NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, srpanj 2022.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KRETIRANJU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Republika Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala je stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije (u daljnjem tekstu: EMU) čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska preuzela je putem Ugovora o pristupanju obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. U cilju ispunjenja preuzete obveze, u listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Eurostrategija). Taj je dokument, među ostalim, donio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura, koja je pokazala da će u slučaju Republike Hrvatske prednosti znatno premašiti nedostatke. U Eurostrategiji je također utvrđeno da, zahvaljujući uravnoteženom gospodarskom rastu i ostvarenoj fiskalnoj prilagodbi, Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II).
Nakon toga, u srpnju 2020. godine, u jeku borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, Republika Hrvatska ispunila je i formalne kriterije za sudjelovanje u mehanizmu ERM II, što je svojim dokumentom potvrdila Europska komisija. Slijedom toga, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, u kojemu je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi.
Dakle, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete, kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Upotreba eura kao jedinstvene valute u EMU-u uređena je uredbama Vijeća EU-a (Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro) koje se izravno primjenjuju u svim državama sudionicama EMU-a. Ti pravni akti, osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama EMU-a, sadržavaju i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22).
Nedvojbeno je kako uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva.
Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadržavaju odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom.
S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. rujna 2021. donijela Zaključak u kojemu je, s ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje će biti potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u skladu s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.).
Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15, 52/16, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je 2009., a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. Od svog donošenja mijenjan i dopunjavan je više puta radi podizanja razine zaštite potrošača te s ciljem učinkovitog funkcioniranja i stabilnosti financijskog tržišta.
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) izrađen je zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj.
U Prijedlogu zakona hrvatska kuna zamijenjena je eurom kod navođenja iznimki od primjene važećeg Zakona, određivanja parametara kod promjenjive kamatne stope, određivanja maksimalne kamatne stope na stambene kredite, određivanja maksimalne kamatne stope na ostale potrošačke kredite, prijevremene otplate i u prekršajnim odredbama.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 206. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20) jer se njime provodi usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno osigurava se provedba sljedećih uredbi, zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj:
Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (SL L 162, 19.6.1997.), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2595/2000 od 27. studenoga 2000. (SL L 300, 29.11.2000.)
Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (SL L 139, 11.5.1998.), kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 827/2014 od 23. srpnja 2014. (SL L 228, 31.7.2014.).
Slijedom navedenih razloga , predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU
Članak 1.
U Zakonu o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15 i 52/16) u članku 3. stavku 1. točki a) riječi: „ 1.000.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „132.722,81 eura“.
U točki d) riječi: „ 30 kuna “ zamjenjuju se riječima: „3,98 eura“.
Članak 2.
U članku 11.a stavak 2. mijenja se i glasi
„(2) Parametar iz stavka 1. ovoga članka je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, SARON, SOFR, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija u eurima, varijabla određena kao zamjenska za neku od tih varijabli ili druga varijabla u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke koja ne smije rasti tijekom otplate kredita i koja se mora ugovoriti zajedno s parametrom.“.
U članku 11.a stavku 5. riječi: „ kunski ili kredit s valutnom klauzulom EUR“ zamjenjuju se riječima: „kredit u EUR“.
Članak 3.
U članku 11.b stavku 1. iza riječi: „stambene kredite“ dodaju se riječi: „ u eurima“ , a riječi: „(a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF“ brišu se.
Članak 4.
U članku 11.c stavku 1. iza riječi: „potrošačke kredite“ dodaju se riječi: „u eurima“ , a riječi: „(a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF“ brišu se.
Članak 5.
U članku 16. stavku 5. broj i riječ: „ 75.000,00 kuna “ zamjenjuje se brojem i riječju: „10.000,00 eura“.
Članak 6.
U članku 26. stavku 1. riječi: „od 80.000,00 do 200.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 10.610,00 do 26.540,00 eura“.
U podstavku 28. riječi: „kunski ili kredit s valutnom klauzulom EUR“ zamjenjuju se riječima: „kredit u EUR“.
U stavku 2. riječi: „od 10 .000,00 do 50.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.
Članak 7.
U članku 26. a stavku 1. riječi: „od 80.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 10.610,00 do 26.540,00 eura“.
Članak 8.
U članku 27. stavku 1. riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 5 .000,00 do 20.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 2.650,00 eura“.
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 9.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Članak 3. Zakona o potrošačkom kreditiranju, propisuje iznimke od primjene zakona. Tako se isti ne primjenjuje na ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita veći od 1.000.000,00 kuna i ugovore o kreditu prema kojima se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovore o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a plaćaju se samo naknade u iznosu od najviše 30 kuna. Predloženom izmjenom iznosi u kunama zamijenjeni su odgovarajućim iznosom u eurima.
Uz članak 2.
Ako su ugovorene promjenjive kamatne stope vjerovnik je dužan definirati parametar koji je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, SARON, SOFR ili prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija u eurima ili varijabla određena kao zamjenska za neku od postojećih varijabli. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke koja ne smije rasti tijekom otplate kredita i koja se mora ugovoriti zajedno s parametrom.
Uz članak 3.
Od dana uvođenja eura svi stambeni krediti u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu, stoga se postojeći ugovori neće mijenjati zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Svi iznosi preračunavat će se prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike. Kod stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, od dana uvođenja eura na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar.
Uz članak 4.
Od dana uvođenja eura svi potrošački krediti u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu, stoga se postojeći ugovori neće se mijenjati zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Svi iznosi preračunavat će se prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike. Kod potrošačkih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, od dana uvođenja eura na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar .
Uz članak 5.
Članak 16. Zakona o potrošačkom kreditiranju, uređuje pravo potrošača na prijevremenu otplatu ugovora o kreditu. Stavkom 5. propisano je da vjerovnik može tražiti naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom kredita samo pod uvjetom da iznos prijevremene otplate premašuje 75.000,00 kuna unutar 12 mjeseci. Predloženom izmjenom iznos 75.000,00 kuna je zamijenjen iznosom 10.000,00 eura kako je propisano člankom 16. stavkom 4. točkom a. Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ.
Uz članke 6., 7. i 8.
Članci 26., 26. a i 27. Zakona o potrošačkom kreditiranju, propisuju prekršaje i visinu novčane kazne za pojedini prekršaj. Obzirom da su kazne izražene u kunama iste je trebalo zamijeniti s valutom euro zaokruživanjem na nižu deseticu sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH (Narodne novine, br. 57/22).
Uz članak 9.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Iznimke
Članak 3.
(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na:
a) ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita veći od 1.000.000,00 kuna.
b) ugovore o operativnom leasingu kada u glavnom ili posebnom ugovoru nije propisana obveza kupnje predmeta ugovora. Takva obveza postoji samo onda ako to jednostrano odluči vjerovnik,
c) ugovore o kreditu u obliku prekoračenja po tekućem računu kada se kredit mora otplatiti u roku od mjesec dana,
d) ugovore o kreditu prema kojima se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovore o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a plaćaju se samo naknade u iznosu od najviše 30 kuna,
e) ugovore o kreditu prema kojima poslodavac, izvan svoje poslovne djelatnosti, odnosno sindikat odobrava kredit posloprimcima, odnosno članovima sindikata bez kamata ili po EKS nižoj od stopa koje postoje na tržištu, pri čemu takvi ugovori o kreditu nisu u ponudi za širu javnost.
f) ugovore o kreditu koji se sklapaju s investicijskim društvima određenima zakonom koji uređuje tržište kapitala ili s kreditnim institucijama određenima zakonom koji uređuje kreditne institucije, a svrha kojih je omogućiti investitoru da provede transakciju koja se odnosi na jedan ili veći broj financijskih instrumenata prema zakonu koji uređuje tržište kapitala, ako je investicijsko društvo ili kreditna institucija koja odobrava kredit jedna od ugovornih strana,
g) ugovore o kreditu koji su rezultat nagodbe postignute na sudu ili pred nekim drugim tijelom određenim zakonom,
h) ugovore o kreditu koji se odnose na odgodu plaćanja postojećeg duga, bez plaćanja naknada,
2) Na ugovore o kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja i onda kada se kredit otplaćuje na zahtjev ili u roku od tri mjeseca primjenjuju se članci 1. do 3., članak 4. stavak 1., članak 4. stavak 2. točke a) do c), članci 6. do 9., članak 10. stavak 1., članak 10. stavak 4.i 5., članci 12., 15., 17. i 20. do 28. ovoga Zakona.
(3) Na ugovore o kreditu u obliku prešutno prihvaćenog prekoračenja primjenjuju se samo članci 1. do 3., članak 18., 20. i 24. do 28. ovoga Zakona.
(4) Na ugovore o kreditu koji propisuju dogovaranje mjera između vjerovnika i potrošača u pogledu odgođenog plaćanja ili metoda otplate kada potrošač već ne ispunjava obvezu plaćanja osnovnog ugovora o kreditu:
a) ako je vjerojatno da bi takve mjere mogle spriječiti mogućnost sudskog postupka zbog neplaćanja i
b) ako potrošač time ne bi podlijegao manje povoljnim uvjetima od onih propisanih osnovnim ugovorom o kreditu, primjenjuju se članci 1. do 4., 6., 7., 9., članak 10. stavak 1., članak 10. stavak 2. točke a) do i), l) i r), članak 10. stavak 4., članci 11., 13., 16. i 18. do 28. ovoga Zakona.
Ako ovakav ugovor o kreditu podliježe odredbama stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se samo odredbe toga stavka.
Promjenjiva kamatna stopa
Članak 11.a
(1) Ako su ugovorene promjenjive kamatne stope, vjerovnik je dužan:
a) definirati parametar koji prati u kontekstu donošenja odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, a koji je jasan i poznat potrošačima i
b) kvalitativno i kvantitativno razraditi uzročno-posljedične veze kretanja parametra iz točke a) ovoga stavka i utjecaja tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope i
c) odrediti u kojim se razdobljima razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope (koje je bazno razdoblje te koja su referentna razdoblja).
(2) Parametar iz stavka 1. ovoga članka je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke koja ne smije rasti tijekom otplate kredita i koja se mora ugovoriti zajedno s parametrom.
(3) Promjena kamatne stope u jednom referentnom razdoblju ne može biti veća, odnosno kod smanjenja manja od promjene parametra iz stavka 1. ovoga članka izražene u postotnim bodovima.
(4) Ako vjerovnik nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, dužan je jasno i nedvojbeno predočiti potrošaču prije sklapanja ugovora o kreditu elemente iz stavka 1. ovoga članka, kao i upozoriti potrošača na sve rizike ove promjenjivosti te jasno i nedvojbeno ugovoriti u samome ugovoru o kreditu promjenjive elemente na temelju kojih se izračunava promjenjiva kamatna stopa.
(5) Za sve postojeće ugovore o kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno posljedične veze, vjerovnik u skladu s ovim člankom, mora definirati parametar, i to jednu od sljedećih varijabli:
referentnu kamatnu stopu (EURIBOR, LIBOR) ili
NRS ili
prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili
prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u odnosnoj valuti
te fiksni dio kamatne stope i razdoblja promjena kamatnih stopa. Pri tome, promjenjiva kamatna stopa kod ugovora o stambenom kreditu sklopljenih uz valutnu klauzulu, kod kojih je tečaj ugovorene strane valute u odnosu na ugovoreni tečaj na dan prvog korištenja kredita aprecirao za više od 20 %, za sve vrijeme dok takva aprecijacija postoji, ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope hrvatskih kreditnih institucija uz koju su stambeni krediti u odnosnoj valuti odobravani, umanjene za 30%, zaokruženo na dva decimalna mjesta. To zakonsko ograničenje visine kamatne stope se primjenjuje isključivo jednokratno i tijekom ograničenja kamatna stopa je nepromjenjiva, a ovo ograničenje konačno se prestaje primjenjivati s prvim dospijećem kreditne obveze nakon što ugovoreni tečaj odnosne valute deprecira na razinu ispod navedene aprecijacije, kontinuirano u razdoblju od 30 kalendarskih dana. Hrvatska narodna banka će do 15. prosinca 2013. godine objaviti podatak o prosječnoj kamatnoj stopi iz ovoga stavka.
Vjerovnici su u roku od šest mjeseci nakon prestanka primjenjivanja zakonskog ograničenja visine kamatne stope dužni, ponuditi konverziju preostalog dijela neotplaćenog kredita u kunski ili kredit s valutnom klauzulom EUR. Ako dužnik ne pristane na konverziju u roku od mjesec dana od datuma ponude, nastavak otplate kredita vrši se prema ugovorenim uvjetima, pri čemu ne vrijedi ograničenje maksimalne kamatne stope iz članka 11.b ovoga Zakona u odnosnoj valuti, nego najpovoljnije ograničenje koje vrijedi za ostale valute sukladno članku 11.b stavku 1. ovoga Zakona. Troškovi ugovaranja u skladu s ovim stavkom i svi popratni troškovi u vezi s tim, ne smiju se zaračunati korisniku kredita.
(6) Ako se uslijed promjene ugovorene promjenjive kamatne stope treba provesti povećanje kamatne stope, vjerovnik je dužan potrošaču dostaviti obavijest o takvom povećanju 15 dana prije njegove provedbe. U roku od tri mjeseca od primitka takve obavijesti, potrošač ima pravo na prijevremeno vraćanje kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade vjerovniku uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita. U tom slučaju vjerovnik nema pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.
Maksimalna kamatna stopa na stambene kredite
Članak 11.b (NN 143/13, 78/15)
(1) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne s mije biti viša o prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta uvećane za 1/3.
(2) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na stambene kredite koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za 1/3.
(3) Prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u »Narodnim novinama« 1. siječnja, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti 1. srpnja.
(4) Hrvatska narodna banka će prvi put utvrditi i objaviti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka u roku od 10 dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama« prema posljednjim poznatim podacima, a vjerovnici će postojeće promjenjive kamatne stope uskladiti s odnosnim ograničenjima najkasnije do 1. siječnja 2014. dok će daljnje korekcije vršiti na ugovorene dane promjene kamatne stope temeljem zadnje objavljene prosječne ponderirane kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke.
Maksimalna kamatna stopa na ostale potrošačke kredite
Članak 11.c (NN 143/13, 78/15)
(1) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na ostale potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (osim stambenih) (a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za 1/2.
(2) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na ostale potrošačke kredite koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za 1/2.
(3) Prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u »Narodnim novinama« 1. siječnja, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti 1. srpnja.
(4) Hrvatska narodna banka će prvi put utvrditi i objaviti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka u roku od 10 dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama«, prema posljednjim poznatim podacima, a vjerovnici će postojeće promjenjive kamatne stope uskladiti s odnosnim ograničenjima najkasnije do 1. siječnja 2014. dok će daljnje korekcije vršiti na ugovorene dane promjene kamatne stope temeljem zadnje objavljene prosječne ponderirane kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke.«.
Prijevremena otplata
Članak 16.
(1) Potrošač ima pravo u svakom trenutku ispuniti djelomice ili u cijelosti svoje obveze iz ugovora o kreditu. U tom slučaju ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita, a smanjenje sastoji se od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o kreditu.
(2) U slučaju prijevremene otplate kredita vjerovnik ima pravo na pravednu i objektivnu naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom kredita, pod uvjetom da je kredit prijevremeno otplaćen u razdoblju tijekom kojega se primjenjivala fiksna kamatna stopa.
(3) Iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka ne smije premašiti 1% iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje ako je razdoblje između dana prijevremene otplate i roka dospijeća iz ugovora o kreditu dulje od godinu dana. Ako je to razdoblje kraće od godine dana, iznos naknade ne smije premašiti 0,5% iznosa kredita koji se ranije otplaćuje.
(4) Naknada iz stavka 2. ovoga članka ne plaća se:
a) ako se otplata izvršava prema ugovoru o osiguranju koje je jamstvo otplate kredita,
b) ako se radi o dopuštenom prekoračenju ili
c) ako je kredit otplaćen u razdoblju tijekom kojega nije određena fiksna kamatna stopa.
(5) Vjerovnik može tražiti naknadu iz stavka 2. ovoga članka samo pod uvjetom da iznos prijevremene otplate premašuje 75.000,00 kuna unutar 12 mjeseci.
(6) Iznos naknade iz stavka 3. ovoga članka ne smije prelaziti iznos kamata koje bi potrošač platio tijekom razdoblja između dana prijevremene otplate kredita i dana prestanka ugovora o kreditu.
Kazne
Članak 26.
(1) Novčanom kaznom od 80.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vjerovnik ili kreditni posrednik:
ako oglašavanje ne sadrži informacije u skladu sa člankom 4. stavkom 2. ovoga Zakona
ako u razdoblju prije prihvaćanja ponude ili sklapanja ugovora ne pruži pravodobno potrošaču sve informacije iz članka 5. ovoga Zakona
ako ne pruži sve informacije iz članka 5. ovoga Zakona odmah nakon sklapanja ugovora o kreditu u slučaju iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona
ako ne pruži sve informacije u skladu sa člankom 6. stavkom 8. ovoga Zakona
ako u razdoblju prije prihvaćanja ponude ili sklapanja ugovora o kreditu iz članka 3. stavka 2. ili 4. ovoga Zakona ne pruži pravodobno sve informacije iz članka 6. stavka 2., odnosno iz članka 6. stavka 2. i 4. ovoga Zakona
ako ugovor o kreditu nije sklopljen u pisanom obliku ili nekom drugom trajnom mediju
ako ne preda potrošaču primjerak ugovora o kreditu,
ako ugovor o kreditu ne sadrži sve informacije iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, izuzevši informacije navedene u točki i) stavka 2.
ako ugovor o kreditu u obliku prekoračenja iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona ne sadrži sve informacije iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona
ako ne obavijesti potrošača o svim promjenama kamatne stope u skladu sa člankom 11. stavkom 1. ovoga Zakona
ako ne obavještava potrošača o stanju i prometu po tekućem računu u skladu sa člankom 12. stavkom 1. ovoga Zakona
ako ne obavijesti potrošača o povećanju kamatne stope ili o eventualnim naknadama koje mora platiti u skladu sa člankom 12. stavkom 2. ovoga Zakona
ako ne obavijesti potrošača o otkazivanju i razlozima otkazivanja ugovora u skladu sa člankom 13. stavkom 3. ovoga Zakona
ako potrošaču ne omogući odustanak od ugovora sukladno članku 14. ovoga Zakona
ako ne obavijesti potrošača o prijenosu prava iz članka 17. ovoga Zakona
ako ne pruža redovito informacije iz članka 6. ovoga Zakona
ako potrošaču ne omogući prijevremenu otplatu sukladno članku 16. ovoga Zakona
ako u slučaju znatnijeg prekoračenja dužeg od mjesec dana ne obavijesti potrošača u skladu sa člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona
ako ne postupa u skladu sa člankom 19. ovoga Zakona
ako pruža usluge potrošačkog kreditiranja bez odobrenja iz članka 21. ovoga Zakona
ako nadležnom inspektoru i drugim osobama ovlaštenima za nadzor ne omogući provođenje nadzora sukladno članku 23. stavku 1. ovoga Zakona
ako protivno odredbama članka 10. stavka 3. ovoga Zakona potrošaču, besplatno i u svakom trenutku tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o kreditu, ne stavi na raspolaganje izvještaj u obliku otplatnog plana
ako ne dostavi izvješće Ministarstvu financija u skladu sa člankom 22. Pravilnika o odobrenju za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja (»Narodne novine«, br. 14/10. i 16/13.)
ako odobrava kredite protivno ovom Zakonu
ako se ne pridržava propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i to članka 21. stavka 2. Pravilnika o odobrenju za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja (»Narodne novine«, br. 14/10. i 16/13.), članka 3. Pravilnika o obvezi informiranja potrošača i o dodatnim pretpostavkama za izračun efektivne kamatne stope (»Narodne novine«, br. 14/10. i 124/13.) i članaka 1. do 5. Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu vođenja evidencije sklopljenih ugovora (»Narodne novine«, br. 1/13.)
ako protivno odredbama članka 11.a stavka 1. ovoga Zakona ne definira parametar koji će koristiti za donošenje odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, ne razradi uzročno-posljedične veze kretanja parametra i utjecaja tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope, ne odredi razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope
ako protivno odredbama članka 11.a stavka 4. ovoga Zakona potrošaču prije sklapanja ugovora o kreditu ne predoči propisane elemente, ne upozori ga na rizike promjenjivosti, ne ugovori promjenjive elemente na temelju kojih se izračunava promjenjiva kamatna stopa
ako protivno odredbama članka 11.a stavka 5. ovoga Zakona za postojeće ugovore o kreditu u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno-posljedične veze ne ugovori s dužnikom parametar, i to jednu od sljedećih varijabli: EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u odnosnoj valuti te fiksni dio kamatne stope i razdoblja promjene kamatnih stopa ili kod stambenih ugovora o kreditu, kod kojih je tečaj ugovorene strane valute u odnosu na ugovoreni tečaj na dan prvog korištenja kredita aprecirao više od 20 %, ne primjenjuje zakonsko ograničenje visine kamatne stope ili po prestanku aprecijacije ne ponudi potrošaču konverziju preostalog dijela neotplaćenog kredita u kunski ili kredit s valutnom klauzulom EUR bez naknade ili potrošaču zaračuna bilo kakve troškove ugovaranja i popratne troškove u vezi s tim
ako protivno odredbama članka 11.a stavka 6. ovoga Zakona potrošaču kod kojeg treba provesti povećanje kamatne stope ne dostavi obavijest o povećanju 15 dana prije njegove provedbe ili obračuna naknadu za prijevremeno vraćanje kredita
ako protivno odredbama članka 20.a ovoga Zakona ugovori maksimalnu EKS veću od propisane
ako u propisanom roku protivno odredbama članka 12. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona ne ponudi potrošaču kojemu je umanjeno ili ukinuto prekoračenje po tekućem računu, obročnu otplatu iznosa za koji je prethodno dopušteno prekoračenje umanjeno, ili iznosa ukinutog prethodnog dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu.
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 26.a
(1) Novčanom kaznom od 80.000,00 do 200.000,00 kn kaznit će se vjerovnik iz članka 2. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona:
ako konverziju kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR ne provodi na način da se položaj potrošača s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj potrošača s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR sukladno članku 19.b ovoga Zakona,
ako na iznos početno odobrene glavnice kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne izračuna iznos glavnice kredita denominiranog u EUR i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u EUR, po tečaju primjenjivom na datum isplate kredita, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, pri čemu se iznosom početno odobrene glavnice smatra iznos koji je zadužen u poslovnim knjigama vjerovnika, a koji iznos može biti veći od isplaćenog iznosa zbog tečajne razlike uslijed kupoprodaje deviza prilikom isplate kredita sukladno članku 19.c stavku 1. točki 1. ovoga Zakona,
ako umjesto početno ugovorene kamatne stope kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne primjeni kamatnu stopu jednaku kamatnoj stopi (po iznosu, vrsti i razdoblju promjene) koju je primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu sukladno članku 19.c stavku 1. točki 2. ovoga Zakona,
ako početno utvrđen otplatni plan kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF uključujući sve njegove izmjene, na temelju kojeg su izračunati obroci odnosno anuiteti u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne zamijeni novim otplatnim planom izračunatim u skladu s člankom 19.c stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona i na temelju kojeg se izračunavaju novi obroci odnosno anuiteti u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, uzimajući u obzir sve izmjene ugovornih uvjeta koji se odnose na iznos, namjenu i rokove dospijeća glavnice te iznos, vrstu i razdoblje promjene kamatnih stopa i ostale promjene koje su tijekom trajanja ugovora o kreditu uvjetovale izmjenu početno utvrđenog otplatnog plana i obroka odnosno anuiteta sukladno članku 19.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona,
ako iznose uplaćene radi namirenja početno utvrđenih obroka odnosno anuiteta u CHF i kunama s valutnom klauzulom u CHF (izuzev uplata na ime naplaćenih zateznih kamata, naknada i troškova koji se ne uzimaju u obzir za potrebe izračuna konverzije) ne pretvori u EUR i u valutnu klauzulu u EUR po tečaju primjenjivom na datum uplate, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je vjerovnik na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR s time da takvi iznosi pretvoreni u EUR i valutnu klauzulu u EUR predstavljaju osnovu za namirenje obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih po novom otplatnom planu u EUR i valutnoj klauzuli u EUR iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu se poštuje redoslijed namirenja dospjelih obveza sukladno općim uvjetima vjerovnika, ali ne obračunavaju zatezne kamate sukladno članku 19.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona,
ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, na način iz članka 19.c stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji je veći od ukupnog iznosa obroka ili anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ne utvrdi kao preplatu sukladno članku 19.c stavku 1. točki 5. ovoga Zakona,
ako iznos preplate koji ne prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne koristi za namirenje budućih obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR koji će dospjeti na način da se kod plaćanja budućeg obroka odnosno anuiteta koji će dospjeti iznos do najviše 50% dospjelog obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR može zatvoriti preplatom, sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi sukladno članku 19.c stavku 1. točki 5. podtočki 1. ovoga Zakona,
ako iznos preplate koji prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne vrati potrošaču u roku od 60 dana od datuma prihvata konverzije sukladno članku 19.c stavku 1. točki 5. podtočki 2. ovoga Zakona,
ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR na način iz članka 19.c točke 4. ovoga Zakona koji je manji od ukupnog iznosa obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne sklopi sporazum s potrošačem sukladno članku 19.c stavku 1. točki 6. ovoga Zakona,
ako ne utvrdi iznos preostale neotplaćene glavnice u EUR i kunama s valutnom klauzulom u EUR na dan 30. rujna 2015., kao razliku novog otplatnog plana utvrđenog sukladno članku 19.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona i uplaćenih iznosa utvrđenih sukladno članku 19.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona, a sukladno članku 19.c stavku 1. točki 7. ovoga Zakona,
ako ne utvrdi učinak konverzije na način propisan u članku 19.c stavku 1. točki 8. ovoga Zakona,
ako u propisanom roku ne izradi kalkulator i ne učini ga dostupnim svakom pojedinom potrošaču putem svoje mrežne stranice sukladno članku 19.d stavku 1. ovoga Zakona,
ako prije objave kalkulatora na mrežnoj stranici ne pribavi mišljenje ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka da je kalkulator izrađen u skladu s načinom izračuna propisanim člankom 19.c ovoga Zakona te mišljenje u propisanom roku ne objavi na svojim mrežnim stranicama sukladno članku 19.d stavku 3. ovoga Zakona,
ako potrošaču i/ili osobama od kojih je zahtijevao ili imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze ne dostavi u propisanom roku i na propisan način izračun konverzije zajedno s prijedlogom novog ili izmijenjenog ugovora o kreditu sukladno članku 19.e stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
ako uz poreznu prijavu poreza na dobit za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran rashod iz članka 19.h stavka 1. ovoga Zakona, ne dostavi kumulativni sažetak izračuna konverzija iz članka 19.e ovoga Zakona temeljem kojeg je evidentirao rashod u poslovnim knjigama, kao i dokaz iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je rashod porezno tretiran u skladu s odredbama članka 19.h stavka 1. ovoga Zakona,
ako uz poreznu prijavu poreza na dohodak, ako vjerovnik podliježe oporezivanju porezom na dohodak, za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran rashod iz članka 19.h stavka 1. ovoga Zakona, ne dostavi kumulativni sažetak izračuna konverzija iz članka 19.e ovoga Zakona temeljem kojeg je evidentirao rashod u poslovnim knjigama, kao i dokaz iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je rashod porezno tretiran u skladu s odredbama članka 19.h stavka 1. ovoga Zakona,
ako Ministarstvu financija u propisanom roku ne dostavi izvješće o rezultatima provedbe konverzije kredita sukladno članku 19.i ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 80.000,00 do 200.000,00 kn kaznit će vjerovnik pravna osoba iz članka 19.a stavka 5. ovoga Zakona:
ako konverziju kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR ne provodi na način da se položaj potrošača s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj potrošača s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR sukladno članku 19.b ovoga Zakona,
ako na iznos početno odobrene glavnice kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne izračuna iznos glavnice kredita denominiranog u EUR i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u EUR, po tečaju primjenjivom na datum isplate kredita, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, pri čemu se iznosom početno odobrene glavnice smatra iznos koji je zadužen u poslovnim knjigama vjerovnika, a koji iznos može biti veći od isplaćenog iznosa zbog tečajne razlike uslijed kupoprodaje deviza prilikom isplate kredita sukladno članku 19.c stavku 1. točki 1. ovoga Zakona,
ako umjesto početno ugovorene kamatne stope kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne primjeni kamatnu stopu jednaku kamatnoj stopi (po iznosu, vrsti i razdoblju promjene) koju je primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu sukladno članku 19.c stavku 1. točki 2. ovoga Zakona,
ako početno utvrđen otplatni plan kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF uključujući sve njegove izmjene, na temelju kojeg su izračunati obroci odnosno anuiteti u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne zamijeni novim otplatnim planom izračunatim u skladu s člankom 19.c. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona i na temelju kojeg se izračunavaju novi obroci odnosno anuiteti u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, uzimajući u obzir sve izmjene ugovornih uvjeta koji se odnose na iznos, namjenu i rokove dospijeća glavnice te iznos, vrstu i razdoblje promjene kamatnih stopa i ostale promjene koje su tijekom trajanja ugovora o kreditu uvjetovale izmjenu početno utvrđenog otplatnog plana i obroka odnosno anuiteta sukladno članku 19.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona,
ako iznose uplaćene radi namirenja početno utvrđenih obroka odnosno anuiteta u CHF i kunama s valutnom klauzulom u CHF (izuzev uplata na ime naplaćenih zateznih kamata, naknada i troškova koji se ne uzimaju u obzir za potrebe izračuna konverzije) ne pretvori u EUR i u valutnu klauzulu u EUR po tečaju primjenjivom na datum uplate, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je vjerovnik na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR s time da takvi iznosi pretvoreni u EUR i valutnu klauzulu u EUR predstavljaju osnovu za namirenje obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih po novom otplatnom planu u EUR i valutnoj klauzuli u EUR iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu se poštuje redoslijed namirenja dospjelih obveza sukladno općim uvjetima vjerovnika, ali ne obračunavaju zatezne kamate sukladno članku 19.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona,
ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, na način iz članka 19.c stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji je veći od ukupnog iznosa obroka ili anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ne utvrdi kao preplatu sukladno članku 19.c stavku 1. točki 5. ovoga Zakona,
ako iznos preplate koji ne prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne koristi za namirenje budućih obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR koji će dospjeti na način da se kod plaćanja budućeg obroka odnosno anuiteta koji će dospjeti iznos do najviše 50% dospjelog obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR može zatvoriti preplatom, sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi sukladno članku 19.c stavku 1. točki 5. podtočki 1. ovoga Zakona,
ako iznos preplate koji prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne vrati potrošaču u roku od 60 dana od datuma prihvata konverzije sukladno članku 19.c stavku 1. točki 5. podtočki 2. ovoga Zakona,
ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR na način iz članka 19.c točke 4. ovoga Zakona koji je manji od ukupnog iznosa obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 19.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne sklopi sporazum s potrošačem sukladno članku 19.c stavku 1. točki 6. ovoga Zakona,
ako ne utvrdi iznos preostale neotplaćene glavnice u EUR i kunama s valutnom klauzulom u EUR na dan 30. rujna 2015., kao razliku novog otplatnog plana utvrđenog sukladno članku 19.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona i uplaćenih iznosa utvrđenih sukladno članku 19.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona, a sukladno članku 19.c stavku 1. točki 7. ovoga Zakona,
ako ne utvrdi učinak konverzije na način propisan u članku 19.c stavku 1. točki 8. ovoga Zakona,
ako u propisanom roku ne izradi kalkulator i ne učini ga dostupnim svakom pojedinom potrošaču putem svoje mrežne stranice sukladno članku 19.d stavku 1. ovoga Zakona,
ako prije objave kalkulatora na mrežnoj stranici ne pribavi mišljenje ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka da je kalkulator izrađen u skladu s načinom izračuna propisanim člankom 19.c ovoga Zakona te mišljenje u propisanom roku ne objavi na svojim mrežnim stranicama sukladno članku 19.d stavku 3. ovoga Zakona,
ako potrošaču i/ili osobama od kojih je zahtijevao ili imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze ne dostavi u propisanom roku i na propisan način izračun konverzije zajedno s prijedlogom novog ili izmijenjenog ugovora o kreditu sukladno članku 19.e stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
ako Ministarstvu financija u propisanom roku ne dostavi izvješće o rezultatima provedbe konverzije kredita sukladno članku 19.i ovoga Zakona.
(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i vjerovnik fizička osoba iz članka 19.a stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i odgovorna osoba u vjerovniku iz članka 19.a stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 27.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vjerovnik ili kreditni posrednik:
ako ne pruži potrošaču odgovarajuća objašnjenja u skladu sa člankom 5. stavkom 8. ovoga Zakona,
ako ne upozori potrošača na troškove koje je dužan platiti javnom bilježniku prilikom sklapanja ugovora o kreditu u skladu sa člankom 5. stavkom 1. točkom j) ovoga Zakona,
ako ne obavijesti potrošača, besplatno i u primjerenom roku, o informacijama u skladu sa člankom 9. stavkom 2. ovoga Zakona,
ako na zahtjev potrošača ne dostavi izvještaj u obliku otplatnog plana, besplatno i u bilo kojem trenutku tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o kreditu u skladu sa člankom 10. stavkom 2. točkom i) ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, srpanj 2022.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KRETIRANJU
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Republika Hrvatska potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala je stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije (u daljnjem tekstu: EMU) čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska preuzela je putem Ugovora o pristupanju obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. U cilju ispunjenja preuzete obveze, u listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Eurostrategija). Taj je dokument, među ostalim, donio detaljnu analizu koristi i troškova uvođenja eura, koja je pokazala da će u slučaju Republike Hrvatske prednosti znatno premašiti nedostatke. U Eurostrategiji je također utvrđeno da, zahvaljujući uravnoteženom gospodarskom rastu i ostvarenoj fiskalnoj prilagodbi, Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura, osim kriterija koji se tiče dvogodišnjeg sudjelovanja u tečajnom mehanizmu (u daljnjem tekstu: ERM II).
Nakon toga, u srpnju 2020. godine, u jeku borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, Republika Hrvatska ispunila je i formalne kriterije za sudjelovanje u mehanizmu ERM II, što je svojim dokumentom potvrdila Europska komisija. Slijedom toga, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, u kojemu je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi.
Dakle, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete, kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice EMU-a. Upotreba eura kao jedinstvene valute u EMU-u uređena je uredbama Vijeća EU-a (Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro) koje se izravno primjenjuju u svim državama sudionicama EMU-a. Ti pravni akti, osim što propisuju da je euro službena valuta u svim članicama EMU-a, sadržavaju i glavna načela kojih se države članice trebaju pridržavati u postupku prelaska na euro. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22).
Nedvojbeno je kako uvođenje eura kao službene valute zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva.
Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadržavaju odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom.
S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. rujna 2021. donijela Zaključak u kojemu je, s ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje će biti potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u skladu s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.).
Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15, 52/16, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je 2009., a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. Od svog donošenja mijenjan i dopunjavan je više puta radi podizanja razine zaštite potrošača te s ciljem učinkovitog funkcioniranja i stabilnosti financijskog tržišta.
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) izrađen je zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj.
U Prijedlogu zakona hrvatska kuna zamijenjena je eurom kod navođenja iznimki od primjene važećeg Zakona, određivanja parametara kod promjenjive kamatne stope, određivanja maksimalne kamatne stope na stambene kredite, određivanja maksimalne kamatne stope na ostale potrošačke kredite, prijevremene otplate i u prekršajnim odredbama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 206. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20) jer se njime provodi usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno osigurava se provedba sljedećih uredbi, zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj:
Slijedom navedenih razloga , predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15 i 52/16) u članku 3. stavku 1. točki a) riječi: „ 1.000.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „132.722,81 eura“.
U točki d) riječi: „ 30 kuna “ zamjenjuju se riječima: „3,98 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 11.a stavak 2. mijenja se i glasi
„(2) Parametar iz stavka 1. ovoga članka je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, SARON, SOFR, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija u eurima, varijabla određena kao zamjenska za neku od tih varijabli ili druga varijabla u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke koja ne smije rasti tijekom otplate kredita i koja se mora ugovoriti zajedno s parametrom.“.
U članku 11.a stavku 5. riječi: „ kunski ili kredit s valutnom klauzulom EUR“ zamjenjuju se riječima: „kredit u EUR“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 11.b stavku 1. iza riječi: „stambene kredite“ dodaju se riječi: „ u eurima“ , a riječi: „(a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 11.c stavku 1. iza riječi: „potrošačke kredite“ dodaju se riječi: „u eurima“ , a riječi: „(a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 16. stavku 5. broj i riječ: „ 75.000,00 kuna “ zamjenjuje se brojem i riječju: „10.000,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
U članku 26. stavku 1. riječi: „od 80.000,00 do 200.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 10.610,00 do 26.540,00 eura“.
U podstavku 28. riječi: „kunski ili kredit s valutnom klauzulom EUR“ zamjenjuju se riječima: „kredit u EUR“.
U stavku 2. riječi: „od 10 .000,00 do 50.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 26. a stavku 1. riječi: „od 80.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 10.610,00 do 26.540,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
U članku 27. stavku 1. riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 5 .000,00 do 20.000,00 kuna “ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 2.650,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Članak 3. Zakona o potrošačkom kreditiranju, propisuje iznimke od primjene zakona. Tako se isti ne primjenjuje na ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita veći od 1.000.000,00 kuna i ugovore o kreditu prema kojima se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovore o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a plaćaju se samo naknade u iznosu od najviše 30 kuna. Predloženom izmjenom iznosi u kunama zamijenjeni su odgovarajućim iznosom u eurima.
Uz članak 2.
Ako su ugovorene promjenjive kamatne stope vjerovnik je dužan definirati parametar koji je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, SARON, SOFR ili prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija u eurima ili varijabla određena kao zamjenska za neku od postojećih varijabli. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke koja ne smije rasti tijekom otplate kredita i koja se mora ugovoriti zajedno s parametrom.
Uz članak 3.
Od dana uvođenja eura svi stambeni krediti u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu, stoga se postojeći ugovori neće mijenjati zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Svi iznosi preračunavat će se prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike. Kod stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, od dana uvođenja eura na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar.
Uz članak 4.
Od dana uvođenja eura svi potrošački krediti u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu, stoga se postojeći ugovori neće se mijenjati zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Svi iznosi preračunavat će se prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike. Kod potrošačkih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, od dana uvođenja eura na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar .
Uz članak 5.
Članak 16. Zakona o potrošačkom kreditiranju, uređuje pravo potrošača na prijevremenu otplatu ugovora o kreditu. Stavkom 5. propisano je da vjerovnik može tražiti naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom kredita samo pod uvjetom da iznos prijevremene otplate premašuje 75.000,00 kuna unutar 12 mjeseci. Predloženom izmjenom iznos 75.000,00 kuna je zamijenjen iznosom 10.000,00 eura kako je propisano člankom 16. stavkom 4. točkom a. Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ.
Uz članke 6., 7. i 8.
Članci 26., 26. a i 27. Zakona o potrošačkom kreditiranju, propisuju prekršaje i visinu novčane kazne za pojedini prekršaj. Obzirom da su kazne izražene u kunama iste je trebalo zamijeniti s valutom euro zaokruživanjem na nižu deseticu sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH (Narodne novine, br. 57/22).
Uz članak 9.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Iznimke
Članak 3.
(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na:
a) ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita veći od 1.000.000,00 kuna.
b) ugovore o operativnom leasingu kada u glavnom ili posebnom ugovoru nije propisana obveza kupnje predmeta ugovora. Takva obveza postoji samo onda ako to jednostrano odluči vjerovnik,
c) ugovore o kreditu u obliku prekoračenja po tekućem računu kada se kredit mora otplatiti u roku od mjesec dana,
d) ugovore o kreditu prema kojima se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovore o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a plaćaju se samo naknade u iznosu od najviše 30 kuna,
e) ugovore o kreditu prema kojima poslodavac, izvan svoje poslovne djelatnosti, odnosno sindikat odobrava kredit posloprimcima, odnosno članovima sindikata bez kamata ili po EKS nižoj od stopa koje postoje na tržištu, pri čemu takvi ugovori o kreditu nisu u ponudi za širu javnost.
f) ugovore o kreditu koji se sklapaju s investicijskim društvima određenima zakonom koji uređuje tržište kapitala ili s kreditnim institucijama određenima zakonom koji uređuje kreditne institucije, a svrha kojih je omogućiti investitoru da provede transakciju koja se odnosi na jedan ili veći broj financijskih instrumenata prema zakonu koji uređuje tržište kapitala, ako je investicijsko društvo ili kreditna institucija koja odobrava kredit jedna od ugovornih strana,
g) ugovore o kreditu koji su rezultat nagodbe postignute na sudu ili pred nekim drugim tijelom određenim zakonom,
h) ugovore o kreditu koji se odnose na odgodu plaćanja postojećeg duga, bez plaćanja naknada,
2) Na ugovore o kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja i onda kada se kredit otplaćuje na zahtjev ili u roku od tri mjeseca primjenjuju se članci 1. do 3., članak 4. stavak 1., članak 4. stavak 2. točke a) do c), članci 6. do 9., članak 10. stavak 1., članak 10. stavak 4.i 5., članci 12., 15., 17. i 20. do 28. ovoga Zakona.
(3) Na ugovore o kreditu u obliku prešutno prihvaćenog prekoračenja primjenjuju se samo članci 1. do 3., članak 18., 20. i 24. do 28. ovoga Zakona.
(4) Na ugovore o kreditu koji propisuju dogovaranje mjera između vjerovnika i potrošača u pogledu odgođenog plaćanja ili metoda otplate kada potrošač već ne ispunjava obvezu plaćanja osnovnog ugovora o kreditu:
a) ako je vjerojatno da bi takve mjere mogle spriječiti mogućnost sudskog postupka zbog neplaćanja i
b) ako potrošač time ne bi podlijegao manje povoljnim uvjetima od onih propisanih osnovnim ugovorom o kreditu, primjenjuju se članci 1. do 4., 6., 7., 9., članak 10. stavak 1., članak 10. stavak 2. točke a) do i), l) i r), članak 10. stavak 4., članci 11., 13., 16. i 18. do 28. ovoga Zakona.
Ako ovakav ugovor o kreditu podliježe odredbama stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se samo odredbe toga stavka.
Promjenjiva kamatna stopa
Članak 11.a
(1) Ako su ugovorene promjenjive kamatne stope, vjerovnik je dužan:
a) definirati parametar koji prati u kontekstu donošenja odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, a koji je jasan i poznat potrošačima i
b) kvalitativno i kvantitativno razraditi uzročno-posljedične veze kretanja parametra iz točke a) ovoga stavka i utjecaja tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope i
c) odrediti u kojim se razdobljima razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope (koje je bazno razdoblje te koja su referentna razdoblja).
(2) Parametar iz stavka 1. ovoga članka je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke koja ne smije rasti tijekom otplate kredita i koja se mora ugovoriti zajedno s parametrom.
(3) Promjena kamatne stope u jednom referentnom razdoblju ne može biti veća, odnosno kod smanjenja manja od promjene parametra iz stavka 1. ovoga članka izražene u postotnim bodovima.
(4) Ako vjerovnik nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, dužan je jasno i nedvojbeno predočiti potrošaču prije sklapanja ugovora o kreditu elemente iz stavka 1. ovoga članka, kao i upozoriti potrošača na sve rizike ove promjenjivosti te jasno i nedvojbeno ugovoriti u samome ugovoru o kreditu promjenjive elemente na temelju kojih se izračunava promjenjiva kamatna stopa.
(5) Za sve postojeće ugovore o kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno posljedične veze, vjerovnik u skladu s ovim člankom, mora definirati parametar, i to jednu od sljedećih varijabli:
te fiksni dio kamatne stope i razdoblja promjena kamatnih stopa. Pri tome, promjenjiva kamatna stopa kod ugovora o stambenom kreditu sklopljenih uz valutnu klauzulu, kod kojih je tečaj ugovorene strane valute u odnosu na ugovoreni tečaj na dan prvog korištenja kredita aprecirao za više od 20 %, za sve vrijeme dok takva aprecijacija postoji, ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope hrvatskih kreditnih institucija uz koju su stambeni krediti u odnosnoj valuti odobravani, umanjene za 30%, zaokruženo na dva decimalna mjesta. To zakonsko ograničenje visine kamatne stope se primjenjuje isključivo jednokratno i tijekom ograničenja kamatna stopa je nepromjenjiva, a ovo ograničenje konačno se prestaje primjenjivati s prvim dospijećem kreditne obveze nakon što ugovoreni tečaj odnosne valute deprecira na razinu ispod navedene aprecijacije, kontinuirano u razdoblju od 30 kalendarskih dana. Hrvatska narodna banka će do 15. prosinca 2013. godine objaviti podatak o prosječnoj kamatnoj stopi iz ovoga stavka.
Vjerovnici su u roku od šest mjeseci nakon prestanka primjenjivanja zakonskog ograničenja visine kamatne stope dužni, ponuditi konverziju preostalog dijela neotplaćenog kredita u kunski ili kredit s valutnom klauzulom EUR. Ako dužnik ne pristane na konverziju u roku od mjesec dana od datuma ponude, nastavak otplate kredita vrši se prema ugovorenim uvjetima, pri čemu ne vrijedi ograničenje maksimalne kamatne stope iz članka 11.b ovoga Zakona u odnosnoj valuti, nego najpovoljnije ograničenje koje vrijedi za ostale valute sukladno članku 11.b stavku 1. ovoga Zakona. Troškovi ugovaranja u skladu s ovim stavkom i svi popratni troškovi u vezi s tim, ne smiju se zaračunati korisniku kredita.
(6) Ako se uslijed promjene ugovorene promjenjive kamatne stope treba provesti povećanje kamatne stope, vjerovnik je dužan potrošaču dostaviti obavijest o takvom povećanju 15 dana prije njegove provedbe. U roku od tri mjeseca od primitka takve obavijesti, potrošač ima pravo na prijevremeno vraćanje kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade vjerovniku uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita. U tom slučaju vjerovnik nema pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.
Maksimalna kamatna stopa na stambene kredite
Članak 11.b (NN 143/13, 78/15)
(1) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne s mije biti viša o prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta uvećane za 1/3.
(2) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na stambene kredite koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za 1/3.
(3) Prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u »Narodnim novinama« 1. siječnja, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti 1. srpnja.
(4) Hrvatska narodna banka će prvi put utvrditi i objaviti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka u roku od 10 dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama« prema posljednjim poznatim podacima, a vjerovnici će postojeće promjenjive kamatne stope uskladiti s odnosnim ograničenjima najkasnije do 1. siječnja 2014. dok će daljnje korekcije vršiti na ugovorene dane promjene kamatne stope temeljem zadnje objavljene prosječne ponderirane kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke.
Maksimalna kamatna stopa na ostale potrošačke kredite
Članak 11.c (NN 143/13, 78/15)
(1) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na ostale potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (osim stambenih) (a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za 1/2.
(2) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na ostale potrošačke kredite koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za 1/2.
(3) Prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u »Narodnim novinama« 1. siječnja, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti 1. srpnja.
(4) Hrvatska narodna banka će prvi put utvrditi i objaviti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka u roku od 10 dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama«, prema posljednjim poznatim podacima, a vjerovnici će postojeće promjenjive kamatne stope uskladiti s odnosnim ograničenjima najkasnije do 1. siječnja 2014. dok će daljnje korekcije vršiti na ugovorene dane promjene kamatne stope temeljem zadnje objavljene prosječne ponderirane kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke.«.
Prijevremena otplata
Članak 16.
(1) Potrošač ima pravo u svakom trenutku ispuniti djelomice ili u cijelosti svoje obveze iz ugovora o kreditu. U tom slučaju ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita, a smanjenje sastoji se od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o kreditu.
(2) U slučaju prijevremene otplate kredita vjerovnik ima pravo na pravednu i objektivnu naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom kredita, pod uvjetom da je kredit prijevremeno otplaćen u razdoblju tijekom kojega se primjenjivala fiksna kamatna stopa.
(3) Iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka ne smije premašiti 1% iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje ako je razdoblje između dana prijevremene otplate i roka dospijeća iz ugovora o kreditu dulje od godinu dana. Ako je to razdoblje kraće od godine dana, iznos naknade ne smije premašiti 0,5% iznosa kredita koji se ranije otplaćuje.
(4) Naknada iz stavka 2. ovoga članka ne plaća se:
a) ako se otplata izvršava prema ugovoru o osiguranju koje je jamstvo otplate kredita,
b) ako se radi o dopuštenom prekoračenju ili
c) ako je kredit otplaćen u razdoblju tijekom kojega nije određena fiksna kamatna stopa.
(5) Vjerovnik može tražiti naknadu iz stavka 2. ovoga članka samo pod uvjetom da iznos prijevremene otplate premašuje 75.000,00 kuna unutar 12 mjeseci.
(6) Iznos naknade iz stavka 3. ovoga članka ne smije prelaziti iznos kamata koje bi potrošač platio tijekom razdoblja između dana prijevremene otplate kredita i dana prestanka ugovora o kreditu.
Kazne
Članak 26.
(1) Novčanom kaznom od 80.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vjerovnik ili kreditni posrednik:
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 26.a
(1) Novčanom kaznom od 80.000,00 do 200.000,00 kn kaznit će se vjerovnik iz članka 2. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona:
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 80.000,00 do 200.000,00 kn kaznit će vjerovnik pravna osoba iz članka 19.a stavka 5. ovoga Zakona:
(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i vjerovnik fizička osoba iz članka 19.a stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i odgovorna osoba u vjerovniku iz članka 19.a stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 27.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vjerovnik ili kreditni posrednik:
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija