PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA

I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Neprijavljeni rad radnika pojava je prisutna u različitim djelatnostima i u različitim pojavnim oblicima, od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada. Kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Neprijavljeni rad nerijetko podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika.

S druge strane, obavljanje neprijavljenog rada i primanje plaće „na ruke“, odnosno bez uplate javnih davanja, otvara mogućnost istodobnog korištenja raznih naknada (naknade iz sustava socijalne sigurnosti, naknada za nezaposlene i sl.), koja sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna. Time se zadire ne više samo u prekršajnu odgovornost već u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove, a nanosi se šteta državnom proračunu ali oštećuje i osobe kojima su spomenute naknade stvarno potrebne.

Kada na tržištu rada dođe do miješanja prijavljenoga i neprijavljenoga rada, poslodavci koji koriste neprijavljeni rad zbog nižih troškova uslijed izbjegavanja zakonskih obveza postaju nelojalna konkurencija drugim poslodavcima, što na nezakonit način narušava jednaki položaj gospodarskih subjekata na tržištu. Iako se protiv neprijavljenog rada u pravilu poduzimaju represivne mjere, prije svega prema poslodavcima koji koriste takav rad, problemu je potrebno pristupiti s druge strane, tj. poticanjem zakonitog prijelaza iz neprijavljenih oblika rada u formalne i zakonite oblike, uz obvezu poslodavca podmiriti sve obveze koje bi imao da se radi o zakonitom zapošljavanju.

Broj neprijavljenih radnika koji rade, ili su radili na području Republike Hrvatske zadnjih nekoliko godina nije poznat, niti se može preciznije procijeniti. Istraživanja koja se bave navedenom temom u pravilu obuhvaćaju pojam sive ekonomije, pojam puno širi od neprijavljenoga rada. Podaci kojima se raspolaže su oni o provedenim nadzorima inspekcije rada, a u kojima je utvrđeno ne postojanje prijave radnika ili prijava na neodgovarajuće radno vrijeme.

* 2020. godinu je obilježilo širenje bolesti uzrokovane virusom Covid-19 slijedom čega pad broja poslodavaca kod kojih su zatečeni radnici bez prijave nije referentan

Nadalje, dodatni problem koji se javlja u području radnih odnosa je situacija u kojoj radnici poslodavca kao izravni podugovaratelji posla temeljem sklopljenog ugovora o poslovnoj suradnji obavljaju rad radi ispunjenja ugovora, ali za isti im njihov poslodavac ne isplaćuje plaću. Opisani problem riješen je važećim zakonodavstvom koje se odnosi na radnike u djelatnosti graditeljstva,  na koje se primjenjuju pravila o privremenom i povremenom prekograničnom pružanju usluga u Republici Hrvatskoj, međutim, isto pravo nije osigurano radnicima tuzemnih poslodavaca koji su u istovrsnom pravnom odnosu podugovaranja u nacionalnim okvirima.

Donošenje posebnog zakona radi suzbijanja neprijavljenoga rada jedna je od mjera iz Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa (Mjera 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera).

Također, Vlada Republike Hrvatske je usvojila i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. , u sklopu planskih instrumenata kojima je Europska unija odgovorila na ekonomsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Jedna od reformskih mjera utvrđenih navedenim planskim dokumentom je i C4.1.R4 Unaprjeđenje radnog zakonodavstva. Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, sa reformskim mjerama, prihvaćen je od strane Europske komisije, temeljem čega se omogućuje Republici Hrvatskoj iskoristi više od 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava za strukturne reforme i ulaganja radi gospodarskog oporavka i stjecanja otpornosti države i gospodarstva u razdoblju krize. Naime, sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta  i  Vijeća  od  12. veljače 2021.  o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost ( SL L 57, 18.2.2021.), Europska komisija 8. srpnja 2021. usvojila je Prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske kojeg je Vijeće Europske unije potvrdilo na neformalnoj videokonferenciji ministara gospodarstva i financija EU-a, 26. srpnja 2021., te službeno usvojilo putem pisane procedure 28. srpnja 2021.

Radi rješavanja opisanih problema te provođenja ciljeva utvrđenih navedenim strateškim dokumentima, potrebno je uspostaviti regulatorni okvir koji će, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Kako bi se učinkovito moglo boriti protiv neprijavljenoga rada, najprije je potrebno jasno definirati što on obuhvaća. Definiranje neprijavljenoga rada kroz ovaj zakon obuhvaća uži i širi smisao, odnosno ne postojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Nadalje, važno pitanje koje se uređuje ovim zakonom odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Naime, zakonodavac ne želi samo kazniti poslodavca već osigurati da će radnik, koji nije bio prijavljen, ostvariti svoja prava iz radnog odnosa. U tom smislu, propisuje se postupanje inspekcijskih tijela, a nastavno na inspekcijsko postupanje uređuju se obveze nadležnih tijela za uspostavu obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te tijela za obračun i naplatu javnih davanja.

Jasno se utvrđuje zakonska presumpcija po stojanja radnog odnosa šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenoga rad te se tako olakšava i ubrzava inspekcijski postupak, a ujedno djeluje odvraćajuće na poslodavca. Ujedno, za razdoblje presumpcije postojanja radnog odnosa poslodavac je dužan platiti radniku plaću kao i sva javna davanja vezana uz plaću. Ovakvim propisivanjem obveze poslodavaca izjednačavaju se obveze prema svim neprijavljenim radnicima, neovisno radi li se o domaćem radniku ili državljaninu treće zemlje koji neprijavljeno radi suprotno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20).

Uz obveznu uspostavu prijave, propisuje se i obveza poslodavca za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2.650,00 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.640,00 eura, čime ovaj zakon postiže učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja.

Zakonom se predviđa javna objava dva popisa poslodavaca, i to popis na koji bi se javno objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, i popis onih kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Također, zakon daje temelje dvjema novim evidencijama. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Uspostavom ovog sustava olakšava se inspekcijski nadzor i sprječava neplaćen prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplata povećane plaće i dr. Evidencija neaktivnih osoba omogućit će, osim vođenja usmjerene politike zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitije postupanje prema poslodavcima koji krše propise.

Propisivanjem solidarne odgovornosti ugovaratelja za isplatu plaće radniku podugovaratelja koji obavlja poslove radi ispunjenja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja dodatno se osigurava  radnik da će njegov rad biti plaćen, a utječe se i na ugovaratelja da ugovor o podizvođenju sklapa sa odgovornim poslodavcima. Odredba ovog karaktera već postoji u Zakonu o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni („Narodne novine“, broj 128/20) ali samo vezano za upućene radnike u djelatnostima graditeljstva. Ovom odredbom osigurava se jednako postupanje prema svim radnicima i svim djelatnostima.

Konačno, prekršajnim odredbama predviđaju se kazne za kršenje odredbi ovoga zakona. Prekršajne kazne usklađene su s drugim propisima kojima je uređeno kažnjavanje iz područja radnih odnosa te prijave na obvezna osiguranja.

3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Uzevši u obzir sve navedeno, sveobuhvatnim i sustavnim pristupom putem donošenja posebnog propisa i na jednom mjestu jasno će se utvrditi mehanizmi za transformaciju neprijavljenog rada u prijavljeni rad te osigurati adekvatan nadzor. Navedeno će doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada , aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.

(2) Ovaj Zakon primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema zakonit boravak sukladno posebnom propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.

Usklađenost Zakona s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2.

Ovim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

- Direktiva 2009/52/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30. 6. 2009.)

- Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 159, 28.5.2014.).

Definicija neprijavljenoga rada

Članak 3.

(1) Neprijavljeni rad se definira u užem i širem smislu.

(2) Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili

2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili

3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili

4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama posebnog propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja .

(3) Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na i iz povećane plaće ili

2. isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.

(4) Neprijavljeni rad je zabranjen.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. radnik  je fizička osoba određena općim propisom o radu

2. poslodavac je fizička ili pravna osoba određena općim propisom o radu

3. naručitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s izvršiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, za koju izvršitelj posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao

4. izvršitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s naručiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, koja za naručitelja posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao

5. samozaposlena osoba je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i ostvaruje primitke od samostalne djelatnosti koji se oporezuju sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka i dobiti odnosno po toj osnovi je obvezno osigurana prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja te fizička osoba osnivač koja je ujedno i jedini član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva i koja nije zaposlena u tom društvu i ne zapošljava druge radnike

6. prikriveni radni odnos podrazumijeva obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos

7. bruto plaća je iznos koji pripada radniku za obavljeni rad, a sastoji se od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja koji se sukladno posebnim propisima isplaćuju iz bruto plaće

8. plaća označava bruto plaću

9. ugovaratelj je naručitelj usluga koji je s podugovarateljem sklopio ugovor radi izvršenja svih ili dijela radova i usluga koje se obvezao izvršiti u skladu s prethodno sklopljenim ugovorom za drugog naručitelja, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao

10. podugovaratelj je pružatelj usluga koji je s ugovarateljem sklopio ugovor kojim se obvezuje izvršiti sve ili dio radova odnosno usluga, a poslodavac je radnika koji obavlja poslove radi ispunjenja tog ugovora, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao

11. neaktivna osoba je osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, nije uključena u program obrazovanja niti osposobljavanja i ne traži aktivno posao.

12. treća zemlja  je država koja nije država članica Europskog gospodarskog prostora niti Švicarska Konfederacija

(2)   Pojmovi i izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Nadležnost inspekcijskih tijela

Članak 5.

Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavljaju nadležni inspektori koji su prema posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem, a nadzor zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna, prijava i uplata javnih davanja službenici koji su prema posebnim propisima ovlašteni za obavljanje poslova poreznog nadzora.

Pretpostavka trajanja radnog odnosa

Članak 6.

Kada nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje neprijavljenoga rada iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci koja prethode danu u kojem je izvršen nadzor i utvrđena činjenica neprijavljenoga rada , osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Postupanje inspekcije

Članak 7.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju koje je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao.

(2) Nadležni inspektor će u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada, rješenjem naložiti poslodavcu da podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika, odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada, i uplatu iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenoga radnika u korist državnog proračuna, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba .

(3) Poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave rješenja iz stavka 2. i 4. ovoga članka podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje i uplatiti iznos iz stavka 2. odnosno 4. ovoga članka.

(4) Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor će postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka pri čemu se iznos obveze uplate povećava na 6.630,00 eura za svakog neprijavljenoga radnika.

(5) Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći puta, u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada u skladu s člankom 6. ovoga Zakona , nadležni inspektor će, pored postupanja u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu.

(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka ukinut će se u roku od tri dana od dana dostave dokaza nadležnom inspektoru o uplati iznosa iz stavka 4. ovoga članka, ali ne prije proteka 30 dana od zabrane obavljanja djelatnosti.

(7 ) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju.

(8) Poslodavac na kojeg se odnosi usmeno rješenje iz stavka 5. ovoga članka može pisanim putem, u skladu s posebnim propisom, zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u nazočnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete.

(9) Žalba protiv rješenja iz stavka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(10) Izvršno rješenje iz stavka 2. i 4. ovoga članka dostavit će se poslodavcu nad kojim je proveden nadzor, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje te nadležnom tijelu koje je ovlašteno za obračun poreza i doprinosa za obvezna osiguranja prema sjedištu poslodavca.

Postupanje nadležnih tijela

Članak 8.

(1) Ako poslodavac ne podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje u roku iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona, nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje će na temelju dostavljenog izvršnog rješenja iz članka 7. stavka 2. i 4. ovoga Zakona po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika, počevši od dana koji je naveden kao početak rada u navedenom rješenju.

(2) Žalba na rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(3) Nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje neće donositi rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosno neće postupiti po podnesenoj prijavi koju je poslodavac podnio u skladu s člankom 7. stavkom 2 ovoga Zakona za razdoblje u kojemu je radnik već  prijavljen na obvezno osiguranje.

(4) Prijava na produženo osiguranje prema posebnom propisu ne smatra se prijavom na obvezno osiguranje u smislu stavka 2. ovoga članka.

Prijava državljana trećih zemalja

Članak 9.

Za državljanina treće zemlje za kojeg je utvrđen neprijavljeni rad prilikom uspostave prijave temeljem članka 7. stavka 3.  i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona obvezno mirovinsko osiguranje prestaje s danom kojeg je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.  

Obveze poslodavca

Članak 10.

(1) Poslodavac je dužan za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada iz članka 6. ovoga Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću.

(2) Obveza poslodavca iz stavka 1. ovoga članka postoji i u slučaju primjene članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Poslodavac je dužan iznos iz stavka 1. ovoga članka isplatiti na način da se javna davanja koja se isplaćuju iz plaće i na plaću uplate na uplatne račune prema posebnim propisima kojima se uređuje naplata javnih davanja, a preostali dio tog iznosa na transakcijski račun radnika.

(4) Ukupnu visinu obveze poslodavca iz stavka 1. ovoga članka na temelju dostavljenog rješenja iz članka 7. stavka 2. i 4. ovoga Zakona rješenjem utvrđuje tijelo koje je ovlašteno za obračun javnih davanja.

(5) O isplati plaće temeljem rješenja iz stavka 4. ovoga članka tijelo ovlašteno za obračun javnih davanja će prema propisima vezanim uz obračun i naplatu doprinosa izvijestiti Središnji registar osiguranika i tijelo nadležno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje.

(6) Iznos obveze iz stavka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku koji su u trenutku utvrđenja neprijavljenoga rada iz članka 7. ovoga Zakona bili posljednji službeno objavljeni.

(7) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(8) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka ovršna je isprava.

(9) Poslodavac ne smije umanjiti svoju obvezu prema neprijavljenom radniku za iznos koji mu je već isplatio osim ako isti nije isplaćen na način propisan stavkom 3. ovoga članka.

Postupanje kod prikrivenog radnog odnosa

Članak 11.

Ako tijekom inspekcijskog nadzora nadležni inspektor utvrdi postojanje ugovornog odnosa između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe, a postoje okolnosti koje upućuju da se radi o postojanju prikrivenog radnog odnosa iz članka 4. točke 6. ovoga Zakona, obavijestiti će Ministarstvo financija, Poreznu upravu.

Objava prekršitelja

Članak 12.

(1) Nadležni inspektor dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo) o provedenom inspekcijskom nadzoru i utvrđivanju postojanja neprijavljenoga rada te poduzetim mjerama.

(2) Ministarstvo uspostavlja i vodi popis poslodavaca kod kojih je zapisnikom iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada.

(3) Ministarstvo će objaviti popis iz stavka 2. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.

(4) Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 1. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.

(5) Popis poslodavaca mora jasno sadržavati naznaku da se radi o poslodavcima kojima je postojanje neprijavljenoga rada utvrđeno odnosno izrečena mjera temeljem ovlasti nadležnog inspekcijskog tijela.

(6) Poslodavca će se brisati sa popisa iz stavka 2. ovoga članka nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Sadržaj, način upisa i rokove objave podataka s popisa iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.

Praćenje i evidencije

Članak 13.

Radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenoga rada, vode se  jedinstvena elektronička evidencija rada i evidencija neaktivnih osoba.

Jedinstvena elektronička evidencija rada

Članak 14.

(1) Jedinstvena elektronička evidencija rada informacijski je sustav u kojem se pohranjuju podaci o radnicima zaposlenim kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost iz popisa djelatnosti za koje je obvezno vođenje elektroničke evidencije rada.

(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, u Jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada pohranjuju se i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih radnih platformi i ostalim osobama koje rade putem digitalnih radnih platformi sukladno općem propisu o radu (u daljnjem tekstu: ostale osobe).

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka su podaci o radnicima i radnom vremenu.

(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka su podaci o samozaposlenim osobama i ostalim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao.

(5) Obveznici dostave podataka u Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada iz stavka 3. i 4. su digitalne radne platforme putem kojih rade samozaposlene osobe i ostale osobe te poslodavci (u daljnjem tekstu: obveznici dostave podataka).

(6) Obveznici dostave podataka dužni su:

1. podatke iz stavka 3. i 4. ovoga članka voditi putem elektroničkih uređaja uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka sa jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu

2. omogućiti internetsku vezu za povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada

3. nabaviti digitalni certifikat za elektroničko potpisivanje za osobu koja je ovlaštena za vođenje podataka iz stavka 2. ovoga članka kod obveznika dostave podataka

(7) Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada u elektroničkom obliku vodi ministarstvo nadležno za rad.

(8) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj podataka, popis djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, način unosa, razmjene i pohranjivanja podataka te način pristupanja podacima iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada.

Evidencija neaktivnih osoba

Članak 15.

(1) Evidenciju neaktivnih osoba u elektroničkom obliku vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje: Zavod) na temelju podataka iz evidencija nadležnih tijela javne vlasti.

(2) U evidenciji neaktivnih osoba vode se hrvatski državljani, državljani druge članice Europske unije, država ugovornica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije ako imaju privremeni ili stalni boravak na području Republike Hrvatske i državljani trećih zemalja s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravištem ili stalnim boravkom za koje je nastala potreba praćenja u smislu propisa kojim se uređuje dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja.

Dostava podataka u evidenciju neaktivnih osoba

Članak 16.

(1) Za potrebe vođenja evidencije iz članka 15. ovoga Zakona Zavodu podatke iz svojih službenih evidencija dostavljaju ministarstvo nadležno za financije, ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja, ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za poslove uprave i pravosuđa te nadležna tijela za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.

(2) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka redovito dostavljaju podatke Zavodu.

(3) Ako to smatra svrhovitim, Zavod može za potrebe iz stavka 1. ovoga članka zatražiti podatke iz registara i evidencija i od drugih tijela javne vlasti.

(4) Zavod je dužan razmjenjivati podatke iz evidencije neaktivnih osoba s nadležnim inspekcijskim tijelima, nadležnim poreznim tijelom, te nadležnim tijelima za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.

(5) Pored tijela iz stavka 4. ovoga članka, ostala tijela javne vlasti mogu, u skladu sa svojim ovlastima i nadležnosti, pristupiti podacima iz evidencije neaktivnih osoba temeljem sklopljenog sporazuma sa Zavodom.

(6) Dostava podataka nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom službene ili porezne tajne sukladno posebnom propisu.

(7) Sadržaj i način dostave podataka koje dostavljaju tijela iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.

Brisanje iz evidencije

Članak 17.

Zavod prestaje voditi osobu u evidenciji neaktivnih osoba ako se više ne radi o neaktivnoj osobi u smislu ovoga Zakona odnosno ako uslijed promjene okolnosti više nisu ispunjena obilježja iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

Odgovornost u lancu podugovaranja

Članak 18.

(1) Ugovaratelj solidarno odgovara za obveze koje njegov podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo.

(2) Radnik kojem podugovaratelj kao poslodavac nije na dan dospjelosti isplatio plaću za obavljeni rad odnosno pružene usluge ili dio plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge iz stavka 1. ovoga članka može od ugovaratelja zahtijevati isplatu nakon isteka roka u kojem je poslodavac, prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi, dužan dostaviti obračun plaće koju mu je dužan isplatiti.

(3) Ugovaratelj odgovara radniku u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka do visine ugovorene plaće za obavljen rad odnosno pružene usluge radi ispunjenja ugovora sklopljenog između ugovaratelja i njegovog podugovaratelja.

Oslobođenje od odgovornosti

Članak 19.

Ugovaratelj se oslobađa odgovornosti iz članka 18. ovoga Zakona ako je poduzeo sve odgovarajuće radnje kako bi od svoga podugovaratelja zatražio i dobio prije početka odnosno tijekom trajanja obavljanja radova odnosno pružanja usluga:

1.  popis svih radnika zaposlenih na izvršavanju ugovora o pružanju usluga između ugovaratelja i podugovaratelja

2. za svakog pojedinog radnika iz točke 1. ovoga članka: identifikacijski podatak radnika, datum početka i završetka obavljanja radova i usluga te podatak o plaći radnika

3. za vrijeme trajanja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja, za svakog pojedinog radnika najmanje jednom mjesečno dokaz o isplati plaće i doprinosa za obvezna osiguranja koja se isplaćuju na plaću za prethodni mjesec.

Objava poslodavaca koji nisu u prekršaju

Članak 20.

(1) Kada u provedenom postupanju nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da poslodavac nije prekršio propise iz područja prijavljivanja rada i isplate plaće, dužno je, ako se poslodavac s time suglasi, o navedenom obavijestiti ministarstvo radi objave na popisu koji vodi na svojim mrežnim stranicama.

(2) Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 1. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.

(3) Podaci o poslodavcu ukloniti će se sa popisa iz stavka 1. ovoga članka ako to sam poslodavac zatraži te ako nadležno inspekcijsko tijelo dostavi obavijest u smislu članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Sadržaj, način unosa i rokove objave podataka na mrežnim stranicama iz stavka 1. ovog članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 21

(1) Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako isplati plaću ili dio plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja. (članak 3. stavak 3. točka 2.)

2. ako podatke o radnicima i radnom vremenu ne vodi na odgovarajući način odnosno ne razmjenjuje s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada  (članak 14. stavak 6. točka 1.)

(2) Novčanom kaznom od 930,00 do 1.330,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca te fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti.

(3) Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba.

(4) Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj digitalna radna platforma ako podatke o samozaposlenim osobama i drugim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao ne vodi na odgovarajući način odnosno ne razmjenjuje s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada  (članak 14. stavak 6. točka 1.)

(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Ministar nadležan za rad će u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 12. stavka 7. i članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 23.

Ministar nadležan za rad će u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 14. stavka 8. i članka 16. stavka 7. ovoga Zakona.

Članak 24.

Postupci inspekcijskog nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 25.

Postupci inspekcijskog nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem odredbi članka 230. do 237. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 26.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 171. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21).

Članak 27.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 230. do 237. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20).

Članak 28.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom se određuje predmet Zakona i izrijekom propisuje njegova primjena i na državljanina treće zemlje koji nema zakonit boravak sukladno posebnom propisu, a radi usklađivanja sa Direktivom 2009/52/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30. 6. 2009.).

Uz članak 2.

Ovim člankom se navode direktive Europskoga parlamenta i Vijeća koje se ovim Zakonom prenose u pravni poredak Republike Hrvatske.

Uz članak 3.

Ovim člankom se definira i zabranjuje neprijavljeni rad. Neprijavljeni rad obuhvaća širi pojam od ne postojanja prijave na obvezno mirovinsko osiguranje te se ovim člankom želi obuhvatiti poznate pojavnosti rada koje nisu u skladu sa propisima kojima se uređuje rad i obveze poslodavca vezano za rad radnika, a u skladu s uobičajenim poimanjem neprijavljenoga rada koji se koristi na razini Europske unije.

Uz članak 4.

Ovim člankom se pobliže definiraju pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu te propisuje rodna neutralnost korištenja pojmova.

Uz članak 5.

Ovim člankom se propisuje nadležnost inspekcijskih tijela za provođenje nadzora.

Uz članak 6.

Ovim člankom se propisuje zakonska pretpostavka trajanja radnog odnosa za slučaj kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga.

Uz članak 7.

Ovim člankom se propisuje postupak prilikom utvrđivanja postojanja neprijavljenoga rada. Propisuje se obveza unošenja podataka o neprijavljenom radu i radniku u zapisnik, vrste, rokovi donošenja i rokovi izvršenja rješenja koje donosi nadležni inspektor te postupanje sa rješenjima nakon donošenja.

Uz članak 8.

Ovim se člankom propisuje uspostava prijave na mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti  ako poslodavac ne uspostavi prijavu prema rješenju inspekcije. Dodatno se propisuje postupanje za slučaj da prijava već postoji.

Uz članak 9.

Ovim se člankom propisuje da državljanin treće zemlje koji je zatečen kako obavlja neprijavljeni rad za poslodavca ima pravo na retroaktivnu prijavu na mirovinsko osiguranje samo do trenutka kada je nadležni inspektor utvrdio neprijavljeni rad. Naime, državljanin treće države ne smije raditi bez odgovarajuće dozvole prema posebnom propisu. Stoga se, kako bi se zajamčilo jednako postupanje prema svima, takvom radniku priznaju retroaktivna prava budući da je činjenica rada nesporna, ali mu se ne može omogućiti daljnji nezakoniti rad.

Uz članak 10.

Ovim se člankom propisuju obveze poslodavca na isplatu plaće i svih davanja iz i na plaću za pretpostavljeno vrijeme trajanja radnog odnosa te način uplate obveze, nadležnost tijela za obračun obveze poslodavca i način utvrđivanja visine obveze.

Uz članak 11.

Ovim se člankom propisuje obveza inspektora da, ako utv rdi postojanje ugovornog odnosa za koji postoje okolnosti koje upućuju da se radi o postojanju prikrivenog radnog odnosa ,bez odgode obavijesti Ministarstvo financija, Poreznu upravu. Naime, posebnim propisima iz nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave, uređeno je postupanje za slučaj sumnje da je samozaposlena osoba zapravo u prikrivenom radnom odnosu. Budući su takve osobe već obvezno osigurane na mirovinsko osiguranje i plaćaju doprinose, ne može se govoriti o neprijavljenome radu za drugog poslodavca u smislu ovoga Zakona, ali je potrebna suradnja nadležnih inspekcijskih tijela radi pravilnog obračunavanja visine obveznih davanja .

Uz članak 12.

Ovim se člankom propisuje uspostava popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, način objave, rokovi za brisanje s popisa te propisuje obveza donošenja pravilnika kojim bi se detaljnije propisao sadržaj, način upisa i rokove objave podataka.

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje vođenje evidencija radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenoga rada.

Uz članak 14.

Ovim člankom se uređuje vođenje  jedinstvene elektroničke evidencije rada, propisuje koji se podaci pohranjuju, tko su obveznici dostave podataka, na koji način se podaci dostavljaju, tko je nadležan za vođenje evidencije te se propisuje donošenje pravilnika kojim će se pobliže razraditi pojedina pitanja vezana uz vođenje ove evidencije.

Uz članak 15.

Ovim člankom se propisuje nadležnost za vođenje evidencije neaktivnih osoba te koje osobe ista obuhvaća.

Uz članak 16.

Ovim člankom se propisuju obveznici dostave podataka, ovlaštenici za pristup podacima te donošenje pravilnika kojim se pobliže razrađuje sadržaj i način dostave podataka.

Uz članak 17.

Ovim člankom se propisuju uvjeti za brisanje iz evidencije neaktivnih osoba.

Uz članak 18.

Ovim člankom se propisuje solidarna odgovornost u lancu podugovaranja za potraživanje na ime dospjele a neisplaćene plaće te se omogućava radnicima zahtijevanje isplate dospjele a neisplaćene place izravno od ugovaratelja prema propisanim uvjetima. Odredba istog karaktera propisana je u Zakonu o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni, ali odnosi se samo na upućene radnike i samo na sektor graditeljstva. Ova odredba svi radnici dobivaju jednakopravni položaj a odgovornost nije ograničena samo za sektor graditeljstva.

Uz članak 19.

Ovim člankom se propisuju uvjeti koji se trebaju ispuniti kako bi se ugovaratelj izuzeo od odgovornosti iz prethodnog članka. Naime, mogućnost oslobođenja od odgovornosti ako su poduzete sve propisane radnje nužna je zbog sprečavanja zlouporaba nesavjesnih podugovaratelja koji bi prebacili odgovornost na ugovaratelja.

Uz članak 20.

Ovim člankom se propisuje uspostava liste poslodavaca kod kojih je proveden inspekcijski nadzor, ali nije utvrđena povreda prava iz područja prijavljivanja rada i isplate place te se propisuje donošenje pravilnika kojim će se pobliže razraditi pojedina pitanja vezana uz vođenje liste.

Uz članak 21.

Ovim člankom se propisuju prekršaji i visina prekršajnih kazni.

Uz članak 22.

Ovim člankom se propisuje rok za donošenje pravilnika iz članka 12. stavka 7. i članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.

Uz članak 23.

Ovim člankom se propisuje rok za donošenje pravilnika iz članka 14. stavka 6. i članka 16. stavka 8. ovoga Zakona.

Uz članak 24.

Ovim člankom se propisuje da će se postupci inspekcijskog nadzora započeti temeljem članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju a prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama toga članka.

Uz članak 25.

Ovim člankom se propisuje da će se postupci inspekcijskog nadzora započeti temeljem članaka 230. do 237. Zakona o strancima, a prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršiti prema odredbama tog članka.

Uz članak 26.

Ovim člankom se s danom stupanja na snagu ovoga Zakona propisuje prestanak važenja odredbe članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju. Navedenim člankom propisuje se postupanje inspekcije kada zateče radnika za kojeg nije uspostavljena prijava na obvezno mirovinsko osiguranje. Budući je navedeno pitanje u širem opsegu uređeno ovim Zakonom, spomenuta odredba prestaje vrijediti.

Uz članak 27.

Ovim člankom se s danom stupanja na snagu ovoga Zakona propisuje prestanak važenja odredbe članka 230. do 237. Zakona o strancima. Naime, navedene odredbe Zakona o strancima uređuju obveze poslodavca kod kojeg radi državljanin treće države koji nezakonito boravi na području Republike Hrvatske, pri čemu se propisuje obveza uplate javnih davanja za tri mjeseca, propisuje osnovica na koju se javna davanja obračunavaju, postupak obračuna i naplate. Pri tome državljanin treće zemlje ne ostvaruje prava iz radnog odnosa. Budući je ovim Zakonom za sve osobe koje rade neprijavljeno predviđena obvezna prijava 6 mjeseci unatrag, plaćanje naknade po neprijavljenom radniku, isplata plaće i svih javnih davanja, spomenute odredbe Zakona o strancima prestaju vrijediti.

Uz članak 28.

Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu Zakona.