I. USTAVNA OCJENA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Važeći Zakon o sportu („Narodne novine“ broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20 - Uredba) donesen je 2006. godine i više je puta mijenjan i dopunjavan. Međutim, navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav sporta te je potrebno donošenje novog zakona koji će jasnije i kvalitetnije urediti sustav sporta. Također, potreba donošenja novoga zakona proizlazi i iz Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. („Narodne novine“ broj 69/19), kao prvog strateškog dokumenta za sustav sporta, kako bi se postavljeni ciljevi ostvarili odnosno ispunili.

a) Ocjena stanja  

Dosadašnja provedba važećeg Zakona pokazala je određene probleme i nedostatke u postupanju te nerazumljivost i neprimjenjivost pojedinih odredbi u praksi, pa je tako u primjeni toga Zakona uočeno sljedeće:

-nisu definirane sportske djelatnosti stoga njihova poveznica s pojedinim stručnim poslovima u sportu nije dovoljno jasna;

-radnopravni status sportaša nije zadovoljavajuće uređen jer nisu propisane specifične odredbe Zakona o sportu vezane uz sportaše koji sklapaju ugovor o radu te je veliki udio stipendijskih ugovora koji nisu ograničeni s obzirom na dob i iznos sredstava;

-broj liječnika propisane specijalnosti za obavljanje liječničkih pregleda neujednačen je sa stvarnim potrebama po županijama i gradovima te nije propisana obveza sportaša da, kako za natjecanje tako i za treniranje, ima liječnički pregled, dok je vrsta i rok važenja liječničkih pregleda za sve sportove propisana jednako;

-nisu odgovarajuće uređeni standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu i postoje diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine;

-nepostojanje zakonske mogućnosti obavljanja sportske djelatnosti putem obrta;

-način donošenja mreže sportskih građevina kako je propisan važećim Zakonom otežava donošenje i primjenu iste u praksi;

-odredbe o informacijskom sustavu u sportu nisu prilagođene potrebi daljnjeg razvoja toga sustava;

-nije  dovoljno jasno propisan kriterij raspodjele financijskih sredstava za sport, odnosno ne postoji sustav kategorizacije i vrednovanja sportova, a kojom bi se prepoznala vrhunska sportska postignuća i sukladno tome jasno odredilo financiranje. Trenutačne odredbe o financiranju javnih potreba u sportu državne razine kao i obveze Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza koje se financiraju iz državnog proračuna Republike Hrvatske nedorečene su i neujednačene. Različito su definirani načini podnošenja prijedloga programa kao i način izvještavanja o provedbi programa. Također, problem financiranja sporta na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini očituje se u neujednačenosti provedbe zakonskih odredbi u smislu razlika u poštivanju obveza lokalne i područne (regionalne) razine i različitim postocima i namjenama izdvajanja pa tako neki gradovi financiraju u većoj mjeri, neki u manjoj, a neki uopće ne financiraju stipendije kategoriziranih sportaša, zdravstvene preglede sportaša ili neku drugu javnu potrebu u sportu;

-ostvarivanje prava na sportsku stipendiju i njezin iznos ovise o lokalnoj samoupravi koja ima različite standarde pa su neki vrhunski sportaši koji dolaze iz slabije razvijenih jedinica lokalne samouprave imali osjetno manje stipendije od ostalih;

-nisu jasno definirane posljedice osude za kazneno djelo te zapreke i ograničenja za članstvo u tijelima sportskih udruga za natjecanje, sportskih saveza i sportskih dioničkih društava.

b)Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona su sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.

Osnovne novine koje se predlažu urediti ovim Prijedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon, su:

-definiraju se sportske djelatnosti, kako bi se jasno mogle povezati s pojedinim stručnim poslovima u sportu;

-uvodi se kategorizacija sportova, to jest proces evaluacije sportova koji rezultira rangiranjem sportova i razvrstavanjem u kategorije, temeljem kriterija kao što su zastupljenost sporta u svijetu i Europi, masovnosti u Republici Hrvatskoj, statusa sporta te ostvarenih sportskih rezultata na međunarodnoj razini, a sve kako bi se moglo financirati javne potrebe u sportu sukladno jasno određenim kriterijima;

-radnopravni status sportaša profesionalaca uredit će se na način da postoji mogućnost sklapanja ugovora o radu između sportskog kluba i profesionalnog sportaša ili ugovora o profesionalnom igranju uz otvaranje samostalne sportske djelatnosti, a radnopravni odnos sportaša profesionalca uvažavat će posebnosti sporta kroz načela i propise krovnih sportskih udruženja te međunarodnih i nacionalnih sportskih saveza za svaki pojedini sport;

-uvodi se obveza da sportaš i za treniranje i za sudjelovanje u natjecanju mora imati važeći liječnički pregled, a što se odnosi i na sportaše u klubovima, ali i u školskom i akademskom sportu; zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom za vremensko razdoblje koje ne može biti dulje od 24 mjeseca, dok će ministar nadležan za zdravstvo pitanja vezana uz zdravstveni pregled sportaša detaljnije urediti pravilnikom;

-usklađuju se dosadašnji standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu;

-mijenjaju se diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine te se uvodi sustav licenciranja stručnih kadrova u sportu;

-uvodi se mogućnost obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta, s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu. Omogućavanjem i prepoznavanjem obrta kao pravnog oblika za obavljanje nekih sportskih djelatnosti znatno će se olakšati obavljanje navedenih djelatnosti u smislu poreznih i drugih davanja i samim time potaknuti mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu, a pogotovo u području sportske rekreacije (pilates centri, manji fitness centri i slično);

-jasnije se definiraju uloge i zadaće krovnih sportskih udruženja;

-propisuje se ovlast za donošenje mreže sportskih građevina koja obuhvaća postojeće i planirane sportske građevine na području Republike Hrvatske, na način da se može donijeti i primijeniti u praksi; također, propisuje se i ovlaštenje čelniku tijela državne uprave nadležnom za sport uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje da donese pravilnik kojim će se propisati tehnički standardi, standardi projektiranja i sigurnosnih normativa izgradnje sportskih građevina te pravilnik kojim će se propisati prostorni standardi, normativi te urbanistički uvjeti za planiranje sportskih građevina;

-s ciljem nastavka osiguravanja trajnog i strukturiranog prikupljanja podataka o svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj te omogućavanja javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanja sustavom sporta na svim razinama, ali i širokoj hrvatskoj javnosti sustavno praćenje bitnih pokazatelja u sustavu sporta, preciznije se definiraju registri i evidencije Nacionalnog informacijskog sustava u sportu (NISuS-a), kao i obveze administratora te posljedice neunošenja podataka od strane administratora, a koje se vežu uz financiranje;

-jasnije se definira što se smatra javnim potrebama u sportu, a namjena i raspodjela sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini pobliže se definira programom javnih potreba u sportu na državnoj razini;

-propisuje se način praćenja ispunjavanja obveze donošenja, ali i sadržaj, programa javnih potreba u sportu na nacionalnoj i lokalnoj razini;

-propisuje se obveza da se programi javnih potreba u sportu neovisno o izvoru financiranja (državni, lokalni ili regionalni proračun), međusobno usklade i vežu uz Nacionalni program sporta;

-propisuje se pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske;

-propisuju se i državna priznanja izbornicima i trenerima kao trajne novčane mjesečne naknade izborniku u ekipnim sportovima i treneru u pojedinačnim sportovima koji su zaslužni za osvajanje medalje odnosno prvog, drugog ili trećeg mjesta sportaša ili ekipe na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, a po uzoru na prava koja već imaju sportaši - osvajači medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih;

-izjednačuju se prava osvajača medalja na svjetskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama te olimpijskim sportovima i disciplinama gluhih s osvajačima medalja na svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama;

-uvodi se nacionalna sportska stipendija za vrhunske sportaše (I., II. i III. kategorija) koju isplaćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za sport u iznosu utvrđenom odlukom čelnika toga tijela koja se donosi za svaku kalendarsku godinu;

-strateško planiranje u sportu usklađuje se s propisima iz područja strateškog planiranja;

-posljedice osude i kaznenog djela prilagođavaju se na način da zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti budu samo ona djela koja su zbog svoje naravi i težine realna zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti;

-izvršena su određena nomotehnička poboljšanja (struktura odredbi, preglednost, izričaj i slično) u odnosu na važeći Zakon.

c)Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Slijedom navedenog, očekuje se da će posljedica donošenja ovoga Zakona biti unaprjeđenje sustava sporta u Republici Hrvatskoj, što će se posebice očitovati kroz proces kategorizacije i vrednovanja sportova, jasnije definiranje javnih potreba u sportu, učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta, usklađivanjem stupnja obrazovanja prema vrsti i složenosti poslova u sportu te njihovo prilagođavanje stvarnim kadrovskim potrebama te uređenjem radnopravnog statusa profesionalnih sportaša i trenera, kao i mogućnošću obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta. Dodatno će se urediti rad sportskih udruga, sustav kontrole te posljedice neispunjavanja obveza od strane sportskih udruga. Podignuti će se razina učinkovitosti krovnih sportskih udruženja jasnijim definiranjem javnih potreba sportu, koje se financiraju javnim sredstvima. Nadalje, namjerava se uspostaviti učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Potrebna sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske koja će se osigurati u Razdjelu 090 Ministarstva turizma i sporta. Sredstva će se osigurati iz općih prihoda i primitaka i iz dijela prihoda od igara na sreću, temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o igrama na sreću („Narodne novine“ broj 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14).

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SPORTU

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Predmet Za kona

Članak 1.  

(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav sporta: sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.      

(2) Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.

(4) Odredbe ovoga Zakona jednako se primjenjuju na sustav sporta, parasporta i sporta gluhih, osim kada je drugačije propisano ovim Zakonom.

Rodno značenje izraza

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

DIO DRUGI

SPORTSKE DJELATNOSTI

Sportske djelatnosti

Članak 3.

(1) Sportske djelatnosti su aktivnosti koje obavljaju fizičke i pravne osobe po odredbama ovoga Zakona.

(2) Sportske djelatnosti su: sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska poduka, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, organiziranje i vođenje sportskog natjecanja i posredovanje u sportu.

(3) Sportske djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, jesu:

a)Sudjelovanje u sportskom natjecanju je nastupanje sportaša pojedinaca ili sportskih ekipa na natjecanjima koje organiziraju pravne osobe u sustavu sporta registrirane za obavljanje sportske djelatnosti organiziranja i vođenja sportskog natjecanja.

b)Sportska priprema je provedba svih oblika trenažnih procesa sportaša i trenera s ciljem razvoja antropoloških karakteristika, a posebno motoričkih znanja i sposobnosti važnih za pojedini sport ili sportsku granu.

c)Sportska poduka je podučavanje izvođenja tehnike pojedinoga sporta s isključivim ciljem svladavanja tehnike bez planiranja, programiranja, provedbe i kontrole programa sportske pripreme ili sportske rekreacije.

d)Zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje je:

i.planirana i programirana sportska rekreacija poput programa fitnessa, aerobike, pilatesa te  programa koji mogu sadržavati elemente jednog ili više sportova i/ili sportskih grana s ciljem unapređenja psihofizičkih sposobnosti i zdravlja bez sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturama sportova Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organizira nadležni nacionalni sportski savez i/ili njegove članice

ii.kineziterapijski programi koji se odnose na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda lokomotornoga sustava.

e)Organiziranje i vođenje sportskog natjecanja su aktivnosti koje provode nacionalni sportski savezi, članice nacionalnih sportskih saveza ili druge pravne osobe registrirane za obavljanje te sportske djelatnosti, a za cilj imaju provedbu sportskih natjecanja.

f)Posredovanje u sportu je obavljanje poslova posredovanja i zastupanja sportaša i trenera pri zapošljavanju kao i poslova posredovanja i zastupanja klubova.

(4) Sportskom djelatnošću smatra se i:

-organizirana izvannastavna školska sportska aktivnost i akademska sportska aktivnost

-upravljanje sportskom građevinom

-upravljački i administrativni poslovi u pravnim osobama u sustavu sporta.

(5) Osim navedenih sportskih djelatnosti, za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja te prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, sportskom djelatnosti u širem smislu smatra se i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost koja podrazumijeva bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja ima pozitivan učinak na zdravlje i funkcionalne sposobnosti bez nepotrebne štete ili rizika, koja nije usmjerena na ostvarivanje rezultata nego više individualnih ciljeva a koja se može provoditi u sustavu sporta i u suradnji s drugim dionicima iz sustava zdravstva te odgoja i obrazovanja.

(6) Tijelo državne uprave nadležno za sport u slučaju dvojbe utvrđuje je li neka djelatnost sportska djelatnost.

Stručni poslovi

Članak 4.

(1) U obavljanju sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, fizičke osobe u sustavu sporta obavljaju stručne poslove u sportu.

(2) Stručni poslovi u sportu su: planiranje i programiranje sportske pripreme; provedba sportske pripreme; kontrola sportske pripreme; vođenje sportaša  na sportskom natjecanju; .planiranje i programiranje sportske rekreacije; provedba sportske rekreacije; kontrola sportske rekreacije; planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka; planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti; podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta te provedba sportsko - dijagnostičkih postupaka, interpretiranje rezultata sportsko - dijagnostičkih postupaka.

(3) Stručni poslovi iz stavka 2. ovoga članka u smislu ovoga Zakona, jesu:

a)Planiranje i programiranje sportske pripreme je izrada planova i programa trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe s ciljem sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organiziraju nadležni nacionalni sportski savezi ili krovna sportska udruženja.

b)Provedba sportske pripreme je provedba trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe na temelju plana i programa sportske pripreme.

c)Kontrola sportske pripreme je evaluacija učinaka provedene sportske pripreme na temelju plana i programa sportske pripreme.

d ) Vođenje sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju je neposredno stručno usmjeravanje sportaša pojedinca ili ekipe na postupanje u okolnostima sportskog natjecanja s ciljem ostvarenja što boljeg sportskog rezultata i/ili plasmana sukladno provedenom trenažnom procesu a prema specifičnosti svakog sporta i pripadajućeg sportskog natjecanja.

e)Planiranje i programiranje sportske rekreacije je izrada planova i programa sportsko rekreativnog vježbanja.

f)Provedba sportske rekreacije je provedba trenažnog procesa na temelju plana i programa sportsko rekreativnog vježbanja.

g)Kontrola sportske rekreacije je provjera učinaka provedenog programa sportsko rekreativnog vježbanja na temelju plana i programa sportsko rekreativnog vježbanja.

h)Planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka je izrada planova i programa te provedba i kontrola programa vježbanja koji se odnose na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda i oštećenja lokomotornog sustava.

i)Planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti je izrada planova i programa te provedba i kontrola svih oblika sportskih aktivnosti koje se provode u sklopu školskih sportskih društava, odnosno u sklopu izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti.

j)Podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta je provedba sportske poduke, s isključivim ciljem svladavanja tehnike pojedinog sporta.

k)Provođenje sportsko - dijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportsko - dijagnostičkih postupaka je provođenje postupaka dijagnosticiranja i procjene antropološkog i sportskog statusa sportaša i drugih osoba te interpretiranje rezultata provedenih sportsko - dijagnostičkih postupaka u dijagnostičkim centrima.

Kategorizacija sportova

Članak 5.

(1) Sportske djelatnosti mogu se provoditi u svim sportovima prema nomenklaturi koju općim aktom utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.

(2) Kategorizacija sportova je proces evaluacije sportova koji rezultira rangiranjem sportova i razvrstavanjem u kategorije.

(3) Kategorizacija sportova, na temelju evaluacije ključnih pokazatelja prethodnih 8 godina, a sukladno kriterijima iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona donosi se nakon održanih ljetnih olimpijskih/paraolimpijskih igara/olimpijskih igara gluhih za naredne četiri godine, a najkasnije do 1. listopada godine u kojoj su olimpijske/paraolimpijske igre/olimpijske igre gluhih održane.

(4) Rezultati kategorizacije se primjenjuju na sljedeći olimpijski ciklus odnosno od 1. siječnja godine nakon godine u kojoj su igre održane do 31. prosinca godine u kojoj se održavaju sljedeće olimpijske igre.

(5) Sportovi se kategoriziraju za svaki sport uvršten u nomenklaturu sportova pojedinog krovnog sportskog udruženja uz podjelu na ekipne i pojedinačne, i to za sportove u nomenklaturi sportova Hrvatskog olimpijskog odbora u četiri kategorije, u nomenklaturi sportova Hrvatskog paraolimpijskog odbora u dvije kategorije, a u nomenklaturi sportova Hrvatskog sportskog saveza gluhih bez podjele u kategorije.

(6) Postupak kategorizacije provodi i odluku o rangiranju sportova i razvrstavanju u kategorije donose udruženja iz stavka 1. ovoga članka prema nomenklaturi iz stavka 4. ovoga članka uz prethodnu suglasnost čelnika  ijela državne uprave nadležnog za sport.

Kriteriji kategorizacije sportova i pokazatelji uspješnosti

Članak 6.

(1) Kriteriji kategorizacije sportova su:

-zastupljenost sporta u svijetu i Europi

-masovnost u Republici Hrvatskoj

-status sporta te ostvarenih sportskih rezultata na međunarodnoj razini.

(2) Ključni pokazatelji uspješnosti su:

-broj nacionalnih sportskih saveza na svjetskoj i europskoj razini

-broj klubova i sportaša u pojedinom sportu u Republici Hrvatskoj

-udio sportaša do 18 godina u odnosu na ukupni broj sportaša u pojedinom sportu u Republici Hrvatskoj

-olimpijski status pojedinog sporta odnosno paraolimpijski status sporta odnosno status olimpijskog sporta gluhih i

-rezultati na međunarodnim sportskim natjecanjima.

(3) Za određivanje ključnih pokazatelja uspješnosti iz stavka 2. podstavaka  2. i 4. ovoga članka, tijelo koje provodi kategorizaciju, dužno je koristiti podatke iz Nacionalnog informacijskog sustava u sportu.

(4) Način i rokove kategorizacije sportova pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

DIO TREĆI

OSOBE U SUSTAVU SPORTA

Opće odredbe

Članak 7.

(1) U sustavu sporta djeluje:

-fizička osoba

-pravna osoba i

-školsko sportsko društvo.

(2) Fizička osoba koja djeluje u sustavu sporta je:

-sportaš

-osoba koja obavlja stručne poslove u sportu

-službena osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja

-posrednik u sportu

-ostale osobe u sportu.

(3) Pravna osoba koja djeluje u sustavu sporta je:

-sportski klub

-udruga sportske rekreacije

-sportska zajednica

-sportski savez

-krovno sportsko udruženje

-fitnes centar i

-ostale pravne osobe registrirane za obavljanje sportskih djelatnosti.

(4) Školsko sportsko društvo koje djeluje u sustavu sporta je društvo bez pravne osobnosti osnovano s ciljem provođenja izvannastavnih sportskih aktivnosti učenika, a mogu sudjelovati u provođenju i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika.

(5) Definicije pravnih osoba iz stavka 3. podstavka 1., 2., 3., 5. i 6. ovoga članka, odnose se i na parasport i sport gluhih osoba.

POGLAVLJE I.

FIZIČKA OSOBA KOJA DJELUJE U SUSTAVU SPORTA

Odjeljak 1.

SPORTAŠ

Sportaš

Članak 8.

Sportaš je osoba koja sudjeluje u  sportskoj pripremi odnosno treningu i službenom sportskom natjecanju s ciljem ostvarivanja što boljeg postignuća odnosno postizanja natjecateljskih rezultata u svim uzrasnim kategorijama i razinama sportskog natjecanja.

Vrste sportaša

Članak 9.

Sportaš može biti profesionalni sportaš i sportaš amater.

Profesionalni sportaš

Članak 10.

(1) Profesionalni sportaš je onaj sportaš koji se bavi sportskim djelatnostima sudjelovanja u sportskom natjecanju i sportskoj pripremi kao osnovnim zanimanjem temeljem sklopljenog ugovora o radu, odnosno temeljem sklopljenog ugovora o profesionalnom igranju ako ima registriranu samostalnu sportsku djelatnost.

(2) Samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja na sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može obavljati osoba koja je:

-profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje i ima ugovor o profesionalnom igranju sklopljen sa sportskim klubom

-profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje, a nije u ugovornom odnosu sa sportskim klubom ili

-sportaš kojemu bavljenje sportskom djelatnošću nije osnovno zanimanje.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka mora:

-imati najmanje 16 godina

-    biti upisana u evidenciju sportaša u skladu s člankom 65. ovoga Zakona

-dostaviti dokaz da nema zapreke za obavljanje posla propisanih člankom 111. ovoga Zakona.

(4) Osobe iz stavka 2. ovoga članka podnose zahtjev za upis i brisanje iz Registra sportskih djelatnosti koji vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) prema sjedištu pravne, odnosno prebivalištu fizičke osobe, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na sportske djelatnosti i koji je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu,

(5) O upisu i brisanju osobe u Registar sportskih djelatnosti iz stavka 4. ovog članka donosi se rješenje.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka stranka ima pravo izjaviti žalbu tijelu državne uprave nadležno za sport,

(7) Način i rokove upisa i brisanja te sadržaj i vođenje Registra iz članka 4. ovoga članka pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.  

Ugovorni odnos profesionalnog sportaša

Članak 11.

(1) Na profesionalne sportaše koji imaju sklopljen ugovor o radu ne primjenjuju se odredbe općeg propisa o radnim odnosima, a koje reguliraju pitanje ugovora o radu na određeno vrijeme, prestanak ugovora o radu, otkazni rok i otpremninu, raspored radnog vremena te način korištenja odmora i dopusta.

(2) Drugačiji način određivanja pitanja iz stavka 1. ovoga članka, a na koje se ne primjenjuju odredbe općeg propisa o radnim odnosima, mora se ugovoriti s poslodavcem.

(3) Ugovor i dodatak ugovoru o radu zaključen između sportaša i sportskog kluba evidentira se i pohranjuje u nacionalnom sportskom savezu sukladno propisima nacionalnog sportskog saveza.

(4) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza koja valjanost ugovora uvjetuje potvrdom nacionalnog sportskog saveza.

(5) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza ili sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora, predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude ili nameće plaćanje bilo kakve naknade izuzev članarine.

(6) Svaka odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora ili predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude je ništetna.

(7) Svaka odredba iz ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se jedna ugovorna strana stavlja u povoljniji položaj, na način da isključivo o njezinoj volji ovisi produljenje ugovora ili sklapanje novoga ugovora, je ništetna.

(8) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz.

(9) Odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz je ništetna.

(10) Odredba stavka 9. ovoga članka ne primjenjuje se na naknadu za razvoj i usavršavanje i druge oblike nagrađivanja sportskog kluba za razvoj sportaša koju propisuje međunarodni sportski savez ili nacionalni sportski savez, u slučaju kada sportaš stječe profesionalni status.

(11) Naknada koja predstavlja nagradu za ostvareni sportski rezultat ekipe i/ili profesionalnog sportaša na temelju redovitog obavljanja sportske djelatnosti za koji sportaš prima plaću smatra se stimulativnim dijelom plaće.

(12) U slučaju stečaja kluba, ili u slučaju spora vezanog uz izvršenje obveza iz ugovora sklopljenog sa sportašem koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost, smatra se da je sa sportašem sklopljen ugovor o radu.

Sportaš amater

Članak 12.

(1) Sportaš amater je osoba koja se bavi sportskom djelatnošću i sudjeluje u službenom sportskom natjecanju, a nije profesionalni sportaš kako je to propisano člankom 10. ovoga Zakona.

(2) Sportaš i sportski klub mogu zaključiti i stipendijski ugovor, koji može trajati najduže do  navršene 24 godine starosti sportaša u iznosu do 24.000 eura neto godišnje.

Rekreativac

Članak 13.

Rekreativac je osoba koja sudjeluje u organiziranim sportsko-rekreativnim aktivnostima, osim sudjelovanja u službenom sportskom natjecanju.

Kategorizacija sportaša

Članak 14.

(1) Kategorizacija sportaša je postupak razvrstavanja sportaša u kategorije.

(2) Sportaši se razvrstavaju u sljedeće kategorije:

-Sportaš I. kategorije – vrhunski sportaš

-Sportaš II. kategorije – vrhunski sportaš

-Sportaš III. kategorije – vrhunski sportaš

-Sportaš IV. kategorije – vrsni sportaš

-Sportaš V. kategorije – daroviti sportaš

-Sportaš VI. kategorije – daroviti sportaš

(3) Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast provedba kategorizacije i donošenje rješenja o kategorizaciji sportaša.

(4) Kriterij za utvrđivanje kategorije sportaša je sportski rezultat, poredak odnosno plasman, rang-lista ili norma ostvarena na nacionalnim i međunarodnom natjecanju te sudjelovanje u nacionalnoj ekipi na međunarodnom natjecanju.

(5) Sportaš se rješenjem razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je ostvario rezultat, poredak odnosno plasman ili normu na temelju koje stječe pravo na određenu kategoriju, odnosno nakon zaključenja rang-liste za određeni sport, sportsku granu odnosno sportsku disciplinu.

(6) Rješenje o kategorizaciji se izdaje na rok, i to: za vrhunske sportaše I kategorije - 4 godine, za vrhunske sportaša II kategorije – 2 godine, a za ostale kategorije - 1 godinu.

(7) Postupak kategorizacije sportaša pokreće se na zahtjev sportaša.

(8) U slučaju da sportaš ostvari pravo na razvrstavanje po različitim osnovama (sportski rezultat, poredak odnosno plasman, norma, rang-lista), razvrstavanje se provodi po kriteriju koji je povoljniji za sportaša.

(9) U slučaju da kategorizirani sportaš promijeni klub, o nastaloj promjeni, pravne osobe iz stavka 3. ovoga članka izdaju rješenje.

(10) Rješenje o kategorizaciji će tijelo iz stavka 3. ovoga članka ukinuti po službenoj dužnosti u slučaju:

- da je sportaš koristio doping, a što je utvrđeno odlukom nadležnog tijela

- pravomoćne osude iz članka 111. ovoga Zakona

(11) Kategoriziranom sportašu produljuje se pravo po osnovi kategorizacije za vrijeme trajanja bolovanja, dugotrajne ozljede, rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, skrbničkog ili udomiteljskog dopusta sukladno posebnom propisu te u slučaju više sile koja je uvjetovala nemogućnost ostvarenja kriterija kategorizacije, a koja je proglašena na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

(12) Kategorizirani sportaši se upisuju u registar kategoriziranih sportaša koji je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu.

(13) Protiv rješenja iz stavka 3. i 9. ovoga članka  sportaš ima pravo na žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport.

(14) Način razvrstavanja sportaša u određenu kategoriju iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Zdravstveni pregled

Članak 15.

(1) U sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može sudjelovati sportaš za kojega je utvrđena zdravstvena sposobnost za navedeni sport i dobnu skupinu.

(2) Zdravstvena sposobnost se utvrđuje zdravstvenim pregledom za vremensko razdoblje koje ne može biti dulje od 24 mjeseca.

(3) Način obavljanja zdravstvenog pregleda, specijalnost liječnika koji obavljaju zdravstveni pregled, vremenski rok, vrstu i opseg pregleda sportaša za pojedini sport, učenika i studenata koji sudjeluju u natjecanjima u sustavu školskog i akademskog sporta te organizaciju medicinske pomoći u sportu pravilnikom propisuje čelnik  ijela državne uprave nadležnog za zdravstvo uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport.

Borba protiv dopinga

Članak 16.

(1) Sve osobe u sustavu sporta, dužne su poštivati pravila nacionalnog tijela nadležnog za borbu protiv dopinga, a osobito vezano uz provedbu testiranja.

(2) Sportaši ne smiju koristiti dopinška sredstva niti metode, u skladu s pravilima Svjetske antidopinške agencije te pripadajućim međunarodnim standardima.

(3) Trener, liječnik i druge osobe ne smiju sportašu davati doping.

(4) Ako se utvrdi da su sportaš ili osoba iz stavka 3. ovoga članka postupali protivno odredbama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, osoba i nacionalno tijelo nadležno za borbu protiv dopinga koji to utvrde dužni su postupiti sukladno pravilima o antidopingu te pravilima tijela iz stavka 1. ovoga članka.

Odjeljak 2.

FIZIČKE OSOBE KOJE OBAVLJAJU STRUČNE POSLOVE U SUSTAVU SPORTA

Fizičke osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu

Članak 17.

Osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu su :

-instruktor

-trener

-kineziterapeut.

Instruktor

Članak 18.

(1) Instruktor je osoba, koja obavlja poslove provođenja sportske rekreacije i podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta, a cilj nije priprema i sudjelovanje polaznika u natjecanju.

(2) Poslove instruktora može obavljati osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog osposobljavanja za instruktora pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije u trajanju od najmanje 180 školskih sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a.

(3) Instruktor može obavljati poslove provođenja sportske rekreacije samo s osobama starijima od 16 godina.

(4) Osim osoba iz stavka 2. ovoga članka, poslove instruktora može obavljati osoba koja ispunjava uvjete za trenera pojedinog sporta ili sportske rekreacije.

(5) U dijelu koji nije drugačije propisan ovim Zakonom, na izradu i provedbu programa iz stavka 6. ovoga članka i članka 19. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju odredbe propisa koji uređuje područje obrazovanja odraslih.

(6) Program iz stavka 2. ovoga članka donosi ustanova za obrazovanje odraslih, a obvezni dio sadržaja programa i stručne uvjete za njegovo provođenje uređuju se pravilnikom koji donosi čelnik tijela državne uprave nadležan za poslove sporta.

Trener

Članak 19.

(1) Trener je osoba koja priprema i vodi sportaše na natjecanjima te posjeduje važeću licencu prema propisima nacionalnog saveza.

(2) Prema stupnju obrazovanja i poslovima koje mogu obavljati treneri mogu biti:

- Trener 1. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog osposobljavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a, a može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima starijima od 16 godina

- Trener 2. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog usavršavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a i završeno stručno specijalističko osposobljavanje iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka i jedna godina radnog iskustva na poslovima trenera 1. razine, a može obavljati poslove provođenja sportske pripreme

- Trener 3. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog usavršavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 140 sati usklađen s programom za stjecanje licencije svjetskih ili europskih udruženja određenog sporta ako takav program postoji, za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1. HKO-a i završeno stručno specijalističko osposobljavanje iz podstavka 1. ovog stavka i stručno specijalističko usavršavanje iz podstavka 2. ovoga stavka te jedna godina radnog iskustva na poslovima trenera 2. razine, a može obavljati poslove provođenja i kontrole sportske pripreme te osnove planiranja i programiranja

- Trener 4. razine je osoba sa završenim preddiplomskim stručnim studijem odgovarajućeg sporta ili sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem kineziologije s izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom pojedinog sporta, sportske grane, kondicijske pripreme sportaša ili sportske rekreacije, a može obavljati poslove planiranja i programiranja te provođenja i kontrole sportske pripreme i sportske rekreacije

- Trener 4. razine je osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem kineziologije koja je završila izborni modul/usmjerenje ili smjer odgovarajućeg sporta, sportske grane ili sportske rekreacije, odnosno završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem kineziologije odgovarajućeg sporta, kondicijske pripreme sportaša ili sportske rekreacije, a može obavljati poslove planiranja i programiranja te provođenja i kontrole sportske pripreme i sportske rekreacije, kao i poslove provođenja sportsko - dijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportsko - dijagnostičkih postupaka.

(3) Trener 1. razine koji je stekao pedagoško-psihološke kompetencije u skladu s propisima visokog obrazovanja, može obavljati poslove iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka sa svim dobnim skupinama.

(4) Iznimno, ako zbog nedostatka stručno osposobljenih trenera klub ne može angažirati trenera više razine ili trenera koji udovoljava uvjetu iz stavka 3. ovog članka, trener 1. do 3. razine može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima u svim dobnim skupinama, uz obvezu rada s mentorom koji je najmanje trener 3. razine.

(5) Sustav mentoriranja, detaljnije uređuje nacionalni savez određenog sporta općim aktom.

(6) Poslove trenera iz stavka 2. ovoga članka može obavljati osoba koja:

-ima najmanje 18 godina

-ima završen stupanj obrazovanja propisan stavkom 2., 3. i 4. ovoga članka

-nema zapreke za obavljanje posla propisanih člankom 116. ovoga Zakona

- je s pravnom ili fizičkom osobom u sportu sklopila ugovor o radu, ili drugi ugovor za obavljanje samostalne sportske djelatnosti ili obrta, ili drugi odgovarajući akt.

(7) Trener je u svom radu dužan poticati sportaše na sportsko i fair-play odgovorno ponašanje,  prevenirati i sprječavati uporabe dopinga i drugih zabranjenih supstanci, prevenirati i sprječavati svaki oblik tjelesnog, psihičkog, verbalnog i svih drugih oblika nasilja ili zlostavljanja u radu s maloljetnim sportašima, primjenjivati djelotvorne odgojne postupke i pedagoške metode te surađivati s odgojno-obrazovnim ustanovama.

(8) Obvezni dio sadržaja programa i stručne uvjete za njegovo provođenje uređuju se pravilnikom iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona.

Licenciranje stručnih kadrova u sportu

Članak 20.

(1) Osim uvjeta za obavljanje poslova, propisanih člankom 18. i 19. ovoga Zakona, ako je tako propisano općim aktom krovnog sportskog udruženja, nacionalnog sportskog saveza ili udruge stručnih kadrova u sportu, treneri i instruktori mogu obavljati poslove nakon što steknu licencu, koja se ovisno o pravilima nacionalnih sportskih saveza može zvati i dozvola za rad ili slično.

(2) Licenciranjem se detaljnije uređuju stručni poslovi koje osoba kojoj je izdana licenca smije obavljati, a posebno u smislu razine natjecanja i uzrasne kategorije sportaša.

(3) Licenciranje stručnih kadrova u sportu uključuje izdavanje, produljivanje i oduzimanje licence.

(4) Nacionalni sportski savezi ili krovna sportska udruženja, kada nije osnovan nacionalni sportski savez, mogu, uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport, donijeti opći akt o licenciranju stručnih kadrova u sportu za pojedini sport, sportsku granu ili sportsku rekreaciju kojim se uređuje način licenciranja.

(5) Opći akt iz stavka 4. ovog članka obvezno uređuje način licenciranja, a kao uvjet za produljivanje licence, obavezno je propisati sudjelovanje na stručnim usavršavanjima (seminarima, predavanjima i slično) koje organiziraju ili odobravaju donositelji tog općeg akta u najmanjem trajanju od 20 sati tijekom tri godine.

(6) Iznimno, trener iz članka 19. stavka 2. podstavka 4. i 5. ovoga Zakona, sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili diplomskim studijem kineziologije koji nema izborni modul/usmjerenje ili smjer iz pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije, može ostvariti pravo na nižu razinu licence od razine propisane za osobe s izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom iz pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije ako je tako propisano općim aktom iz stavka 3. ovoga članka.

(7) Općim aktom iz stavka 4. ovoga članka, može se urediti izdavanje privremene licence vrhunskim sportašima uz obvezu rada s mentorom, a najdulje na 18 mjeseci.

Kineziterapeut

Članak 21.  

(1) Kineziterapeut je osoba koja obavlja poslove planiranja, programiranja, provedbe i kontrole kineziterapijskih postupaka, kao i poslove provođenja i interpretiranja dijagnostičkih postupaka u kineziterapiji.

(2) Poslove kineziterapeuta može obavljati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

-završen preddiplomski stručni (stručni prvostupnik kineziterapije) ili završen preddiplomski sveučilišni studij kineziologije (uz izborni modul/usmjerenje ili smjer kineziterapije),

-završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij kineziologije sa završenim izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom iz kineziterapije.

Sportovi koji ne prepoznaju stručne poslove trenera i instruktora

Članak 22.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na stručne poslove i stručne kadrove u sportu ne primjenjuju se na specifične sportove koji na međunarodnoj razini ne prepoznaju stručne poslove trenera i instruktora.

(2) Odluku o popisu sportova iz stavka 1. ovoga članka koji se izuzimaju od odredbi o stručnim kadrovima propisanim ovim Zakonom donosi tijelo državne uprave nadležno za sport.

Samostalna sportska djelatnost stručnih kadrova u sportu

Članak 23.

(1) Osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu mogu obavljajući samostalnu sportsku djelatnost obavljati sportsku pripremu, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i sportsku poduku pod uvjetom da ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka mora imati:

-dokaz da ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom

-dokaz da nema zapreke za obavljanje posla propisanih člankom 111. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka podnose zahtjev za upis i brisanje iz Registra sportskih djelatnosti koji vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema sjedištu pravne, odnosno prebivalištu fizičke osobe, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na sportske djelatnosti i koji je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu,

(4) O upisu i brisanju osobe u Registar sportskih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka donosi se rješenje.

(5) Na rješenje iz stavka 4. ovoga članka, osoba ima pravo izjaviti žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport,

(6) Način i rokove upisa i brisanja te sadržaj i vođenje Registra iz članka 4. ovoga članka propisano je pravilnikom iz članka 10. stavka 7. ovoga Zakona.

Obavljanje sportske djelatnosti u obrtu

Članak 24.

(1) Osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 18. i 19. i 21. ovoga Zakona, mogu sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju, obavljati u obrtu.

(2) Na osnivanje, djelovanje, prestanak i druga pitanja važna za obavljanje obrta iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se poseban propis kojim se uređuje poslovanje obrta, osim u dijelu koji je ovim Zakonom drugačije uređen.

Odjeljak 3.

SLUŽBENA OSOBA

Službena osoba

Članak 25.

(1) Službena osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja je osoba koja obavlja poslove i ispunjava uvjete koje propisuje nacionalni sportski savez.

(2) Službene osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja su sportski sudac, sportski delegat, sportski povjerenik ili druge osobe utvrđene općim aktom nacionalnog sportskog saveza.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati poslove sudjelovanja u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja propisane općim aktom nacionalnog sportskog saveza.

Odjeljak 4.

POSREDNIK U SPORTU

Posrednik

Članak 26.

(1) Posrednik u sportu je osoba koja je prema pravilima nacionalnog sportskog saveza ovlaštena obavljati poslove posredovanja i zastupanja prelaska sportaša ili trenera iz jednog sportskog kluba u drugi sportski klub ili poslove posredovanja i zastupanja između sportskih klubova.

(2) Uvjeti i način posredovanja u sportu utvrđuju se općim aktom nacionalnog sportskog saveza.

(3) Prilikom posredovanja u zapošljavanju profesionalnih sportaša i trenera posrednik u sportu ima pravo naplatiti naknadu od osoba za koje je poduzimao poslove posredovanja.

Odjeljak 5.

OSTALE OSOBE U SPORTU

Sportski asistent – vodič i komunikacijski posrednik u sportu gluhih

Članak 27.

(1) Sportski asistent – vodič je osoba koja pomaže parasportašu u izvođenju sportske aktivnosti u sportovima i sportskim disciplinama u kojima je pomoć sportašu definirana tehničkim pravilima pojedinog sporta.

(2) Komunikacijski posrednik u sportu je osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika odnosno korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih te pomaže gluhom sportašu u izvođenje sportske aktivnosti na način da prevodi i tumači govor na znakovni jezik te obratno, a sukladno tehničkim pravilima pojedinog sporta.

(3) Uvjet za obavljanje poslova sportskog asistenta općim aktom utvrđuje Hrvatski paraolimpijski odbor.

(4) Uvjet za obavljanje poslova komunikacijskog posrednika u sportu općim aktom utvrđuje Hrvatski sportski savez gluhih.

Sportski klasifikator

Članak 28.

Sportski klasifikator je osoba koja obavlja klasifikacijske preglede i razvrstava parasportaše  u sportske klasifikacijske kategorije a ispunjava uvjete koje propisuje Hrvatski paraolimpijski odbor.

Ostalo

Članak 29.

(1) Nacionalni sportski savez može svojim aktom propisati obvezu člana upravljačkog tijela klubova i saveza, predstavnika kluba na utakmicama, tehničkog tajnika, zdravstvenog djelatnika aktivnog u sportu i drugih, na disciplinsku odgovornost, registraciju, licenciranje i sl.

(2) Osobe koje djeluju u sustavu sporta, dužne su poduzimati mjere zaštite djece u sportu te o svakom kršenju prava djece, posebice svim oblicima nasilja nad djecom, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djece u sportu obavijestiti policiju, nadležno tijelo socijalne skrbi, odnosno druga nadležna tijela.

(3) Sportsku djelatnost sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja može obavljati samo fizička osoba upisana u registar stručnih kadrova.

POGLAVLJE II.

PRAVNA OSOBA KOJA DJELUJE U SUSTAVU SPORTA

Odjeljak 1.

SPORTSKI KLUB

Sportski klub

Članak 30.

(1) Sportski klub je pravna osoba registrirana za obavljanje sportske djelatnosti sportske pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju pojedinog sporta iz nomenklature sportova.

(2) Sportski klub može biti osnovan kao sportsko dioničko društvo (s.d.d.) ili udruga.

(3) Sportski klub može, osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, obavljati i druge sportske djelatnosti u skladu s ovim zakonom, kao i druge djelatnosti u skladu sa statutom udruge ili društvenim ugovorom, odnosno izjavom o osnivanju društva.

(4) Sportski klub u nazivu sadrži riječi „sportski klub“ ili ispred riječi „klub“ naziv sporta u kojem obavlja djelatnost.

(5) Sportski klub obavljanje pojedinih ili svih poslova, osim sudjelovanja u sportskim natjecanjima, može povjeriti trgovačkom društvu u odnosu na koje se smatra vladajućim odnosno na koje ima prevladavajući utjecaj, u smislu odredaba o povezanim društvima sukladno posebnom propisu koji uređuje trgovačka društva.

Tvrtka sportskog dioničkog društva

Članak 31.

Tvrtka sportskog dioničkog društva sadrži riječi „sportsko dioničko društvo“, a skraćena tvrtka naznaku „s.d.d.“.

Izuzeće od odredbi o obveznoj ponudi za preuzimanje

Članak 32.

Na pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao sportsko dioničko društvo ne primjenjuju se odredbe propisa o preuzimanju dioničkih društava o obveznoj ponudi za preuzimanje.

Odjeljak II.

UDRUGA SPORTSKE REKREACIJE I SAVEZ SPORTSKE REKREACIJE

Udruga sportske rekreacije i savez sportske rekreacije

Članak 33.

(1) Udruga sportske rekreacije je udruga registrirana za sportsku djelatnost sportske rekreacije a može biti registrirana i za druge sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju te organizacije i vođenja sportskog natjecanja.

(2) Najmanje tri udruge za sportsku rekreaciju u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osnovati savez sportske rekreacije.

(3) Članovi saveza sportske rekreacije mogu biti i druge pravne i fizičke osobe koje se bave sportskom rekreacijom ili je njihova djelatnost vezana uz sportsku rekreaciju.

(4) Hrvatski savez sportske rekreacije, osniva se kao nacionalni sportski savez u koji se udružuju savezi sportske rekreacije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odjeljak III.

SPORTSKA ZAJEDNICA

Sportska zajednica

Članak 34.

(1) Sportska zajednica je udruga koja se osniva radi ostvarivanja zajedničkih interesa u sportu, na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedna sportska zajednica.

(3) Članovi sportske zajednice u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave su pravne osobe iz sustava sporta sa sjedištem na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Članovi sportske zajednice mogu biti i druge pravne osobe čija je djelatnost značajna za sport i u vezi sa sportom.

(5) Zadaće sportske zajednice su:

-usklađivanje aktivnosti članova

-poticanje i promicanje sporta u skladu s aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i drugim strateškim dokumentima donesenim na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, a osobito sporta djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom te zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti

-objedinjavanje i usklađivanje sportskih programa

-predlaganje programa javnih potreba u sportu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i sudjelovanje u njihovu ostvarivanju

-skrb o kategoriziranim sportašima

-utvrđivanje načina ostvarivanja prava sportaša

-sudjelovanje u stvaranju uvjeta za pripremu sportaša za olimpijske igre, paraolimpijske igre, svjetska i europska prvenstva te druga velika međunarodna natjecanja

-suradnja u ostvarivanju programa Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih

-promicanje stručnog rada u sportu

-edukacija, informiranje i savjetovanje sportaša, sportskih djelatnika, građana i ostalih sudionika u sportu o pitanjima bitnim za bavljenje sportskim aktivnostima i djelatnostima

-edukacija sportaša o antidopingu

-sprečavanje negativnih pojava u sportu (doping, nasilje, neprimjereno ponašanje na sportskim događajima i dr.)

-skrb o javnim sportskim građevinama i

-ostali poslovi propisani općim aktima.

Odjeljak IV.

SPORTSKI SAVEZ

Sportski savez

Članak 35.

(1) Sportski savez je udruga u koju se udružuju najmanje tri  sportskog kluba koja obavljaju sportske djelatnosti u istom sportu, a koja radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tom sportu osobito: usklađuje aktivnosti svojih članica, uređuje sustav natjecanja, organizira i provodi natjecanja, uređuje pitanja koja se odnose na registraciju sportaša i njihov status te stegovnu odgovornost sportaša, skrbi o kategoriziranim sportašima te promiče stručni rad u sportu.

(2) Na nacionalnoj razini, na razini jedinice područne (regionalne) samouprave i na razini jedinice lokalne samouprave može se osnovati jedan sportski savez za isti sport.

(3) U slučaju dvojbe,  ijelo državne uprave nadležno za sport uz prethodno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora ili Hrvatskog sportskog saveza gluhih utvrđuje što se smatra istim sportom.

(4) Odluku o organiziranju sportskih natjecanja za područje jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s općim aktom nacionalnog sportskog saveza tog sporta kojim su utvrđeni sustav, uvjeti i organizacija sportskih natjecanja u tom sportu, donose sportski savezi osnovani na tim područjima.

Gradski i županijski sportski savez

Članak 36.

Članovi gradskog i županijskog sportskog saveza i sportskog saveza Grada Zagreba mogu biti pravne osobe koje obavljaju sportsku djelatnost u području za koje se osniva gradski i županijski sportski savez, a sjedište im je na području grada ili županije.

Nacionalni sportski savez

Članak 37.

(1) Nacionalni sportski savez je udruga koja se osniva ako na području Republike Hrvatske djeluju najmanje tri sportska kluba, odnosno najmanje dva sportska saveza osnovana u istome sportu.

(2) Članovi nacionalnog sportskog saveza mogu biti sportski savezi županija, Grada Zagreba i gradova te sportski klubovi istoga sporta u Republici Hrvatskoj, što općim aktom propisuje nacionalni sportski savez.

(3) Članovi nacionalnih sportskih saveza mogu biti i strukovne sportske udruge u istome sportu te udruge u koje se udružuju sportaši i treneri istoga sporta.

(4) Zadaće nacionalnog sportskog saveza su:

-poticanje i promicanje sporta u skladu s aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona

-utvrđivanje sustava, uvjeta i organizacije sportskih natjecanja u pojedinom sportu u skladu s načelima i elementima sustava koje je općim aktom utvrdio Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih prema pravilima sporta i normama međunarodnih sportskih udruženja

-organiziranje i vođenje sportskih natjecanja

-donošenje odluke o organiziranju sustava sportskih natjecanja za područje više država ili više inozemnih regija

-donošenje odluke o sudjelovanju sportskih klubova i sportaša iz Republike Hrvatske u višedržavnim ili inozemnim regionalnim sustavima natjecanja

-donošenje odluke o organizaciji i organiziranje sportskih natjecanja za područje države, u skladu s aktom iz podstavka 2. ovoga stavka

-stručno usavršavanje i licenciranje stručnih kadrova

-vođenje stručnih i administrativnih poslova vezano uz osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu

-sudjelovanje u borbi protiv dopinga

-edukacija sportaša vezano uz teme antidopinga, koja se organizira uz suradnju sa nacionalnim tijelom nadležnim za borbu protiv dopinga

-skrb o zdravstvenoj zaštiti sportaša

-skrb o nacionalnoj sportskoj ekipi

-suradnja s odgovarajućim krovnim međunarodnim udruženjima

-briga za održivi razvoj sporta

-sudjelovanje u prikupljanju i ažuriranju informacija za Nacionalni informacijski sustav u sportu i

-i druge zadaće određene općim aktima nacionalnog sportskog saveza.

(5) Nacionalni sportski savez općim aktom uređuje:

-sustav natjecanja u sportu za koji je osnovan, i to najmanje jednu godinu prije početka primjene tog sustava

-materijalne, tehničke i stručne uvjete za učlanjenje sportskih klubova u svoje članstvo u odgovarajućem sportu

-način licenciranja stručnih kadrova sukladno ovome Zakonu

-način registracije sportaša

-prava i obveze sportaša i sportskih klubova članova saveza

-pravo nastupa stranih sportaša za sportske klubove u Republici Hrvatskoj

-stegovnu odgovornost osoba u sustavu sporta

-prava i obveze sportskih sudaca i zdravstvenih djelatnika, ako ova pitanja ne uređuju strukovne udruge navedenih osoba

-druga pitanja iz svoje nadležnosti sukladno ovome Zakonu te pravilima svjetskog i europskog saveza pripadajućeg sporta.

(6) Nacionalni sportski savez može vođenje i organiziranje sportskih natjecanja povjeriti svojoj članici ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje sportske djelatnost, što utvrđuje općim aktom kojim se uređuje sustav natjecanja.

Odjeljak V.

FITNES CENTAR

Fitnes centar

Članak 38.

Fitnes centar je pravna osoba u sportu koja svoju djelatnost obavlja kao trgovačko društvo, ustanova, udruga ili obrt koja sportsku djelatnost obavlja u uređenom prostoru za vježbanje, u okviru kojega se nalazi:

- teretana koja se sastoji od prostora za vježbanje sa slobodnim utezima, prijenosnom i/ili fiksnom opremom i/ili trenažerima za kardiovaskularni trening i/ili

- fitnes studio koji se sastoji od prostora u kojem se provode individualni i/ili grupni fitness treninzi.

Odjeljak VI.

OSTALE PRAVNE OSOBE REGISTRIRANE ZA OBAVLJANJE SPORTSKIH DJELATNOSTI

Specijalna olimpijada Hrvatske

Članak 39.

Specijalna olimpijada Hrvatske je nacionalni sportski savez koji se bavi provođenjem specifičnih sportsko-rekreativnih aktivnosti osoba s intelektualnim teškoćama prema načelima i pravilima međunarodne organizacije Specijalne olimpijade i propisa Republike Hrvatske koji uređuju pitanje sporta osoba s intelektualnim teškoćama.

Akademska sportska udruga i akademski sportski savez

Članak 40.

(1) Akademska sportska udruga je udruga osnovana s ciljem provođenja izvannastavnih sportskih aktivnosti studenata.

(2) Radi usklađivanja aktivnosti akademskih sportskih udruga i provođenja sportskih natjecanja, akademske sportske udruge udružuju se u akademski sportski savez visokog učilišta.

(3) Na razini jednog visokog učilišta može se osnovati samo jedan akademski sportski savez.

(4) Programi akademskog sportskog saveza visokog učilišta financiraju se iz sredstava proračuna visokog učilišta, studenskog zbora visokog učilišta, Hrvatskog akademskog sportskog saveza te proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Akademska sportska udruga za rad i aktivnosti koristi prostore visokog učilišta i ima prioritet za njihovo korištenje u odnosu na vanjske korisnike prostora visokog učilišta.

Strukovna sportska udruga

Članak 41.

Strukovna sportska udruga je udruga u koju se učlanjuju osobe iste struke iz područja pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije.

Odjeljak VII.

OSTALE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVNE OSOBE U SUSTAVU SPORTA

Članak 42.

(1) Sve pravne osobe u sustavu sporta, mogu, obavljati sve sportske djelatnosti u skladu s ovim Zakonom i propisima koji uređuju  rgovačka društva, udruge i ustanove, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju te organiziranja i vođenja sportskog natjecanja koje mogu obavljati samo udruge i trgovačka društva.

(2) Pravna osoba ne smije za obavljanje stručnih poslova u sportu angažirati osobe koje ne udovoljavaju odredbama ovoga Zakona.

(3) Pravna osoba ne može započeti s obavljanje sportske djelatnosti prije upisa u evidenciju pravnih osoba u sportu koju vodi tijelo državne uprave nadležno za sport.

Članak 43.

(1) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao udruga, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje udruga ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao trgovačko društvo, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje  rgovačkih društava ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

POGLAVLJE III.

ŠKOLSKO SPORTSKO DRUŠTVO I ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ

Školsko sportsko društvo i školski sportski savez

Članak 44.

(1) Školsko sportsko društvo je društvo bez pravne osobnosti osnovano s ciljem provođenja izvannastavnih i sudjelovanju u provođenju izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika, a osniva ga školska ustanova i njezin je sastavni dio.

(2) Radi usklađivanja aktivnosti školskih sportskih društava i provođenja sportskih natjecanja, školska sportska društva udružuju se u gradske, županijske saveze i Školski sportski savez Grada Zagreba.

(3) Zadaće školskog sportskog saveza su:

-organizacija i provođenje školskih sportskih natjecanja, izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika

-planiranje i programiranje razvitka izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika

-valoriziranje programa potreba i interesa školskih sportskih društava u izvannastavnim i izvanškolskim sportskim aktivnostima učenika i predlaganje njegova financiranja nadležnim gradskim i državnim tijelima

-poticati uključivanje što većeg broja učenika u školske sportske aktivnosti, a posebno učenike s teškoćama u razvoju i

-pružanje organizacijske, stručne i druge pomoći školskim sportskim društvima.

(4) U jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedan školski sportski savez.

(5) Sredstva za rad i aktivnosti školskog sportskog saveza osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te državnom proračunu Republike Hrvatske kroz programe Hrvatskog školskog sportskog saveza.

(6) Školsko sportsko društvo za rad i aktivnosti koristi prostor škole i ima prioritet za njihovo korištenje u odnosu na vanjske korisnike prostora škole.

DIO ČETVRTI

KROVNA SPORTSKA UDRUŽENJA

POGLAVLJE I.

HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski olimpijski odbor

Članak 45.

(1) Hrvatski olimpijski odbor je krovno sportsko udruženje u Republici Hrvatskoj u koje se udružuju nacionalni sportski savezi, sportske zajednice u jedinici područne i regionalne samouprave te druge pravne osobe čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta, sukladno statutu Hrvatskog olimpijskog odbora, a prema načelima olimpijskog pokreta i Olimpijske povelje.

(2) Hrvatski olimpijski odbor svojim općim aktima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog olimpijskog odbora i Hrvatskog olimpijskog odbora te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog olimpijskog odbora iz članka 46. ovoga Zakona.

Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora

Članak 46.

Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora su:

-poticanje i promicanje sporta i olimpizma u Republici Hrvatskoj

-sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapređenje i razvoj sporta

-sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

-utvrđivanje nomenklature sportova s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove

-usklađivanje i kontrola aktivnosti nacionalnih sportskih saveza

-suradnja u provedbi aktivnosti u području razvoja sporta s lokalnim i regionalnim sportskim zajednicama

-skrb o promicanju vrhunskih sportskih dostignuća hrvatskih sportaša i njihovu sudjelovanju u nacionalnim sportskim ekipama na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim sportskim natjecanjima

-sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu

-provedba stručnog nadzora nad radom trenera koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine

-kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku svih programa, a posebno razvojnih programa za sportaše i programa za trenere koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine

-dostavljanje podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu

-kategorizacija sportova

-kategorizacija sportaša

-sudjelovanje u provedbi zdravstvene skrbi u sportu

-davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog olimpijskog odbora i ovim Zakonom

-u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad nacionalnim sportskim savezom odlukom preuzima skrb o nacionalnoj sportskoj ekipi i brine o zaštiti interesa sportaša i stečenih prava na međunarodnoj razini i

-druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i aktima Hrvatskog olimpijskog odbora.

POGLAVLJE II.

HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski paraolimpijski odbor

Članak 47.

(1) Hrvatski paraolimpijski odbor je krovno sportsko udruženje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u koje se udružuju parasportski savezi te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta osoba s invaliditetom, sukladno statutu Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

(2) Hrvatski paraolimpijski odbor ustrojava se prema načelima paraolimpijskog pokreta i potrebama hrvatskog parasporta.

(3) Hrvatski paraolimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog paraolimpijskog odbora te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

(4) Hrvatski paraolimpijski odbor osigurava uvjete za nesmetan razvoj parasporta i paraolimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj.

Zadaće Hrvatskog paraolimpijskog odbora

Članak 48.

Zadaće Hrvatskog paraolimpijskog odbora su:

-poticanje i promicanje parasporta u Republici Hrvatskoj

-sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapređenje i razvoj parasporta

-sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

-utvrđivanje nomenklature parasportova  s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove

-usklađivanje i kontrola aktivnosti nacionalnih parasportskih saveza u ostvarivanju ukupnog programa sporta osoba s invaliditetom i aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona

-sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu

-provedba stručnoga nadzora nad radom trenera koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine

-kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku razvojnih programa za parasportaše i programa za trenere koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu na državnoj razini

-dostavljanje podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu

-utvrđivanje i provođenje kategorizacije parasportaša

-sudjelovanje u provedbi zdravstvene skrbi u sportu

-utvrđuje sustav, uvjete i organizaciju sportskih natjecanja parasportaša u skladu s pravilima sporta i normama međunarodnih sportskih udruženja parasportaša u slučaju kada ne postoji nacionalni sportski savez

-davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog paraolimpijskog odbora i ovim Zakonom

-u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad nacionalnim sportskim savezom odlukom preuzima skrb o nacionalnoj sportskoj ekipi i brine o zaštiti interesa sportaša i stečenih prava na međunarodnoj razini i

-druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i aktima Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

POGLAVLJE III.

HRVATSKI SPORTSKI SAVEZ GLUHIH I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski sportski savez gluhih

Članak 49.

(1) Hrvatski sportski savez gluhih je krovno sportsko udruženje gluhih osoba u Republici Hrvatskoj u koju se udružuju sportski savezi gluhih osoba te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta gluhih osoba, sukladno statutu Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

(2) Hrvatski sportski savez gluhih ustrojava se prema načelima sportskog pokreta gluhih i potrebama hrvatskog sporta gluhih osoba.

(3) Hrvatski sportski savez gluhih svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog odbora za sport gluhih i Hrvatskog sportskog saveza gluhih te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog sportskog saveza gluhih iz članka 50. ovoga Zakona.

(4) Hrvatski sportski savez gluhih osigurava uvjete za nesmetan razvoj sporta gluhih osoba i pokreta gluhih u Republici Hrvatskoj.

Zadaće Hrvatskog sportskog saveza gluhih

Članak 50.

Zadaće Hrvatskog sportskog saveza gluhih su:

-poticanje i promicanje sporta gluhih osoba u Republici Hrvatskoj

-sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapređenje i razvoj sporta gluhih osoba

-sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

-utvrđivanje sustava, uvjeta i organizacija sportskih natjecanja, ako za pojedini sport gluhih osoba u tom sportu nije osnovan nacionalni sportski savez

-utvrđivanje nomenklature sportova gluhih osoba s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove

-sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu

-provedba stručnog nadzora nad njihovim radom trenera koji su financirani programima javnih potreba u sportu državne razine

-kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku razvojnih programa za sportaše i programa za trenere koji su financirani javnim potrebama u sportu na državnoj razini

-dostavljanje podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu

-utvrđivanje i provođenje kategorizacije gluhih sportaša

-sudjelovanje u provedbi zdravstvene skrbi u sportu

-davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog sportskog saveza gluhih i ovim Zakonom

-u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad nacionalnim sportskim savezom odlukom preuzima skrb o nacionalnoj sportskoj ekipi i brine o zaštiti interesa sportaša i stečenih prava na međunarodnoj razini i

-druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, Statutom i aktima Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

POGLAVLJE IV.

HRVATSKI ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski školski sportski savez

Članak 51.

(1) Hrvatski školski sportski savez je krovno sportsko udruženje školskog sporta u Republici Hrvatskoj u koji se udružuju školski sportski savezi u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, a radi usklađivanja aktivnosti svojih članica i organiziranja natjecanja školskih sportskih društava i školskih sportskih aktivnosti učenika.

(2) Hrvatski školski sportski savez predstavlja hrvatski školski sport na međunarodnim i nacionalnim natjecanjima iz školskog sporta koja se održavaju pod pokroviteljstvom Međunarodnog udruženja školskog sporta.

(3) Hrvatski školski sportski savez može se financirati i iz državnog proračuna tijela državne uprave nadležnog za obrazovanje.

Zadaće Hrvatskog školskog sportskog saveza

Članak 52.

Zadaće Hrvatskog školskog sportskog saveza su:

-utvrđivanje načela i osnovnih uvjeta sustava školskih sportskih natjecanja u Republici Hrvatskoj u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za sport i tijelom državne uprave nadležnim za obrazovanje

-organizacija i provođenje izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika

-sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

-davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog školskog sportskog saveza

-sudjelovanje u prikupljanju i ažuriranju informacija za Nacionalni informacijski sustav sporta i

-druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, Statutom i aktima Hrvatskog školskoga sportskog saveza.

POGLAVLJE V.

HRVATSKI AKADEMSKI SPORTSKI SAVEZ I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski akademski sportski savez

Članak 53.

Hrvatski akademski sportski savez je krovno sportsko udruženje akademskog sporta u Republici Hrvatskoj u koji se udružuju sportski savezi visokih učilišta radi usklađivanja aktivnosti svojih članica, organizacije natjecanja te ostalih sportskih djelatnosti u sustavu akademskog sporta.

Zadaće Hrvatskog akademskog sportskog saveza

Članak 54.

Zadaće Hrvatskog akademskog sportskog saveza su:

-sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

-sudjelovanje u prikupljanju i ažuriranju informacija potrebnih za učinkovito funkcioniranje Nacionalnog informacijskog sustava sporta

-sudjelovanje u međunarodnim studentskim sportskim pokretima i udruživanje u odgovarajuća međunarodna studentska sportska udruženja

-skrb o pripremama i sudjelovanju na univerzijadi, studentskim svjetskim, europskim i sličnim prvenstvima i igrama te njihovu organiziranju

-davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog akademskog sportskog saveza i

-obavljanje drugih zadaća koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i općim aktima Hrvatskog akademskog sportskog saveza.

DIO PETI

SPORTSKO NATJECANJE

Sportsko natjecanje

Članak 55.

(1) Sportsko natjecanje je organizirano natjecanje sportskih ekipa ili sportaša pojedinaca koje organizira i vodi pravna osoba registrirana za organiziranje i vođenje sportskog natjecanja.

(2) Sportska natjecanja koja provode nacionalni sportski savezi ili njegove članice, provode se sukladno aktu iz članka 37. stavka 5. ovoga Zakona, a kojim se propisuju osnovni elementi sustava natjecanja u različitim uzrasnim kategorijama i rangovima natjecanja od lokalne do nacionalne razine.

Međunarodna sportska natjecanja

Članak 56.

(1) Međunarodna sportska natjecanja organiziraju se sukladno odredbama ovoga Zakona te uvjetima i pravilima koje propisuju međunarodna sportska udruženja ako takva postoje za to natjecanje.

(2) Prijedlog za isticanje kandidature za održavanje olimpijskih igara, mediteranskih igara, kao i ostalih međunarodnih višesportskih natjecanja i sportskih priredaba u Republici Hrvatskoj daje Hrvatski olimpijski odbor, a za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje nacionalni sportski savez.

(3) Prijedlog za isticanje kandidature za održavanje paraolimpijskih igara, olimpijskih igara gluhih, kao i ostalih međunarodnih višesportskih natjecanja za parasportaše i gluhe osobe u Republici Hrvatskoj daje Hrvatski paraolimpijski odbor odnosno Hrvatski sportski savez gluhih, a za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje nacionalni sportski savez uz suglasnost Hrvatskog paraolimpijskog odbora ili Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

(4) Ako za pojedini parasport ili sport gluhih osoba nije osnovan nacionalni sportski savez, prijedloge za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje Hrvatski paraolimpijski odbor odnosno Hrvatski sportski savez gluhih.

(5) Prijedlog za održavanje službenih međunarodnih natjecanja u sustavu školskog i akademskog sporta daju Hrvatski školski sportski savez odnosno Hrvatski akademski sportski savez.

(6) Pri isticanju kandidature za održavanje olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava te međunarodnih sportskih natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske potrebna je prethodna suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport te iznimno Vlade Republike Hrvatske ako je takva suglasnost propisana pravilima međunarodnih sportskih udruženja u čijoj je nadležnosti održavanje predmetnog natjecanja ili ako zahtjev sadrži i zahtjev za financiranjem.

(7) Zahtjev za prethodnu suglasnost iz stavka 6. ovoga članka, potrebno je dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za sport najmanje godinu dana prije održavanja natjecanja, uz priložen proračun natjecanja ako zahtjev sadrži i zahtjev za financiranjem.

Osiguranje sigurnosti i pružanje medicinske pomoći