I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i br. 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Republika Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala je stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije (u daljnjem tekstu: EMU) čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. U cilju ispunjenja preuzete obveze, u listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Eurostrategija). Taj je dokument, među ostalim, donio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura, koja je pokazala da će u slučaju Republike Hrvatske prednosti uvođenja eura znatno premašiti nedostatke. U Eurostrategiji je također utvrđeno da, zahvaljujući uravnoteženom gospodarskom rastu i ostvarenoj fiskalnoj prilagodbi, Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II).

Nakon toga, u srpnju 2020., u jeku borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, Republika Hrvatska ispunila je i formalne kriterije za sudjelovanje u mehanizmu ERM II, što je svojim dokumentom potvrdila Europska komisija. Slijedom toga, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.), u kojemu je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi.

Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete, kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Upotreba eura kao jedinstvene valute u EMU-u uređena je uredbama Vijeća EU-a (Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro) koje se izravno primjenjuju u svim državama sudionicama EMU-a. Ti pravni akti, osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama EMU-a, sadržavaju i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22).

Nedvojbeno je kako uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva.

Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadržavaju odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom.

S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 16. rujna 2021. donijela je Zaključak u kojemu je, s ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje će biti potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Zakon o elektroničkom novcu ( „ Narodne novine“, broj 64/18., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) ocijenjen je zakonom iz I. skupine, odnosno, zakonom koji sadržava važnija pozivanja na kunu, koji je potrebno izmijeniti prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Važeći Zakon jest propis kojim se uređuje elektronički novac i izdavatelji elektroničkog novca, izdavanje i iskup elektroničkog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronički novac osnovanih u Republici Hrvatskoj, uključujući malu instituciju za elektronički novac i nadzor nad njihovim poslovanjem te uvjeti pod kojima institucije za elektronički novac osnovane izvan Republike Hrvatske mogu poslovati u Republici Hrvatskoj. Objavljen je 18. srpnja 2018., a stupio je na snagu 26. srpnja 2018.

Važećim Zakonom je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (Tekst značajan za EGP), (SL L 267, 10. 10. 2009., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2009/110/EZ) te na odgovarajući način pojedine odredbe Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23. 12. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/2366).

Kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) mijenjaju se odredbe koje sadrže pozivanja na hrvatsku kunu na način da se iznosi u kunama zamjenjuju izvornim iznosima u eurima kako su propisani Direktivom (EU) 2009/110/EZ i Direktivom (EU) 2015/2366, primjerenim iznosima u eurima vezanim uz poslovanje male institucije za elektronički novac te iznosima novčanih kazni u eurima preračunatih sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.).

Osim prilagodbi zbog uvođenja eura, Prijedlogom zakona ispravljena su pozivanja na odgovarajući propis Europske unije tj. smjernice koje donosi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo s obzirom da su objavljene revidirane smjernice, a smjernice na koje se poziva važeći Zakon su stavljene izvan snage.

Dodatno, brisan je trgovac pojedinac radi usklađivanja sa Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/09. i 34/22.).

III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 204. stavkom 1. i  člankom 206. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20. i 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20. ) jer se ovaj Zakon donosi radi prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj s danom 1. siječnja 2023.

Prijedlogom zakona doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom predviđeno je kako će, osim donošenja zakona kojim će se urediti najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, biti potrebno izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Prilagodbe će tako biti neophodne u propisima kojima se uređuje platni promet, porezni sustav, tržište kapitala, financijski sustav i trgovačko pravo.

Dana 14. srpnja 2022. godine u Službenom listu Europske unije objavljeni su: Odluka Vijeća (EU) 2022/1211 od 12. srpnja 2022. o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023, Uredba Vijeća (EU) 2022/1207 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 974/98 u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj i Uredba Vijeća (EU) 2022/1208 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku, čime je dovršena pravna procedura u Vijeću Europske unije vezana za uvođenje eura u Republici Hrvatskoj.  

Slijedom navedenoga predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKOM NOVCU

Članak 1.

U Zakonu o elektroničkom novcu („Narodne novine“, broj 64/18.) u članku 4. točki 2. podtočka b) podstavku prvom riječi: „375,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „50,00 eura“.

U podstavku drugom riječi: „2.250,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „300,00 eura“.

Članak 2.

U članku 14. stavku 1. riječi: „2.600.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „350.000,00 eura“.

Članak 3.

U članku 17. stavcima 4. i 8. riječ: „Smjernicama“ zamjenjuje se riječju: „smjernicama“, a zagrada i riječi u zagradi koje glase: „(EBA/GL/2017/09)“ brišu se.

Članak 4.

U članku 19. stavku 1. riječ: „Smjernicama“ zamjenjuje se riječju: „smjernicama“, a zagrada i riječi u zagradi koje glase: „(EBA/GL/2017/09)“ brišu se.

Članak 5.

U članku 30. stavku 1. i stavku 3. točki 3. riječ: „Smjernicama“ zamjenjuje se riječju: „smjernicama“, a zagrada i riječi u zagradi koje glase: „(EBA/GL/2017/09)“ brišu se.

Članak 6.

U članku 36. riječ: „Smjernicama“ zamjenjuje se riječju: „smjernicama“, a zagrada i riječi u zagradi koje glase: „(EBA/GL/2017/09)“ brišu se.

Članak 7.

U članku 57. stavku 4. riječi: „2.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „265.000,00 eura“.

U stavku 5. riječi: „7.500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „995.000,00 eura“.

Članak 8.

U članku 58. stavku 1. riječi: „900.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „119.000,00 eura“.

Članak 9.

U članku 59. stavku 1. točki 2. na dva mjesta riječi: „2.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „265.000,00 eura“.

U stavku 4. na oba mjesta riječi: „7.500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „995.000,00 eura“.

Članak 10.

U članku 100. stavku 2. u uvodnoj rečenici riječi: „od 100.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 13.270,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 3. u uvodnoj rečenici riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 5. točki 1. riječi: „od 50.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 66.360,00 eura“.

U točki 2. riječi: „od 25.000,00 do 250.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 33.180,00 eura“, a riječi: „trgovac pojedinac,“ brišu se.

U stavku 6. riječi: „od 5000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 11.

U članku 101. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 25.000,00 do 250.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 33.180,00 eura“.

U stavku 2. u uvodnoj rečenici riječi: „od 3000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 390,00 do 3.980,00 eura“.

Članak 12.

U članku 102. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 50.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 25.000,00 do 250.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 33.180,00 eura“, a riječi: „trgovac pojedinac,“ brišu se.

U stavku 4. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 13.

U članku 103. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 20.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 2.650,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 35.000,00 do 350.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 4.640,00 do 46.450,00 eura“.

U stavku 4. riječi: „od 3.500,00 do 35.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 460,00 do 4.640,00 eura“.

U stavku 5. riječi: „od 50.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 6. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 14.

U članku 104. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 35.000,00 do 350.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 4.640,00 do 46.450,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 3.500,00 do 35.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 460,00 do 4.640,00 eura“.

Članak 15.

U članku 105. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 16.

U članku 106. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 50.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6.630,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 17.

U članku 107. stavku 1. riječi: „od 40.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 5.300,00 do 26.540,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 4.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 530,00 do 2.650,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 10.000,00 do 20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 2.650,00 eura“.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 18.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

U ovom se članku, zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, mijenja odredba članka 4. točke 2. pod b) podstavak 1. na način da se iznosi uređeni u kunama zamjenjuju izvornim iznosima uređenima u odredbi propisa Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) koja je u taj članak prenesena, odnosno u odredbi članka 3. točke (l) pod (ii) Direktive (EU) 2015/2366, prema članku 1. stavku 5. Direktive 2009/110/EZ.

Uz članak 2.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 14. stavka 1. na način da se, zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, umjesto iznosa propisanog u kunama, iznosi uređeni u kunama zamjenjuju izvornim iznosima u eurima kako su propisani u odredbi propisa EU-a koja je u taj članak prenesena, odnosno u odredbi članka 4. Direktive (EU) 2009/110/EZ.

Uz članke 3., 4. i 5.

Člankom 3. mijenja se odredba članka 17. stavaka 4. i 8., člankom 4. mijenja se odredba članka 19. stavka 1., a člankom 5. mijenja se odredba članka 30. stavka 1. i stavka 3. točke 3. na način da se osigurava odgovarajuće pozivanje na aktualan propis EU-a u budućnosti.

Naime, članak 5. stavak 5. Direktive (EU) 2015/2366 obvezuje EBA-u na izdavanje smjernice u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja, te je EBA 2017. godine donijela Smjernice o informacijama koje treba dostaviti za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluge informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09).

Kako navedeni članak Direktive (EU) 2015/2366 također obvezuje EBA-u da „redovito preispituje te smjernice, a u svakom slučaju najmanje svake tri godine“, predlaže se izmijeniti odredbe članka 17. stavaka 4. i 8., odredbu članka 19. stavka 1. te odredbe članka 30. stavka 1. i stavka 3. točke 3. kako bi se osiguralo ispravno pozivanje na aktualne smjernice te kako bi podnositelji zahtjeva dostavljali informacije u skladu s aktualnim propisom EU-a.

Uz članak 6.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 36. na način da se osigura odgovarajuće pozivanje na propis EU-a u budućnosti.

Naime, članak 5. stavak 4. Direktive (EU) 2015/2366 obvezuje EBA-u na izdavanje smjernice upućene nadležnim tijelima u vezi s kriterijima o tome kako odrediti minimalni novčani iznos za osiguranje od profesionalne odgovornosti ili drugu usporedivu garanciju, te je 2017. godine EBA donijela Smjernice o kriterijima za određivanje minimalnog novčanog iznosa za osiguranje od profesionalne odgovornosti ili druge usporedive garancije sukladno članku 5. stavku 4. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/08) .

Kako navedeni članak Direktive (EU) 2015/2366 također obvezuje EBA-u da „redovito preispituje te smjernice“, predlaže se izmijeniti odredbe članka 36. kako bi se osiguralo ispravno pozivanje na aktualne smjernice te kako bi Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo primjenjivala aktualne kriterije.

Uz članke 7., 8. i 9.

Člankom 7. mijenjaju se odredbe članka 57. stavaka 4. i 5. važećeg Zakona, člankom 8. mijenja se odredba članka 58. stavka 1. važećeg Zakona, a člankom 9. mijenjaju se odredbe članka 59. stavka 1. točke 2. i stavka 4. važećeg Zakona kako bi se, zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisani iznosi u kunama zamijenili iznosima u eurima. U članku 57. i 59. mijenjaju se vrijednosni pragovi koje mala institucije za elektronički novac ne smije premašiti, a odnose se na prosječni neiskorišteni elektronički novac i prosječnu mjesečnu ukupnu vrijednost platnih transakcija koje je mala institucija za elektronički novac izvršila u posljednjih 12 mjeseci i utvrđuju u iznosu od 265.000,00 eura (umjesto 2.000.000,00 kuna) odnosno 995.000,00 eura (umjesto 7.500.000,00 kuna). U članku 58. mijenja se iznos minimalnog inicijalnog kapitala male institucije za elektronički novac i utvrđuje u iznosu od minimalno 119.00,00 eura (umjesto 900.000,00 kuna).

Naime, dredbom članka 9. Direktive (EU) 2009/110/EZ uređena je mogućnost da država članica uredi izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga koji može pružati usluge samo na teritoriju te države članice, u ograničenom opsegu, te su stoga i zahtjevi koje mora ispunjavati niži u odnosu na zahtjeve koje mora ispuniti institucija za elektronički novac. Republika Hrvatska iskoristila je navedenu mogućnost i kao izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga uredila malu instituciju za elektronički novac. Republika Hrvatska je, uzevši u obzir veličinu i opseg svog tržišta, u skladu s odredbom članka 9. Direktive (EU) 2009/110/EZ odredila primjerene iznose vezane uz poslovanje male institucije za elektronički novac te se sada predlažu primjereni iznosi u eurima.

Uz članke 10. do 17.

Člancima od 10. do 17. mijenjaju se odredbe Glave VIII. kojim su uređene prekršajne odredbe, kako bi se, zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisani rasponi iznosa novčanih kazni u kunama za postupanje suprotno odredbama važećeg Zakona, preračunali u iznose u eurima. Dobiveni iznosi zaokruženi su na nižu deseticu.

Dodatno, člankom 10. mijenja se odredba članka 100. stavka 5. važećeg Zakona i člankom 12. mijenja se odredba članka 102. stavka 3. važećeg Zakona na način da se briše tekst „trgovac pojedinac“ kako bi se izvršilo usklađivanje s važećim odredbama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.). Naime, odredbom članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 40/19.) mijenja se odredba članka 3. Zakona o trgovačkim društvima te se briše pojam „trgovac pojedinac“, a odredba uređuje da „trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje“.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisano je stupanja na snagu ovoga Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Novčana vrijednost koja se ne smatra elektroničkim novcem

Članak 4.

U smislu ovoga Zakona elektroničkim novcem ne smatra se:

1. novčana vrijednost pohranjena na instrumentima koji se mogu upotrebljavati samo ograničeno i koji ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

a) omogućuju imatelju stjecanje robe ili usluga samo u prostorijama izdavatelja ili unutar ograničene mreže pružatelja usluga u okviru izravnoga trgovačkog ugovora s profesionalnim izdavateljem

b) mogu se upotrebljavati samo za stjecanje vrlo ograničenog izbora robe ili usluga

c) vrijede samo u jednoj državi članici i dostupni su na zahtjev poduzeća ili subjekta javnog sektora, a uređuje ih nacionalno ili regionalno tijelo javne vlasti za posebne socijalne ili porezne svrhe za stjecanje određene robe ili usluga od dobavljača koji s izdavateljem imaju trgovački ugovor

2. novčana vrijednost kojom se koristi za izvršenje platnih transakcija koje provodi pružatelj elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga koje se pružaju uz elektroničke komunikacijske usluge za korisnika te mreže ili usluge, pri čemu korisnik unaprijed uplaćuje sredstva tom pružatelju, i to:

a) za kupnju digitalnog sadržaja i glasovnih usluga, bez obzira na uređaj koji se upotrebljava za kupnju ili potrošnju digitalnog sadržaja, a naplaćuje se korisniku zajedno s elektroničkim komunikacijskim uslugama ili

b) koje se obavljaju s ili preko elektroničkog uređaja u dobrotvorne svrhe ili za kupnju karata, a koje se naplaćuju korisniku zajedno s elektroničkim komunikacijskim uslugama pod sljedećim uvjetima:

• iznos pojedinačne platne transakcije iz podtočaka a) i b) ove točke ne prelazi 375,00 kuna i
• ukupni iznos platnih transakcija pojedinoga korisnika ne prelazi 2.250,00 kuna mjesečno.

Inicijalni kapital institucije za elektronički novac

Članak 14.

(1) Inicijalni kapital institucije za elektronički novac iznosi najmanje 2.600.000,00 kuna.

(2) Za društvo u osnivanju za koje je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca dio temeljnoga kapitala u iznosu inicijalnoga kapitala iz ovoga članka mora biti uplaćen u novcu.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca

Članak 17.

(1) Pravna osoba osnovana u Republici Hrvatskoj koja namjerava izdavati elektronički novac kao institucija za elektronički novac dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca.

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dužan je odrediti platne usluge koje namjerava pružati te navesti koje od njih nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca.

(3) Zahtjevu za izdavanje odobrenja potrebno je priložiti sljedeće:

1. identitet i podatke za kontakt o podnositelju zahtjeva, uključujući mjesto uprave podnositelja zahtjeva

2. statut, izjavu o osnivanju odnosno društveni ugovor podnositelja zahtjeva

3. program poslovanja u odnosu na izdavanje elektroničkog novca, uz određivanje vrsta platnih usluga za koje se traži odobrenje u skladu s člankom 3. stavkom 2. ovoga Zakona, iz kojeg je vidljivo da će se poslovi podnositelja zahtjeva voditi s područja Republike Hrvatske i da će podnositelj zahtjeva barem dio usluga izdavanja elektroničkog novca i platnih usluga pružati u Republici Hrvatskoj

4. ako je primjenjivo, financijske izvještaje za posljednje tri poslovne godine

5. poslovni plan, uključujući izračun projekcije financijskih izvještaja za iduće tri poslovne godine kojima se pokazuje sposobnost za stabilno poslovanje uz primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu i koji ujedno sadržava, ako je primjenjivo, projekciju neiskorištenoga elektroničkog novca u svrhu izračuna regulatornoga kapitala prema članku 34. stavku 7. ovoga Zakona

6. ako je primjenjivo, metodu procjene dijela sredstava namijenjenih izdavanju elektroničkog novca u svrhu izračuna regulatornoga kapitala prema članku 34. stavku 6. ovoga Zakona

7. dokaz da ispunjava zahtjev za inicijalni kapital u skladu s člankom 14. ovoga Zakona

8. opis mjera koje su poduzete odnosno koje se namjeravaju poduzeti radi zaštite novčanih sredstava imatelja elektroničkog novca odnosno korisnika platnih usluga u skladu s člankom 35. ovoga Zakona, uključujući, ako je primjenjivo, i metodu procjene reprezentativnog dijela sredstava namijenjenih izdavanju elektroničkog novca

9. opis sustava upravljanja podnositelja zahtjeva te mehanizama unutarnjih kontrola, uključujući administrativne i računovodstvene postupke te postupke upravljanja rizicima, iz kojih je vidljivo da su navedeni sustavi upravljanja, mehanizmi i postupci kontrola razmjerni, primjereni, pouzdani i dostatni

10. opis postupaka uspostavljenih za praćenje, rješavanje i postupanje nakon sigurnosnih incidenata ili prigovora klijenata povezanih sa sigurnošću uključujući mehanizam za izvješćivanje o incidentima koji treba uzeti u obzir obvezu izvješćivanja iz zakona kojim se uređuje platni promet

11. opis procesa uspostavljenog za pohranu, nadzor, praćenje i ograničavanje pristupa osjetljivim podacima o plaćanju

12. opis postupaka održavanja kontinuiteta poslovanja uključujući jasnu identifikaciju kritičnih aktivnosti, djelotvorne planove za krizne situacije i postupak redovitog testiranja i preispitivanja primjerenosti i učinkovitosti tih planova

13. opis načela i pojmova koji se primjenjuju za prikupljanje statističkih podataka o izvedbi, transakcijama i prijevarama

14. politiku sigurnosti, detaljnu procjenu rizika povezanih s izdavanjem elektroničkog novca i platnim uslugama, opis kontrola sigurnosti i mjera za ovladavanje rizicima koje su poduzete za primjerenu zaštitu imatelja elektroničkog novca i korisnika platnih usluga od utvrđenih rizika, uključujući prijevaru i nezakonitu uporabu osjetljivih i osobnih podataka. Kontrole sigurnosti i mjere za ovladavanje rizicima moraju pokazati kako se njima osigurava visoka razina tehničke sigurnosti i zaštita podataka, uključujući softver i IT sustave koje upotrebljava podnositelj zahtjeva ili osobe kojima je eksternalizirao svoje aktivnosti ili njihov dio; kontrole sigurnosti i mjere ovladavanja rizicima moraju u obzir uzeti i sigurnosne mjere utvrđene prema zakonu kojim se uređuje platni promet

15. opis mehanizama unutarnjih kontrola koje je uspostavila institucija za elektronički novac radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

16. opis organizacijske strukture podnositelja zahtjeva, uključujući, ako je primjenjivo, opis planiranog poslovanja preko podružnica, zastupnika i distributera, opis planiranih postupaka provođenja izravnih i neizravnih provjera nad podružnicama i zastupnicima s naznakom njihove učestalosti, s time da takve provjere podnositelj zahtjeva mora provoditi najmanje jednom godišnje, te opis ugovornog odnosa između podnositelja zahtjeva i osobe kojoj eksternalizira određene aktivnosti i opis sudjelovanja podnositelja zahtjeva u domaćem ili međunarodnom platnom sustavu

17. identitet osoba koje su, neposredno ili posredno, imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva, iznos njihovih udjela te dokaz o njihovoj primjerenosti, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja dobroga i razboritog upravljanja institucijom za elektronički novac

18. identitet svakog člana uprave podnositelja zahtjeva ili svakoga izvršnog direktora podnositelja zahtjeva koji ima upravni odbor te dokaze da imaju dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga

19. ako podnositelj zahtjeva obavlja i djelatnosti iz članka 15. točke 4. ovoga Zakona, identitet osoba odgovornih za vođenje poslova u vezi s izdavanjem elektroničkog novca i pružanjem platnih usluga i dokaze da imaju dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga te identitet svakog člana uprave podnositelja zahtjeva ili svakoga izvršnog direktora podnositelja zahtjeva koji ima upravni odbor i dokaze da imaju dobar ugled

20. podatke o tome jesu li osobe iz točaka od 17. do 19. ovoga stavka pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela ili prekršaja iz članka 16. stavka 3. točaka 2. i 4. ovoga Zakona, a ako jesu za koja kaznena djela i koje prekršaje te kada je nastupila pravomoćnost presude te uvjerenje da protiv navedenih osoba nije pokrenuta istraga ili da se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 16. stavka 3. točke 2

21. podatke o tome je li osoba iz točaka od 17. do 19 ovoga stavka suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti

22. ako je primjenjivo, identitet ovlaštenog revizora odnosno revizorskog društva

23. popis osoba koje su s podnositeljem zahtjeva usko povezane u smislu članka 4. stavka 1. točke 38. Uredbe (EU) br. 575/2013 i opis načina na koji su povezane.

(4) Za potrebe stavka 3. točaka 8., 9., 10. i 16. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja opis internih akata ili drugih internih postupaka u vezi s organizacijom i unutarnjom revizijom koje je sastavio radi zaštite interesa korisnika svojih usluga i osiguravanja kontinuiteta i pouzdanosti u izdavanju elektroničkog novca i pružanju platnih usluga, a za potrebe stavka 3. točaka 17., 18. i 19. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja dokaze za dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluga informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09).

(5) Podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kojima se dokazuje dobar ugled osoba iz stavka 3. točaka od 17. do 20. ovoga članka, pribavlja Hrvatska narodna banka iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva, a za kaznena djela i prekršaje na području Europske unije iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Hrvatska narodna banka je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika osoba iz stavka 3. točaka od 17. do 19. ovoga članka, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe, a za kaznena djela na području Europske unije iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(7) Podatkom iz stavka 3. točke 20. ovoga članka za osobe iz stavka 3. točaka od 17. do 19. ovoga članka i za njihove suradnike koji se odnosi na pravomoćnu osuđivanost za kaznena djela i prekršaje u drugim državama koji u svom biću odgovaraju onima iz članka 16. stavka 3. točaka 2. i 4. ovoga članka smatrat će se podatak iz kaznene odnosno prekršajne evidencije nadležnog tijela odgovarajuće države ili, ako se takav podatak prema propisima te države ne može dobiti, izjava fizičke osobe na koju se podatak odnosi koja nije starija od 90 dana.

(8) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja i informacije i dokumentaciju u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluga informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09), te informacije koje tijekom postupka povodom zahtjeva zatraži Hrvatska narodna banka u svrhu pojašnjenja koje ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja, uključujući informacije o podnositelju zahtjeva koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koje prikupljaju obveznici tog zakona.

(9) Tijekom postupka povodom zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je, bez odgađanja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama u odnosu na informacije i dokumentaciju dostavljenu prema stavcima 3., 4. i 8. ovoga članka, a najkasnije u roku od sedam dana od nastanka izmjena.

(10) Ako podnositelj zahtjeva uz odobrenje za izdavanje elektroničkog novca traži i odobrenje za pružanje platnih usluga iz članka 3. stavka 2. točke 7. ili 8. ovoga Zakona, u skladu s člankom 36. ovoga Zakona podnosi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti ili usporedivu garanciju kojima se pokriva odgovornost povezana s neautoriziranim platnim transakcijama i neuredno izvršenim platnim transakcijama prema odredbama zakona kojim se uređuje platni promet u državama u kojima nudi odnosno namjerava nuditi platnu uslugu.

(11) Pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca podnositelj zahtjeva dužan je Hrvatskoj narodnoj banci platiti naknadu za obradu zahtjeva.

(12) Sve odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca podnesen za društvo u osnivanju.

(13) Hrvatska narodna banka propisuje podzakonskim propisom visinu naknade iz stavka 11. ovoga članka.

Dodatni zahtjev za pružanje platnih usluga

Članak 19.

(1) Ako institucija za elektronički novac nakon primitka rješenja iz članka 18. ovoga Zakona namjerava pružati platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca, a koje nisu obuhvaćene tim rješenjem, dužna je u dodatnom zahtjevu odrediti te platne usluge i zahtjevu priložiti dokumentaciju iz članka 17. stavka 3. točaka 3. i 5. ovoga Zakona te, ako je primjenjivo, metodu iz članka 17. stavka 3. točke 6. ovoga Zakona i povezane informacije i dokumentaciju u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluga informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09) kao i obrazloženje utjecaja novih usluga na financijsku stabilnost, organizacijsku strukturu, mehanizam unutarnjih kontrola, na sustav zaštite novčanih sredstava korisnika, ako je primjenjivo, te na zahtjeve sigurnosti iz članka 17. stavka 3. točaka 10., 11., 12. i 14. ovoga Zakona.

(2) Ako institucija za elektronički novac iz stavka 1. ovoga članka namjerava pružati i uslugu iz članka 3. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona ili uslugu iz članka 3. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona odnosno usluge iz članka 3. stavka 2. točaka 7. i 8. ovoga Zakona osim dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka zahtjevu treba priložiti i dokaz iz članka 17. stavka 10. ovoga Zakona u skladu s člankom 36. ovoga Zakona.

(3) Hrvatska narodna banka može tijekom postupka povodom zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka zatražiti i druge informacije koje ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja.

(4) Povodom zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka donosi rješenje kojim se instituciji za elektronički novac odobrava pružanje dodatnih platnih usluga i upisuje tu promjenu u registar iz članka 28. ovoga Zakona, ako na temelju informacija dostavljenih prema odredbama ovoga članka i informacija kojima raspolaže ocijeni da institucija za elektronički novac u odnosu na postojeće usluge i dodatne platne usluge ispunjava sve uvjete iz članka 16. ovoga Zakona.

Dokumentacija o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela

Članak 30.

(1) Uz obavijest o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela iz članka 29. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona potrebno je dostaviti informacije i dokumentaciju iz članka 17. stavka 3. točaka 17. i 20. ovoga Zakona u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluga informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09) za imatelje kvalificiranog udjela.

(2) U postupku povodom obavijesti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 17. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

(3) Ako se neposredno ili posredno stjecanje dionica ili udjela institucije za elektronički novac odnosi na stjecanje 50% ili više udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u instituciji za elektronički novac, stjecatelj kvalificiranog udjela je, osim informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, zahtjevu dužan priložiti također:

1. poslovnu strategiju institucije za elektronički novac u kojoj se stječe kvalificirani udio

2. poslovni plan za iduće tri poslovne godine, koji uključuje projekciju financijskih izvještaja

3. planirane promjene u organizacijskoj, upravljačkoj i kadrovskoj strukturi institucije za elektronički novac s informacijama i dokumentacijom za nove članove uprave ili izvršne direktore u upravnom odboru iz članka 17. stavka 3. točke 18. ovoga Zakona odnosno ako institucija za elektronički novac obavlja i djelatnosti iz članka 15. točke 4. ovoga Zakona, za osobu koja će biti odgovorna za vođenje poslova u vezi s izdavanjem elektroničkog novca i pružanjem platnih usluga, informacije i dokumentaciju iz članka 17. stavka 3. točke 19. ovoga Zakona; uz navedeno, stjecatelj kvalificiranog udjela dužan je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti i informacije i dokumentaciju iz članka 17. stavka 8. ovoga Zakona u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s informacijama koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac i za registraciju pružatelja usluga informiranja o računu na temelju članka 5. stavka 5. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/09) za osobe odgovorne za upravljanje institucijom za elektronički novac

4. plan aktivnosti na izradi novih ili izmjeni postojećih internih akata institucije za elektronički novac i

5. plan aktivnosti na izmjeni postojeće ili uvođenju nove informacijske tehnologije institucije za elektronički novac.

(4) Osim dokumentacije iz ovoga članka Hrvatska narodna banka može od stjecatelja kvalificiranog udjela tijekom postupka procjene obavijesti o stjecanju kvalificiranog udjela zatražiti i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za procjenu, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koje prikupljaju obveznici tog zakona.

(5) Hrvatska narodna banka je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe a za kaznena djela na području Europske unije iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Ako uz obavijest iz članka 29. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona nisu dostavljene sve informacije i dokumentacija iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka u roku od 30 dana od zaprimanja te obavijesti pozvat će stjecatelja kvalificiranog udjela da dostavi informacije i dokumentaciju koji nedostaju.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka obavijest se smatra urednom od dana dostave svih traženih informacija i dokumentacije.

(8) Ako stjecatelj kvalificiranog udjela ne dostavi informacije i dokumentaciju koje nedostaju u roku koji je odredila Hrvatska narodna banka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je postupiti na način iz članka 31. stavka 4. ovoga Zakona.

(9) Na obavijest o stjecanju kvalificiranog udjela iz članka 29. stavka 8. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka.

Osiguranje od profesionalne odgovornosti

Članak 36.

Institucija za elektronički novac koja pruža platne usluge iz članka 3. stavka 2. točke 7. ili 8. ovoga Zakona mora imati osiguranje od profesionalne odgovornosti ili drugu usporedivu garanciju u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo o kriterijima za određivanje minimalnog novčanog iznosa za osiguranje od profesionalne odgovornosti ili druge usporedive garancije sukladno članku 5. stavku 4. Direktive (EU) 2015/2366 (EBA/GL/2017/08).

MALA INSTITUCIJA ZA ELEKTRONIČKI NOVAC

Poslovanje male institucije za elektronički novac

Članak 57.

(1) Mala institucija za elektronički novac smije izdavati elektronički novac i pružati platne usluge iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona koje su povezane s izdavanjem elektroničkog novca u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke o upisu male institucije za elektronički novac u registar iz članka 28. ovoga Zakona.

(2) Osim usluga iz stavka 1. ovoga članka, mala institucija za elektronički novac smije pružati jednu ili više platnih usluga iz članka 3. stavka 2. točaka od 3. do 6. ovoga Zakona koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca, a koje su navedene u rješenju Hrvatske narodne banke o upisu male institucije za elektronički novac u registar iz članka 28. ovoga Zakona.

(3) Mala institucija za elektronički novac smije izdavati elektronički novac i pružati platne usluge isključivo na području Republike Hrvatske.

(4) Prosječni neiskorišteni elektronički novac male institucije za elektronički novac ne smije premašiti iznos od 2.000.000,00 kuna.

(5) Ako mala institucija za elektronički novac pruža platne usluge iz članka 3. stavka 2. točaka od 3. do 6. ovoga Zakona koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca, prosječna mjesečna ukupna vrijednost platnih transakcija koje je mala institucija za elektronički novac izvršila u posljednjih 12 mjeseci, uključujući i platne transakcije izvršene preko njezinih zastupnika, ne smije premašiti iznos od 7.500.000,00 kuna.

Inicijalni kapital male institucije za elektronički novac

Članak 58.

(1) Inicijalni kapital male institucije za elektronički novac iznosi najmanje 900.000,00 kuna.

(2) Za društvo u osnivanju za koje je podnesen zahtjev za upis u registar iz članka 28. ovoga Zakona dio temeljnoga kapitala u iznosu inicijalnoga kapitala iz ovoga članka mora biti uplaćen u novcu.

Uvjeti za upis u registar

Članak 59.

(1) Pravna osoba koja namjerava izdavati elektronički novac kao mala institucija za elektronički novac osim uvjeta iz članka 58. ovoga Zakona mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

1. uvjete iz članka 16. stavka 1. točaka od 1. do 4., točaka 6., 8., 9. i 11. ovoga Zakona

2. prosječni neiskorišteni elektronički novac ne smije premašivati iznos od 2.000.000,00 kuna odnosno ako podnositelj zahtjeva još nije započeo s radom ili nije poslovao dovoljno dugo za potrebe izračuna prosječnoga neiskorištenog elektroničkog novca, iz poslovnog plana i projekcije neiskorištenoga elektroničkog novca za sljedećih šest mjeseci mora biti vidljivo da prosječni neiskorišteni elektronički novac neće premašiti iznos od 2.000.000,00 kuna

3. mjesto uprave mora biti u Republici Hrvatskoj.

(2) Za potrebe procjene ispunjavanja uvjeta iz članka 16. stavka 1. točaka od 1. do 3. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 16. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Hrvatska narodna banka može naložiti ispravak predviđenoga neiskorištenoga elektroničkog novca iskazanog u poslovnom planu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ako procijeni da je nerealan.

(4) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka koja namjerava pružati platne usluge iz članka 3. stavka 2. točaka od 3. do 6. ovoga Zakona koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca, osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati i uvjet da prosječna mjesečna ukupna vrijednost platnih transakcija koje je ta osoba izvršila u posljednjih 12 mjeseci, uključujući i platne transakcije izvršene preko njezinih zastupnika, ne premašuje iznos od 7.500.000,00 kuna, a ako podnositelj zahtjeva još nije započeo s radom ili je poslovao manje od 12 mjeseci, da je iz poslovnog plana i projekcije ukupnog iznosa platnih transakcija za sljedećih 12 mjeseci vidljivo da prosječna mjesečna ukupna vrijednost izvršenih platnih transakcija, uključujući i platne transakcije izvršene preko njegovih zastupnika, neće premašiti iznos od 7.500.000,00 kuna.

GLAVA VIII.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji izdavatelja elektroničkog novca

Članak 100.

(1) Za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju sljedeći izdavatelji elektroničkog novca:

1. kreditna institucija, institucija za elektronički novac i mala institucija za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj

2. podružnica u Republici Hrvatskoj kreditne institucije osnovane u drugoj državi članici ili trećoj državi

3. podružnica u Republici Hrvatskoj institucije za elektronički novac osnovane u drugoj državi članici ili trećoj državi

4. Hrvatska narodna banka kada ne djeluje u svojstvu monetarne ili druge javne vlasti.

(2) Za prekršaj kaznit će se izdavatelj elektroničkog novca iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna:

1. ako ne izda elektronički novac nakon primitka novčanih sredstava ili ako izda elektronički novac u vrijednosti koja nije jednaka primljenoj novčanoj vrijednosti (članak 7. stavak 1.)

2. ako ne iskupi novčanu vrijednost elektroničkog novca po nominalnoj vrijednosti odmah nakon primitka zahtjeva imatelja elektroničkog novca (članak 7. stavak 2.)

3. ako u ugovoru s imateljem elektroničkog novca nisu jasno navedeni uvjeti iskupljivosti elektroničkog novca, uključujući i sve pripadajuće naknade (članak 7. stavak 3.)

4. ako potencijalnom imatelju elektroničkog novca ne da informacije o uvjetima iskupljivosti elektroničkog novca, uključujući i o svim pripadajućim naknadama prije sklapanja ugovora o izdavanju elektroničkog novca (članak 7. stavak 5.)

5. ako imatelju elektroničkog novca naplati naknadu za iskup elektroničkog novca protivno članku 7. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona

6. ako ne iskupi elektronički novac u skladu sa zahtjevom podnesenim u skladu s člankom 7. stavkom 8. ovoga Zakona

7. ako na zahtjev imatelja elektroničkog novca za iskup podnesen na dan prestanka ugovora o izdavanju elektroničkog novca ili nakon prestanka ugovora ne iskupi novčanu vrijednost elektroničkog novca u cijelosti (članak 7. stavak 9.)

8. ako kao izdavatelj elektroničkog novca iz članka 5. stavka 1. točke 2. podtočke a) i točke 3. ovoga Zakona koji obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 15. točke 4. ovoga Zakona u slučaju kad nije unaprijed poznato koliki se dio novčanih sredstava upotrebljava kao elektronički novac, na zahtjev imatelja elektroničkog novca za iskup podnesen na dan prestanka ugovora o izdavanju elektroničkog novca ili u razdoblju od godine dana od dana prestanka ugovora ne iskupi novčanu vrijednost elektroničkog novca u cijelosti (članak 7. stavak 10.)

9. ako za držanje elektroničkog novca kroz vremensko razdoblje imatelju elektroničkog novca plati kamatu ili da bilo koju drugu imovinsku korist (članak 8.).

(3) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i:

1. odgovorna osoba iz uprave izdavatelja elektroničkog novca iz stavka 1. točke 1. ovoga članka odnosno odgovorni izvršni direktor ako izdavatelj elektroničkog novca ima upravni odbor odnosno kad institucija za elektronički novac ili mala institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca

2. osoba odgovorna za poslovanje podružnice iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka i

3. odgovorna osoba izdavatelja elektroničkog novca iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

(4) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka počinjen pri izdavanju elektroničkog novca od strane Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave kada djeluje u svojstvu javne vlasti kaznit će se odgovorna osoba novčanom kaznom iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Za prekršaj iz stavka 2. točaka 2. i od 4. do 8. ovoga članka kaznit će se:

1. novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna distributer u Republici Hrvatskoj institucije za elektronički novac osnovane u drugoj državi članici postavljen na temelju prava na poslovni nastan koji je pravna osoba

2. novčanom kaznom od 25.000,00 do 250.000,00 kuna distributer u Republici Hrvatskoj institucije za elektronički novac osnovane u drugoj državi članici postavljen na temelju prava na poslovni nastan koji je trgovac pojedinac, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(6) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba distributera iz stavka 5. točke 1. ovoga članka.

Lakši prekršaji izdavatelja elektroničkog novca

Članak 101.

(1) Izdavatelj elektroničkog novca iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 250.000,00 kuna:

1. ako kao obveznik izvješćivanja o izdavanju, distribuciji i iskupu elektroničkog novca i prijevarama u odnosu na izdavanje, distribuciju i iskup ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku sa sadržajem, na način i u rokovima propisanima podzakonskim propisima donesenim na temelju članka 6. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona (članak 6. stavak 3.)

2. ako imatelju elektroničkog novca ne dostavi konačni odgovor na njegov prigovor u skladu s člankom 9. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona

3. ako imatelju elektroničkog novca dostavi privremeni odgovor koji nije u skladu s člankom 9. stavkom 3. ovoga Zakona

4. ako ne izradi, ne primjenjuje i ne učini dostupnima procedure za rješavanje prigovora imatelja elektroničkog novca u skladu s člankom 9. stavkom 5. ovoga Zakona

5. ako na poziv Hrvatske narodne banke ne dostavi očitovanje i potrebne dokaze u roku određenom u pozivu (članak 10. stavak 3.)

6. ako imatelju elektroničkog novca koji je potrošač ne da informaciju u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, i to na jasan, razumljiv i lako dostupan način u svojim poslovnicama i na svojim internetskim stranicama (članak 11. stavci od 1. do 3.)

7. ako protivno članku 11. stavku 5. ovoga Zakona odbije sudjelovati u postupku alternativnog rješavanja spora pred tijelom koje je sam odredio.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 kuna i:

1. odgovorna osoba iz uprave izdavatelja elektroničkog novca iz članka 100. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona odnosno odgovorni izvršni direktor ako taj izdavatelj ima upravni odbor odnosno kad institucija za elektronički novac ili mala institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca

2. osoba odgovorna za poslovanje podružnice iz članka 100. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona i

3. odgovorna osoba izdavatelja elektroničkog novca iz članka 100. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen pri izdavanju elektroničkog novca od strane Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave kada djeluje u svojstvu javne vlasti kaznit će se odgovorna osoba novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka.

Prekršaji drugih osoba

Članak 102.

(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna:

1. ako izdaje elektronički novac suprotno odredbi članka 5. stavka 2. ovoga Zakona

2. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri prvog, daljnjeg ili novog stjecanja kvalificiranog udjela u skladu s člankom 29. stavcima 1., 2. ili 6. ovoga Zakona

3. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o okolnosti da stjecanje kvalificiranog udjela nije dovršeno u skladu s člankom 29. stavkom 4. ovoga Zakona

4. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri raspolaganja kvalificiranim udjelom u skladu s člankom 29. stavkom 5. ovoga Zakona

5. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj statusnoj promjeni u skladu s člankom 29. stavkom 7. ovoga Zakona

6. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o ostvarenom stjecanju kvalificiranog udjela u skladu s člankom 29. stavkom 8. ovoga Zakona

7. ako kao neposredni stjecatelj ne postupi prema rješenju Hrvatske narodne banke kojim se nalaže prodaja stečenih dionica odnosno poslovnih udjela (članak 31. stavak 5. točka 2.)

8. ako kao posredni stjecatelj ne postupi prema rješenju Hrvatske narodne banke kojim se nalaže smanjenje stečenoga posrednoga kvalificiranog udjela (članak 31. stavak 12.)

9. ako kao neposredni stjecatelj na zahtjev Hrvatske narodne banke iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona ne dostavi tražene informacije i dokumentaciju u zadanom roku

10. ako kao posredni stjecatelj na zahtjev Hrvatske narodne banke iz članka 32. stavka 9. ovoga Zakona ne dostavi tražene informacije i dokumentaciju u zadanom roku

11. ako ne postupi po naknadnom zahtjevu Hrvatske narodne banke iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba trgovac pojedinac, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 250.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

Prekršaji institucije za elektronički novac i male institucije za elektronički novac osnovanih u Republici Hrvatskoj

Članak 103.

(1) Za prekršaj kaznit će se institucija za elektronički novac osnovana u Republici Hrvatskoj novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna:

1. ako pruža platne usluge izvan granica rješenja izdanih prema odredbama ovoga Zakona (članak 5. stavak 4. ovoga Zakona u vezi s člankom 12. stavkom 3.)

2. ako protivno članku 12. stavku 6. ovoga Zakona počne izdavati elektronički novac prije upisa te djelatnosti u sudski registar

3. ako protivno članku 12. stavku 7. ovoga Zakona počne pružati platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca prije upisa te djelatnosti u sudski registar

4. ako protivno članku 27. stavku 1. ovoga Zakona izdaje elektronički novac preko zastupnika

5. ako protivno članku 27. stavku 14. ovoga Zakona pruža platne usluge preko zastupnika u Republici Hrvatskoj prije nego što je zastupnik upisan u registar iz članka 28. ovoga Zakona

6. ako protivno članku 27. stavku 15. ovoga Zakona nastavi s pružanjem platnih usluga u Republici Hrvatskoj preko zastupnika

7. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 27. stavkom 16. ovoga Zakona

8. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri obavljanja distribucije i/ili iskupa elektroničkog novca preko distributera u skladu s člankom 27. stavkom 18. ovoga Zakona

9. ako protivno rješenju Hrvatske narodne banke iz članka 27. stavka 20. ovoga Zakona obavlja distribuciju i/ili iskup elektroničkog novca preko distributera (članak 27. stavak 22.)

10. ako protivno članku 31. stavku 11. ovoga Zakona ne osigura da stjecatelj kvalificiranog udjela, kojem je Hrvatska narodna banka rješenjem zabranila ostvarivanje prava glasa iz određenog dijela udjela koji je stekao, ne ostvaruje pravo glasa na temelju tako stečenog dijela udjela

11. ako protivno članku 31. stavku 11. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o tome da stjecatelj, kojem je Hrvatska narodna banka rješenjem zabranila ostvarivanje prava glasa iz određenog dijela udjela koji je stekao, ne ostvaruje pravo glasa na temelju tako stečenog dijela udjela

12. ako ne održava visinu regulatornoga kapitala u skladu s člankom 34. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona

13. ako ne izvrši ispravak u skladu s nalogom Hrvatske narodne banke danim na temelju članka 34. stavka 8. ovoga Zakona

14. ako za djelatnost pružanja platnih usluga koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca ne održava regulatorni kapital u visini izračunanoj na način određen propisima o platnom prometu za izračun regulatornoga kapitala institucije za platni promet (članak 34. stavak 9.)

15. ako u izračun regulatornoga kapitala uračunava stavke koje se uključuju u izračun drugoga propisanoga regulatornoga kapitala protivno članku 34. stavku 10. ovoga Zakona

16. ako ne izračuna regulatorni kapital za djelatnost izdavanja elektroničkog novca u skladu s podzakonskim propisom iz članka 34. stavka 12. ovoga Zakona kojim se utvrđuju karakteristike i vrste stavki koje se uključuju u izračun regulatornog kapitala te način i obujam u kojem se pojedinačne stavke uključuju u izračun regulatornog kapitala

17. ako ne zaštiti novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac u visini iznosa neiskorištenoga elektroničkog novca na način predviđen člankom 35. stavkom 1. ovoga Zakona

18. ako iznos izdanoga neiskorištenoga elektroničkog novca ne izračunava u rokovima i na način predviđen člankom 35. stavcima 2., 3., 6. i 7. ovoga Zakona

19. ako novčana sredstva imatelja elektroničkog novca primljena u zamjenu za izdani elektronički novac ne vodi i ne štiti u skladu s člankom 35. stavkom 4. ovoga Zakona

20. ako ne izvrši ispravak u skladu s nalogom Hrvatske narodne banke danim na temelju članka 35. stavka 8. ovoga Zakona

21. ako novčana sredstva koja zaprimi od korisnika platnih usluga za platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca ne zaštiti u skladu s podzakonskim propisom o zaštiti novčanih sredstava korisnika platnih usluga institucije za platni promet (članak 35. stavak 9.)

22. ako kao institucija za elektronički novac koja pruža platne usluge iz članka 3. stavka 2. točke 7. ili točke 8. ovoga Zakona nema osiguranje od profesionalne odgovornosti niti drugu usporedivu garanciju u skladu s člankom 36. ovoga Zakona

23. ako novčana sredstva koja primi od imatelja elektroničkog novca ne zamijeni za elektronički novac bez odgađanja (članak 37.)

24. ako prima depozite ili druga povratna sredstva od javnosti protivno članku 38. stavku 1. ovoga Zakona

25. ako kao institucija za elektronički novac koja pruža platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca otvara i vodi račune za plaćanje kojima se ne koristi isključivo za platne transakcije (članak 39. stavak 1.)

26. ako kao institucija za elektronički novac koja pruža platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca odobrava kredite vezane uz pružanje tih platnih usluga protivno članku 40. stavku 1. ovoga Zakona

27. ako odobrava kredite iz novčanih sredstava primljenih u zamjenu za izdani elektronički novac protivno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona

28. ako protivno članku 41. stavku 2. ovoga Zakona ne prikazuje odvojeno u revidiranom godišnjem financijskom izvještaju računovodstvene podatke propisane podzakonskim propisom iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona

29. ako ne revidira godišnje financijske izvještaje i konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona

30. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona u roku propisanom člankom 43. stavkom 2. ovoga Zakona

31. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeravanoj eksternalizaciji operativne aktivnosti izdavanja elektroničkog novca ili pružanja platnih usluga u skladu s člankom 44. stavkom 1. ovoga Zakona prije stupanja na snagu ugovora s pružateljem usluge eksternalizacije

32. ako u slučaju eksternalizacije materijalno značajne operativne aktivnosti u skladu s člankom 44. stavkom 2. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi nacrt ugovora s pružateljem usluga eksternalizacije prije njegova stupanja na snagu te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 44. stavaka od 4. do 7. ovoga Zakona

33. ako eksternalizira operativne aktivnosti protivno uvjetima iz članka 44. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona

34. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne osigura obavljanje izravnog nadzora na lokacijama pružatelja usluge eksternalizacije i pristup dokumentaciji i podacima u skladu s člankom 44. stavkom 6. ovoga Zakona

35. ako bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjenama u eksternalizaciji operativnih aktivnosti u skladu s člankom 44. stavkom 8. ovoga Zakona

36. ako ne provodi provjere svojih podružnica i zastupnika u skladu s člankom 45. stavkom 3. ovoga Zakona

37. ako ne osigura da njezine podružnice informiraju imatelje elektroničkog novca i korisnike platnih usluga odnosno da njezini zastupnici informiraju korisnike platnih usluga o njihovu djelovanju u njezino ime i za njezin račun (članak 45. stavci 4. i 5.)

38. ako ne uspostavi ili ne provodi sustav upravljanja u skladu s člankom 46. ovoga Zakona

39. ako ovlaštenoj osobi ne omogući obavljanje izravnog nadzora na način i pod uvjetima propisanima člankom 48. stavcima 8. i 9. i člankom 49. ovoga Zakona

40. ako ne postupi prema rješenju Hrvatske narodne banke o nalaganju nadzornih mjera iz članka 52. ovoga Zakona

41. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku bez odgađanja o svim okolnostima iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona

42. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri izdavanja elektroničkog novca ili pružanja platnih usluga u trećoj državi preko podružnice u roku iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona

43. ako na zahtjev Hrvatske narodne banke u ostavljenom roku ne dostavi tražena izvješća i informacije (članak 56. stavak 4.)

44. ako protivno članku 82. stavku 1. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri izdavanja elektroničkog novca i/ili pružanja platnih usluga koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca na području druge države članice

45. ako protivno članku 82. stavku 12. ovoga Zakona počne izdavati elektronički novac preko podružnice ili pružati platne usluge preko podružnice ili zastupnika u državi članici domaćinu prije upisa te podružnice ili zastupnika u registar iz članka 28. ovoga Zakona

46. ako protivno članku 82. stavku 14. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o datumu započinjanja u državi članici domaćinu izdavanja elektroničkog novca preko podružnice, distribucije ili iskupa elektroničkog novca preko distributera ili pružanja platnih usluga preko podružnice ili zastupnika

47. ako protivno članku 82. stavku 17. ovoga Zakona započne u državi članici domaćinu neposredno izdavati elektronički novac ili pružati platne usluge ili započne u državi članici domaćinu obavljati distribuciju ili iskup elektroničkog novca preko distributera prije nego što od Hrvatske narodne banke dobije obavijest o završetku postupka notifikacije

48. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 82. stavkom 18. ovoga Zakona

49. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 82. stavkom 24. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave odnosno odgovorni izvršni direktor institucije za elektronički novac ako institucija za elektronički novac ima upravni odbor odnosno ako institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka od 2. do 11., od 17. do 21., 23., 24., 26., 27., te od 31. do 41. i 43. ovoga članka kaznit će se mala institucija za elektronički novac osnovana u Republici Hrvatskoj novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave odnosno odgovorni izvršni direktor male institucije za elektronički novac ako ima upravni odbor odnosno ako mala institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca, novčanom kaznom u iznosu od 3500,00 do 35.000,00 kuna.

(5) Za prekršaje iz stavka 1. točaka od 17. do 19., 23., 24., 27., od 31. do 35., od 38. do 41. i 43. ovoga članka kaznit će se podružnica institucije za elektronički novac iz treće države novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna.

(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i osoba odgovorna za vođenje poslova podružnice institucije za elektronički novac iz treće države novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

Ostali prekršaji male institucije za elektronički novac

Članak 104.

(1) Novčanom kaznom od 35.000,00 kuna do 350.000,00 kuna kaznit će se mala institucija za elektronički novac osnovana u Republici Hrvatskoj:

1. ako pruža platne usluge za koje kao mala institucija za elektronički novac nije upisana u registar iz članka 28. ovoga Zakona (članak 5. stavak 4., u vezi s člankom 28. stavak 1. točka 4. i stavkom 2.)

2. ako izdaje elektronički novac ili pruža platne usluge izvan Republike Hrvatske (članak 57. stavak 3.)

3. ako kao mala institucija za elektronički novac koja je obveznik revidiranja godišnjih financijskih izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi revidirane izvještaje u skladu s člankom 63. stavkom 1. ovoga Zakona

4. ako kao mala institucija za elektronički novac koja nije obveznik revidiranja godišnjih financijskih izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvještaje u skladu s člankom 63. stavkom 2. ovoga Zakona

5. ako kao mala institucija za elektronički novac koja nije obveznik revidiranja godišnjih financijskih izvještaja na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostavi revidirano godišnje izvješće u skladu s člankom 63 stavkom 3. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave odnosno odgovorni izvršni direktor male institucije za elektronički novac ako ima upravni odbor odnosno ako mala institucija za elektronički novac osim izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga obavlja i drugu djelatnost, direktor odgovoran za izdavanje elektroničkog novca, novčanom kaznom u iznosu od 3.500,00 do 35.000,00 kuna.

Dodatni prekršaj odgovorne osobe institucije za elektronički novac i male institucije za elektronički novac osnovanih u Republici Hrvatskoj

Članak 105.

Za prekršaj kaznit će se član uprave institucije za elektronički novac i male institucije za elektronički novac odnosno izvršni direktor te institucije ako ona ima upravni odbor odnosno, ako ta institucija obavlja djelatnost iz članka 15. točke 4. ovoga Zakona, osoba odgovorna za vođenje poslova u vezi s izdavanjem elektroničkog novca i/ili platne usluge novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna ako ne postupi po zahtjevu Hrvatske narodne banke postavljenom u skladu s člankom 48. stavkom 10. ovoga Zakona.

Ostali prekršaji podružnice institucije za elektronički novac iz treće države

Članak 106.

(1) Za prekršaj kaznit će se podružnica institucije za elektronički novac iz treće države novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna:

1. ako pruža platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca (članak 69. stavak 4.)

2. ako protivno članku 69. stavku 6. ovoga Zakona počne izdavati elektronički novac prije upisa te djelatnosti u sudski registar

3. ako izdaje elektronički novac izvan Republike Hrvatske (članak 69. stavak 7.)

4. ako obavlja djelatnost iz članka 15. točaka 2. i 4. ovoga Zakona (članak 69. stavak 8.)

5. ako bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o okolnostima u skladu s člankom 76. stavkom 2. ili člankom 77. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i osoba odgovorna za vođenje poslova podružnice novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

Prekršaji revizorskog društva i samostalnog revizora

Članak 107.

(1) Za prekršaj kaznit će se revizorsko društvo novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 200.000,00 kuna ako ne ispuni obveze iz članka 43. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba revizorskog društva novčanom kaznom od 4.000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se samostalni revizor novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna.