1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga Zakona o sportu

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Nacionalni program športa 2019. - 2026. (Narodne novine, broj 69/19) i Program rada Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024.

Opis mjere:

Zakonom o sportu potrebno je riješiti niz problema u funkcioniranju sustava sporta, više nejasnih normi koje su dovele do problema u primjeni pa čak i različite sudske prakse te implementirati mjere Nacionalnog programa športa 2019.-2026. (NN 69/19) koji predstavlja prvi strateški akt nacionalne razine u sustavu sporta u povijesti Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor usvojio u lipnju 2019. godine, a koje su i u skladu s Programom rada Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024.

Donošenjem novog Zakona o sportu bit će većim dijelom realizirano 6 ciljeva s više od 40 mjera i aktivnosti Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. (Narodne novine, broj 69/19) koje se odnose na kategorizaciju sportova, kriterije vrednovanja programa javnih potreba, načine dodjele i kontrolu trošenja sredstava, sustav stipendiranja vrhunskih sportaša, radnopravni status profesionalnih sportaša, sustav zdravstvene skrbi, mirovinsko i zdravstveno osiguranje vrhunskih sportaša, uspostavu mreže sportskih građevina, uvjete izgradnje, održavanje i sigurnost sportskih građevina, povećanje broja sportskih građevina, obnovu postojeće sportske infrastrukture, usklađivanje programa osposobljavanja sa stvarnim potrebama, poticanje usavršavanja, propisivanje zadaća nacionalnih sportskih saveza, prevenciju sukoba na sportskim borilištima te bavljenje sportskim djelatnostima putem obrta.

Kako bi se ispunila većina ciljeva Nacionalnog programa športa potrebno je izmijeniti, a u nekim slučajevima osmisliti potpuno nova zakonodavna rješenja.

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Važeći Zakon o sportu („Narodne novine“ broj 71/06, 124/10, 150/08, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20 - Uredba) donesen je 2006. godine i više je puta mijenjan i dopunjavan. Međutim, navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav sporta te je potrebno donošenje novog zakona koji će jasnije i kvalitetnije urediti sustav sporta. Također, potreba donošenja novoga zakona proizlazi i iz Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. („Narodne novine“ broj 69/19), kao prvog strateškog dokumenta za sustav sporta, kako bi se postavljeni ciljevi ostvarili odnosno ispunili.

Dosadašnja provedba važećeg Zakona pokazala je određene probleme i nedostatke u postupanju te nerazumljivost i neprimjenjivost pojedinih odredbi u praksi, pa je tako u primjeni toga Zakona uočeno sljedeće:

- nisu definirane sportske djelatnosti stoga njihova poveznica s pojedinim stručnim poslovima u sportu nije dovoljno jasna;

- radnopravni status sportaša nije zadovoljavajuće uređen jer nisu propisane specifične odredbe Zakona o sportu vezane uz sportaše koji sklapaju ugovor o radu te je veliki udio stipendijskih ugovora koji nisu ograničeni s obzirom na dob i iznos sredstava;

- broj liječnika propisane specijalnosti za obavljanje liječničkih pregleda neujednačen je sa stvarnim potrebama po županijama i gradovima te nije propisana obveza sportaša da, kako za natjecanje tako i za treniranje, ima liječnički pregled, dok je vrsta i rok važenja liječničkih pregleda za sve sportove propisana jednako;

- nisu odgovarajuće uređeni standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu i postoje diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine;

- nepostojanje zakonske mogućnosti obavljanja sportske djelatnosti putem obrta;

- način donošenja mreže sportskih građevina kako je propisan važećim Zakonom otežava donošenje i primjenu iste u praksi;

- odredbe o informacijskom sustavu u sportu nisu prilagođene potrebi daljnjeg razvoja toga sustava;

- nije  dovoljno jasno propisan kriterij raspodjele financijskih sredstava za sport, odnosno ne postoji sustav kategorizacije i vrednovanja sportova, a kojom bi se prepoznala vrhunska sportska postignuća i sukladno tome jasno odredilo financiranje. Trenutačne odredbe o financiranju javnih potreba u sportu državne razine kao i obveze Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza koje se financiraju iz državnog proračuna Republike Hrvatske nedorečene su i neujednačene. Različito su definirani načini podnošenja prijedloga programa kao i način izvještavanja o provedbi programa. Također, problem financiranja sporta na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini očituje se u neujednačenosti provedbe zakonskih odredbi u smislu razlika u poštivanju obveza lokalne i područne (regionalne) razine i različitim postocima i namjenama izdvajanja pa tako neki gradovi financiraju u većoj mjeri, neki u manjoj, a neki uopće ne financiraju stipendije kategoriziranih sportaša, zdravstvene preglede sportaša ili neku drugu javnu potrebu u sportu;

- ostvarivanje prava na sportsku stipendiju i njezin iznos ovise o lokalnoj samoupravi koja ima različite standarde pa su neki vrhunski sportaši koji dolaze iz slabije razvijenih jedinica lokalne samouprave imali osjetno manje stipendije od ostalih;

- nisu jasno definirane posljedice osude za kazneno djelo te zapreke i ograničenja za članstvo u tijelima sportskih udruga za natjecanje, sportskih saveza i sportskih dioničkih društava.

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona su sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.

Cilj donošenja novog Zakona o sportu je reguliranje pitanja iz sustava sporta na novi način, u odnosu na važeći Zakon, kao što je:

- definiraju se sportske djelatnosti, kako bi se jasno mogle povezati s pojedinim stručnim poslovima u sportu;

- uvodi se kategorizacija sportova, to jest proces evaluacije sportova koji rezultira rangiranjem sportova i razvrstavanjem u kategorije, temeljem kriterija kao što su zastupljenost sporta u svijetu i Europi, masovnosti u Republici Hrvatskoj, statusa sporta te ostvarenih sportskih rezultata na međunarodnoj razini, a sve kako bi se moglo financirati javne potrebe u sportu sukladno jasno određenim kriterijima;

- radnopravni status sportaša profesionalaca uredit će se na način da postoji mogućnost sklapanja ugovora o radu između sportskog kluba i profesionalnog sportaša ili ugovora o profesionalnom igranju uz otvaranje samostalne sportske djelatnosti, a radnopravni odnos sportaša profesionalca uvažavat će posebnosti sporta kroz načela i propise krovnih sportskih udruženja te međunarodnih i nacionalnih sportskih saveza za svaki pojedini sport;

- uvodi se obveza da sportaš i za treniranje i za sudjelovanje u natjecanju mora imati važeći liječnički pregled, a što se odnosi i na sportaše u klubovima, ali i u školskom i akademskom sportu; zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom za vremensko razdoblje koje ne može biti dulje od 24 mjeseca, dok će ministar nadležan za zdravstvo pitanja vezana uz zdravstveni pregled sportaša detaljnije urediti pravilnikom;

- usklađuju se dosadašnji standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu;

- mijenjaju se diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine te se uvodi sustav licenciranja stručnih kadrova u sportu;

- uvodi se mogućnost obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta, s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu. Omogućavanjem i prepoznavanjem obrta kao pravnog oblika za obavljanje nekih sportskih djelatnosti znatno će se olakšati obavljanje navedenih djelatnosti u smislu poreznih i drugih davanja i samim time potaknuti mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu, a pogotovo u području sportske rekreacije (pilates centri, manji fitness centri i slično);

- jasnije se definiraju uloge i zadaće krovnih sportskih udruženja;

- propisuje se ovlast za donošenje mreže sportskih građevina koja obuhvaća postojeće i planirane sportske građevine na području Republike Hrvatske, na način da se može donijeti i primijeniti u praksi; također, propisuje se i ovlaštenje ministru nadležnom za graditeljstvo da donese pravilnik kojim će se propisati tehnički standardi, standardi projektiranja i sigurnosnih normativa izgradnje sportskih građevina te pravilnik kojim će se propisati prostorni standardi, normativi te urbanistički uvjeti za planiranje sportskih građevina;

- s ciljem nastavka osiguravanja trajnog i strukturiranog prikupljanja podataka o svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj te omogućavanja javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanja sustavom sporta na svim razinama, ali i širokoj hrvatskoj javnosti sustavno praćenje bitnih pokazatelja u sustavu sporta, preciznije se definiraju registri i evidencije Nacionalnog informacijskog sustava u sportu (NISuS-a), kao i obveze administratora te posljedice neunošenja podataka od strane administratora, a koje se vežu uz financiranje;

- jasnije se definira što se smatra javnim potrebama u sportu, a namjena i raspodjela sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini pobliže se definira programom javnih potreba u sportu na državnoj razini;

- propisuje se način praćenja ispunjavanja obveze donošenja, ali i sadržaj, programa javnih potreba u sportu na nacionalnoj i lokalnoj razini;

- propisuje se obveza da se programi javnih potreba u sportu neovisno o izvoru financiranja (državni, lokalni ili regionalni proračun), međusobno usklade i vežu uz Nacionalni program sporta;

- propisuje se pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske;

- propisuju se i državna priznanja izbornicima i trenerima kao trajne novčane mjesečne naknade izborniku u ekipnim sportovima i treneru u pojedinačnim sportovima koji su zaslužni za osvajanje medalje odnosno prvog, drugog ili trećeg mjesta sportaša ili ekipe na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, a po uzoru na prava koja već imaju sportaši - osvajači medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih;

- izjednačuju se prava osvajača medalja na svjetskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama te olimpijskim sportovima i disciplinama gluhih s osvajačima medalja na svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama;

- uvodi se nacionalna sportska stipendija za vrhunske sportaše (I., II. i III. kategorija) koju isplaćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove sporta u iznosu utvrđenom odlukom čelnika toga tijela koja se donosi za svaku kalendarsku godinu;

- strateško planiranje u sportu usklađuje se s propisima iz područja strateškog planiranja;

- posljedice osude i kaznenog djela prilagođavaju se na način da zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti budu samo ona djela koja su zbog svoje naravi i težine realna zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti;

- izvršena su određena nomotehnička poboljšanja (struktura odredbi, preglednost, izričaj i slično) u odnosu na važeći Zakon.

Slijedom navedenog, očekuje se da će posljedica donošenja ovoga Zakona biti unaprjeđenje sustava sporta u Republici Hrvatskoj, što će se posebice očitovati kroz proces kategorizacije i vrednovanja sportova, jasnije definiranje javnih potreba u sportu, učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta, usklađivanjem stupnja obrazovanja prema vrsti i složenosti poslova u sportu te njihovo prilagođavanje stvarnim kadrovskim potrebama te uređenjem radnopravnog statusa profesionalnih sportaša i trenera, kao i mogućnošću obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Prethodnom procjenom učinaka propisa utvrđena je potreba provedbe procjene učinaka propisa u dijelu koji se odnosi na gospodarske učinke predloženih Prijedlogom Zakona o sportu na kategorizaciju sportova i vrednovanje vrhunskih sportskih postignuća, odnosno izdašnije financiranje javnih potrebe u sportu i uređenjem radno pravnog status sportaša profesionalaca i trenera, nacionalna sportska stipendija za vrhunske sportaše (I., II. i III. kategorija), obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu, pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon perioda obilježenog posljedicama uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 te drugim prirodnim nepogodama sustav sporta u Republici Hrvatskoj trpi nezapamćen pad sportskih postignuća te dovodi do situacije potpune demotiviranosti sportske populacije i vrhunskih sportaša u međunarodnim okvirima te je potrebno boljim uređenjem sustava i dugoročnim planiranjem značajnije ulagati u održivi razvoj sporta. Posebno iz razloga što je prema procjeni Hrvatskog olimpijskog odbora 30.000 djece manje uključeno u aktivnosti sportskih klubova u posljednjih nekoliko godina, a prema podatcima Nacionalnog programa športa 2019-2026. („Narodne novine“ broj 69/19) 62,5% populacije u Republici Hrvatskoj je tjelesno neaktivno.

Donošenje novog zakona jasnije i kvalitetnije će se urediti sustav sporta. Namjera je osigurati programe javnih potreba u sportu neovisnima o izvoru financiranja (državni, lokalni ili regionalni proračun), međusobno uskladiti i vezati uz Nacionalni program športa 2019. – 2026. („Narodne novine“ broj 69/19) kao strateški dokument. Isto tako, Zakonom su definirane obveze za korisnike proračunskih sredstava, no nedovoljno i nejasno, a što se odnosi i na posljedice nepoštivanja istih. Ciljano, na strateškom dokumentu i jasnim kriterijima utemeljenoj dodjeli sredstava, lakše će se ostvariti željeni efekti, nego dosadašnjim nekoordiniranim dijeljenjem sredstava na različitim razinama i s različitim ciljevima. Uvođenjem jasnijeg programskog financiranja programa i projekata koji će razaznati planiranje, izvršavanje financijskih planova i izvještavanje o njihovoj provedbi, a koji će omogućiti jedinstveno praćenje i upravljanje sustavom.

Nedovoljno i nepotpuno je definiran radnopravni status profesionalnih sportaša i trenera, suprotno dobroj praksi država članica EU-a. Pošto ugovorni odnos između sportskog kluba i profesionalnog sportaša ili trenera kojemu je to osnovno zanimanje, ima elemente radnog odnosa koji će biti utemeljen na ugovoru o radu uz uvažavanje posebnosti sporta kroz načela i propise krovnih sportskih udruženja te međunarodnih i nacionalnih sportskih saveza za svaki pojedini sport.

Uvođenjem kategorizacije odnosno vrednovanje sportova osigurava se kriterijsko financiranje javne potrebe u sportu te se propisuje i kategorizacija sportaša na način da se utvrde kriteriji temeljem kojih će sportaši biti razvrstani u određene kategorije.

Nacionalna sportska stipendija za vrhunske kategorizirane sportaše I., II. i III. kategorije u iznosu utvrđenom programom javnih potreba u sportu, a koju isplaćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove sporta, osigurat će jednaka prava i pomoć vrhunskim sportašima bez obzira na dio Republike Hrvatske u kojem žive i treniraju te time rasteretiti proračuni u malim sredinama.

Otvaranjem mogućnost osnivanja obrta za pojedine sportske djelatnosti s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu. Omogućavanjem i prepoznavanjem obrta kao pravnog oblika za obavljanje nekih sportskih djelatnosti znatno će se olakšati obavljanje navedenih djelatnosti u smislu poreznih i drugih davanja i samim time potaknuti mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu, a pogotovo u području sportske rekreacije (pilates centri, manji fitness centri i slično).

Prava vrhunskih sportaša I. kategorije urediti će se osiguravanjem uplate obveznih doprinosa iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Prema podatcima Nacionalnog programa športa 2019-2026. („Narodne novine“ broj 69/19) utvrđeno je kako gradovi do 10.000 stanovnika značajno negativno odstupaju od većih gradova u prosječnom izdvajanju za sport te se predlaže pronalaženje rješenja za usmjeravanje sredstava u te sredine. Nadalje  ulaganja županija u javne potrebe u sportu pokazuju veliku heterogenost od 0,17% do 3,35%, odnosno od 2,46 do 36,38 kuna po stanovniku godišnje. Sukladno navedenom z a jedinice područne i lokalne samouprave se predviđa sustavna pomoć kroz kvalitetnije uređen postupak donošenja Programa javnih potreba u sportu u kojem će sastavni dio biti sportska infrastruktura te kroz odredbe članka 74. kojim se jasno propisuje sufinanciranje programa i projekata od interesa lokalne i područne razine iz državnog proračuna Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na sufinanciranje sportskih zajednica u jedinicama područne samouprave i to programa s djecom i mladima do 18 godina kojim se sufinanciraju troškovi stručnog rada i poboljšanja materijalnih uvjeta.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa. Ovaj Zakon se jednako odnosi prema svim sudionicima i dionicima, uz dužno poštovanje prema različitostima. Odredbe ovoga Zakona jednako se primjenjuju na sustav sporta, parasporta i sporta gluhih, osim kada je drugačije propisano. Zakonom je propisano da sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje. Propisuje i da se članovi Nacionalnog vijeća za sport imenuju na razdoblje od četiri godine vodeći računa o zastupljenosti predstavnika s područja cijele Republike Hrvatske i ravnopravnoj spolnoj zastupljenosti. Kao jedan od kriterija za vrednovanje rada krovnih sportskih udruženja i nacionalnih sportskih saveza je ravnopravnost spolova.

MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.

Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine" broj 44/17).

4.1.

Moguće opcije javnih politika

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Koristi koje se namjeravaju postići su bolje uređen radni status sportaša profesionalaca, bolja zdravstvena zaštita sportaša, mogućnost obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta, donošenje mreže sportskih građevina, definiranje registara i evidencija Nacionalnog informacijskog sustava u sportu, jasnije definiranje javnih potreba u sportu, pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske, državna priznanja izbornicima i trenerima, izjednačavanje prava osvajača medalja na svjetskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama te olimpijskim sportovima i disciplinama gluhih s osvajačima medalja na svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, uvođenje nacionalne sportske stipendije za vrhunske sportaše i dr.

Predloženi Zakon o sportu predstavlja optimalno normativno rješenje čijim se donošenjem rješavaju uočeni problemi.

Prijedlogom zakona utvrđeno je da Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Očekuje se da će se neki planirani ishodi zakona moći procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, dok je za neke procijenjeni period sukladno realnosti razvoja sportskih rezultata i mijenjanja navika opće populacije vezanih uz zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje duži te je procjena da će za te indikatore očekivani period biti četiri godine. Osnovni indikatori praćenja provedbe Zakona koji će se moći procijeniti nakon godine dana su: uvedeni kriteriji kategorizacije i vrednovanja, donesen program javnih potreba u sportu koji će omogućiti bržu i transparentniju raspodjelu sredstava na jasno definirane programe, jasno definirane zadaće dionika, kvalitetnije definirani zdravstveni pregledi sportaša, uveden sustav licenciranja stručnih kadrova u sportu i jasno definirane razine trenera i vrste stručnih poslova u sportu, pokretanje obrta u sportu kao dodatnog oblika obavljanja sportskih djelatnosti. Dok su indikatori koji će se moći procijeniti nakon četiri godine smanjenje postotka opće populacije koja je tjelesno neaktivna te poboljšanje sportskih rezultata vrhunskih sportaša reprezentativne razine.

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

dr. sc. Nikolina Brnjac, ministrica