I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.

Zakonom se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.

Potreba za izmjenama i dopunama Zakona vezana je uz Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana je Ugovorom o Europskoj uniji. Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti.

Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a i to Uredbom Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredbom Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredbom Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.

U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.

Hrvatski Sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute (“Narodne novine”, broj 57/22.), a koji će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim određenih odredaba koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.

Zakonom o uvođenju eura kao službene valute, među ostalim, uređena su opća pravila za preračunavanje nominalne vrijednosti vrijednosnih papira (Glava V.). Odredbom članka 65. Zakona o uvođenju eura kao službene valute uređena su opća pravila preračunavanja temeljnog kapitala te nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira i drugih iskaza sudjelovanja u temeljnom kapitalu. Navedena odredba, među ostalim, određuje da su društva kapitala dužna preračunavanje temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno Zakonom.

Predmet izmjena i dopuna Zakona je usklađivanje normativnog okvira radi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmjene i dopune obuhvaćaju rješenja kojima se, među ostalim, mijenja:

- valuta temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela

- najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala, dionica i poslovnih udjela

- prag temeljnog kapitala kojim se određuje najveći broj članova nadzornog odbora

- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za opoziv članova nadzornog odbora

- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje zahtjeva za imenovanje posebnih zastupnika društva u vezi postavljanja zahtjeva za naknadu štete

- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje prijedloga sudu radi imenovanja ili opoziva likvidatora odnosno promjene imenovanog revizora

- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za podnošenje tužbe za pobijanje odluke o upotrebi dobiti

- visina temeljnog kapitala koja uvjetuje osnivanje nadzornog odbora

- visina nominalnog iznosa poslovnog udjela koji daje pravo glasa na skupštini društva

- visina novčanih kazni.

Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.

Prijelaznim i završnim odredbama uređen je postupak usklađivanja temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela u društvima kapitala te pravila preračunavanja visine uloga komanditora kao i postupak upisa u sudski registar.

Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s uvođenjem eura registarski sud će provesti bez naknade.

Odbor stručnjaka (Vijeća Europe) za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: MONEYVAL) donio je Izvješće o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske koje je usvojeno na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021. godine.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 12. svibnja 2022. Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 56/22., dalje u tekstu: Akcijski plan) koji sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz citiranog Izvješća.

Radi sprječavanje zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe i s ciljem transparentnosti podataka o pravnim osobama potrebno je uvesti mehanizme koji će, među ostalim, osigurati provjeru svih podataka danih u fazi osnivanja pravne osobe te spriječiti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranje novca i financiranje terorizma da djeluju kao dioničari, udjeličari ili direktori, uvodeći zahtjev za provjeru kriminalne prošlosti tih osoba, uključujući provjeru ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda .

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva za provedbu ovoga Zakona planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2024., na razdjelu 109 - Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru redovnih aktivnosti pravosudnih tijela. Predviđena sredstava koja se odnose na prilagodbu aplikacije sudskog registra u vezi uvođenja eura u iznosu 264.000,00 kuna osigurana su u okviru glave 10905 Ministarstvo pravosuđa i uprave, na kapitalnom projektu K629169 Razvoj i održavanje informacijskog sustava, skupina računa 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u 2022. godini.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM  POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zbog drugih osobito opravdanih razloga. Naime, u skladu sa Akcijskim planom (točka 5.1.) rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona je IV. kvartal 2022. Također, odredbe koje se odnose na uvođenja eura trebaju stupiti na snagu najkasnije 1. siječnja 2023. Stoga se predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA

Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Članak 1.

U Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15.,  40/19. i 34/22.) u članku 45. dodaje se stavak 4. koji glasi:„(4) Nastupe li na strani prokurista zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile da se osobi da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po zakonu. Trgovac koji je dao prokuru dužan je bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa prestanka prokure. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj dužnosti provest će upis prestanka prokure u sudskom registru te će o tome obavijestiti trgovca koji ju je dao.“.

Članak 2.

U članku 68. dodaju se stavci 3. do 6. koji glase:

„(3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.

(4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka Zakona, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kad društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka Zakona, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.

(6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz prethodnog stavka ovoga članka Zakona osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju.“.

Članak 3.

U članku 148. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Na članstvo u tajnom društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3.,4. i 6. ovoga Zakona.“.

Članak 4.

U članku 160. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Osnivač društva ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Osnivač ne može biti ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.“.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 5.

U članku 161. riječ „kunama“ zamjenjuje se riječju „eurima“.

Članak 6.

U članku 162. riječi „200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „25.000,00 eura“.

Članak 7.

U članku 163. stavku 2. riječi „10,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1,00 eura“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4)Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti izraženi cijelim brojem.”.

Članak 8.

U članku 196. u stavku 1. iza točke 12. dodaje se nova točka koja glasi:

„13. napomenu da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.“.

Članak 9.

U članku 201. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Dionice se ne smiju rasporediti osobama koje u skladu s odredbom članka 160. stavak 2. ovoga Zakona ne mogu biti osnivači društva. Za to je mjerodavno stanje u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona. Osnivači su dužni zatražiti od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavijest vodi li se neki od upisnika dionica u evidenciji. Zatražena obavijest mora prispjeti osnivačima u roku od pet dana od postavljenog zahtjeva. Ne prime li osnivači u tom roku obavijest, smatra se da upisnici nisu zavedeni u evidenciji i da ne postoji zapreka da se dionice rasporede upisnicima.“.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 10.

U članku 239. stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi, ili“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.

Članak 11.

U članku 254. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:

- do 1.500.000,00 eura, 9 članova,

- preko 1.500.000,00 eura do 10.000.000,00 eura, 15 članova,

- preko 10.000.000,00 eura, 21 član.”.

Članak 12.

U članku 255. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru  društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju članci 4. i 5.

Članak 13.

U članku 260. riječi „8.000.000,00 kuna” u prvoj i u trećoj rečenici zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.

Članak 14.

U članku 272.b stavku 2. dodaju se druga i treća rečenica koje glase: „Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po zakonu. Izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora, osim onih kojima je prestalo članstvo u upravom odboru, dužni su bez odgađanja po saznanja da je članu upravnog odbora prestalo članstvo u upravnom odboru podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravnom odboru. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo članstvo u upravnom odboru, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u tom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.

Članak 15.

U članku 272.l stavku 1. na kraju stavka dodaju se rečenice koje glase: „Svojstvo izvršnog direktora prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njenog svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.

Članak 16.

U članku 273.a stavku 2. riječi „8.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.

U stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.

Članak 17.

U članku 298. stavku 5. riječi „8.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.

Članak 18.

U članku 363.a stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.

Članak 19.

U članku 365. stavku 2. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.

Članak 20.

U članku 366.a stavku 2. točki 2. riječi „1.000 kuna“ zamjenjuju se riječima „100,00 eura“.

Članak 21.

U članku 371. stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.

Članak 22.

Članak 386. mijenja se i glasi:  

„(1) Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.

(2) Na članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona.“.

Članak 23.

U članku 389. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Temeljni kapital društva i nominalni iznos poslovnog udjela moraju biti izraženi u eurima.“.

U stavku 2. riječi „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „2.500,00 eura“.

Članak 24.

Naslov iznad članka 390. mijenja se i glasi: „ Uplata preuzetih poslovnih udjela “.

U članku 390. stavku 1. riječi „200,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10,00 eura“, a riječ „sto“ zamjenjuje se riječju „deset“.

Članak 25.

U članku 390.a stavku 3. u prvoj rečenici riječi „10,00 kuna“, zamjenjuje se riječima „1,00 euro“, a riječi „1,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1,00 euro“. U drugoj rečenici riječ „kuna“ zamjenjuje se riječju „eura“.

U stavku 4. u prvoj rečenici riječi „Ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „Preuzeti poslovni udjeli“. U drugoj rečenici riječi „ulozi za sve preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „svi poslovni udjeli“.

Članak 26.

U članku 410. stavku 2. iza prve rečenice dodaju se dvije nove rečenice koje glase: „Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Izjava se može dati i u ugovoru kojim se prenosi poslovni udio.“ Dosadašnja druga i treća rečenica postaju četvrta i peta rečenica.

U stavku 3. iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: „Javni bilježnik mora na popisu potvrditi i da stjecatelj poslovnog udjela nije upisan u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona.“.

Članak 27.

U članku 411. stavku 2. iza riječi „prijava za upis,“ dodaju se riječi „kojoj je priložena izjava navedena u čanku 410. stavku 2. drugoj i trećoj rečenici ovoga Zakona.“.

Članak 28.

U članku 412. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi.

„(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem punomoćnika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.“.

Članak 29.

U članku 423. stavku 1. dodaju se četvrta i peta rečenica koje glase: „Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave, a kada je to primjenjivo i predsjednik nadzornog odbora, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.

Članak 30.

U članku 434. stavku 2. točki 3. riječi „600.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „80.000,00 eura“.

Članak 31.

U članku 445. stavku 2. prva rečenica riječi „200,00 kuna“ zamjenjuju se riječju „10,00 eura“. Druga rečenica se briše. U trećoj rečenici riječi „1,00 kune“ zamjenjuju se riječima „1,00 eura“.

Članak 32.

U članku 604. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odgađanja po saznanju da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu redi upisa prestanka članstva te osobe u upravi. Ako udruženje ima samo jednog člana uprave ili su te okolnosti nastupile kod svih članova uprave, prijavu podnosi predsjednik nadzornog odbora udruženja, a ako udruženje nema nadzorni odbor, podnose je članovi udruženja. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo članstvo u upravi udruženja, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to članstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 33.

U članku 630. stavku 1. iza točke 6. dodaje se točka 6.a koja glasi:

„6.a ako poduzetnik, kad je to dužan učiniti, ne dostavi ugovor o tajnom društvu nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave (članak 148. stavak 5.)“.

U članku 630. stavku 1. točki 57. riječ „ulog“ zamjenjuje se riječima „poslovni udio.“ U točki 58. riječ „uloga“ zamjenjuje se riječima „poslovnog udjela“, a riječ „društvo“ zamjenjuje riječju „društvu“.

U  stavku 2. riječi „50.000,00 kuna“ u prvoj i drugoj rečenici zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“. U drugoj rečenici riječi „7.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“.

U stavku 3. riječi „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“.

Članak 34.

U članku 631. stavku 2. riječi „7.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“, a riječi „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“.

U stavku 3. riječi „50.000,00 kuna“ na oba se mjesta zamjenjuju riječima „6.630,00 eura“, a riječi „7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“.

Članak 35.

U članku 632. stavku 1. riječi „3.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „390,00 eura“.

Članak 36.

Prilog 1., Prilog 2., Prilog 3., Prilog 4., Prilog 5. i Prilog 6. Zakona zamjenjuju se Prilogom 1., Prilogom 2., Prilogom 3., Prilogom 4., Prilogom 5. i Prilogom 6. koji su dio ovoga Zakona i čine sastavni dio Zakona.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(1) Odredbe članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona , članka 162. koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona, članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona, članka 389. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću upisana u sudskom registru prije dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ili za koja je prije tog dana registarskom sudu podnesena prijava za upis njihova osnivanja u taj registar.

(2) Dionička društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine dionice s odredbama članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa, ali ne kasnije od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve dionice društva. U postupku usklađenja dopušteno je zamijeniti dionice s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa i obrnuto.

(3) Društva s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele s odredbama članka 389. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, odnosno spajanja ili podjele poslovnih udjela, ali ne kasnije od tri godine od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve poslovne udjele društva.

(4) Odluku o usklađenju iz stavka 2. i 3. ovog zakona donosi glavna skupština odnosno skupština društva. Prilikom donošenja odluke ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma čak ni ako se on inače zakonom ili u društvu zahtijeva za donošenje odluke na glavnoj skupštini odnosno skupštini društva. Odluka se donosi običnom većinom, pa i kada se odlučuje da se dionice s nominalnim iznosom zamijene za dionice bez tog iznosa i obrnuto. U donošenju odluke na glavnoj skupštini sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, čak i ako je određeno da one inače ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini. Za valjanost odluke glavne skupštine ne traži se da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem. Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave.

(5) Pri preračunavanju postojećeg iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno poslovne udjele primijenit će se fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). Ako dionica nije uplaćena u cijelosti, odnosno ako poslovni udio nije uplaćen u cijelosti, obveza uplate preračunat će se uz primjenu istog tečaja i istih pravila o preračunavanju i zaokruživanju.

(6) Odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dionica odnosno nominalnih iznosa poslovnih udjela koji se dobiju preračunavanjem i zaokruživanjem iz stavka 5. ovoga članka Zakona, dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću povećat će ili smanjiti temeljni kapital u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela uskladili s odredbama članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona odnosno članka 389. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona.

(7) Ako se pri usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala i statutarne rezerve odnosno rezerve predviđene društvenim ugovorom i kada nije predviđeno da se mogu koristiti u tu svrhu, ostale rezerve iz dobiti i zadržana dobit društva te neraspoređena dobit poslovne godine. Te se rezerve i zadržana dobit mogu koristiti pri usklađenju bez ikakvog ograničenja. Vlastite dionice i vlastiti poslovni udjeli sudjeluju u usklađenju i odgovarajućem povećanju temeljnog kapitala.

(8) Ako se pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala. Na smanjenje se ne primjenjuje ograničenje iz članka 349. stavka 2. odnosno članka 465.b Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15.,  40/19. i 34/22.). Iznos za koji je smanjen temeljni kapital ne smije se isplatiti dioničarima odnosno članovima društva niti se može koristiti za to da ih se oslobodi od uplate dionice odnosno poslovnog udjela. Dioničar odnosno član društva koji nije potpuno uplatio svoju dionicu odnosno poslovni udio, a uslijed smanjenja nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela bi se njegova obveza na uplatu ugasila ili umanjila, dužan je odgovarajući iznos za koji je obveza ugašena ili umanjena uplatiti društvu na ime uplate kao da je dionica odnosno poslovni udio izdan za veći iznos od dijela smanjenog temeljnog kapitala koji otpada na dionicu odnosno poslovni udio. Tako uplaćeni iznos evidentira se u rezervama kapitala.

(9) Provođenjem usklađenja nikome se ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Umanjenjem članskih prava ne smatra se smanjenje nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela, ako se time ne utječe na odnose između članova društva. Ako se pojedina prava iz dionica odnosno poslovnih udjela koji su djelomično uplaćeni određuju prema onome što je uplaćeno, ta prava pripadaju dioničarima odnosno članovima društva, dok ne uplate ono što im je preostalo, samo prema visini uplaćenog uvećano za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos dionice odnosno poslovnih udjela.  

(10) Za dionička društva koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka u propisanome roku smatra se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.

(11) Za društva s ograničenom odgovornošću koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka u propisanome roku smatra se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.

(12) Za primjenu odredaba Zakona, statuta i društvenog ugovora u kojima je određen iznos temeljnog kapitala kao mjerilo za ostvarenje nekog prava ili za postojanje obveze da društvo ima neki organ ili o kojemu ovisi sastav tog organa u društvima iz stavka 1. ovog članka, dok ne provedu usklađenje, mjerodavan je fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.).

(13) Dionička društva koja su u statutu odredila iznose prema odredbama članka 167. stavka 3., članka 222.a stavka 3. točke 1. i članka 269. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15.,  40/19. i 34/22.) dužna su, prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona, u statutu iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u statutu iskazani u kunama.

(14) Društva s ograničenom odgovornošću koja su u društvenim ugovorima odnosno izjavi o osnivanju odredila iznose rezervi predviđenih tim aktom dužna su prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona, u društvenom ugovoru odnosno izjavi o osnivanju iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u društvenom ugovornu odnosno izjavi o osnivanju iskazani u kunama.

Članak 38.

(1) Dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću čini prekršaj ako ne uskladi temeljni kapital i dionice, odnosno poslovne udjele s ovim zakonom izmijenjenim odredbama Zakona i registarskom sudu ne podnese prijavu za upis promjene u sudski registar u rokovima određenim ovim zakonom.

(2) Na prekršaj iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 630. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15.,  40/19. i 34/22.).

Članak 39.

(1) Visina uloga komanditora upisana u sudskom registru u kunama, preračunava se na dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). Preračunati iznos registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti.

(2) Članovi komanditnog društva dužni su u roku od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uskladiti društveni ugovor tako da se iznosi uloga komanditora zaokruže na cijele brojeve eura, te podnijeti odgovarajuću prijavu registarskom sudu radi upisa izmjene društvenog ugovora i upisa iznosa uloga komanditora.

(3) Svi drugi iznosi koji su u kunama iskazani u društvenom ugovoru komanditnog društva, kao i svi iznosi koji su u društvenom ugovoru javnog trgovačkog društva, tajnog društva i gospodarskog interesnog udruženja iskazani u kunama preračunat će se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.).