I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Republika Hrvatska postala je 1. srpnja 2013. država članica Europske unije te je zbog usklađivanja propisa na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) donesen novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine, a objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 73/13. Zakon je usklađen s Direktivama koje uređuju oporezivanje PDV-om.  

Trenutni sustav oporezivanja PDV-om temelji se na primjeni opće stope PDV-a 25% i dvije snižene stope 5% i 13%. Za upis u registar obveznika PDV-a primjenjuje se prag u iznosu od 300.000,00 kuna koji obuhvaća vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 115/16.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. propisana je:

- preraspodjela između stope PDV-a od 25% i 13% na određena dobra i usluge

Nadalje propisane su odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018., a odnose se na:

- omogućavanje odbitka 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima

- povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna

- primjenu obračunske kategorije PDV-a pri uvozu dobara (određenih strojeva i opreme).

Također propisane su i odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019., a odnose se na oporezivanje vrijednosnih kupona u skladu s Direktivom Vijeća 2016/1065/EU.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 106/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. radi smanjenja regresivnog utjecaja PDV-a, propisano je:

- oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 5% svih lijekova (receptnih i bezreceptnih) te isporuka knjiga i novina koje izlaze dnevno, neovisno o obliku u kojem se isporučuju

- proširenje primjene stope PDV-a od 13% na: sve novine i časopise koji izlaze periodično, neovisno o obliku u kojem se isporučuju, dječje pelene, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), te usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo,

- ukidanje vrijednosnog praga u iznosu od 400.000,00 kuna vezano za odbitak 50% pretporeza kod osobnih automobila

- upisivanje u registar obveznika PDV-a temeljem oporezivih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini

- primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu za isporuku betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura)

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 121/19.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisano je:

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475

- izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti

- povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 138/20.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. propisano je:

- daljnje usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/1995

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/2235

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/1756

- povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15 milijuna kuna

- proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 39/22.) koji je stupio na snagu 1. travnja 2022. propisano je:

- oporezivanje PDV-om po stopi od 5% isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.

- smanjenje stope PDV-a s 25% i 13% na 5% za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja

- proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine

- da podaci o tome da je porezni obveznik znao ili morao znati da sudjeluje u transakcijama čija je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a ne predstavljaju povredu porezne tajne.

Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.

Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je dan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.

S ciljem provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom Vlada Republike Hrvatske 16. rujna 2021. donijela je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojim je utvrdila popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, sukladno Odluci o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20).

Radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro, odnosno za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predlaže se izmjena odredbi povezanih s kunom radi uvođenja eura.

Ovim Prijedlogom zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.

U cilju daljnjeg poreznog rasterećenja i ublažavanja rasta cijena energenata s kojim su građani i gospodarstvo suočeni, kroz smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a ovim Prijedlogom zakona predlaže se da se na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, koje su obavljene u razdoblju od dana stupnja na snagu ovoga Prijedloga zakona do 31. ožujka 2023., PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Procjenjuje se da će predložene mjere u cilju daljnjeg poreznog rasterećenja i ublažavanja rasta cijena energenata imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 99,5 milijuna kuna na razini godine.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi osobito opravdanih državnih razloga, odnosno radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Naime, uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana je Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), a Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI

ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19 ., 138/20. i 39/22.), u članku 5. stavku 2. točki a) riječi: „77.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „10.000,00 eura“.

Članak 2.

U članku 7. stavku 4. riječi: „160,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „21,24 eura“.

Članak 3.

U članku 7.b stavku 1. riječi: „1.135,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „150,00 eura“.

Članak 4.

U članku 26.a. stavku 1. točki c) riječi: „77.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „10.000,00 eura“.

Članak 5.

U članku 36. stavku 2. riječ: „kune“ zamjenjuje se riječju: „eure“.

Članak 6.

U članku 38. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Iznimno od stavka 3. točaka g) i h) ovoga članka na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljene do 31. ožujka 2023., PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 7.

U članku 45. stavku 2. točki b) riječi: „740,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „98,21 eura“.

Članak 8.

U članku 64. stavku 4. riječi: „1.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „132,72 eura“.

Članak 9.

U članku 67. stavku 7. riječi: „3.100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „400,00 eura“.

U stavku 8. riječi: „400,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „50,00 eura“.

Članak 10.

U članku 70. stavku 3. točki d) riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

U točki e) riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

U stavku 9. riječi: „3.100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „400,00 eura“.

U stavku 10. riječi: „400,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „50,00 eura“.

Članak 11.

U članku 79. stavku 12. riječi: „700,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „100,00 eura“.

Članak 12.

U članku 81. na dva mjesta riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

Članak 13.

U članku 84. stavku 2. riječi: „800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „106.178,25 eura“.

Članak 14.

U članku 90. stavku 1. riječi: „300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „39.816,84 eura“.

Članak 15.

U članku 122. stavku 3. riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

Članak 16.

U članku 123. riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

Članak 17.

U članku 125.e stavku 9. riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

Članak 18.

U članku 125.f riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

Članak 19.

U članku 125.ha stavku 1. riječi: „1.135,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „150,00 eura“.

Članak 20.

U članku 125.hh stavku 4. riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

Članak 21.

U članku 125.hi riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

Članak 22.

U članku 125.hl riječi: „1.135,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „150,00 eura“.

Članak 23.

Članak 125.hp briše se.

Članak 24.

U članku 125.i stavku 1. riječi: „15.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.000.000,00 eura“.

Članak 25.

U članku 125.k stavku 2. riječi: „15.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.000.000,00 eura“.

Članak 26.

U članku 130. stavku 1. riječi: „od 1.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 130,00 do 26.540,00 eura“.

U točki 5. riječ: „kunama“ zamjenjuje se riječju: „eurima“.

U stavku 2. riječi: „od 500,00 do 40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 60,00 do 5.300,00 eura“.

Članak 27.

U članku 131. stavku 1. riječi: „od 2.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 260,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 1.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 130,00 6.630,00 do eura“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

U skladu s člankom 6. ovoga Zakona na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljene od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. ožujka 2023., PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%.

Članak 29.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14., 130/15., 1/17., 41/17., 128/17., 1/19., 1/20., 1/21., 73/21. i 41/22.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 30.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članaka 1., 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Predlaže se zamjena iznosa od 77.000,00 kuna iznosom od 10.000,00 eura koji se prenosi iz Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/112/EZ) s kojom Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen.

Uz članak 2.

Predlaže se zamjena iznosa od 160,00 kuna iznosom od 21,24 eura koji je izračunan uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.; u daljnjem tekstu Zakon o uvođenju eura).

Uz članak 3.

Predlaže se zamjena iznosa od 1.135,00 kuna iznosom od 150,00 eura koji se prenosi iz Direktive 2006/112/EZ.

Uz članak 4.

Predlaže se zamjena iznosa od 77.000,00 kuna iznosom od 10.000,00 eura koji se prenosi iz Direktive 2006/112/EZ.

Uz članak 5.

Predlaže se zamjena kune eurom.

Uz članak 6.

Predlaže se da se na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, koje su obavljene u razdoblju od dana stupnja na snagu ovoga Prijedloga zakona do 31. ožujka 2023., PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%.

Uz članak 7.

Predlaže se zamjena iznosa od 740,00 kuna iznosom od 98,21 eura koji je izračunan uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 8.

Predlaže se zamjena iznosa od 1.000,00 kuna iznosom od 132,72 eura koji je izračunan uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 9.

Predlaže se zamjena iznosa od 3.100,00 kuna iznosom od 400,00 eura, te zamjena iznosa od 400,00 kuna iznosom od 50,00 eura, na način da su izjednačeni s iznosima iz Direktive 2006/112/EZ propisanima za povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici, obzirom da isti trebaju biti jednaki neovisno o tome imaju li sjedište porezni obveznici u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji.

Uz članak 10.

Predlaže se zamjena kune eurom, odnosno zamjena iznosa od 3.100,00 kuna iznosom od 400,00 eura, te zamjena iznosa od 400,00 kuna iznosom od 50,00 eura koji su preneseni iz Direktive 2006/112/EZ.

Uz članak 11.

Predlaže se zamjena iznosa od 700,00 kuna iznosom od 100,00 eura koji se prenosi iz Direktive 2006/112/EZ.

Uz članak 12.

Predlaže se zamjena kune eurom.

Uz članak 13.

Predlaže se zamjena iznosa od 800.000,00 kuna iznosom od 106.178,25 eura koji je izračunan uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 14.

Predlaže se zamjena iznosa od 300.000,00 kuna iznosom od 39.816,84 eura koji je izračunan uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članke 15. do 18.

Predlaže se zamjena kune eurom.

Uz članak 19.

Predlaže se zamjena iznosa od 1.135,00 kuna iznosom od 150,00 eura koji se prenosi iz Direktive 2006/112/EZ.

Uz članke 20. i 21.

Predlaže se zamjena kune eurom.

Uz članak 22.

Predlaže se zamjena iznosa od 1.135,00 kuna iznosom od 150,00 eura koji se prenosi iz Direktive 2006/112/EZ.

Uz članak 23.

Predlaže se brisanje obzirom da se kuna zamjenjuje eurom, te više ne može doći do povećanja vrijednosti u kunama od 5% ili više u odnosu na vrijednost u euru.

Uz članke 24. i 25.

Predlaže se zamjena iznosa od 15.000.000,00 kuna iznosom od 2.000.000,00 eura koji se prenosi iz Direktive 2006/112/EZ.

Uz članak 26.

Predlaže se zamjena iznosa od 1.000,00 kuna iznosom od 130,00 eura, te iznosa od 200.000,00 kuna iznosom od 26.540,00 eura, uz primjenu pravila zaokruživanja na nižu deseticu  iz Zakona o uvođenju eura.

Nadalje predlaže se zamjena iznosa od 500,00 kuna iznosom od 60,00 eura, te iznosa od 40.000,00 kuna iznosom od 5.300,00 eura, uz primjenu pravila zaokruživanja na nižu deseticu  iz Zakona o uvođenju eura

Uz članak 27.

Predlaže se zamjena iznosa od 2.000,00 kuna iznosom od 260,00 eura, te iznosa od 500.000,00 kuna iznosom od 66.360,00 eura, uz primjenu pravila zaokruživanja na nižu deseticu  iz Zakona o uvođenju eura.

Nadalje predlaže se zamjena iznosa od 1.000,00 kuna iznosom od 130,00 eura, te iznosa od 50.000,00 kuna iznosom od 6.630,00 eura, uz primjenu pravila zaokruživanja na nižu deseticu  iz Zakona o uvođenju eura

Uz članak 28.

Predlaže se da se u skladu s člankom 6. ovoga Zakona na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljene od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. ožujka 2023., PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%.

Uz članak 29.

Propisuje se da će ministar financija uskladiti Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14., 130/15., 1/17., 41/17., 128/17., 1/19., 1/20., 1/21., 73/21. i 41/22.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Uz članak 30.

Propisuje se stupanje Zakona na snagu.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE

MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 5.

(1) Iznimno od članka 4. stavka 1. točke 2.a) ovoga Zakona sljedeće nije predmet oporezivanja PDV-om:

a) stjecanje dobara unutar Europske unije koje obavi porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako bi isporuka takvih dobara u tuzemstvu bila oslobođena u skladu s člankom 47. stavkom 1. te člankom 48. stavkom 1. točkama a), b), c), d) i e) ovoga Zakona,

b) stjecanje dobara unutar Europske unije, osim dobara iz točaka a), c) i d) ovoga stavka, te osim novih prijevoznih sredstva ili dobara koja podliježu trošarinama, koje obavi porezni obveznik koji isključivo obavlja isporuke dobara ili usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza) ili pravna osoba koja nije porezni obveznik,

c) stjecanje unutar Europske unije rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta ili antikviteta iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona ako je prodavatelj preprodavatelj koji djeluje kao takav, a PDV na ta dobra obračunat je u državi članici u kojoj je započela njihova otprema ili prijevoz u skladu s posebnim postupkom oporezivanja marže,

d) stjecanje unutar Europske unije rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta ili antikviteta iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona ako je prodavatelj organizator prodaje putem javne dražbe koji djeluje kao takav, a PDV na ta dobra obračunat je u državi članici u kojoj je započela njihova otprema ili prijevoz u skladu s posebnim postupkom za prodaju putem javne dražbe.

(2) Stavak 1. točka b) ovoga članka primjenjuje se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalendarske godine nije veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) i

b) ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije u prethodnoj kalendarskoj godini nije prešla prag stjecanja iz točke a) ovoga stavka.

(3) Prag stjecanja iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od ukupne vrijednosti stjecanja dobara unutar Europske unije iz stavka 1. točke b) ovoga članka, bez PDV-a koji treba platiti ili koji je plaćen u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

(4) Stjecatelj koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obvezuje na rok od dvije kalendarske godine. Izjava se istekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

Članak 7.

(1) »Isporuka dobara« u smislu članka 4. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i slično.

(2) Isporukom dobara u smislu stavka 1. ovoga članka također se smatra:

a) prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona,

b) stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu dobara, odnosno o leasingu na određeno vrijeme ili o prodaji dobara uz odgodu plaćanja, koji određuje da se vlasništvo nad tim dobrima stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka,

c) prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju.

(3) Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka isporukom dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima i davanje poklona male vrijednosti koje obavi porezni obveznik u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poklonima male vrijednosti smatraju se pokloni čija vrijednost nije veća od 160,00 kuna.

(5) Isporukom dobara uz naknadu smatra se premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu.

(6) Premještanjem dobara unutar Europske unije u smislu stavka 5. ovoga članka ne smatra se otprema ili prijevoz dobara u svrhu bilo kojeg od navedenih slučajeva:

a) za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik na području države članice u kojoj završava otprema ili prijevoz u skladu s uvjetima iz članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona,

b) za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik na brodu, u zrakoplovu ili vlaku prema odredbama članka 14. ovoga Zakona,

c) za isporuku tih dobara koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 41. stavku 1. te člancima 45., 46., 47. i 48. ovoga Zakona,

d) za obavljanje usluge procjene vrijednosti dobara ili rada na tim dobrima poreznom obvezniku u državi članici u kojoj otprema ili prijevoz dobara završavaju, pod uvjetom da se dobra nakon obavljanja usluge procjene ili rada na njima vrate istom poreznom obvezniku u tuzemstvo,

e) za privremeno korištenje dobara u svrhu obavljanja usluga u drugoj državi članici u kojoj završava prijevoz ili otprema tih dobara, kada te usluge obavlja porezni obveznik koji ima sjedište u tuzemstvu,

f) za privremeno korištenje dobara u razdoblju koje nije dulje od 24 mjeseca, unutar područja druge države članice u kojoj bi uvoz istih dobara s područja treće zemlje, s ciljem njihovog privremenog korištenja, bio obuhvaćen postupkom privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvoznih carina,

g) za isporuku plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav, za isporuku električne energije, grijanja ili hlađenja preko mreže za grijanje ili hlađenje, pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona,

h) za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik, u svrhu njihovog sastavljanja ili postavljanja koje obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun, u državu članicu u kojoj završava otprema ili prijevoz u skladu s uvjetima iz članka 13. stavka 10. ovoga Zakona.

(7) Ako neki od navedenih uvjeta iz stavka 6. ovoga članka više nije ispunjen, smatra se da su dobra premještena u drugu državu članicu. U tom slučaju smatra se da su dobra premještena u trenutku kada taj uvjet više nije ispunjen.

(8) Isporukom dobara uz naknadu smatra se ako porezni obveznik ili njegov sljednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen.

(9) Kod prijenosa uz naknadu ili bez naknade, ili u obliku uloga u društvo, ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primatelja) smatra se da nije došlo do isporuke, a taj porezni obveznik smatra se pravnim sljednikom prenositelja.

(10) Ako primatelj iz stavka 9. ovoga članka koristi preuzetu imovinu u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je obračunati i platiti PDV sukladno odredbama ovoga Zakona.

(11) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. »prodaja dobara na daljinu unutar Europske unije« je isporuka dobara koju otprema ili prevozi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun, uključujući kada isporučitelj neizravno sudjeluje u prijevozu ili otpremi dobara, iz države članice koja nije država članica u kojoj otprema ili prijevoz dobara kupcu završava, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) isporuka dobara obavlja se poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čije stjecanje dobara unutar Europske unije ne podliježe plaćanju PDV-a u skladu s člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik i

b) isporučeno dobro nije novo prijevozno sredstvo niti dobro koje isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sastavlja ili postavlja s ili bez probnog rada

2. »prodaja dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja« je isporuka dobara koju otprema ili prevozi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun, uključujući kada isporučitelj neizravno sudjeluje u prijevozu ili otpremi dobara, iz trećeg područja ili treće zemlje kupcu u državi članici, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) isporuka dobara obavlja se poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čije stjecanje dobara unutar Europske unije ne podliježe plaćanju PDV-a u skladu s člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik i

b) isporučeno dobro nije novo prijevozno sredstvo niti dobro koje isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sastavlja ili postavlja s ili bez probnog rada.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s obavljanjem isporuka dobara uz naknadu i bez naknade .

Članak 7.b

(1) Kada porezni obveznik, putem uporabe elektroničkog sučelja, kao što je mjesto trgovanja, platforma, portal ili slično sredstvo, omogućuje prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna, smatra se da je taj porezni obveznik isporučitelj.

(2) Kada porezni obveznik, putem uporabe elektroničkog sučelja, kao što je mjesto trgovanja, platforma, portal ili slično sredstvo, omogućuje isporuku dobara unutar Europske unije od strane poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije osobi koja nije porezni obveznik, smatra se da je porezni obveznik koji omogućuje isporuku isporučitelj.

Članak 26.a

(1) Članak 13. stavak 3. točka a) i članak 26. ovoga Zakona ne primjenjuju se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) isporučitelj ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj,

b) usluge se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i koje imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u drugoj državi članici ili se dobra otpremaju ili prevoze u drugu državu članicu i

c) ukupna vrijednost, bez PDV-a, isporuka iz točke b) ovoga stavka u tekućoj kalendarskoj godini nije veća od 77.000,00 kuna te nije bila veća od navedenog iznosa tijekom prethodne kalendarske godine.

(2) Ako se tijekom kalendarske godine prijeđe prag iz stavka 1. točke c) ovoga članka, od tog se trenutka primjenjuju članak 13. stavak 3. točka a) i članak 26. ovoga Zakona.

(3) Porezni obveznik koji isporučuje dobra koja se nalaze na području Republike Hrvatske u trenutku kada počinje njihova otprema ili prijevoz ili koji obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge i ima sjedište u Republici Hrvatskoj te ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka može odabrati određivanje mjesta isporuke u skladu s člankom 13. stavkom 3. točkom a) i člankom 26. ovoga Zakona, što ga obvezuje na razdoblje od dvije kalendarske godine.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje način praćenja jesu li ispunjeni uvjeti iz ovoga članka.

Članak 36.

(1) Ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu dobara izraženi u stranoj valuti, tečaj se utvrđuje u skladu s propisima Europske unije kojima se uređuje izračunavanje carinske vrijednosti.

(2) Ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik može primijeniti tečaj koji na dan nastanka obveze obračuna PDV-a objavi Europska središnja banka. Konverzija drugih valuta koje nisu euro vršit će se primjenom tečaja svake valute za euro.

Članak 38.

(1) PDV se obračunava i plaća po stopi od 25%.

(2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga:

a) sve vrste kruha,

b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,

c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja,

d) lijekove koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode,

e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane općim aktom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

f) kinoulaznice, ulaznice za koncerte, sportska događanja i kulturna događanja osim onih iz članka 39. stavka 1. točke n) ovoga Zakona,

g) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, koje izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja,

h) znanstvene časopise,

i) dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,

j) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, maslac i margarin,

k) isporuku živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva,

l) isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva,

m) isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi,

n) isporuku žive ribe,

o) isporuku svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka,

p) isporuku svježih ili rashlađenih rakova: jastoga, hlapova, škampa, kozica,

r) isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće,

s) isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova,

t) isporuku svježih jaja peradi, u ljusci,

u) sadnice i sjemenje,

v) gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode,

z) proizvode koji se pretežito koriste kao hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

(3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga:

a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma,

b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke g) ovoga članka koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koji se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja,

c) dječje sjedalice za automobile i dječje pelene,

d) menstrualne potrepštine,

e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, u smislu javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema posebnom propisu,

f) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku,

g) isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz te isporuke,

h) ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku,

i) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu,

j) urne i ljesove,

k) usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo,

l) pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu.

(4) Iznimno od stavka 3. točke g) ovoga članka na isporuke prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s primjenom snižene stope PDV-a, te što se smatra pripremanjem i usluživanjem jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta, koristeći za isporuku dobara iz stavka 2. točaka j) do z) i stavka 3. točaka g) i h) ovoga članka Kombiniranu nomenklaturu (KN) iz Priloga I Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/1987.

Članak 45.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su sljedeće transakcije:

a. isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije,

b. isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze izvan Europske unije sam kupac koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov račun,

c. isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih izvoze iz Europske unije, u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti koje obavljaju izvan Europske unije,

d. obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge, osim usluga koje su oslobođene PDV-a u skladu s člankom 39. stavkom 1. i člankom 40. stavkom 1. ovoga Zakona, ako su one izravno povezane s izvozom ili uvozom dobara u smislu članka 28. stavaka 2. i 3. te članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako se isporuka dobara iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnosi na dobra koja u osobnoj prtljazi iznose putnici, oslobođenje se primjenjuje isključivo uz sljedeće uvjete:

i) da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije,

ii) da je ukupna vrijednost isporuke veća od 740,00 kuna uključujući PDV,

iii) da su dobra prevezena izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka i

iv) da postoji dokaz o izvozu, odnosno račun i obrazac koji je potvrdila carinarnica na čijem području su dobra iznesena iz Europske unije.

(3) Prebivalištem ili uobičajenim boravištem u smislu stavka 2. ovoga članka smatra se mjesto upisano u putovnicu, osobnu iskaznicu ili drugi dokument koji Republika Hrvatska priznaje kao identifikacijsku ispravu.

(4) Za isporuke iz stavka 2. ovoga članka isporučitelj dobara ostvaruje oslobođenje od PDV-a kada primi dokaz o izvozu, a već obavljeno oporezivanje izvezenih dobara porezni obveznik može ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je zaprimljen dokaz o izvozu.

(5) Oslobođenje od PDV-a iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na naftne derivate.

(6) Oslobođenje od PDV-a iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV-a.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrazaca za isporuke dobara iz stavka 1. točke 3. i stavka 2. točke d) ovoga članka za povrat PDV-a, postupak, potrebne dokaze o izvozu i knjigovodstvenu evidenciju za provedbu tih stavaka ovoga članka.

Članak 64.

(1) Ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina.

(2) Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra.

(3) Gospodarskim dobrima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se dobra i usluge koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika.

(4) Ispravak pretporeza nije potrebno obavljati ako pretporez koji bi se trebao ispraviti iznosi manje od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara.

Članak 67.

(1) Porezni obveznik koji na području Europske unije nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, prebivalište ili uobičajeno boravište ima pod uvjetima propisanima ovim Zakonom pravo na povrat PDV-a zaračunanog za pokretna dobra i usluge koje su mu obavili drugi porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u Republici Hrvatskoj. Pravo na povrat PDV-a ostvaruje se pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik također ima pravo na povrat PDV-a pri čemu se ta uzajamnost utvrđuje razmjenom obavijesti između poreznog tijela Republike Hrvatske i poreznog tijela treće zemlje .

(2) Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka ima porezni obveznik koji u razdoblju za koje traži povrat PDV-a nije obavljao isporuke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj, osim:

a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga, oslobođenih plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 35., člancima 45., 46. i 47., člankom 48. stavkom 1. i člankom 49. ovoga Zakona,

b) usluga i isporuka dobara za koje je u skladu s člankom 10. stavkom 4., člankom 75. stavkom 1. točkama 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona PDV obvezna platiti osoba kojoj su isporuke obavljene.

(3) Kod povrata PDV-a iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odbitak pretporeza.

(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka nema pravo na povrat PDV-a za:

a) iznose PDV-a koji su, prema odredbama ovoga Zakona netočno zaračunani,

b) iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobođene ili mogu biti oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. te članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(5) Porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka da bi ostvario pravo na povrat PDV-a mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat PDV-a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

(6) Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.

(7) Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 3.100,00 kuna.

(8) Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 400,00 kuna.

(9) Porezna uprava u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a donosi rješenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti ili djelomično ili nije odobren.

(10) Ako je zahtjev za povrat odobren, Porezna uprava, izvršava povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku od 10 radnih dana po isteku roka iz stavka 9. ovoga članka na račun podnositelja zahtjeva o njegovom trošku.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje postupak, oblik i sadržaj obrasca za povrat PDV-a te odredbe o zastupanju podnositelja zahtjeva za povrat PDV-a.

Članak 70.

(1) Za ostvarenje povrata PDV-a u tuzemstvu porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu podnosi elektronički zahtjev za povrat putem elektroničkog portala države članice u kojoj ima sjedište najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata.

(2) Zahtjev za povrat mora sadržavati sljedeće podatke:

i) ime i prezime (naziv) i potpunu adresu podnositelja zahtjeva,

ii) adresu za elektroničko komuniciranje,

iii) opis gospodarske djelatnosti podnositelja zahtjeva za koju se nabavljaju dobra i usluge te šifru gospodarske djelatnosti,

iv) razdoblje povrata na koje se odnosi zahtjev za povrat,

v) izjavu podnositelja zahtjeva da tijekom razdoblja povrata nije isporučio dobra ni usluge koje se smatraju isporučenima u tuzemstvu, s izuzetkom transakcija navedenih u članku 68. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona,

vi) PDV identifikacijski broj ili porezni broj podnositelja zahtjeva,

vii) podatke o njegovom bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC).

(3) Osim podataka navedenih u stavku 2. ovoga članka u zahtjevu za povrat za svaki račun ili uvozni dokument moraju se navesti sljedeći podaci:

a) ime i prezime (naziv) i potpuna adresa isporučitelja dobara ili usluga,

b) PDV identifikacijski broj iz članka 77. stavka 6. ovoga Zakona isporučitelja dobara ili usluga, osim u slučaju uvoza,

c) datum i broj računa ili uvoznog dokumenta,

d) porezna osnovica i iznos PDV-a izražen u kunama,

e) iznos PDV-a koji se može odbiti izražen u kunama obračunan u skladu s člankom 69. ovoga Zakona,

f) dio odbitka izražen u postotku razmjernog odbitka pretporeza izračunan u skladu s propisima države sjedišta,

g) vrsta nabavljenih dobara ili usluga, opisanih prema brojčanim oznakama u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(4) U zahtjevu za povrat, vrsta nabavljenih dobara i usluga opisuje se prema sljedećim brojčanim oznakama:

1 = gorivo,

2 = iznajmljivanje prijevoznih sredstava,

3 = troškovi za prijevozna sredstva (osim dobara i usluga navedenih pod brojčanim oznakama 1 i 2),

4 = cestarina i naknada za korištenje cesta,

5 = putni troškovi, kao što su troškovi prijevoza taksijem ili troškovi javnog prijevoza,

6 = smještaj,

7 = hrana, piće i usluge restorana,

8 = ulaznice za sajmove i izložbe,

9 = troškovi za luksuznu robu, razonodu i reprezentaciju,

10 = ostalo, a podnositelj zahtjeva koji koristi ovu brojčanu oznaku mora navesti vrstu isporučenih dobara i obavljenih usluga.

(5) Podnositelj zahtjeva podatke u zahtjevu za povrat, kao i bilo koje dodatne podatke obvezan je dostaviti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

(6) Ako se nakon podnošenja zahtjeva za povrat dio PDV-a koji se odbija usklađuje prema odredbama o razmjernom odbitku pretporeza koje se primjenjuju u državi članici sjedišta poreznog obveznika, podnositelj zahtjeva obvezan je ispraviti iznos za koji je podnesen zahtjev ili koji je već vraćen. Ispravak će biti proveden u zahtjevu za povrat tijekom kalendarske godine koja slijedi nakon navedenog razdoblja povrata ili ako podnositelj zahtjeva ne podnese zahtjev za povrat tijekom te kalendarske godine davanjem posebne izjave putem elektroničkog portala države članice u kojoj porezni obveznik ima sjedište. Pri povećanju ili smanjenju iznosa povrata u obzir se uzimaju svi ispravci u vezi s prethodnim zahtjevom za povrat ili, ako je dana posebna izjava, u obliku posebnog plaćanja ili nadoknade.

(7) Zahtjev za povrat odnosi se na:

a) nabavljena dobra ili usluge za koje je izdan račun tijekom razdoblja za povrat, pod uvjetom da je obveza plaćanja PDV-a nastala prije ili u vrijeme izdavanja računa, ili za koje je obveza plaćanja PDV-a nastala tijekom razdoblja povrata, pod uvjetom da je račun za tu isporuku izdan prije nastanka obveze plaćanja PDV-a,

b) uvoz dobara tijekom razdoblja povrata,

c) osim transakcija navedenih u točkama a) i b) ovoga stavka, zahtjev za povrat može se odnositi na račune ili uvozne isprave koji nisu obuhvaćeni prethodnim zahtjevima za povrat, a odnose se na transakcije obavljene tijekom kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

(8) Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.

(9) Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, iznos PDV-a za koji se traži povrat ne smije biti manji od 3.100,00 kuna.

(10) Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine ili na ostatak kalendarske godine, iznos PDV-a ne smije biti manji od 400,00 kuna.

Članak 79.

(1) Račun mora sadržavati sljedeće podatke:

a. broj računa i datum izdavanja,

b. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),

c. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),

d. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu ili opseg obavljenih usluga,

e. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma izdavanja računa,

f. jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a,

g. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu,

h. stopu PDV-a,

i. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen,

j. zbrojni iznos naknade i PDV-a.

(2) Porezni obveznik obvezan je u računu iskazivati osobni identifikacijski broj. Za transakcije unutar Europske unije porezni obveznik obvezan je u računu iskazati PDV identifikacijski broj.

(3) Porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara ili usluga mora se u računu pozvati na odredbe ovoga Zakona kojim je to oslobođenje propisano, odnosno na odredbe članka 10. ovoga Zakona ili odgovarajuću odredbu Direktive Vijeća 2006/112/EZ-a ili navesti napomenu koja upućuje na oslobođenje. U tim slučajevima u računu ne smiju biti iskazani podaci iz stavka 1. točaka 8., 9. i 10. ovoga članka, već samo zbrojni iznos naknade.

(4) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja iz članka 91. ovoga Zakona u računu mora navesti »posebni postupak oporezivanja – putničke agencije«.

(5) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže iz članka 95. ovoga Zakona u računu mora navesti »posebni postupak oporezivanja marže – rabljena dobra«, »posebni postupak oporezivanja marže – umjetnička djela«, odnosno»posebni postupak oporezivanja marže – kolekcionarski ili antikni predmeti«.

(6) Kada kupac koji prima isporuku izdaje račun umjesto isporučitelja u računu mora navesti »samoizdavanje računa«.

(7) U slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj u računu mora navesti »prijenos porezne obveze« ili engleski izraz »reverse charge«.

(8) Ako porezni obveznik imenuje poreznog zastupnika iz članka 126. ovoga Zakona, u računu mora biti iskazano ime i prezime (naziv), adresa, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika.

(9) Računi za isporuke novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije obavljene u smislu članka 41. stavka 1. točke a) i b) ovoga Zakona moraju sadržavati i podatke iz članka 4. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(10) Ako porezni obveznik u računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.

(11) Ako netko na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV, iako za to nije ovlašten ili izda račun iako dobra nisu isporučena ili usluge nisu obavljene, duguje iskazani iznos PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.

(12) Porezni obveznik za obavljene isporuke dobara i usluga čiji iznos nije viši od 700,00 kuna može izdati pojednostavljeni račun. Takav račun mora sadržavati sljedeće podatke:

a. broj računa i datum izdavanja,

b. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja) te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i slično),

c. ime i prezime (naziv), osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),

d. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,

e. iznos naknade s uključenim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a,

f. iznos obračunanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a,

g. kada je izdana isprava ili obavijest koja se smatra računom u skladu s člankom 78. stavkom 8. ovoga Zakona, uputu na prvobitni račun uz pojedinosti koje su izmijenjene.

(13) Porezni obveznik ne smije izdati pojednostavljeni račun za isporuke dobara ili usluga koje obavi u drugu državu članicu u kojoj se treba platiti PDV, ili njegova stalna poslovna jedinica u toj državi članici ne sudjeluje u isporuci u smislu članka 192.a Direktive Vijeća 2006/112/EZ, a osoba koja je obvezna platiti PDV je osoba kojoj je dobro bilo isporučeno, odnosno usluga obavljena.

(14) Porezni obveznik koji u drugoj državi članici u kojoj se treba platiti PDV nema sjedište ili njegova stalna poslova jedinica u toj državi članici ne sudjeluje u isporuci u smislu članka 192.a Direktive Vijeća 2006/112/EZ obavi isporuku dobara ili usluga primatelju koji je obvezan platiti PDV, na računu umjesto svih podataka iz stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka navodi poreznu osnovicu tih dobara i usluga te količinu isporučenih dobara ili usluga i njihov naziv.

Članak 81.