Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
DA
Naziv akta: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima
Opis mjere:
Program Vlade 2020. – 2024.
Programsko područje 1. Socijalna sigurnost
Zdrava, solidarna i pravedna Hrvatska, 1.2. Održivi zdravstveni i mirovinski sustav
Naziv akta:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 23. prosinca 2020. Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom ("Narodne novine", broj 146/20.)
Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Zaključak) koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 16. rujna 2021.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.)
Opis mjere:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, iz prosinca 2020., radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Važeći Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima nije usklađen s konceptom održivog financiranja, koji je reguliran uredbama EU-a (SFDR Uredba i Uredba o taksonomiji) i Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088. Iako se koncept ne odnosi izravno na sudionike II. i III. mirovinskog stupa, procjenjuje se da je koncept održivog financiranja koristan i u sustavu kapitalizirane štednje te može utjecati na buduće povećanje mirovina za sve sudionike kapitaliziranog sustava. S tim u vezi, što se tiče odredaba o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva, potrebno je proširiti mogućnost ulaganja u nove kategorije imovine. Naime, u odnosu na tehničke pričuve za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, gdje je omogućeno ulaganje u više vrsta imovine, isto nije omogućeno u odnosu na ulaganja za obvezno mirovinsko osiguranje. Slijedom toga, potrebno je proširiti mogućnost ulaganja u nove kategorije imovine, a odredbe o ulaganjima u infrastrukturne projekte, koje nisu dovoljno transparentne, potrebno je dodatno pojasniti. Također, ograničenja ulaganja u infrastrukturne projekte, instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) te instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka trenutno su uređena podzakonskim propisom, a ne zakonom. Nadalje, prema važećem Zakonu ne postoji zahtjev za licenciranjem članova Nadzornog odbora mirovinskog osiguravajućeg društva, te se procjenjuje da to nije dopustivo. Također, nedostaju odredbe koje bi regulirale što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu. Zakon ne poznaje posebnu nadzornu mjeru vezanu za vrednovanje imovine (provedbu dubinskog snimanja vrijednosti imovine na teret MOD-a, koju bi mogla zatražiti HANFA).
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima sadrži odredbe povezane s hrvatskom kunom i odredbe u kojima su propisani novčani iznosi u kunama, a odnose se na temeljni kapital mirovinskog osiguravajućeg društva, ulaganje sredstava za tehničke pričuve mirovinskog osiguravajućeg društva, isplatu mirovine i isplatu jednokratnog iznosa u slučaju malih transfera u mirovinsko osiguravajuće društvo. Novčane iznose u kunama također sadrže prekršajne odredbe u kojima su propisane sankcije za kršenje odredbi toga Zakona.
Zbog potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, potrebno je u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima izmijeniti odredbe povezane s hrvatskom kunom, novčane iznose izražene u kunama zamijeniti će se iznosima u eurima.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
U odnosu na koncept održivog financiranja, iako Uredbe EU ne obuhvaćaju nacionalne sustave socijalne sigurnosti, daju diskrecijsko pravo državama članicama da prošire njihovu primjenu, pa se predlaže iskoristiti tu mogućnost i primijeniti koncept na sudionike II. i III. mirovinskog stupa. Nadalje, potrebno je urediti odredbe važećeg Zakonao o ulaganjima, u okviru kojih je potrebno proširiti vrste imovine u koju je dozvoljeno ulaganje, ali i odrediti limite ulaganja za svaku pojedinu vrstu. Uputno je omogućiti istu vrstu ulaganja, kao što je propisano za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, dakle ulaganje u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište, kao i instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP), za koja su ograničenja propisana podzakonskim aktom, a potrebno je regulirati ih zakonom. Također je potrebno uspostaviti dodatni uvjet za članove nadzornih odbora mirovinskih osiguravajućih društava, da posjeduju odgovarajuću licencu. Potrebno je regulirati što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu. Također je potrebno uvesti novu posebnu nadzornu mjeru vezanu za vrednovanje imovine tj. omogućiti HANFA-i da može od MOD-a zahtijevati da vrednovanje ili provedbu dubinskog snimanja (due dilligence) potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak MOD-a. Potrebno je i horizontalno usklađivanje s propisima kojima se cjelovito uređuje obvezni i dobrovoljni kapitalizirani sustav u fazi akumulacije.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Daljnje unaprjeđenje kapitaliziranog sustava osnovni je argument za izradu nacrta prijedloga zakona. Također, nedostatak odredbi u važećem propisu u odnosu na licenciranje članova nadzornih odbora Društava i nedostatak mjere kojom bi regulatorno tijelo moglo tražiti procjenu vrijednosti imovine od strane vanjskog procjenitelja te transparentnija ograničenja ulaganja radi diverzifikacije rizika, zahtijevaju izradu nacrta prijedloga zakona.Uređivanje područja obveznog i dobrovoljnog kapitaliziranog mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina i primjena europskog zakonodavnog okvira te horizontalno usklađivanje sa Zakonom o osiguranju, Zakonom o reviziji, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, zahtijeva izradu nacrta prijedloga zakona. Ne postoji drugi način da se važeći propis izmijeni ili dopuni.
U svrhu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, u listopadu 2017. denesena je Strategija za uvođenje eura kao službene valute, utvrđeno je kako Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura te je započeo višegodišnji proces pristupanja europodručju. Ispunjenjem kriterija dvogodišnjeg sudjelovanja u ERM II koje je utvrđeno u srpnju 2020., ispunjeni su svi kriteriji za uvođenje zajedničke valute propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Vlada je Odlukom od 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, a u rujnu 2021. donesen je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojim je utvrđen popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute. U travnju 2022. donesen je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) određuje postupak koji prethodi uvođenju eura za potrebe potpune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, odnosno izmjene niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona unaprjeđuje se kapitalizirani sustav mirovinskog osigutranja u fazi isplate mirovina iz II. i III. stupa primjenom koncepta održivog financiranja, temeljem kojeg se potiče preusmjeravanje financijskig ulaganja u održivije vrste imovine, ali uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama radi smanjenja rizika. Također, važeći Zakon se usklađuje s propisima koji uređuju kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja u fazi akumulacij te s ostalim propisima koji uređuju tržište kapitala.
Ovim Prijedlogom zakona doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.
U Zakonu je potrebno prilagoditi odredbe povezane s hrvatskom kunom i novčane iznose izražene u kunama izmijeniti tako da budu izraženi u eurima. Ovim Zakonom se propisuje i obveza Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da u roku od tri mjeseca od njegova stupanja na snagu, uskladi relevantne podzakonske propise.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da sustav obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina, koji je reguliran Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima, bude bolje uređen i usklađen s europskom regulativom u tom području, koja se odnosi na koncept održivog financiranja. Dugoročno će to podići i razinu zaštite korisnika mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog sustava te utjecati na održivost istog.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. kvartal 2023. i nadalje.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Jedino moguće normativno rješenje je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima
Obrazloženje: ostvarenje navedenih ciljeva može se postići isključivo izmjenama i dopunama važećeg propisa.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nenormativna rješenja nisu moguća.
Obrazloženje: nenormativnim rješenjima nije moguće postići zadane ciljeve, njihovo ostvarenje postići će se jedino izmjenama i dopunama važećeg propisa.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je neznatan gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrđen je neznatan izravni učinak na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrđen je neznatan izravni socijalni učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
Da
Ne
Ne
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Da
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Da
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Da
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrđeno je malo izravnih učinaka na rad i tržište rada s obzirom da se učinci iz propisa odnose za sada samo na mali dio korisnika mirovina iz II. stupa mirovinskog osiguranja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Radi se o malom broju adresata jer će se gore navedene mjere reflektirati za sada samo na mali broj korisnika mirovina.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrđen je neznatan izravni učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Da
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrđen je neznatan izravni učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje: predložena normativna inicijativa nema učinke na male i srednje poduzetnike.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo(MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum: 28. srpnja 2022.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Obrazac prethodne procjene za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE
OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima
1.3.
Datum:
28. srpnja 2022.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za mirovinski sustav
Snježana Baloković, voditeljica službe
snjezana.balokovic@mrosp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
DA
Naziv akta: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima
Opis mjere:
Program Vlade 2020. – 2024.
Programsko područje 1. Socijalna sigurnost
Zdrava, solidarna i pravedna Hrvatska, 1.2. Održivi zdravstveni i mirovinski sustav
Naziv akta:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 23. prosinca 2020. Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom ("Narodne novine", broj 146/20.)
Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Zaključak) koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 16. rujna 2021.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.)
Opis mjere:
Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, iz prosinca 2020., radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Važeći Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima nije usklađen s konceptom održivog financiranja, koji je reguliran uredbama EU-a (SFDR Uredba i Uredba o taksonomiji) i Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088. Iako se koncept ne odnosi izravno na sudionike II. i III. mirovinskog stupa, procjenjuje se da je koncept održivog financiranja koristan i u sustavu kapitalizirane štednje te može utjecati na buduće povećanje mirovina za sve sudionike kapitaliziranog sustava. S tim u vezi, što se tiče odredaba o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva, potrebno je proširiti mogućnost ulaganja u nove kategorije imovine. Naime, u odnosu na tehničke pričuve za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, gdje je omogućeno ulaganje u više vrsta imovine, isto nije omogućeno u odnosu na ulaganja za obvezno mirovinsko osiguranje. Slijedom toga, potrebno je proširiti mogućnost ulaganja u nove kategorije imovine, a odredbe o ulaganjima u infrastrukturne projekte, koje nisu dovoljno transparentne, potrebno je dodatno pojasniti. Također, ograničenja ulaganja u infrastrukturne projekte, instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) te instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka trenutno su uređena podzakonskim propisom, a ne zakonom. Nadalje, prema važećem Zakonu ne postoji zahtjev za licenciranjem članova Nadzornog odbora mirovinskog osiguravajućeg društva, te se procjenjuje da to nije dopustivo. Također, nedostaju odredbe koje bi regulirale što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu. Zakon ne poznaje posebnu nadzornu mjeru vezanu za vrednovanje imovine (provedbu dubinskog snimanja vrijednosti imovine na teret MOD-a, koju bi mogla zatražiti HANFA).
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima sadrži odredbe povezane s hrvatskom kunom i odredbe u kojima su propisani novčani iznosi u kunama, a odnose se na temeljni kapital mirovinskog osiguravajućeg društva, ulaganje sredstava za tehničke pričuve mirovinskog osiguravajućeg društva, isplatu mirovine i isplatu jednokratnog iznosa u slučaju malih transfera u mirovinsko osiguravajuće društvo. Novčane iznose u kunama također sadrže prekršajne odredbe u kojima su propisane sankcije za kršenje odredbi toga Zakona.
Zbog potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, potrebno je u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima izmijeniti odredbe povezane s hrvatskom kunom, novčane iznose izražene u kunama zamijeniti će se iznosima u eurima.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
U odnosu na koncept održivog financiranja, iako Uredbe EU ne obuhvaćaju nacionalne sustave socijalne sigurnosti, daju diskrecijsko pravo državama članicama da prošire njihovu primjenu, pa se predlaže iskoristiti tu mogućnost i primijeniti koncept na sudionike II. i III. mirovinskog stupa. Nadalje, potrebno je urediti odredbe važećeg Zakonao o ulaganjima, u okviru kojih je potrebno proširiti vrste imovine u koju je dozvoljeno ulaganje, ali i odrediti limite ulaganja za svaku pojedinu vrstu. Uputno je omogućiti istu vrstu ulaganja, kao što je propisano za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, dakle ulaganje u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište, kao i instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP), za koja su ograničenja propisana podzakonskim aktom, a potrebno je regulirati ih zakonom. Također je potrebno uspostaviti dodatni uvjet za članove nadzornih odbora mirovinskih osiguravajućih društava, da posjeduju odgovarajuću licencu. Potrebno je regulirati što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu. Također je potrebno uvesti novu posebnu nadzornu mjeru vezanu za vrednovanje imovine tj. omogućiti HANFA-i da može od MOD-a zahtijevati da vrednovanje ili provedbu dubinskog snimanja ( due dilligence ) potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak MOD-a. Potrebno je i horizontalno usklađivanje s propisima kojima se cjelovito uređuje obvezni i dobrovoljni kapitalizirani sustav u fazi akumulacije.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Daljnje unaprjeđenje kapitaliziranog sustava osnovni je argument za izradu nacrta prijedloga zakona. Također, nedostatak odredbi u važećem propisu u odnosu na licenciranje članova nadzornih odbora Društava i nedostatak mjere kojom bi regulatorno tijelo moglo tražiti procjenu vrijednosti imovine od strane vanjskog procjenitelja te transparentnija ograničenja ulaganja radi diverzifikacije rizika, zahtijevaju izradu nacrta prijedloga zakona.Uređivanje područja obveznog i dobrovoljnog kapitaliziranog mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina i primjena europskog zakonodavnog okvira te horizontalno usklađivanje sa Zakonom o osiguranju, Zakonom o reviziji, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, zahtijeva izradu nacrta prijedloga zakona. Ne postoji drugi način da se važeći propis izmijeni ili dopuni.
U svrhu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, u listopadu 2017. denesena je Strategija za uvođenje eura kao službene valute, utvrđeno je kako Republika Hrvatska ispunjava sve formalne kriterije za uvođenje eura te je započeo višegodišnji proces pristupanja europodručju. Ispunjenjem kriterija dvogodišnjeg sudjelovanja u ERM II koje je utvrđeno u srpnju 2020., ispunjeni su svi kriteriji za uvođenje zajedničke valute propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Vlada je Odlukom od 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, a u rujnu 2021. donesen je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojim je utvrđen popis zakona i podzakonskih propisa koje je potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute. U travnju 2022. donesen je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.) određuje postupak koji prethodi uvođenju eura za potrebe potpune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, odnosno izmjene niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona unaprjeđuje se kapitalizirani sustav mirovinskog osigutranja u fazi isplate mirovina iz II. i III. stupa primjenom koncepta održivog financiranja, temeljem kojeg se potiče preusmjeravanje financijskig ulaganja u održivije vrste imovine, ali uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama radi smanjenja rizika. Također, važeći Zakon se usklađuje s propisima koji uređuju kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja u fazi akumulacij te s ostalim propisima koji uređuju tržište kapitala.
Ovim Prijedlogom zakona doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.
U Zakonu je potrebno prilagoditi odredbe povezane s hrvatskom kunom i novčane iznose izražene u kunama izmijeniti tako da budu izraženi u eurima. Ovim Zakonom se propisuje i obveza Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da u roku od tri mjeseca od njegova stupanja na snagu, uskladi relevantne podzakonske propise.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da sustav obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina, koji je reguliran Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima, bude bolje uređen i usklađen s europskom regulativom u tom području, koja se odnosi na koncept održivog financiranja. Dugoročno će to podići i razinu zaštite korisnika mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog sustava te utjecati na održivost istog.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. kvartal 2023. i nadalje.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Jedino moguće normativno rješenje je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima
Obrazloženje: ostvarenje navedenih ciljeva može se postići isključivo izmjenama i dopunama važećeg propisa.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nenormativna rješenja nisu moguća.
Obrazloženje: nenormativnim rješenjima nije moguće postići zadane ciljeve, njihovo ostvarenje postići će se jedino izmjenama i dopunama važećeg propisa.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je neznatan gospodarski učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrđen je neznatan izravni učinak na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrđen je neznatan izravni socijalni učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
Da
Ne
Ne
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Da
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Da
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Da
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrđeno je malo izravnih učinaka na rad i tržište rada s obzirom da se učinci iz propisa odnose za sada samo na mali dio korisnika mirovina iz II. stupa mirovinskog osiguranja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Radi se o malom broju adresata jer će se gore navedene mjere reflektirati za sada samo na mali broj korisnika mirovina.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrđen je neznatan izravni učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Da
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrđen je neznatan izravni učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Utvrđen je neznatan broj adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje: p redložena normativna inicijativa nema učinke na male i srednje poduzetnike.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo(MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum : 28. srpnja 2022.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE