Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Opis mjere:
Program Vlade 2020. – 2024.
Programsko područje 1. Socijalna sigurnost
Zdrava, solidarna i pravedna Hrvatska, 1.2. Održivi zdravstveni i mirovinski sustav
Naziv akta:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 23. prosinca 2020. Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom ("Narodne novine", broj 146/20.)
Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Zaključak) koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 16. rujna 2021.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.)
Opis mjere:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, iz prosinca 2020., radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Mirovinskom reformom iz 2018., odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 115/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. unaprijeđen je sustav individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) u cilju postizanja veće financijske sigurnosti u starosti i povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te većeg uključivanja osiguranika u dobrovoljne mirovinske fondove. Prije reforme, u prosincu 2018. u dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 345.538 osiguranika.
Administrativnim rasterećenjem III. stupa motiviralo se građane da se u što većem broju uključe u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Ukinuta je ulazna naknada, limitirana je naknada za upravljanje koja do tada nije bila ograničena te je ukinuta izlazna naknada prilikom ostvarivanja prava na mirovinu. Također, smanjena je naknada za izlaz iz fonda i plaća se samo u slučaju prijenosa osobnog računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Proširena je i mogućnost ulaganja mirovinskog društva u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči i javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica.
Iako je navedenom mirovinskom reformom sustav kapitalizirane štednje (III. stup) unaprijeđen, potrebno ga je daljnje jačati. Mogućnost ulaganja i dalje nije dovoljno široka, što ograničava mogućnosti povećanja imovine i prinosa. Također, iako se broj članova povećao u odnosu na raniji period i dalje je nedostatan broj osiguranika uključen u dobrovoljne mirovinske fondove. Stoga je nužno daljnje unaprjeđenje sustava.
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima sadrži odredbe povezane s hrvatskom kunom i odredbe u kojima su propisani novčani iznosi u kunama, a odnose se na temeljni kapital mirovinskog društva, ulaganje sredstava mirovinskog društva, privremenu isplatu mirovine putem mirovinskog društva, državna poticajna sredstva za članove fonda te dozvoljena ulaganja fonda. Novčane iznose u kunama također sadrže prekršajne odredbe u kojima su propisane sankcije za pravne i fizičke osobe za kršenje odredbi toga Zakona.
Zbog potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, potrebno je u Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima izmijeniti odredbe povezane s hrvatskom kunom, novčane iznose izražene u kunama zamijeniti će se iznosima u eurima.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedeni ciljevi mogu se postići isključivo izmjenama i dopunama važećeg propisa.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na dan 31. svibnja 2022. godine u dobrovoljnim mirovinskim fondovima nalazilo se 407.510 članova. Od tog broja u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima nalazilo se 361.475 članova, a u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 46.035 članova te je vidljiv trend porasta broja novih članova.
Ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova, na dan 30. lipnja 2022. godine iznosila je 7,53 milijardi kuna. Imovina na osobnim računima članova dobrovoljnih mirovinskih fondova nastavila je rasti i u prethodnoj godini, dijelom zbog uplaćenih doprinosa članova, a dijelom zbog prosječnih prinosa na uložena sredstva i državnih poticaja na doprinose.
Od početka poslovanja 2002. godine do danas, prosječni godišnji prinos svih otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosi 4,72%, dok je prinos zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u prosjeku bio 4,88%.
Na dan 30. lipnja 2022. godine u strukturi ulaganja otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova većinski dio činili su dugoročni dužnički vrijednosni papiri, što se prvenstveno odnosi na ulaganja u domaće državne obveznice (46,27%). Pored toga, zamjetan iznos ulaganja u ukupnoj imovini obveznih mirovinskih fondova odnosio se na domaće, inozemne dionice te UCITS i AIF s javnom ponudom (34,78%), od čega su prevladavala ulaganja u izdavatelje dionica iz Republike Hrvatske (17,98%).
Višegodišnje globalno okruženje niskih kamatnih stopa s obzirom na iznimno ekspanzivne monetarne uvjete odrazilo se na smanjenje profitabilnosti svih segmenata financijskog sustava, pa tako i mirovinskih fondova. Realiziranje prinosa na prosječnim razinama zabilježenima prethodnih godina bez izmjene ulagačkih portfelja teško će biti ostvarivo i u budućnosti. Naime, s obzirom na očekivano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj premija za rizik zemlje očekivano bi se trebala smanjiti ispod razina na kojima je bila u prethodnom desetogodišnjem periodu. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamatnih stopa zbog inflacijom uvjetovane normalizacije globalnih monetarnih politika, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili bitno niži nego u prošlosti, a realni u srednjem roku moguće čak i negativni.
U svrhu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, u listopadu 2017. denesena je Strategija za uvođenje eura kao službene valute, utvrđeno je kako Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura te je započeo višegodišnji proces pristupanja europodručju. Ispunjenjem kriterija dvogodišnjeg sudjelovanja u ERM II koje je utvrđeno u srpnju 2020., ispunjeni su svi kriteriji za uvođenje zajedničke valute propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Vlada je Odlukom od 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, a u rujnu 2021. donesen je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojim je utvrđen popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute. U travnju 2022. donesen je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) određuje postupak koji prethodi uvođenju eura za potrebe potpune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, odnosno izmjene niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Daljnje jačanje i unapređenje dobrovoljnog mirovinskog sustav kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) omogućavanjem ulaganja mirovinskim fondovima u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik i uvođenje dodatnih nadzornih mjera. Preciznije će se urediti ograničenja ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji ili za koja jamče javna tijela te u udjele investicijskih fondova. Zatim, planira se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva kroz smanjuje izlazne naknade, što može potaknuti i veću konkurenciju između domaćih mirovinskih društava. Time se daje poticaj za kvalitetnije upravljanje portfeljem mirovinskog fonda, a članovima fonda se daje veća sloboda kod odluka raspolaganja sa sredstvima koja su namijenjena za umirovljenje, a postiglo bi se i bolje poslovanje subjekata u kapitaliziranom sustavu, na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova. Također se kao posljedica očekuje povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Ovim Prijedlogom zakona doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.
U Zakonu je potrebno prilagoditi odredbe povezane s hrvatskom kunom i novčane iznose izražene u kunama izmijeniti tako da budu izraženi u eurima. Ovim Zakonom se propisuje i obveza Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) da u roku od tri mjeseca od njegova stupanja na snagu, uskladi relevantne podzakonske propise.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Planiranim zakonskim izmjenama doprinijet će se daljnjem unapređenju dobrovoljnog mirovinskog sustava kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) kroz daljnju liberalizaciju ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova čime bi se omogućila veća diverzifikacija portfelja, a samim time osigurali uvjet za ostvarivanje većih prinosa i u konačnici većih mirovina iz III. mirovinskog stupa. Također, omogućilo bi se bolje poslovanje subjekata u kapitaliziranom sustavu kroz dodatno administrativno rasterećenje, što bi doprinijelo povećanju broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Predloženim izmjenama odredbi Zakona koje sadrže propisani novčane iznose u kunama, zamjenjuju se iznosima u eurima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Od I. kvartala 2023. na dalje.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Obrazloženje: Cilj se može postići jedino izmjenom Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema mogućih nenormativnih rješenja.
Obrazloženje: Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjima.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je neznatni gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrđen je neznatni učinak na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrđen je neznatni socijalni učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Da
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Da
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Da
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13: Ove mjere imat će mali učinak na ostvarivanje prava na mirovinu, jer se očekuje pozitivan utjecaj na visinu budućih mirovina korisnika iz III. mirovinskog stupa. Međutim to je ovisno o kretanjima na tržištu kapitala, što nije moguće unaprijed predvidjeti.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25. Navedenim izmjenama bit će obuhvaćeni samo osiguranici III. mirovinskog stupa.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrđen je neznatni učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Utvrđen je neznatni broj adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Da
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrđen je neznatni učinak na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predložena normativna inicijativa nema učinkena male i srednje poduzetnike, jer se radi o mjerama koje se odnose na članove dobrovoljnih mirovinskih fondova.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Datum: 28. srpnja 2022.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Obrasce prethodne procjene za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima
1.3.
Datum:
28. srpanj 2022.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za mirovinski sustav, Služba za analizu i razvoj mirovinskoga sustava
Snježana Baloković, voditeljica Službe
01/3696-465; snjezana.balokovic@mrosp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Opis mjere:
Program Vlade 2020. – 2024.
Programsko područje 1. Socijalna sigurnost
Zdrava, solidarna i pravedna Hrvatska, 1.2. Održivi zdravstveni i mirovinski sustav
Naziv akta:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 23. prosinca 2020. Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom ("Narodne novine", broj 146/20.)
Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Zaključak) koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 16. rujna 2021.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.)
Opis mjere:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, iz prosinca 2020., radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Mirovinskom reformom iz 2018., odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 115/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. unaprijeđen je sustav individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) u cilju postizanja veće financijske sigurnosti u starosti i povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te većeg uključivanja osiguranika u dobrovoljne mirovinske fondove. Prije reforme, u prosincu 2018. u dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 345.538 osiguranika.
Administrativnim rasterećenjem III. stupa motiviralo se građane da se u što većem broju uključe u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Ukinuta je ulazna naknada, limitirana je naknada za upravljanje koja do tada nije bila ograničena te je ukinuta izlazna naknada prilikom ostvarivanja prava na mirovinu. Također, smanjena je naknada za izlaz iz fonda i plaća se samo u slučaju prijenosa osobnog računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Proširena je i mogućnost ulaganja mirovinskog društva u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči i javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica.
Iako je navedenom mirovinskom reformom sustav kapitalizirane štednje (III. stup) unaprijeđen, potrebno ga je daljnje jačati. Mogućnost ulaganja i dalje nije dovoljno široka, što ograničava mogućnosti povećanja imovine i prinosa. Također, iako se broj članova povećao u odnosu na raniji period i dalje je nedostatan broj osiguranika uključen u dobrovoljne mirovinske fondove. Stoga je nužno daljnje unaprjeđenje sustava.
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima sadrži odredbe povezane s hrvatskom kunom i odredbe u kojima su propisani novčani iznosi u kunama , a odnose se na temeljni kapital mirovinskog društva, ulaganje sredstava mirovinskog društva, privremenu isplatu mirovine putem mirovinskog društva, državna poticajna sredstva za članove fonda te dozvoljena ulaganja fonda. Novčane iznose u kunama također sadrže prekršajne odredbe u kojima su propisane sankcije za pravne i fizičke osobe za kršenje odredbi toga Zakona.
Zbog potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, potrebno je u Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zmijeniti odredbe povezane s hrvatskom kunom, novčane iznose izražene u kunama zamijeniti će se iznosima u eurima.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedeni ciljevi mogu se postići isključivo izmjenama i dopunama važećeg propisa.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na dan 31. svibnja 2022. godine u dobrovoljnim mirovinskim fondovima nalazilo se 407.510 članova. Od tog broja u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima nalazilo se 361.475 članova, a u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 46.035 članova te je vidljiv trend porasta broja novih članova.
Ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova, na dan 30. lipnja 2022. godine iznosila je 7,53 milijardi kuna. Imovina na osobnim računima članova dobrovoljnih mirovinskih fondova nastavila je rasti i u prethodnoj godini, dijelom zbog uplaćenih doprinosa članova, a dijelom zbog prosječnih prinosa na uložena sredstva i državnih poticaja na doprinose.
Od početka poslovanja 2002. godine do danas, prosječni godišnji prinos svih otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosi 4,72%, dok je prinos zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u prosjeku bio 4,88%.
Na dan 30. lipnja 2022. godine u strukturi ulaganja otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova većinski dio činili su dugoročni dužnički vrijednosni papiri, što se prvenstveno odnosi na ulaganja u domaće državne obveznice (46,27%). Pored toga, zamjetan iznos ulaganja u ukupnoj imovini obveznih mirovinskih fondova odnosio se na domaće, inozemne dionice te UCITS i AIF s javnom ponudom (34,78%), od čega su prevladavala ulaganja u izdavatelje dionica iz Republike Hrvatske (17,98%).
Višegodišnje globalno okruženje niskih kamatnih stopa s obzirom na iznimno ekspanzivne monetarne uvjete odrazilo se na smanjenje profitabilnosti svih segmenata financijskog sustava, pa tako i mirovinskih fondova. Realiziranje prinosa na prosječnim razinama zabilježenima prethodnih godina bez izmjene ulagačkih portfelja teško će biti ostvarivo i u budućnosti. Naime, s obzirom na očekivano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj premija za rizik zemlje očekivano bi se trebala smanjiti ispod razina na kojima je bila u prethodnom desetogodišnjem periodu. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamatnih stopa zbog inflacijom uvjetovane normalizacije globalnih monetarnih politika, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili bitno niži nego u prošlosti, a realni u srednjem roku moguće čak i negativni.
U svrhu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, u listopadu 2017. denesena je Strategija za uvođenje eura kao službene valute, utvrđeno je kako Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura te je započeo višegodišnji proces pristupanja europodručju. Ispunjenjem kriterija dvogodišnjeg sudjelovanja u ERM II koje je utvrđeno u srpnju 2020., ispunjeni su svi kriteriji za uvođenje zajedničke valute propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Vlada je Odlukom od 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom , a u rujnu 2021. donesen je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, k ojim je utvrđen popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute. U travnju 2022. donesen je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) određuje postupak koji prethodi uvođenju eura za potrebe potpune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, odnosno izmjene niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Daljnje jačanje i unapređenje dobrovoljnog mirovinskog sustav kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) omogućavanjem ulaganja mirovinskim fondovima u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik i uvođenje dodatnih nadzornih mjera. Preciznije će se urediti ograničenja ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji ili za koja jamče javna tijela te u udjele investicijskih fondova. Zatim, planira se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva kroz smanjuje izlazne naknade, što može potaknuti i veću konkurenciju između domaćih mirovinskih društava. Time se daje poticaj za kvalitetnije upravljanje portfeljem mirovinskog fonda, a članovima fonda se daje veća sloboda kod odluka raspolaganja sa sredstvima koja su namijenjena za umirovljenje, a postiglo bi se i bolje poslovanje subjekata u kapitaliziranom sustavu, na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova. Također se kao posljedica očekuje povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Ovim Prijedlogom zakona doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.
U Zakonu je potrebno prilagoditi odredbe povezane s hrvatskom kunom i novčane iznose izražene u kunama izmijeniti tako da budu izraženi u eurima. Ovim Zakonom se propisuje i obveza Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) da u roku od tri mjeseca od njegova stupanja na snagu, uskladi relevantne podzakonske propise.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Planiranim zakonskim izmjenama doprinijet će se daljnjem unapređenju dobrovoljnog mirovinskog sustava kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) kroz daljnju liberalizaciju ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova čime bi se omogućila veća diverzifikacija portfelja, a samim time osigurali uvjet za ostvarivanje većih prinosa i u konačnici većih mirovina iz III. mirovinskog stupa. Također, omogućilo bi se bolje poslovanje subjekata u kapitaliziranom sustavu kroz dodatno administrativno rasterećenje, što bi doprinijelo povećanju broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Predloženim izmjenama odredbi Zakona koje sadrže propisani novčane iznose u kunama, zamjenjuju se iznosima u eurima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Od I. kvartala 2023. na dalje.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Obrazloženje: Cilj se može postići jedino izmjenom Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema mogućih nenormativnih rješenja.
Obrazloženje: Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjima.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je neznatni gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrđen je neznatni učinak na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrđen je neznatni socijalni učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Da
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Da
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Da
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Ove mjere imat će mali učinak na ostvarivanje prava na mirovinu, jer se očekuje pozitivan utjecaj na visinu budućih mirovina korisnika iz III. mirovinskog stupa. Međutim to je ovisno o kretanjima na tržištu kapitala, što nije moguće unaprijed predvidjeti.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Navedenim izmjenama bit će obuhvaćeni samo osiguranici III. mirovinskog stupa.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrđen je neznatni učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Utvrđen je neznatni broj adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Da
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrđen je neznatni učinak na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predložena normativna inicijativa nema učinke na male i srednje poduzetnike, jer se radi o mjerama koje se odnose na članove dobrovoljnih mirovinskih fondova.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Datum: 28. srpnja 2022.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike