Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20) temeljni je propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore te uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Zakon je do sada šest puta mijenjan i dopunjavan, a najnovije izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama donio je Hrvatski sabor 15. srpnja 2022. godine te će stupiti na snagu 1. kolovoza 2022. godine.
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zakonodavstvo je usklađeno s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU. Normativne intervencije izvršene su u skladu s ciljevima Direktive, a u dijelu koji se odnosi na uvođenje novog prava na očinski dopust te osiguravanje pretpostavki kojima će se omogućiti fleksibilnost u korištenju postojećih prava. Jedan od prioritetnih ciljeva odnosio se na veće uključivanje roditelja u korištenje roditeljskog dopusta te ravnopravnije raspodjele skrbi o djeci u najranijoj dobi od strane oba roditelja, s naglaskom na jače uključivanje očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece, što može imati višestruke koristi za roditelje i položaj majki na tržištu rada, ali i novorođeno dijete.
Vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, potrebno je kontinuirano poduzimati daljnje mjere usmjerene poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Novčane potpore propisane Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama su izravni novčani transferi koji pridonose stvaranju povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. travnja 2020. godine povećan je maksimalan iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice mjesečno (ranijeg limita od 3.991,20 kuna) na 170% proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Ujedno, povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće, obuhvaćeno je i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke. Isto tako, izmijenjeno je razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanjilo, kako bi bilo povoljnije za korisnike prava.
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2022. godine u hrvatski pravni sustav uvedeno je novo pravo, očinski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece, koje se može koristiti najkasnije do navršenih šest mjeseci života djeteta. Za vrijeme korištenja ovog prava, naknada plaće predviđa se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju).
Zakonom je ponovno povećan i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice odnosno 7.500,13 kuna (umjesto ranijih 170% proračunske osnovice odnosno 5.654,20 kuna).
Nadalje, povećana je naknada plaće tijekom korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena na 110% proračunske osnovice odnosno 3.658,60 kuna (umjesto ranijih 70% proračunske osnovice odnosno 2.328,20 kuna). Navedeno povećanje odnosi se na roditeljski dopust koji se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta i to za prvo i drugo rođeno dijete te za korištenje prava na dopust za blizance, treće ili svako slijedeće dijete.
Ujedno su preciznije uređene i razrađene prekršajne odredbe za korisnike, pravne osobe i odgovorne osobe koje propuste postupati sukladno zakonskim odredbama u odnosu na pojedina prava propisana Zakonom. Isto tako, u svrhu osiguravanja učinkovitog nadzora nad provedbom Zakona, propisana je nadležnost tijela u obavljanju inspekcijskog nadzora.
U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora prava ostvaruju 3 skupine korisnika:
zaposleni i samozaposleni roditelji,
nezaposleni, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici,
roditelji izvan sustava rada - korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student…i sve druge osigurane osobe HZZO-a koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr.).
Zaposleni i samozaposleni roditelj ima pravo na:
rodiljni dopust,
roditeljski dopust,
rad s polovicom punoga radnog vremena,
rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
stanku za dojenje djeteta,
dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete,
slobodni radni dan za prenatalni pregled
dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Uzimajući u obzir sve potpore iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u razdoblju od 2016. do 2021. godine, ukupno isplaćen iznos svih naknada u 2021. iznosio je 2,83 mlrd. kuna, što je povećanje od 55% u odnosu na 2016., kada je ukupno isplaćeno 1,82 mlrd kuna. U istom razdoblju povećan je i ukupni broj korisnika, odnosno primatelja potpora, i to za 8% sa 161.190 korisnika u 2016. na 173.444 korisnika 2021. Broj očeva korisnika porastao je za 152%, točnije, s 3.459 korisnika u 2016. na 8.719 u 2021. Povećao se i udio očeva u ukupnom broju korisnika, s 2,1% na 5,0%. Broj korisnika roditeljskog dopusta porastao je za 18% s 32.519 na 38.378. Zakonske promjene iz 2020. godine utjecale su na rast broja muških korisnika ove naknade, a udio muških korisnika roditeljske naknade za neprenosivi dio dopusta bilježi kontinuirani porast (iskazani podaci Instituta za javne financije).
Međutim, unatoč poduzetim zakonodavnim aktivnostima u prethodnom razdoblju kojima su se višekratno povećavale novčane potpore, potrebno je razmotriti i visine novčanih potpora drugih skupina zaposlenih korisnika prava koje se ostvaruju u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
U okviru Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena. Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uokviru kojeg se vještači o postojanju težih smetnji u razvoju kod djeteta.
Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna).
Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. godine (Narodne novine, br. 59/2017) povećana je novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju sa ranijih 65% na 70% proračunske osnovice.
Uz navedeno pravo, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Zakonom je uređeno i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta te je propisano da po iskorištenju roditeljskog dopusta, jedan od zaposlenih, odnosno samozaposlenih roditelja ima predmetno pravo do navršene treće godine života djeteta, ako je djetetu prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva HZZO-a, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju liječničkog povjerenstva HZZO-a, temeljem medicinske dokumentacije djeteta, te nalaza izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite djeteta.
Za vrijeme korištenja ovog prava, korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme (2.328,20 kuna).
Izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećana je visina novčane potpore zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa ranijih 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2021. godini bilo je ukupno:
-5064 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života
-2113 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života koji pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.
-117 korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
Uvažavajući stajalište Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljice za djecu pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju od iznimne je važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući roditelju istovremeno prostor za povratak u svijet rada i osiguravanje egzistencije za sebe i svoju obitelj. Pravobraniteljica ističe kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz Zakona, kao i realno povećanje troškova života. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska opredijelila se zajamčiti odgovarajući životni standard osobama s invaliditetom, pa tako i djeci s teškoćama u razvoju, ali i njihovim obiteljima. Roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji svojoj djeci ne mogu osigurati skrb koja im je potrebna uz istovremeno izvršavanje svojih radnih obveza mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti plaću radeći kod poslodavca.
Slijedom navedenog, potrebno je povećati visine novčanih potpora s ciljem zadovoljavanja materijalnih potreba obitelji i roditelja djece s teškoćama u razvoju odnosno djece kojima je potrebna pojačana njega do određenih godina njihova života.
Osim navedenog, potrebno je razmotriti mogućnosti povećanja novčanih potpora drugih skupina korisnika, a posebice zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
Naknada plaće za ovu skupinu korisnika koji koriste roditeljski dopust u preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) iznosi 70% proračunske osnovice (2.328,20 kune).
Nadalje, kao rezultat kontinuiranog praćenja i analize učinaka pojedinih odredbi važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama utvrđena je potreba za preispitivanje prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja je potrebno jasnije i kvalitetnije normativno urediti odnosno uskladiti s drugim zakonima koji utječu na pojmove i sadržaj propisan Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđa se nastavak provedbe mjera kojim će se kategorijama zaposlenih i samozaposlenih roditelja omogućiti viši iznosi naknada kako im se ne bi narušavali standard i kvaliteta života uslijed pojedinih dopusta i povećanja troškova potaknutih roditeljstvom. Osnaživanje financijskih potpora, uz već postojeće vremenske potpore predvidjet će se za zaposlene i samozaposlene roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koriste dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te roditelje koji koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
Dodatno, razmotrit će se i mogućnosti povećanja potpora za druge kategorije zaposlenih i samozaposlenih roditelja u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna, a posebice korisnika koji koriste pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
Radi obuhvata izmjena i dopuna temeljnog propisa te ukazanih potreba za intervencijom ocijenjeno je svrsishodnim donijeti novi zakonski tekst te odredbe važećeg propisa dodatno jezično i nomotehnički urediti kako bi se otklonile određene dvojbe u njegovoj primjeni.
Radi jedinstvenog i sveobuhvatnog pravnog uređenja pitanja koja su prema važećem Zakonu bila propisana i razrađena podzakonskim propisima u pogledu uvjeta i postupka za stjecanje pojedinih prava zaposlenih i samozaposlenih osoba potrebno je sadržano obuhvatiti novim zakonskim propisom.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Obzirom da je temeljni Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama do sada šest puta mijenjan i dopunjavan te da su u srpnju 2022. donesene i posljednje izmjene ovog propisa, potrebno je pristupiti donošenju novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Isto tako, u cilju daljnjeg osnaživanja financijskih potpora potrebno je osigurati zakonske pretpostavke za povećanje prava pojedinih skupina korisnika.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Nastavno na potrebu preispitivanja prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora potrebno je jasnije i kvalitetnije normativno urediti pojedina područja ovog propisa.
Istovremeno, cilj je uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora koje bi pridonijele većem pozitivnom učinku na ukupna pronatalitetna kretanja kao i učinku u odnosu na zaposlene i samozaposlene korisnike rodiljnih i roditeljskih potpora. Cilj je i osnaživanje financijskih potpora zaposlenih i samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koriste dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te roditelje koji koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da će se novim normativnim okvirom osigurati pretpostavke kojima će se povećati visine novčanih potpora pojedinih kategorija korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora (zaposlenih i samozaposlenih), a posebice u svrhu poboljšanja kvalitete života djece s teškoćama u razvoju kako bi se pridonijelo primjerenom životnom standardu i boljoj socijalnoj zaštiti ove skupine korisnika te zadovoljavanju potreba roditelja i djece za stalnom i odgovarajućom njegom i brigom.
Istovremeno, zakonske odredbe u odnosu na sadašnja rješenja potrebno je poboljšati te u tom smislu olakšati rad stručnih službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao provedbenog tijela.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon dvije godine od stupanja na snagu Zakona.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići ishod.
Obrazloženje:
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Donošenjem Zakona očekuje se pozitivan učinak u odnosu na pojedine kategorije korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, obzirom da se istim uređuju pitanja vezana uz uvjete za ostvarivanje prava i visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedeni adresati mogu biti korisnici u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Da
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
X
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
X
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
X
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
X
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
X
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
X
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
X
8.9.
Provođenje SCM metodologije
X
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Željka Josić, dr. med.
Datum: --------------- 2022.
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Središnji državni ured za demografiju i mlade
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
1.3.
Datum:
22. srpnja 2022.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za mlade i podršku roditeljstvu
Služba za podršku roditeljstvu
Jasminka Brstilo
01/555 7367
jasminka.brstilo@demografijaimladi.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20) temeljni je propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore te uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Zakon je do sada šest puta mijenjan i dopunjavan, a najnovije izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama donio je Hrvatski sabor 15. srpnja 2022. godine te će stupiti na snagu 1. kolovoza 2022. godine.
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zakonodavstvo je usklađeno s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU. Normativne intervencije izvršene su u skladu s ciljevima Direktive, a u dijelu koji se odnosi na uvođenje novog prava na očinski dopust te osiguravanje pretpostavki kojima će se omogućiti fleksibilnost u korištenju postojećih prava. Jedan od prioritetnih ciljeva odnosio se na veće uključivanje roditelja u korištenje roditeljskog dopusta te ravnopravnije raspodjele skrbi o djeci u najranijoj dobi od strane oba roditelja, s naglaskom na jače uključivanje očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece, što može imati višestruke koristi za roditelje i položaj majki na tržištu rada, ali i novorođeno dijete.
Vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, potrebno je kontinuirano poduzimati daljnje mjere usmjerene poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Novčane potpore propisane Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama su izravni novčani transferi koji pridonose stvaranju povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. travnja 2020. godine povećan je maksimalan iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice mjesečno (ranijeg limita od 3.991,20 kuna) na 170% proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Ujedno, povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće, obuhvaćeno je i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke. Isto tako, izmijenjeno je razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanjilo, kako bi bilo povoljnije za korisnike prava.
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2022. godine u hrvatski pravni sustav uvedeno je novo pravo, očinski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece, koje se može koristiti najkasnije do navršenih šest mjeseci života djeteta. Za vrijeme korištenja ovog prava, naknada plaće predviđa se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju).
Zakonom je ponovno povećan i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice odnosno 7.500,13 kuna (umjesto ranijih 170% proračunske osnovice odnosno 5.654,20 kuna).
Nadalje, povećana je naknada plaće tijekom korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena na 110% proračunske osnovice odnosno 3.658,60 kuna (umjesto ranijih 70% proračunske osnovice odnosno 2.328,20 kuna). Navedeno povećanje odnosi se na roditeljski dopust koji se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta i to za prvo i drugo rođeno dijete te za korištenje prava na dopust za blizance, treće ili svako slijedeće dijete.
Ujedno su preciznije uređene i razrađene prekršajne odredbe za korisnike, pravne osobe i odgovorne osobe koje propuste postupati sukladno zakonskim odredbama u odnosu na pojedina prava propisana Zakonom. Isto tako, u svrhu osiguravanja učinkovitog nadzora nad provedbom Zakona, propisana je nadležnost tijela u obavljanju inspekcijskog nadzora.
U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora prava ostvaruju 3 skupine korisnika:
zaposleni i samozaposleni roditelji,
nezaposleni, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici,
roditelji izvan sustava rada - korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student…i sve druge osigurane osobe HZZO-a koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr.).
Zaposleni i samozaposleni roditelj ima pravo na:
rodiljni dopust,
roditeljski dopust,
rad s polovicom punoga radnog vremena,
rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
stanku za dojenje djeteta,
dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete,
slobodni radni dan za prenatalni pregled
dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Uzimajući u obzir sve potpore iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u razdoblju od 2016. do 2021. godine, ukupno isplaćen iznos svih naknada u 2021. iznosio je 2,83 mlrd. kuna, što je povećanje od 55% u odnosu na 2016., kada je ukupno isplaćeno 1,82 mlrd kuna. U istom razdoblju povećan je i ukupni broj korisnika, odnosno primatelja potpora, i to za 8% sa 161.190 korisnika u 2016. na 173.444 korisnika 2021. Broj očeva korisnika porastao je za 152%, točnije, s 3.459 korisnika u 2016. na 8.719 u 2021. Povećao se i udio očeva u ukupnom broju korisnika, s 2,1% na 5,0%. Broj korisnika roditeljskog dopusta porastao je za 18% s 32.519 na 38.378. Zakonske promjene iz 2020. godine utjecale su na rast broja muških korisnika ove naknade, a udio muških korisnika roditeljske naknade za neprenosivi dio dopusta bilježi kontinuirani porast (iskazani podaci Instituta za javne financije).
Međutim, unatoč poduzetim zakonodavnim aktivnostima u prethodnom razdoblju kojima su se višekratno povećavale novčane potpore, potrebno je razmotriti i visine novčanih potpora drugih skupina zaposlenih korisnika prava koje se ostvaruju u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
U okviru Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, j edan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena. Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u okviru kojeg se vještači o postojanju težih smetnji u razvoju kod djeteta.
Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna).
Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. godine (Narodne novine, br. 59/2017) povećana je novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju sa ranijih 65% na 70% proračunske osnovice.
Uz navedeno pravo, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Zakonom je uređeno i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta te je propisano da po iskorištenju roditeljskog dopusta, jedan od zaposlenih, odnosno samozaposlenih roditelja ima predmetno pravo do navršene treće godine života djeteta, ako je djetetu prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva HZZO-a, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega. Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju liječničkog povjerenstva HZZO-a, temeljem medicinske dokumentacije djeteta, te nalaza izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite djeteta.
Za vrijeme korištenja ovog prava, korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme (2.328,20 kuna).
Izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećana je visina novčane potpore zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta sa ranijih 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2021. godini bilo je ukupno:
- 5064 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života
- 2113 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života koji pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.
- 117 korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
Uvažavajući stajalište Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljice za djecu pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju od iznimne je važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući roditelju istovremeno prostor za povratak u svijet rada i osiguravanje egzistencije za sebe i svoju obitelj. Pravobraniteljica ističe kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz Zakona, kao i realno povećanje troškova života. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska opredijelila se zajamčiti odgovarajući životni standard osobama s invaliditetom, pa tako i djeci s teškoćama u razvoju, ali i njihovim obiteljima. Roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji svojoj djeci ne mogu osigurati skrb koja im je potrebna uz istovremeno izvršavanje svojih radnih obveza mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti plaću radeći kod poslodavca.
Slijedom navedenog, potrebno je povećati visine novčanih potpora s ciljem zadovoljavanja materijalnih potreba obitelji i roditelja djece s teškoćama u razvoju odnosno djece kojima je potrebna pojačana njega do određenih godina njihova života.
Osim navedenog, potrebno je razmotriti mogućnosti povećanja novčanih potpora drugih skupina korisnika, a posebice zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
Naknada plaće za ovu skupinu korisnika koji koriste roditeljski dopust u preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) iznosi 70% proračunske osnovice (2.328,20 kune).
Nadalje, kao rezultat kontinuiranog praćenja i analize učinaka pojedinih odredbi važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama utvrđena je potreba za preispitivanje prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja je potrebno jasnije i kvalitetnije normativno urediti odnosno uskladiti s drugim zakonima koji utječu na pojmove i sadržaj propisan Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđa se nastavak provedbe mjera kojim će se kategorijama zaposlenih i samozaposlenih roditelja omogućiti viši iznosi naknada kako im se ne bi narušavali standard i kvaliteta života uslijed pojedinih dopusta i povećanja troškova potaknutih roditeljstvom. Osnaživanje financijskih potpora, uz već postojeće vremenske potpore predvidjet će se za zaposlene i samozaposlene roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koriste dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te roditelje koji koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
Dodatno, razmotrit će se i mogućnosti povećanja potpora za druge kategorije zaposlenih i samozaposlenih roditelja u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna, a posebice korisnika koji koriste pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
Radi obuhvata izmjena i dopuna temeljnog propisa te ukazanih potreba za intervencijom ocijenjeno je svrsishodnim donijeti novi zakonski tekst te odredbe važećeg propisa dodatno jezično i nomotehnički urediti kako bi se otklonile određene dvojbe u njegovoj primjeni.
Radi jedinstvenog i sveobuhvatnog pravnog uređenja pitanja koja su prema važećem Zakonu bila propisana i razrađena podzakonskim propisima u pogledu uvjeta i postupka za stjecanje pojedinih prava zaposlenih i samozaposlenih osoba potrebno je sadržano obuhvatiti novim zakonskim propisom.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Obzirom da je temeljni Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama do sada šest puta mijenjan i dopunjavan te da su u srpnju 2022. donesene i posljednje izmjene ovog propisa, potrebno je pristupiti donošenju novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Isto tako, u cilju daljnjeg osnaživanja financijskih potpora potrebno je osigurati zakonske pretpostavke za povećanje prava pojedinih skupina korisnika.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Nastavno na potrebu preispitivanja prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora potrebno je jasnije i kvalitetnije normativno urediti pojedina područja ovog propisa.
Istovremeno, cilj je uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora koje bi pridonijele većem pozitivnom učinku na ukupna pronatalitetna kretanja kao i učinku u odnosu na zaposlene i samozaposlene korisnike rodiljnih i roditeljskih potpora. Cilj je i osnaživanje financijskih potpora zaposlenih i samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koriste dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te roditelje koji koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da će se novim normativnim okvirom osigurati pretpostavke kojima će se povećati visine novčanih potpora pojedinih kategorija korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora (zaposlenih i samozaposlenih), a posebice u svrhu poboljšanja kvalitete života djece s teškoćama u razvoju kako bi se pridonijelo primjerenom životnom standardu i boljoj socijalnoj zaštiti ove skupine korisnika te zadovoljavanju potreba roditelja i djece za stalnom i odgovarajućom njegom i brigom.
Istovremeno, zakonske odredbe u odnosu na sadašnja rješenja potrebno je poboljšati te u tom smislu olakšati rad stručnih službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao provedbenog tijela.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon dvije godine od stupanja na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići ishod.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Donošenjem Zakona očekuje se pozitivan učinak u odnosu na pojedine kategorije korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, obzirom da se istim uređuju pitanja vezana uz uvjete za ostvarivanje prava i visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedeni adresati mogu biti korisnici u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Da
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
X
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
X
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
X
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
X
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
X
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
X
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
X
8.9.
Provođenje SCM metodologije
X
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Željka Josić, dr. med.
Datum: --------------- 2022.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za demografiju i mlade