omogućuju razvijanje moralnih i etičkih kompetencija, odnosno stjecanje znanja, razvijanja vještina i formiranje stajališta za moralno i etičko odlučivanje i djelovanje te razlikovanje ispravnog od neispravnog sagledavanjem različitih pristupa u rješavanju životnih situacija.

U ovoj domeni učenici se poučavaju vrlinama i vrijednostima odgovornosti, prihvaćanju sebe i drugih, otvorenosti za druge i drugačije, asertivnosti, solidarnosti i prosocijalnom ponašanju. Učenika se uči važnosti pravila za funkcioniranje u zajednici, osposobljava za uspostavljanje odnosa s drugim osobama kao sebi jednakima, ali i za propitivanje autoriteta . U projektnom i izvanučioničkom dijelu nastave cilj je učenike izvesti u zajednicu da bi se upoznali i povezali s njom ili svojom aktivnošću pridonijeli njezinoj dobrobiti. Učenik razvija građansku odgovornost, razumijevanje načina na koji funkcionira realni svijet, jača socijalne vještine, odgovornost, samoučinkovitost i priprema se za razvoj karijere.

Komentiraj

C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Za razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja izuzetno je važna metakognicija. Metakognicija je ono što učenik zna o svom procesu razmišljanja uz razumijevanje obrazaca koji stoje iza toga. Uključuje i sposobnost upravljanja procesima planiranja, nadgledanja i evaluacije mišljenja.

Tri su glavne vrste metakognitivnih strategija: planiranje, nadgledanje i evaluacija.

- Planiranje se odnosi na različite aktivnosti pripreme, primjerice, postavljanje ciljeva učenja, pregledavanje teksta prije čitanja, formiranje pitanja prije čitanja teksta i provedba analize zadatka.

- Nadgledanje vlastitoga mišljenja i učenja uključuje različite strategije, primjerice, praćenje pažnje, samotestiranje radi provjere razumijevanja učenog materijala, nadgledanja shvaćanja i rješavanja testa kao pripreme za ispit. Te strategije upozoravaju učenike na probleme u procesu učenja kao što su problemi s pažnjom, razumijevanjem i razinom usvojenog znanja ili vještina, što ih potiče na korigiranje i prilagodbu kroz uporabu strategija regulacije koje su usko povezane s nadgledanjem.

- Evaluacija se odnosi na procjenu učinkovitosti primijenjenih strategija razmišljanja tijekom izvršavanja ili nakon izvršenoga zadatka.

Komentiraj

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

1. RAZRED
A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja
Odgojno-obrazovni ishodi		Razrada ishoda	Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'
OŠ KM A.1.1. Učenik tumači nepoznate pojmove/informacije iz zadanih izvora.		Uz vođenje i pomoć učitelja učenik: - izdvaja poznate i nepoznate pojmove/informacije iz zadanog izvora - postavlja jednostavna pitanja o nepoznatim pojmovima /informacijama - pretražuje jednostavne izvore u potrazi za odgovorima - objašnjava nepoznate pojmove/informacije svojim riječima - koristi nove pojmove/informacije u različitim područjima.	Objašnjava nepoznate pojmove/informacije svojim riječima.
OŠ KM A.1.2. Učenik primjenjuje jednostavna pravila u određivanju odnosa među pojmovima/informacijama.		Uz vođenje i pomoć učitelja učenik: - traži veze među pojmovima - objašnjava odnose među pojmovima - razvrstava pojmove prema zajedničkim/različitim obilježjima - klasificira pojmove - objašnjava jednostavne koncepte - stvara jednostavne koncepte - koristi jednostavne organizere pojmova ili informacija prema uputama.	Određuje sličnosti i razlike među pojmovima.
OŠ KM A.1.3. Učenik prikazuje različite načine prenošenja poruka.		Učenik uz pomoć učitelja: - opisuje načine na koje se prenose poruke - objašnjava važnost jasnog i točnog prenošenja poruka - koristi naučene pojmove za oblikovanje poruke - oblikuje jasne i točne poruke - prenosi jednostavne poruke verbalnim i neverbalnim putem - nabraja što dovodi do nesporazuma u komunikaciji - kreativno prikazuje različite ishode prenošenja poruka.	Koristi naučene pojmove za oblikovanje poruke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Za ostvarivanje ishoda A i B domene u razrednoj nastavi: p ogodni su sadržaji iz svakodnevnoga života učenika, predmetnih kurikuluma i kurikuluma i međupredmetnih tema te oni koje kreira učitelj prema potrebama i interesima svojih učenika. Sadržaje mogu predložiti i učenici. OŠ KM A.1.1. Različite teme u kojima se učenik susreće s novim i nepoznatim pojmovima ili informacijama, primjerice: Postajem učenik, Donosim odluke, Pravila, Bonton, Kućni ljubimci, Obitelj, Učenje, Slobodno vrijeme, Prijateljstvo, Volim – ne volim, …. OŠ KM A.1.2. Različiti sadržaji iz svakodnevnoga života, drugih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema te sadržaji koje kreira učitelj, a koji će učeniku omogućiti da svojim riječima objašnjava pojmove (predmete, pojave, objekte), uspoređuje ih (npr. malo-veliko), pronalazi odnose među njima (npr. dio-cjelina), uspostavlja analogije (npr. lijevo-desno, gore-dolje), klasificira ih (npr. živo-neživo), stvara jednostavne koncepte (npr. kruška, banana, jabuka-voće) i sl. OŠ KM A.1.3. Pošiljatelj, primatelj, kome se šalje i sredstvo slanja poruke (na temelju prezentiranih materijala). Poruke koje nam prenose prometni znakovi i signalizacija, (jumbo) plakati, reklame, vizualni rasporedi i sl. Nesporazumi ili šumovi u komunikaciji.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Za ostvarivanje ishoda A i B domene u razrednoj nastavi - Koristiti različite izvore: vizualne (fotografije, modele, slikovnice, slikopriče), tekstualne (kratke priče, bajke, basne, pjesme, zagonetke, i sl.), audiovizualne (CD, DVD i sl.) digitalne (video isječci, kratki animirani uradci, e-slikovnice i sl.). Preporuča se primjena IKT-a na različite načine. Kad god je moguće, izvore informacija treba povezati sa stvarnim životnim situacijama. Ohrabriti učenike na iznošenje vlastitoga mišljenja i osjećaja povezanih sa situacijom koja se istražuje pomoću zadanoga izvora informacija. Usmjerenim pitanjima poticati učenike na primjenu metakognitivnih strategija. Razvijati kulturu davanja konstruktivnih povratnih informacija drugima. Osim u učionici, nastavni proces može se odvijati i u drugim školskim prostorima (knjižnica, vrt, dvorište i sl.) ili javnim prostorima (park, muzeji, kazalište i sl.). OŠ KM A.1.1. Omogućiti učenicima istraživanje jednostavnih izvora informacija. Usmjeravati ih na uočavanje nepoznatih pojmova ili informacija u zadanom izvoru. Poticati ih na postavljanje pitanja o zadanom izvoru te iznošenje svoga mišljenja o značenju nepoznatoga pojama ili informacije kako bi postupno dolazili do odgovora i otkrivali smisao poruke koju donosi odabrani izvor informacija. Olujom ideja, vođenim razgovorom i pitanjima ili nekom drugom metodom poticati nove, neobične ideje. Ne preporuča se da učitelj objašnjava nepoznati pojam ili informaciju dok se ne iscrpe ideje učenika. Tek na kraju učitelj rezimira odgovore učenika i po potrebi dodatno pojašnjava nepoznati pojam koji se može napisati na neko vidljivo mjesto (plakat na kojem skupljaju nepoznate pojmove tijekom jedne školske godine) ili ako je moguće, pojam zamijeniti slikom, nacrtati. (to je povezano uz A.1.2. kad će pojmove organizirati u obliku jednostavnih umnih mapa, grafičkog prikaza….a primjereno je zato što većinu riječi mogu pokušati zamijeniti crtežom) . OŠ KM A.1.2. Poticati istraživanje, razgovor, opažanje, postavljanje pitanja, razvrstavanje i klasificiranje pojmova. Koristiti jednostavne logičke igre, igre asocijacija, igre razvrstavanja pojmova, oblika, elemenata, igru Uvijek-ponekad-nikada i sl. Primjer: učenik povezuje pojmove istog skupa i određuje njihov viši rodni pojam (pojmovi jabuka i kruška imaju viši rodni pojam – voće). Nabraja ostale niže rodne pojmove voća (trešnja, višnja, šljiva....) te određuje karakteristike pojma voće. Objašnjava zašto je višnja niži, a voće viši rodni pojam. Na isti način se igra se može provesti s brojevima, oblicima, predmetima i sl. Na taj način stvara koncepte. OŠ KM A.1.3. Poticati govorno izražavanje i kreativnost. Usmjeravati na izbor točnih i jasnih pojmova za oblikovanje poruke. Usmjeravati na pažljivo slušanje sugovornika. Razvijati umijeće pristojne komunikacije. Koristiti kreativno ekspresivne tehnike. Za demonstraciju prijenosa poruka i nesporazuma u komunikaciji može poslužiti igra “gluhi telefon”, pantomima, igrokaz pogodi što želim ispričati crtežom ili neka slična igra. S učenicima opisati što se događa s porukom tijekom prijenosa od jedne do druge osobe (glazba, ples, igra, pokret). Koristiti metodu biografskog učenja koja se temelji na vlastitom iskustvu učenika, a polazište je za jednostavnu raspravu, razmišljanje i dijalog (npr. učenici dobiju zadatak sjetiti se i ispričati situaciju u kojoj je došlo do nekog nesporazuma u komunikaciji zbog različitog shvaćanja i prenošenja poruke). Zadatci u kojima učenik oblikuje poruku stavljanjem naučenoga pojma u kontekst rečenice, osmišljava različite rečenica u kojima će upotrijebiti naučeni pojam. Uputiti učenike u sredstva prenošenja poruka: verbalno, neverbalno, putem različitih medija (knjiga, novine TV, Internet…).
B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda		Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'
OŠ KM B.1.1. Učenik objašnjava važnost pravila za funkcioniranje zajednice .	Učenik uz pomoć učitelja: - nabraja zajednice kojima pripada - određuje svoju ulogu u zajednicama (sin/kći, unuk/a, učenik/ca, športaš/športašica…) - nabraja osnovna pravila koja vrijede u obitelji, razredu, pojedinim institucijama… - opisuje pravila u pojedinim zajednicama - navodi dobre i loše strane postojanja pravila - navodi posljedice kršenja pravila - objašnjava kojih se pravila lako, a kojih teško pridržava - objašnjava koja bi razredna /obiteljska pravila zadržao, a koja promijenio - navodi svoja prava i odgovornosti.		Navodi dobre i loše strane postojanja pravila.
OŠ KM B.1.2. Učenik opisuje primjere primjerenog i neprimjerenog ponašanja.	Učenik uz pomoć učitelja: - opisuje prikladne i neprikladne načine ponašanja prema drugima - objašnjava što treba napraviti kada se učenici jedni prema drugima neprikladno ponašaju - objašnjava kako pridonosi suradnji i prijateljstvu u razredu - imenuje vlastite emocije koje se javljaju u pojedinim situacijama - prepoznaje uzroke svojih emocionalnih stanja i ponašanja. - imenuje emocije drugih učenika/likova za koje pretpostavlja da se javljaju u pojedinim situacija - prepoznaje emocije drugih na temelju verbalnih i neverbalnih znakova - povezuje emocije i situacije koje su ih izazvale - prepoznaje prikladne i neprikladne načine izražavanja emocija - opisuje situacije koje kod drugih mogu izazvati neugodne emocije (tugu, strah, ljutnju…) - kreativno prikazuje različite ishode nesporazuma i načine suradnje.		Opisuje prikladne i neprikladne načine ponašanja.
OŠ KM B.1.3. Učenik sudjeluje u projektnim aktivnostima koje promiču solidarnost u zajednici.	Učenik uz pomoć učitelja: - odabire temu (mini) projekta - planira aktivnosti vezane uz projekt - priprema aktivnosti/materijale vezane uz projekt - sudjeluje u aktivnostima projekta - predstavlja aktivnosti i rezultate projekta.		Sudjeluje u pripremi aktivnosti i materijala vezanih uz projekt.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
OŠ KM B.1.1. Zajednica (pravila u športskoj zajednici, izvannastavna/izvanškolska aktivnost, susjedstvo...). Škola, razred, obitelj (pravila ponašanja u razredu, u obitelji, u stanu/kući u kojoj živiš). Pravila u igri, pravila u očuvanju zdravlja. Djetetova prava i odgovornosti. Odgovorno ponašanje u domu, u zajednici, u prometu... OŠ KM B.1.2. Odnos prema drugima (kolegi, učitelju, članovima obitelji, poznatim i nepoznatim osobama). (Ne)primjereno ponašanje. Nesporazumi. Osnovne emocije (strah, ljutnja, radost, tuga, gađenje, iznenađenje) i njihovo izražavanje. Suradnja i prijateljstvo. Pravednost. Svi sadržaji trebaju biti pogodni za poučavanje o navedenim tema: povjerenje, odgovornost, pristranost, poricanje, znatiželja, uspoređivanje, izbor i posljedica odabranog izbora, kako kontrolirati ponašanje koje one izazivaju. (Čemu služe osjećaji? Imamo li pravo na sve osjećaje? Imamo li pravo na sva ponašanja koja su povezana s osjećajima? Kako kontrolirati osjećaje?) OŠ KM B.1.3. Projektne aktivnosti u prvom razredu mogu se realizirati uz sljedeće teme: - moje uloge i ponašanje u zajednici - prijateljstvo, suradnja i uvažavanje različitosti - ja u zajednici - čemu služe pravila (uzroci i posljedice kršenja pravila)? Na koje sve načine možemo ispraviti svoje propuste te nadoknaditi štetu (materijalnu, emocionalnu, u socijalnim odnosima… ) koja je nastala jer se nismo pridržavali dogovorenih pravila? Obilježavanje nekih dana koji pridonose dobrobiti pojedinca i zajednice (npr. Dan ljubaznosti, Dan smijeha, Međunarodni dan zagrljaja (21.1.), Međunarodni humanitarni dan (23.11), Dan plesa (29.4.), Međunarodni dan rijetkih bolesti (28./29.2.), Međunarodni dan tolerancije (16.11.), Svjetski dan izumitelja (9.11.), Svjetski dan osoba s Down sindromom (Dan šarenih čarapa 21. 3. ), Međunarodni dan darovitih učenika (21.3.), Međunarodni dan dječjih prava (20.11.), Dan ružičastih majica (posljednja srijeda u veljači), Međunarodni dan obitelji (15.5.) i sl. Uključivanje u školske i razredne projekte poput, primjerice, Projekt građanin, Memento prijateljstva, eTwinning te projekte udruga povezanih s odgojem i obrazovanjem.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
OŠ KM B.1.1. U poučavanju se može koristiti iskustveno učenje npr. igranje uloga, forum teatar, ekspresivne tehnike, tehnike paralelnog mišljenja (npr. 6. mislećih šešira), crtanje, te razgovor s učenicima (npr. Sokratovski dijalog). Teme u svim nabrojanim ili nekim sličnim metodama mogu biti: - Zašto postoje pravila? - Kako bi izgledao razred da se nitko ne drži pravila? - Postoje li (ne)važna pravila? - Postoji li zabavna igra u kojoj nema pravila? - Svijet bez pravila. Edukativna vježba/igra Uvijek/ponekad/nikad. Temeljno pitanje vježbe je: Što bi uvijek trebalo funkcionirati da tvoj razred (ili neka druga zajednica) bude ugodno i sigurno mjesto, a što se nikad ne bi smjelo događati. Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživanja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, slikopriče, basne, kratke priče, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl. prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnoga života iz kojih se može zaključiti, i koje mogu potaknuti raspravu o pravilima i njihovu funkcioniranju u zajednici. OŠ KM B.1.2. Edukativna vježba/igra Uvijek/ponekad/nikad. Temeljno pitanje je koji postupci uvijek pripadaju u primjerena ponašanja, a koji postupci nikad ne pripadaju niti mogu pripadati u primjerena ponašanja. Metoda biografskog učenja - učenici usmeno, pismeno, crtežom opisuju primjere iz vlastita života kada su se neprikladno ponašali prema nekome ili netko drugi prema njima. Objašnjava koje su bile posljedice za njega, a koje za druge osobe. Iza svakog ponašanja učenika stoje emocije i nezadovoljene potrebe. Koriste se izvori informacija/materijali u kojima glavni likovi prolaze kroz neke problemske životne situacije s kojima se učenici mogu poistovjetiti. Kroz postupke likova i način kako oni rješavaju problem, učenici postupno uče što bi oni mogli učiniti kada se suoče s nekom sličnom problemskom situacijom. Kao poticaj za razvoj ideja u ostvarivanju ovog ishoda može se koristiti serijal Roberta Knjaza (2021.) Osjećaji . Neki od predloženih izvora: - Tamara Vučković, Jelena Brezovec: Mirko Bjesomirko - Tamara Vučković, Jelena Brezovec: Gospodin Iz i gospođica Po - Tihana Lipovec Strahulj, Jelena Brezovec: Ana i gospodin Strahojed - Tihana Lipovec Strahulj, Jelena Brezovec: Gospođica Hoću - Tatjana Gjurković, Tea Knežević: Lisica je naučila da sreća stanuje u srcima, Lavica može i zna biti sretna zbog drugoga, Konjić sreću dijelit zna nakon truda i uspjeha, Hrčak osjeća da postoji tiha i smirena sreća . Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživanja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, slikopriče, kratke priče, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl., prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnog života iz kojih se može zaključiti i koje mogu potaknuti raspravu o (ne) primjerenom ponašanju i posljedicama takvog ponašanja u različitim ljudskim zajednicama. OŠ KM B.1.3. Cilj kritičke akcije je upoznati učenika s ulogom i načinom na koji funkcionira zajednica (razredna, školska, lokalna) te ih potaknuti i osnažiti za aktivan i odgovoran život u tim zajednicama. Preporuka je da se aktivnosti odvijaju u sklopu mini projekata jer se tako učenici istovremeno poučavaju osnovnim vještinama upravljanja projektima i timskog rada. Uz pomoć i podršku učitelja učenici iskustveno uče pokretanje, planiranje, izvedbu, praćenje i vrednovanje jednostavnog projekta. Pri tome bi im trebalo omogućiti da iskušaju različite uloge u timu. Preporuča se provesti najmanje dvije aktivnosti/dva projekta godišnje koji rastu po stupnju složenosti iz projekta u projekt ili/i iz razreda u razred. Krug djelovanja širi se od razreda i škole pa do lokalne ili šire zajednice. Osim vještine izrade projekta, potiče se kreativnost, suradničko učenje i povezanost učenika međusobno i sa zajednicom. U svim etapama projekta bitno je formativno vrednovanje doprinosa učenika pojedinim aktivnostima tijekom rada na projektu, refleksija na procese mišljenja, proces rada i na rezultate rada (učenja). Svaki (mini) projekt/aktivnost može imati više uradaka koje su učenici kreirali. To su vidljivi i mjerljivi rezultati projekta/aktivnosti/učenja. Preporuka je da se uradci projekta objave u školi/zajednici kako bi ih i drugi imali priliku vidjeti, a to može motivirati učenike za daljnji rad. Učenike treba potaknuti da sudjelovanje u projektu zabilježe u svom e-portfoliju koji se kasnije može koristi za profesionalnu orijentaciju učenika te kao povratna informacija roditeljima i drugim učiteljima. Također, putem e- portfolija učenik samovrednuje svoj napredak. Sumativno se vrednuje kvaliteta rada učenika u pojedinim fazama projekta, predstavljanje projekta pred publikom (npr. pripremljenost za prezentaciju, kvaliteta prezentacije i sl.), odgovaranje na pitanja publike i sl. Može se vrednovati i uključenost učenika koji je slušao izlaganje te je tijekom ili nakon izlaganja postavljao pitanja o projektu. Važno je s učenicima na kraju napraviti osvrt na projekt (zadovoljstvo projektom i svojim zalaganjem, je li bilo poteškoća i kako su ih otklonili, što su naučili, na koji način mogu koristiti stečeno znanje i sl.).
C. Upravljanje vlastitim mišljenjem
Odgojno-obrazovni ishodi	Razrada ishoda		Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'
OŠ KM C.1.1. Učenik postavlja jednostavna pitanja koja mu pomažu odrediti zahtjeve sadržaja/aktivnosti.	Uz vođenje i pomoć učitelja učenik: - postavlja jednostavna pitanja u vezi sa zadanim sadržajem/aktivnosti - opisuje glavne elemente zadanog sadržaja i cilj rada na njemu - određuje poznate i nepoznate elemente sadržaja /aktivnosti - navodi pristupe koje može koristit i izabire jedan pristup - izražava svoje mišljenje o sadržaju /aktivnosti.		Opisuje zahtjeve zadanog sadržaja/aktivnosti.