NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.
Zakonom se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.
Potreba za izmjenama i dopunama Zakona vezana je uz Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana je Ugovorom o Europskoj uniji. Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti.
Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a i to Uredbom Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredbom Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredbom Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.
Hrvatski Sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute (“Narodne novine”, broj 57/22.), a koji će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim određenih odredaba koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute, među ostalim, uređena su opća pravila za preračunavanje nominalne vrijednosti vrijednosnih papira (Glava V.). Odredbom članka 65. Zakona o uvođenju eura kao službene valute uređena su opća pravila preračunavanja temeljnog kapitala te nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira i drugih iskaza sudjelovanja u temeljnom kapitalu. Navedena odredba, među ostalim, određuje da su društva kapitala dužna preračunavanje temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno Zakonom.
Predmet izmjena i dopuna Zakona je usklađivanje normativnog okvira radi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmjene i dopune obuhvaćaju rješenja kojima se, među ostalim, mijenja:
-valuta temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela
-najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala, dionica i poslovnih udjela
-prag temeljnog kapitala kojim se određuje najveći broj članova nadzornog odbora
-visina temeljnog kapitala koja je potrebna za opoziv članova nadzornog odbora
-visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje zahtjeva za imenovanje posebnih zastupnika društva u vezi postavljanja zahtjeva za naknadu štete
-visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje prijedloga sudu radi imenovanja ili opoziva likvidatora odnosno promjene imenovanog revizora
-visina temeljnog kapitala koja je potrebna za podnošenje tužbe za pobijanje odluke o upotrebi dobiti
-visina temeljnog kapitala koja uvjetuje osnivanje nadzornog odbora
-visina nominalnog iznosa poslovnog udjela koji daje pravo glasa na skupštini društva
-visina novčanih kazni.
Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.
Prijelaznim i završnim odredbama uređen je postupak usklađivanja temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela u društvima kapitala te pravila preračunavanja visine uloga komanditora kao i postupak upisa u sudski registar.
Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s uvođenjem eura registarski sud će provesti bez naknade.
Odbor stručnjaka (Vijeća Europe) za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: MONEYVAL) donio je Izvješće o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske koje je usvojeno na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021. godine.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 12. svibnja 2022. Zaključako prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 56/22., dalje u tekstu: Akcijski plan)koji sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz citiranog Izvješća.
Radi sprječavanje zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe i s ciljem transparentnosti podataka o pravnim osobama potrebno je uvesti mehanizme koji će, među ostalim, osigurati provjeru svih podataka danih u fazi osnivanja pravne osobe te spriječiti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranje novca i financiranje terorizma da djeluju kao dioničari, udjeličari ili direktori, uvodeći zahtjev za provjeru kriminalne prošlosti tih osoba, uključujući provjeru ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provedbu ovoga Zakona planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2024., na razdjelu 109 - Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru redovnih aktivnosti pravosudnih tijela. Predviđena sredstava koja se odnose na prilagodbu aplikacije sudskog registra u vezi uvođenja eura u iznosu 264.000,00 kuna osigurana su u okviru glave 10905 Ministarstvo pravosuđa i uprave, na kapitalnom projektu K629169 Razvoj i održavanje informacijskog sustava, skupina računa 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u 2022. godini.
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zbog drugih osobito opravdanih razloga. Naime, u skladu sa Akcijskim planom (točka 5.1.) rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona je IV. kvartal 2022. Također, odredbe koje se odnose na uvođenja eura trebaju stupiti na snagu najkasnije 1. siječnja 2023. Stoga se predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONAO TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Članak 1.
U Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.) u članku 45. dodaje se stavak 4. koji glasi:„(4) Nastupe li na strani prokurista zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile da se osobi da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po zakonu. Trgovac koji je dao prokuru dužan je bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa prestanka prokure. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj dužnosti provest će upis prestanka prokure u sudskom registru te će o tome obavijestiti trgovca koji ju je dao.“.
Članak 2.
U članku 68. dodaju se stavci 3. do 6. koji glase:
„(3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.
(4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka Zakona, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kad društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka Zakona, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude.
(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.
(6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz prethodnog stavka ovoga članka Zakona osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju.“.
Članak 3.
U članku 148. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Na članstvo u tajnom društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3.,4. i 6. ovoga Zakona.“.
Članak 4.
U članku 160. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Osnivač društva ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Osnivač ne može biti ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 5.
U članku 161. riječ „kunama“ zamjenjuje se riječju „eurima“.
Članak 6.
U članku 162. riječi „200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „25.000,00 eura“.
Članak 7.
U članku 163. stavku 2. riječi „10,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1,00 eura“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4)Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti izraženi cijelim brojem.”.
Članak 8.
U članku 196. u stavku 1. iza točke 12. dodaje se nova točka koja glasi:
„13. napomenu da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.“.
Članak 9.
U članku 201. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Dionice se ne smiju rasporediti osobama koje u skladu s odredbom članka 160. stavak 2. ovoga Zakona ne mogu biti osnivači društva. Za to je mjerodavno stanje u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona. Osnivači su dužni zatražiti od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavijest vodi li se neki od upisnika dionica u evidenciji. Zatražena obavijest mora prispjeti osnivačima u roku od pet dana od postavljenog zahtjeva. Ne prime li osnivači u tom roku obavijest, smatra se da upisnici nisu zavedeni u evidenciji i da ne postoji zapreka da se dionice rasporede upisnicima.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 10.
U članku 239. stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi, ili“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.
Članak 11.
U članku 254. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:
-do 1.500.000,00 eura, 9 članova,
-preko 1.500.000,00 eura do 10.000.000,00 eura, 15 članova,
-preko 10.000.000,00 eura, 21 član.”.
Članak 12.
U članku 255. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju članci 4. i 5.
Članak 13.
U članku 260. riječi „8.000.000,00 kuna” u prvoj i u trećoj rečenici zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.
Članak 14.
U članku 272.b stavku 2. dodaju se druga i treća rečenica koje glase: „Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po zakonu. Izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora, osim onih kojima je prestalo članstvo u upravom odboru, dužni su bez odgađanja po saznanja da je članu upravnog odbora prestalo članstvo u upravnom odboru podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravnom odboru. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo članstvo u upravnom odboru, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u tom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.
Članak 15.
U članku 272.l stavku 1. na kraju stavka dodaju se rečenice koje glase: „Svojstvo izvršnog direktora prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njenog svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.
Članak 16.
U članku 273.a stavku 2. riječi „8.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.
U stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Članak 17.
U članku 298. stavku 5. riječi „8.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.
Članak 18.
U članku 363.a stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Članak 19.
U članku 365. stavku 2. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Članak 20.
U članku 366.a stavku 2. točki 2. riječi „1.000 kuna“ zamjenjuju se riječima „100,00 eura“.
Članak 21.
U članku 371. stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Članak 22.
Članak 386. mijenja se i glasi:
„(1) Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.
(2) Na članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona.“.
Članak 23.
U članku 389. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Temeljni kapital društva i nominalni iznos poslovnog udjela moraju biti izraženi u eurima.“.
U stavku 2. riječi „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „2.500,00 eura“.
Članak 24.
Naslov iznad članka 390. mijenja se i glasi: „Uplata preuzetih poslovnih udjela“.
U članku 390. stavku 1. riječi „200,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10,00 eura“, a riječ „sto“ zamjenjuje se riječju „deset“.
Članak 25.
U članku 390.a stavku 3. u prvoj rečenici riječi „10,00 kuna“, zamjenjuje se riječima „1,00 euro“, a riječi „1,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1,00 euro“. U drugoj rečenici riječ „kuna“ zamjenjuje se riječju „eura“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječi „Ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „Preuzeti poslovni udjeli“. U drugoj rečenici riječi „ulozi za sve preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „svi poslovni udjeli“.
Članak 26.
U članku 410. stavku 2. iza prve rečenice dodaju se dvije nove rečenice koje glase: „Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Izjava se može dati i u ugovoru kojim se prenosi poslovni udio.“ Dosadašnja druga i treća rečenica postaju četvrta i peta rečenica.
U stavku 3. iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: „Javni bilježnik mora na popisu potvrditi i da stjecatelj poslovnog udjela nije upisan u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona.“.
Članak 27.
U članku 411. stavku 2. iza riječi „prijava za upis,“ dodaju se riječi „kojoj je priložena izjava navedena u čanku 410. stavku 2. drugoj i trećoj rečenici ovoga Zakona.“.
Članak 28.
U članku 412. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi.
„(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem punomoćnika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.“.
Članak 29.
U članku 423. stavku 1. dodaju se četvrta i peta rečenica koje glase: „Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave, a kada je to primjenjivo i predsjednik nadzornog odbora, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.
Članak 30.
U članku 434. stavku 2. točki 3. riječi „600.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „80.000,00 eura“.
Članak 31.
U članku 445. stavku 2. prva rečenica riječi „200,00 kuna“ zamjenjuju se riječju „10,00 eura“. Druga rečenica se briše. U trećoj rečenici riječi „1,00 kune“ zamjenjuju se riječima „1,00 eura“.
Članak 32.
U članku 604. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odgađanja po saznanju da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu redi upisa prestanka članstva te osobe u upravi. Ako udruženje ima samo jednog člana uprave ili su te okolnosti nastupile kod svih članova uprave, prijavu podnosi predsjednik nadzornog odbora udruženja, a ako udruženje nema nadzorni odbor, podnose je članovi udruženja. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo članstvo u upravi udruženja, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to članstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 33.
U članku 630. stavku 1. iza točke 6. dodaje se točka 6.a koja glasi:
„6.a ako poduzetnik, kad je to dužan učiniti, ne dostavi ugovor o tajnom društvu nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave (članak 148. stavak 5.)“.
U članku 630. stavku 1. točki 57. riječ „ulog“ zamjenjuje se riječima „poslovni udio.“ U točki 58. riječ „uloga“ zamjenjuje se riječima „poslovnog udjela“, a riječ „društvo“ zamjenjuje riječju „društvu“.
U stavku 2. riječi „50.000,00 kuna“ u prvoj i drugoj rečenici zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“. U drugoj rečenici riječi „7.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“.
U stavku 3. riječi „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“.
Članak 34.
U članku 631. stavku 2. riječi „7.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“, a riječi „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“.
U stavku 3. riječi „50.000,00 kuna“ na oba se mjesta zamjenjuju riječima „6.630,00 eura“, a riječi „7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“.
Članak 35.
U članku 632. stavku 1. riječi „3.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „390,00 eura“.
Članak 36.
Prilog 1., Prilog 2., Prilog 3., Prilog 4., Prilog 5. i Prilog 6. Zakona zamjenjuju se Prilogom 1., Prilogom 2., Prilogom 3., Prilogom 4., Prilogom 5. i Prilogom 6. koji su dio ovoga Zakona i čine sastavni dio Zakona.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
(1) Odredbe članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, članka 162.koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona, članka 163.koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona, članka 389.koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390.koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću upisana u sudskom registru prije dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ili za koja je prije tog dana registarskom sudu podnesena prijava za upis njihova osnivanja u taj registar.
(2) Dionička društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine dionice s odredbama članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa, ali ne kasnije od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve dionice društva. U postupku usklađenja dopušteno je zamijeniti dionice s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa i obrnuto.
(3) Društva s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele s odredbama članka 389. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390.koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, odnosno spajanja ili podjele poslovnih udjela, ali ne kasnije od tri godine od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve poslovne udjele društva.
(4) Odluku o usklađenju iz stavka 2. i 3. ovog zakona donosi glavna skupština odnosno skupština društva. Prilikom donošenja odluke ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma čak ni ako se on inače zakonom ili u društvu zahtijeva za donošenje odluke na glavnoj skupštini odnosno skupštini društva. Odluka se donosi običnom većinom, pa i kada se odlučuje da se dionice s nominalnim iznosom zamijene za dionice bez tog iznosa i obrnuto. U donošenju odluke na glavnoj skupštini sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, čak i ako je određeno da one inače ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini. Za valjanost odluke glavne skupštine ne traži se da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem. Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave.
(5) Pri preračunavanju postojećeg iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno poslovne udjele primijenit će se fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). Ako dionica nije uplaćena u cijelosti, odnosno ako poslovni udio nije uplaćen u cijelosti, obveza uplate preračunat će se uz primjenu istog tečaja i istih pravila o preračunavanju i zaokruživanju.
(6) Odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dionica odnosno nominalnih iznosa poslovnih udjela koji se dobiju preračunavanjem i zaokruživanjem iz stavka 5. ovoga članka Zakona, dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću povećat će ili smanjiti temeljni kapital u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela uskladili s odredbama članka 161.koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, članka 162.koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona odnosno članka 389.koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390.koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona.
(7) Ako se pri usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala i statutarne rezerve odnosno rezerve predviđene društvenim ugovorom i kada nije predviđeno da se mogu koristiti u tu svrhu, ostale rezerve iz dobiti i zadržana dobit društva te neraspoređena dobit poslovne godine. Te se rezerve i zadržana dobit mogu koristiti pri usklađenju bez ikakvog ograničenja. Vlastite dionice i vlastiti poslovni udjeli sudjeluju u usklađenju i odgovarajućem povećanju temeljnog kapitala.
(8) Ako se pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala. Na smanjenje se ne primjenjuje ograničenje iz članka 349. stavka 2. odnosno članka 465.b Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.). Iznos za koji je smanjen temeljni kapital ne smije se isplatiti dioničarima odnosno članovima društva niti se može koristiti za to da ih se oslobodi od uplate dionice odnosno poslovnog udjela. Dioničar odnosno član društva koji nije potpuno uplatio svoju dionicu odnosno poslovni udio, a uslijed smanjenja nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela bi se njegova obveza na uplatu ugasila ili umanjila, dužan je odgovarajući iznos za koji je obveza ugašena ili umanjena uplatiti društvu na ime uplate kao da je dionica odnosno poslovni udio izdan za veći iznos od dijela smanjenog temeljnog kapitala koji otpada na dionicu odnosno poslovni udio. Tako uplaćeni iznos evidentira se u rezervama kapitala.
(9) Provođenjem usklađenja nikome se ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Umanjenjem članskih prava ne smatra se smanjenje nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela, ako se time ne utječe na odnose između članova društva. Ako se pojedina prava iz dionica odnosno poslovnih udjela koji su djelomično uplaćeni određuju prema onome što je uplaćeno, ta prava pripadaju dioničarima odnosno članovima društva, dok ne uplate ono što im je preostalo, samo prema visini uplaćenog uvećano za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos dionice odnosno poslovnih udjela.
(10) Za dionička društva koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka u propisanome roku smatra se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.
(11) Za društva s ograničenom odgovornošću koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka u propisanome roku smatra se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.
(12) Za primjenu odredaba Zakona, statuta i društvenog ugovora u kojima je određen iznos temeljnog kapitala kao mjerilo za ostvarenje nekog prava ili za postojanje obveze da društvo ima neki organ ili o kojemu ovisi sastav tog organa u društvima iz stavka 1. ovog članka, dok ne provedu usklađenje, mjerodavan je fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.).
(13) Dionička društva koja su u statutu odredila iznose prema odredbama članka 167. stavka 3., članka 222.a stavka 3. točke 1. i članka 269. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.) dužna su, prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona, u statutu iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u statutu iskazani u kunama.
(14) Društva s ograničenom odgovornošću koja su u društvenim ugovorima odnosno izjavi o osnivanju odredila iznose rezervi predviđenih tim aktom dužna su prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona, u društvenom ugovoru odnosno izjavi o osnivanju iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u društvenom ugovornu odnosno izjavi o osnivanju iskazani u kunama.
Članak 38.
(1) Dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću čini prekršaj ako ne uskladi temeljni kapital i dionice, odnosno poslovne udjele s ovim zakonom izmijenjenim odredbama Zakona i registarskom sudu ne podnese prijavu za upis promjene u sudski registar u rokovima određenim ovim zakonom.
(2) Na prekršaj iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 630. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.).
Članak 39.
(1) Visina uloga komanditora upisana u sudskom registru u kunama, preračunava se na dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). Preračunati iznos registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti.
(2) Članovi komanditnog društva dužni su u roku od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uskladiti društveni ugovor tako da se iznosi uloga komanditora zaokruže na cijele brojeve eura, te podnijeti odgovarajuću prijavu registarskom sudu radi upisa izmjene društvenog ugovora i upisa iznosa uloga komanditora.
(3) Svi drugi iznosi koji su u kunama iskazani u društvenom ugovoru komanditnog društva, kao i svi iznosi koji su u društvenom ugovoru javnog trgovačkog društva, tajnog društva i gospodarskog interesnog udruženja iskazani u kunama preračunat će se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.).
Članak 40.
Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s odredbama ovog zakona u vezi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj registarski sud provest će bez naknade.
Članak 41.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 34/22.) u članku 32. stavku 2. brojevi i riječ „1. kolovoza 2023.“ zamjenjuje se brojevima i riječi „1. siječnja 2023.“.
Članak 42.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 1., do 4., 8. do 10., 12., 14., 15., 22., 26., 27., 29. i 32. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023. te članaka 5. do 7., 11., 13., 16. do 21., 23. do 25., 30., 31., 33. do 40. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
PRILOG 1. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Zapisnik o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom
broj iz upisnika javnog bilježnika
U ................................. dana ...................... (slovima: ..............................)
U moj javnobilježnički ured pristupio/pristupila je ........................ te je dao/dala
Izjavu o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.
1. Ja, ......................................, ovom Izjavom osnivam jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću pod tvrtkom ..............................
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske,ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora ovog trgovačkog društva.
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.“
Potpis direktora:
_____________________
Uvjerio sam se da je stranka sposobna i ovlaštena za davanje ove izjave, objasnio sam joj smisao i posljedice njezina davanja te se uvjerio u njezinu pravu i ozbiljnu volju. Potvrđujem, ujedno, da je ovaj javnobilježnički zapisnik pročitan stranki.
Otpravak ovog akta izdan je za osnivača, društvo i za trgovački sud.
Javnobilježnička pristojba utvrđena na temelju TB _. i ZJP u iznosu od __ eur.
Javnobilježnička nagrada utvrđena na temelju članka__. PPJT u iznosu od ___ eur + PDV.
kojem je sjedište u ...................................................................................
2. Temeljni kapital društva je ................................... euro/a (slovima: ....................................................................................................... euro/a).
3. Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate poslovnih udjela kako slijedi:
1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
4. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
5. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a ).
Preuzeti poslovni udjeli uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
4. Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
5. Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.
6. Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Osnivači društva izjavili su da ovime donose i odluku kojom se utvrđuje predmet poslovanja, imenuje član uprave te određuje poslovna adresa društva:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske,ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora ovog trgovačkog društva.
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.“
Potpis direktora:
_________________
Uvjerio sam se da su stranke sposobne i ovlaštene za sklapanje ovog društvenog ugovora, objasnio sam im smisao i posljedice njegova sklapanja te sam se uvjerio u njihovu pravu i ozbiljnu volju. Potvrđujem, ujedno, da je ovaj javnobilježnički zapisnik pročitan strankama.
Otpravak ovog zapisnika izdan je za svakog osnivača, društvo i za trgovački sud.
Javnobilježnička pristojba utvrđena na temelju TB _. i ZJP u iznosu od __ eur.
Javnobilježnička nagrada utvrđena na temelju članka__. PPJT u iznosu od ___ eur + PDV.
Obrazac popunjava javni bilježnik u skladu s važećim propisima, ispuštajući nepotrebne podatke.
PRILOG 3. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac izjave o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
Ja, _____________________, kao osnivač i jedini član Društva, ovom izjavom osnivam jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: Društvo) i usvajam temeljni ustrojbeni akt toga Društva u sadržaju koji slijedi:
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
IZJAVA O OSNIVANJU JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dade i obrazloženje odabrane tvrtke).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ................................... euro/a (slovima: ....................................................................................................... euro/a).
(2) Osnivač društva preuzima obvezu uplate poslovnog udjela u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(3) Osnivač društva stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.
Članak 4.
Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:
Potpis:
____________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Za člana uprave društva imenuje se: ......................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: .....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:
Potpis:
____________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske,ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva
……………………………………………………………….
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
PRILOG 4. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac društvenog ugovora jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova (do pet) te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
4. _____________________________,
5. _____________________________,
(Napomena: moguće je upisati najmanje dva, a najviše pet članova. Za fizičku osobu upisuju se ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtka, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivači po svome izboru daju i obrazloženje odabrane tvrtke).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ......................... euro/a (slovima: .............
(2) Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate poslovnih udjela kako slijedi:
1. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a)
2. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a)
3. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: __________________ euro/a)
4. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a)
5. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a).
(3) Poslovni udjeli uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: Najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1,00 euro, a temeljni kapital odgovara zbroju nominalnih iznosa svih poslovnih udjela)
Članak 4.
Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
Članak 5.
Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.
(Napomena: Osnivači moraju izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Mjesto: ____________________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Za člana uprave društva imenuje se: .....................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: ...............................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske,ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva.
………………………………………………………………………………
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
PRILOG 5. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
Ja, _____________________, kao osnivač i jedini član Društva, ovom izjavom osnivam društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: Društvo) i usvajam temeljni ustrojbeni akt toga Društva u sadržaju koji slijedi:
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
IZJAVA O OSNIVANJU DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je .......................... euro/a (slovima: ................................................... euro/a).
(2) Osnivač društva preuzima obvezu uplate najmanje jedne četvrtine nominalnog iznosa poslovnog udjela u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(3) Osnivač društva stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.
(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 2.500,00 eur. Svaki veći iznos temeljnog kapitala mora biti višekratnik broja 10. Nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela odgovara iznosu temeljnog kapitala).
Članak 4.
(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.
(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
ILI (ako uprava ima više članova)
Članak 4.
(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.
(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.
(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.
(Napomena: putem elektroničke platforme osnivaču se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj se uprava sastoji od više članova. U potonjem slučaju osnivač prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuje način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura).
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:
Potpis:
____________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ....................................................................................., a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se ......................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: .....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
____________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske,ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva
………………………………………………………………………………..
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
PRILOG 6. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj. U elektronički obrazac unose se podaci o najmanje dva osnivača – člana društva)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ___________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ........................ euro/a (slovima: ................................................................................euro/a).
(2) Osnivači društva preuzimaju poslovne udjele u društvu i time preuzimaju obvezu odgovarajuće uplate kako slijedi:
1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a).
(3) Za preuzete poslovne udjele uplaćuje se najmanje jedna četvrtina nominalnog iznosa poslovnog udjela u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 2.500,00 eur, a najniži nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela je 10,00 eur, s tim da svaki veći iznos temeljnog kapitala i veći nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela moraju biti višekratnik broja 10. Iznos temeljnog kapitala odgovara zbroju nominalnih iznosa svih poslovnih udjela).
Članak 4.
(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.
(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
ILI (ako uprava ima više članova)
Članak 4.
(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.
(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.
(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.
(Napomena: putem elektroničke platforme osnivačima se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj upravu čini više članova. U potonjem slučaju osnivači prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuju način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina)
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura).
Mjesto: ____________________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ..........................................................................................................................................,
a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske,ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva
…………………………………………………………………………………..
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
________________
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prokuru. Ukoliko bi se na strani prokuriste pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile osobi da se da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po sili zakona, dok je trgovac koji je dao prokuru dužan bez odlaganja dužan isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka upisa prokure.
Uz članak 2.
Ovim člankom se onemogućuje da članstvo u društvu stekne osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca. Također, određuje se da članska prava miruju za one članove društva kojima su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca. Nadalje, određuje se da će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirati i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom te o istome obavijestiti Društvo.
Uz članak 3.
Ovom odredbom se određuje da se pravila u vezi sprečavanja osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koje su pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca da se koriste članskim pravima u društvu odnosno da steknu članstvo u društvu odnose i na članstvo u tajnom društvu.
Uz članak 4.
Ovim člankom se propisuje da osnivač društva ne može biti osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca.
Uz članak 5.
Ovom odredbom se usklađuje valuta temeljnog kapitala i dionica.
Uz članak 6.
Ovim člankom se usklađuje najniži iznos i valuta temeljnog kapitala dioničkog društva. Kod vrijednosti dionica i udjela, temeljnog kapitala ovim Zakonom je propisana obvezna primjena višekratnika 100, što znači da dionice i udjeli (i temeljni kapital) moraju biti djeljivi sa 100, bez ostatka.
Uz članak 7.
Ovom odredbom se usklađuje najniži nominalni iznos dionice te se određuje da nominalni iznosi dionica moraju biti izraženi cijelim brojem na način da svaka dionica mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 8.
Ovim člankom se kao obavezan sadržaj javnog poziva za upis dionica (prospekta) uvodi napomena da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.
Uz članak 9.
Ovom odredbom se propisuje da se dionice ne smiju rasporediti osobama koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom te postupak provjere navedenih podataka.
Uz članak 10.
Osim dosadašnjih zapreka za članstvo u upravi društva ovim člankom se dodaje da član uprave ne može biti niti osoba koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca i financiranja terorizma iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja te osobama kojima je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom
Uz članak 11.
Ovim člankom se usklađuje visina praga temeljnog kapitala kojim se određuje najveći broj članova nadzornog odbora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 12.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u nadzornom odboru, ukoliko bi se na strani člana nadzornog odbora pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u nadzornom odboru društva.
Uz članak 13.
Ovom odredbom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za opoziv članova nadzornog odbora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 14.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u upravnom odboru, ukoliko bi se na strani člana upravnog odbora pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravnom odboru društva.
Uz članak 15.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak svojstva izvršnog direktora, ukoliko bi se na strani člana upravnog odbora pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravnom odboru društva.
Uz članak 16.
Ovim člankom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje zahtjeva za imenovanje posebnih zastupnika društva u vezi postavljanja zahtjeva dioničara za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. Zakona. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 17.
Ovom odredbom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje prijedloga sudu radi promjene imenovanog posebnog revizora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 18.
Ovom odredbom se usklađuje vrijednost predmeta spora.
Uz članak 19.
Ovim člankom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za podnošenje tužbe za pobijanje odluke o upotrebi dobiti. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 20.
Ovom odredbom se usklađuje vrijednost najmanjeg iznosa temeljnog kapitala u vezi upisa u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 21.
Ovim člankom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za imenovanje ili opoziv likvidatora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 22.
Ovom odredbom se određuje da se pravila u vezi sprečavanja osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koje su pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca da se koriste članskim pravima u društvu odnosno da steknu članstvo u društvu odnose i na članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću.
Uz članak 23.
Ovim člankom se usklađuje najniži iznos i valuta temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću. Iznos temeljnog kapitala i poslovnog udjela mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 24.
Ovom odredbom se mijenja naslov odredbe, vrijednost i valuta najmanjeg nominalnog iznosa poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću. Iznos poslovnog udjela mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 25.
Ovim člankom se mijenja vrijednost i valuta najmanjeg nominalnog iznosa poslovnog udjela u jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću.
Uz članak 26.
Ovom odredbom se određuje da se prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže izjava stjecatelja poslovnog udjela da nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Također, uvedena je obveza javnog bilježnika da na popisu potvrdi da stjecatelj nije upisan u evidenciju iz članka 68. stavka 5. Zakona.
Uz članak 27.
Ovom odredbom se predmnijeva o obavljenom upisu u knjizi dionica osim prispijeća prijave za upis veže uz dostavu izjave iz članka 410. stavku 2. Zakona.
Uz članak 28.
Dodaje se novi stavak kojim se propisuje da, sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem punomoćnika, punomoćnik mora imati posebnu punomoć za sklapanje takvog pravnog posla te potpis punomoćnika mora biti ovjeren po javnom bilježniku.
Uz članak 29.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u upravi društva, ukoliko bi se na strani člana uprave pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravi društva.
Uz članak 30.
Ovom odredbom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja uvjetuje osnivanje nadzornog odbora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 31.
Ovim člankom se mijenja visina nominalnog iznosa poslovnog udjela koja daje pravo glasa na skupštini društva. Iznos poslovnog udjela mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Uz članak 32.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u upravi gospodarskog interesnog udruženja, ukoliko bi se na strani člana uprave pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravi društva. Ako uprava ima samo jednog člana prijavu će podnijeti predsjednik nadzornog odbora, a ako udruženje nema nadzorni odbor onda članovi udruženja.
Uz članak 33.
Ovom odredbom se usklađuje terminologija i visina novčanih kazni za prekršaje.
Uz članak 34.
Ovim člankom se usklađuje visina novčanih kazni za prekršaje.
Uz članak 35.
Ovom odredbom se usklađuje visina novčanih kazni registarskog suda.
Uz članak 36.
Ovim člankom se Prilozi Zakona usklađuju radi uvođenja eura.
Uz članak 37.
Ovom odredbom se propisuje postupak i rokovi za usklađivanja temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela u društvima kapitala. Odredbom je propisano načelo da se provođenjem usklađenja nikome ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi član društva prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Također, propisuje se da će se smatrati da je nastupio razlog za prestanak društva za ona društva kapitala koja ne postupe u skladu sa pravilima o usklađivanju.
Uz članak 38.
Ovom odredbom se utvrđuje prekršajna odgovornost za društva kapitala koja u rokovima određenim ovim zakonom ne usklade temeljni kapital i dionice, odnosno poslovne udjele i registarskom sudu ne podnesu prijavu za upis promjene u sudski registar
Uz članak 39.
Ovim člankom se uređuju pravila preračunavanja visine uloga komanditora i postupak upisa u sudski registar. Također, uređuje se način preračunavanja kunskih iznosa u društvenom ugovoru komanditnog društva, javnog trgovačkog društva, tajnog društva i gospodarskog interesnog udruženja.
Uz članak 40.
Ovom odredbom se određuje da će se upis svih promjena u sudskom registru radi usklađenja s uvođenjem eura provesti bez naknade.
Uz članak 41.
Ovim člankom se rok za ustrojavanje evidencije iz članka 239. Zakona skraćuje do 1. siječnja 2023.
Uz članak 42.
Ovom odredbom se propisuje stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Prokurist
Članak 45. (NN 34/22)
(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(2) Prokurist ne može biti osoba koja zbog razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. ovoga Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.
(3) Prokura se ne može dati pravnoj osobi.
Pojam javnoga trgovačkoga društva
Članak 68.
(1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.
(2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.
Pojam tajnoga društva
Članak 148.
(1) Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.
(2) Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga člana može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.
(3) Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana.
(4) Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva.
(5) Ako je javni bilježnik sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri ugovora iz stavka 1. ovoga članka, dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika. Ako u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri nije sudjelovao javni bilježnik, poduzetnik je dužan ugovor iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.
Osnivači
Članak 160.
(1) Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.
(2) Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.
Temeljni kapital
Članak 161.
Temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa, moraju glasiti na nominalne iznose izražene u kunama.
Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala
Članak 162.
Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.
Najniži nominalni iznos dionica
Članak 163.
(1) Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.
(2) Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.
(3) Ništetna je dionica čiji je nominalni iznos manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.
(4) Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna.
(5) Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 3. ovoga članka.
(6) Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.
(7) Dionica je nedjeljiva.
Javni poziv za upis dionica
Članak 196.
(1) Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati:
1. tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva,
2. iznos temeljnoga kapitala društva,
3. broj i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov nominalni iznos, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj i iznos za koji se izdaju te broj i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica,
4. dan kada je usvojen statut,
5. ime i prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište a za fizičke osobe i osobni identifikacijski broj osnivača,
6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji,
7. vrijeme početka i kraja upisa,
8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada društvo ne prijavi za upis u sudski registar,
9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedice ako se to pravodobno ne učini,
10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari, troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama,
11. način sazivanja osnivačke skupštine,
12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva.
(2) Ništetan je javni poziv koji ne sadržava sve podatke iz stavka 1. ovoga članka ili koji ograničava obvezu upisnika osim ograničenja iz stavka 1. točke 8. ovoga članka. Upisnik se ne može pozivati na to da ga upis ne obvezuje ili da je ništetan, ako je društvo upisano u sudski registar, a on je glasovao na osnivačkoj skupštini ili je kasnije kao dioničar ostvarivao pravo u društvu ili ispunjavao obvezu prema društvu. Prema društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za upis dionica.
Raspoređivanje upisanih dionica
Članak 201.
(1) Ako upis dionica uspije, osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je određen prospektom rasporediti dionice upisnicima. Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje neki od osnivača zna da nisu sposobni za plaćanje.
(2) U slučaju iz članka 199. stavka 2. ovoga Zakona dionice treba rasporediti u roku od mjesec dana po proteku roka koji je bio u prospektu naznačen za upis dionica.
(3) Svaki upisnik dionica ima kod kreditne institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojega je vidljivo koliko je dionica i kojeg roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno pojedinom upisniku. U popisu mora se upisnicima kojima nije raspoređena nijedna dionica ili im nisu raspoređene sve dionice koje su upisali dati naputak da podignu previše uplaćene iznose.
Sastav uprave
Članak 239.
(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:
1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili
2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka
3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana
4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovoga članka.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka.
Broj članova nadzornog odbora
Članak 254.
(1) Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan.
(2) Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društava s temeljnim kapitalom:
– do 12.000.000,00 kuna, 9 članova,
– do 80.000.000,00 kuna, 15 članova,
– preko 80.000.000,00 kuna, 21 član.
Tko može biti član nadzornog odbora
Članak 255.
(1) Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.
(2) Članom nadzornog odbora ne može biti:
1. član uprave društva,
2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava,
3. član uprave odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,
4. član uprave odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva,
5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.
(4) U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.
Opoziv članova nadzornog odbora od strane suda
Članak 260.
Sud će na zahtjev nadzornog odbora ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna tog kapitala opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Ako se radi o članu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnoga kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna tog kapitala.
Sastav upravnog odbora
Članak 272.b
(1) Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Statutom se može odrediti da upravni odbor ima više članova. Kad je zakonom određeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, to vrijedi i za predstavnika radnika u upravnom odboru. Za određenje broja članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 254. ovoga Zakona.
(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona s time da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor.
Izvršni direktori
Članak 272.l
(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba druge rečenice članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora.
(2) Izvršni direktori vode poslove društva. Ako je imenovano više izvršnih direktora, oni su ovlašteni voditi poslove društva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora kojeg donese upravni odbor može se odrediti i drukčiji način vođenja poslova. Ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Izvršni direktori obvezni su registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ovim Zakonom propisano za članove uprave društva.
(3) Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ovim Zakonom propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije određeno što drugo. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 242. ovoga Zakona.
(4) Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.
(5) Ima li društvo više izvršnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu osim ako to statutom nije stavljeno u nadležnost upravnog odbora ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje. Izvršni direktori usvajaju poslovnik o radu samo jednoglasno donesenom odlukom.
(6) Ako se statutom ne odredi što drugo, upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora. Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.
(7) Ne odredi li se statutom ili poslovnikom o radu što drugo, izvršni direktori su dužni izvješćivati upravni odbor u skladu s odredbama članka 250. i pripremiti izvješća iz članka 250.a i 250.b ovoga Zakona.
(8) Na izvršne direktore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 244.a, 247. do 249. ovoga Zakona.
(9) Na dužnu pozornost i odgovornost izvršnih direktora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona.
(10) Propisi o izvršnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.
Obveza postavljanja zahtjeva
Članak 273.a
(1) Društvo mora postaviti samo zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. ovoga Zakona ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije zaključenja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti u roku od šest mjeseci od dana održavanja glavne skupštine.
(2) Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva onako kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka, sud iz članka 40. ovoga Zakona može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 8.000.000,00 kuna imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.
(3) Ako društvo ne postavi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je tamo naveden, sud iz članka 40. ovoga Zakona će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva ili najmanje njegov iznos od 4.000.000,00 kuna imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.
(4) Zahtijeva li manjina dioničara iz prethodnih stavaka ovoga članka da se postavi zahtjev prema osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.
Imenovanje posebnih revizora
Članak 298.
(1) Radi ispitivanja radnji koje su provedene u osnivanju društva, ispitivanja vođenja poslova društva te mjera poduzetih za povećanje ili smanjenje temeljnoga kapitala društva, glavna skupština može običnom većinom glasova imenovati posebne revizore društva. U glasovanju o imenovanju posebnih revizora ne može u svoje ni u tuđe ime sudjelovati član uprave, odnosno izvršni direktor, te član nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu rada nekoga člana tih organa ili je u vezi s pokretanjem sudskog spora između društva i nekoga od tih osoba. Član uprave i nadzornog odbora ne može tada ostvarivati pravo glasa ni putem neke druge osobe.
(2) Odbije li glavna skupština imenovati posebne revizore, učinit će to sud na prijedlog dioničara koji zajedno imaju dionice koje čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ako postoji opravdana sumnja u to da su pri osnivanju društva učinjene nepravilnosti ili da su grubo povrijeđeni zakon, odnosno statut. Podnositelji prijedloga moraju pohraniti u društvu, kod javnog bilježnika ili kod financijske institucije koja se bavi čuvanjem vrijednosnih papira isprave o dionicama, ako ih je društvo izdalo, za vrijeme dok se ne odluči o njihovu prijedlogu i učiniti vjerodostojnim da su najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine bili dioničari društva.
(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka mora se podnijeti sudu u roku od 15 dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je odbijen prijedlog da se imenuju posebni revizori.
(4) Za posebnog revizora može se imenovati samo osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenog revizora i bavi se tim poslom.
(5) Ako glavna skupština imenuje posebnog revizora, sud će na prijedlog dioničara čije se dionice odnose na najmanje deseti dio temeljnog kapitala društva ili najmanje na 8.000.000,00 kuna tog kapitala umjesto njega imenovati drugog revizora ako se razlog za to nalazi u osobi revizora kojeg je imenovala glavna skupština, osobito ako imenovani revizor nema potrebna stručna znanja za obavljanje revizije, ako je prezauzet ili postoje sumnje u njegovu pouzdanost. Prijedlog se mora postaviti u roku od četrnaest dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je donesena odluka o imenovanju revizora. Prije donošenja odluke sud treba saslušati revizora kojeg je imenovala glavna skupština.
Vrijednost predmeta spora
Članak 363.a
(1) Za određivanje vrijednosti predmeta spora mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi.
(2) Ako je tužitelj vrijednost predmeta spora očito previše visoko ili previše nisko naznačio, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, rješenjem protiv kojeg nema posebne žalbe odrediti vrijednost predmeta spora.
(3) Sud određuje vrijednost predmeta spora uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, posebice značenje stvari za stranke ili to čini po slobodnoj procjeni. Ta vrijednost smije biti veća od desetine iznosa temeljnog kapitala društva ili, ako ta desetina iznosi više od 4.000.000,00 kuna, više od tog iznosa samo ako valja uzeti da je značenje stvari za stranke veće.
(4) Učini li neka od stranaka u sporu vjerojatnim da bi određivanje vrijednosti predmeta spora na način kako je to propisano u stavcima 1. i 3. ovoga članka moglo značajnije ugroziti njeno gospodarsko stanje, sud može na njen zahtjev odrediti da snosi troškove spora u dijelu primjerenom tome stanju. To ima za posljedicu da stranka u čiju je korist sud odredio da snosi samo dio troškova spora u tome dijelu podmiruje i troškove njenog zastupanja u sporu te nadoknađuje protivniku troškove koji na nju otpadnu s obzirom na uspjeh u sporu ili koje preuzme. Ako izvansudski troškovi padnu na teret protivnika ili ih on preuzme, odvjetnik stranke u čiju korist je sud odredio da plati samo dio troškova spora može svoju naknadu ostvariti od protivne stranke odmjerenu po vrijednosti spora koja vrijedi za tu protivnu stranku.
(5) Zahtjev za odmjeravanjem troškova spora iz stavka 4. ovoga članka može se postaviti prije početka rasprave o glavnoj stvari, a nakon toga samo ako sud povisi već prihvaćenu ili utvrđenu vrijednost predmeta spora. Prije odlučivanja o zahtjevu sud mora saslušati drugu stranu u sporu.
Pobijanje odluke o upotrebi dobiti
Članak 365.
(1) Osim iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka glavne skupštine, odluka o upotrebi dobiti društva može se pobijati i ako se njome, premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom, odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje.
(2) Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor.
Upis u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti
Članak 366.a
(1) Ako se tužbom traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine društva o povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala, izdavanju obveznica, poduzetničkom ugovoru, priključenju društva budućem glavnom društvu, prijenosu dionica manjinskih dioničara i u slučajevima kada tužba kojom se traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine po ovom Zakonu nije dopuštena, parnični sud može na prijedlog društva rješenjem dopustiti da se odluka upiše u sudski registar i da njezin nedostatak ne utječe na učinak upisa. Činjenice na temelju kojih se može donijeti rješenje treba učiniti vjerojatnima.
(2) Sud smije donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako:
1. tužba nije dopuštena ili očigledno nije osnovana, ili
2. tužitelj u roku od tjedan dana od kada mu je dostavljen prijedlog društva ispravama ili potvrdom iz članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona ne dokaže da je u vrijeme objave poziva za glavnu skupštinu na kojoj je donesena pobijana odluka imao u društvu dionice na koje se odnosi najmanje 1.000 kuna temeljnog kapitala društva i da ih još ima, ili
3. po slobodnoj ocjeni suda treba dati prednost učinku odluke glavne skupštine odmah, jer znatna šteta za društvo i njegove dioničare preteže nad štetom tužitelja, osim ako je riječ o posebno teškoj povredi prava.
(3) Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka obvezuje registarski sud. Njegovo utvrđenje djeluje prema svakome. O prijedlogu sud mora odlučiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je postavljen. Odgađanje donošenja rješenja mora se opravdati posebnim rješenjem protiv kojeg se ne može uložiti žalba. U hitnom slučaju rješenje se može donijeti i bez održavanja rasprave. Protiv rješenja može se uložiti žalba u roku od tri dana od kada je dostavljeno stranci. Sud drugog stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.
(4) Pokaže li se tužba za pobijanje osnovanom, društvo koje je ishodilo rješenje iz stavka 1. ovoga članka dužno je tužitelju nadoknaditi štetu koja mu je pričinjena upisom odluke u sudski registar na temelju rješenja suda. Ne može se zahtijevati da se otkloni učinak upisa odluke u sudski registar.
Likvidatori
Članak 371.
(1) Likvidaciju provode članovi uprave, odnosno izvršni direktori kao likvidatori.
(2) Statutom ili odlukom glavne skupštine za likvidatore se mogu imenovati druge osobe. Na izbor likvidatora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Za likvidatora može se imenovati i pravna osoba.
(3) Na zahtjev nadzornog, odnosno upravnog odbora ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ili najmanje 4.000.000,00 kuna sud će, ako za to postoji važan razlog, imenovati ili opozvati likvidatore. Dioničari koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca imatelji dionica u društvu.
(4) Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.
(5) Glavna skupština može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud.
(6) Ako odlukom o prestanku društva nije drugačije određeno, na likvidatore se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i statuta o upravi društva.
Osnivači
Članak 386.
Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.
Temeljni kapital
Članak 389.
(1) Temeljni kapital društva mora biti izražen u kunama.
(2) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Ulozi za preuzete poslovne udjele
Članak 390.
(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
(3) Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu.
(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.
(5) Uloge se mora uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.
(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Prilikom uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
Članak 390.a
(1) Društvo koje ima najviše pet članova i jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi ovom Zakonu. Osim u pogledu toga ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju.
(2) Tvrtka društva iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječi, odnosno oznaku iz članka 13. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona.
(3) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose kuna.
(4) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu.
(5) Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:
1. za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva,
2. za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i
3. za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.
(6) Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.
(7) Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona, na društvo se više ne primjenjuju odredbe stavaka 3. do 6. ovoga članka s time da ono smije zadržati tvrtku iz stavka 2. ovoga članka. Na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona.
Knjiga poslovnih udjela
Članak 410.
(1) Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.
(2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva kojeg potpišu članovi uprave u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu. Uprava mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo.
(3) Ako je javni bilježnik sudjelovao u promjeni iz stavka 2. ovoga članka, dužan je bez odgađanja nakon što je ona učinjena, bez obzira na eventualne kasnije razloge njezine nevaljanosti, umjesto članova uprave potpisati popis članova društva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu i nadležnoj Poreznoj upravi prema sjedištu društva a jedan društvu. Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu.
(4) Članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. stavka 1., 5. i 6. te članka 430. ovoga Zakona za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu. Oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po zakonu bili dužni dati.
Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela
Članak 411.
(1) U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa članova društva kojeg registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutom popisu, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru. U korist onoga tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa dostavljen registarskom sudu kao točan, osim za stjecatelja poslovnog udjela kome je poznato ili mu zbog njegove grube nepažnje nije poznato da podatak nije točan. Stjecatelj ne može valjano steći poslovni udio s pouzdanjem u sadržaj popisa, ako podatak u pogledu poslovnog udjela koji se stječe nije točan, a od dostave registarskom sudu liste u kojoj je taj podatak pogrešno naveden nisu protekle tri godine, osim ako se netočnost popisa može pripisati ovlašteniku na udjelu.
(2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.
Raspolaganje poslovnim udjelom
Članak 412. (NN 40/19)
(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.
(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.
(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.
Imenovanje članova uprave
Članak 423.
(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja bi mu bila pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu.
(2) Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.
(3) Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.
(4) U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.
(5) Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.
(6) Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove. U pogledu naknade troškova i nagrade za rad privremenog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 245. stavka 3. ovoga Zakona.
Obveznost nadzornog odbora
Članak 434.
(1) Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.
(2) Društvo mora imati nadzorni odbor:
1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili
2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili
3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili
4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, ili
5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.
(3) Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.
(4) Uprava je dužna u slučaju iz stavka 2. točke 1., 4. i 5. ovoga članka s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 200 zaposlenih, dužna je to bez odgađanja priopćiti registarskome sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 200, to se mora registarskome sudu priopćiti bez odgađanja. U slučaju iz stavka 2. točke 4. ovoga članka uprave tamo spomenutih društava dužne su upravi društva na njen zahtjev bez odgađanja priopćiti tražene podatke.
Odlučivanje na skupštini
Članak 445.
(1) Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova.
(2) Svakih 200,00 kuna nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa. U društvu iz članka 390.a ovoga Zakona svaki iznos od 1,00 kune nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas dok se temeljni kapital društva ne poveća najmanje na iznos iz stavka 7. toga članka. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati potvrdu.
(3) U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnome stavku ovoga članka s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.
(4) Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju, ako društvenim ugovorom nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku, u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.
(5) Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.
(6) Nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva.
Vođenje poslova
Članak 604.
(1) Poslove udruženja vode jedna ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom članova. Članovima uprave ne mogu biti osobe koje po odredbama ovoga Zakona ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkoga društva.
(2) U ugovoru o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba jednoglasno donesenom odlukom svih članova, postavljaju se uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave i određuju njihove ovlasti.
(3) Ako nisu postavljeni uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave kako je to predviđeno stavkom 2. ovoga članka Zakona, članove uprave imenuje se i opoziva njihovo imenovanje jednoglasnom odlukom članova udruženja. Svaki član udruženja može tužbom podignutom kod suda iz članka 40. ovoga Zakona zatražiti da sud presudom opozove imenovanje člana uprave ako za to postoji važan razlog. Takav razlog naročito postoji ako član uprave grubo povrijedi svoju obvezu vođenja poslova udruženja ili postane nesposoban za uredno vođenje tih poslova.
(4) Uprava je dužna brinuti se o urednom vođenju poslovnih knjiga udruženja, izraditi godišnja financijska izvješća i pravodobno ih podnijeti članovima udruženja da o njima odluče.
Prekršaji trgovačkih društava
Članak 630.
(1) Prekršaj čini pravna osoba
1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)
2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru, odnosno na internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),
3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),
4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),
5 ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 8.),
6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),
7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),
8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega propisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),
9. ako izda dionice za iznos koji je manji od od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),
10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),
11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),
12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),
13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),
14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),
15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,
16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),
17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),
18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoje tražbine s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate uloga ili svoje tražbine s naslova uplate toga uloga prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),
19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),
20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),
21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),
22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,
23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,
24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,
25. ako u registar dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),
25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6. Zakona,
25.b ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),
26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,
27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,
28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,
29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),
30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),
30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),
30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),
31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,
32. ako nema nadzorni odbor, kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),
33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,
34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,
35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,
35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom (čl. 272.p),
35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,
36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim, odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,
37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),
38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),
39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona,
40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),
41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,
42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),
43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,
44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,
45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),
46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),
47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),
48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,
49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,
50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363. stavak 4., članak 384.a stavak 4.),
51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),
52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku "u likvidaciji" (članak 370. i 472.),
53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),
54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,
55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,
55.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),
56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,
57. ako ulog u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,
58. ako je iznos uplate uloga u društvo s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,
59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,
59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),
59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),
60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,
61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,
62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),
63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),
64. ako oduku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),
64.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),
65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),
66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),
67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482. stavak 1. i članak 486.),
68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),
69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),
70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),
71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.)
72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),
73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),
74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539. stavak 1.),
75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),
76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 582.),
77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),
78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Republici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),
79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),
80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),
81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Republici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),
82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se nepreoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,
85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,
86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,
87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,
88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.
(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 50.000,00 kuna. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 7.000,00 kuna a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
Prekršaji fizičkih osoba
Članak 631.
(1) Prekršaj čini onaj tko:
1.. kao dioničar ili kao zastupnik dioničara ne dade ili dade netočne podatke radi unošenja u popis dioničara iz članka 285. ovoga Zakona,
2. koristi dionice nekoga drugoga, iako nije ovlašten da ga zastupa, pa bez njegove suglasnosti ostvaruje prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
3. radi ostvarivanja prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva koristi dionice nekoga drugoga koje je u tu svrhu pribavio davanjem ili obećavanjem posebne koristi,
4. u svrhu iz točke 4. ovoga stavka dionice prenese nekome drugome uz davanje ili uz obećanje posebne koristi,
5. dionice nekoga drugoga koristi za to da bi osobno ili preko nekoga tko ga zastupa ostvario pravo glasa koje po odredbama članka 292. ovoga Zakona ne bi smio ostvariti,
6. prepusti drugome, kako bi ostvario pravo glasa, dionice za koje on ni osoba koju zastupa ne smije po odredbama članka 235., članka 237., članka 291. do 293., članka 298. stavka 1. ili članka 478. stavka 6. ovoga Zakona ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
7. zahtijeva da mu se dade neka posebna korist, dopusti da mu se ona obeća ili je primi kao naknadu za to da u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način,
8. ponudi, obeća ili dade neku posebnu korist za to da netko u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način ili
9. osim članova uprave, ne dostavi registarskom sudu ili društvu popis članova društva, kada je to po Zakonu dužan učiniti, ili to ne učini u propisanome roku ili dostavi popis koji ne sadrži propisane podatke ili propisanu potvrdu ili se njome ne potvrđuje istinito stanje ili popis ne potpiše (članak 410. stavak 3.),
10. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne obavijesti društvo jesu li dionice upisane u registar dionica njegove dionice (članak 226. stavak 3. četvrta rečenica),
11. nije ispravno, nije u potpunosti ili nije na vrijeme objavio transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona (članak 263.d stavak 1.),
12. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom i članak 297.c stavak 1. druga rečenica),
13. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2. i članak 297.c stavak 1. prva rečenica),
14. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne dostavi dokaz, odnosno pisanu potvrdu o dionicama (članak 297.c stavak 2.),
15. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi zahtjev društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3. prva rečenica),
16. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese, odnosno ne proslijedi informacije o identitetu dioničara dionice kojega pohranjuje (članak 297.d stavak 4.),
17. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.b stavaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 5. prva rečenica), i to: izvješće kako provodi politiku sudjelovanja (članak 291.b stavak 2.), izvješće kako su glasovali na glavnim skupštinama (članak 291.b stavak 3.) ili objašnjenje zašto nisu ispunili zahtjeve iz članka 291.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 4.),
18. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291. c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 3.), i to: informacije o tome u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja (članak 291.c stavak 1.), podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja (članak 291.c stavak 2. prva rečenica) ili objašnjenja zašto dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži podatke iz članka 291.c stavka 2. točaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 2. treća rečenica),
19. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.d stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.d stavak 3.),
20. je dao netočne, nepotpune, nepravodobne ili nije dao informacije klijentu o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje je poduzeo (članak 291.d stavak 4. ovoga Zakona),
21. isključi ili ograniči svoju odgovornost za štetu nastalu zbog povrede odredbi članka 292. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 9.),
22. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi potvrdu iz članka 274. stavka 1. treće rečenice ili članka 285. stavka 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 10.) (na snazi od 01.01.2021.).
(2) Za prekršaj iz točaka 1. do 9. prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 7.000,00 kuna, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 10. do 21. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do iznosa od 7000,00 kuna, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
Članak 632.
(1) Registarski sud će opomenuti članove uprave odnosno izvršne direktore ili likvidatore koji ne postupe po odredbama članka 230. stavka 5. druge rečenice, članka 236., članka 257., članka 299., članka 335. stvak 1., članka 363. stavka 4., članka 374. stavka 4., članka 376. stavka 1., članka 382. stavka 2., članka 410. stavka 3., članka 428. stavka 2., članka 434. stavka 4., članka 446., članka 452. stavka 3., članka 463. stavka 2., članka 481. stavka 3. druge i treće rečenice, članka 497. stavka 1., članka 517. stavka 2. i 4., članka 552. stavka 2. i članka 563. ovoga Zakona i zaprijetiti im plaćanjem novčane kazne ako u primjerenome roku ne postupe po opomeni. Pojedina izrečena novčana kazna ne može preći iznos od 3.000,00 kuna.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka registarski sud će kazniti onoga tko povrijedi obvezu da u roku propisanom ovim Zakonom tome sudu podnese prijavu ili preda propisane isprave.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.
Zakonom se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.
Potreba za izmjenama i dopunama Zakona vezana je uz Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana je Ugovorom o Europskoj uniji. Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti.
Upotreba eura kao jedinstvene valute u Ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća EU-a i to Uredbom Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredbom Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura i Uredbom Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.
U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.
Hrvatski Sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute (“Narodne novine”, broj 57/22.), a koji će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim određenih odredaba koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute, među ostalim, uređena su opća pravila za preračunavanje nominalne vrijednosti vrijednosnih papira (Glava V.). Odredbom članka 65. Zakona o uvođenju eura kao službene valute uređena su opća pravila preračunavanja temeljnog kapitala te nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira i drugih iskaza sudjelovanja u temeljnom kapitalu. Navedena odredba, među ostalim, određuje da su društva kapitala dužna preračunavanje temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno Zakonom.
Predmet izmjena i dopuna Zakona je usklađivanje normativnog okvira radi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmjene i dopune obuhvaćaju rješenja kojima se, među ostalim, mijenja:
- valuta temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela
- najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala, dionica i poslovnih udjela
- prag temeljnog kapitala kojim se određuje najveći broj članova nadzornog odbora
- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za opoziv članova nadzornog odbora
- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje zahtjeva za imenovanje posebnih zastupnika društva u vezi postavljanja zahtjeva za naknadu štete
- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje prijedloga sudu radi imenovanja ili opoziva likvidatora odnosno promjene imenovanog revizora
- visina temeljnog kapitala koja je potrebna za podnošenje tužbe za pobijanje odluke o upotrebi dobiti
- visina temeljnog kapitala koja uvjetuje osnivanje nadzornog odbora
- visina nominalnog iznosa poslovnog udjela koji daje pravo glasa na skupštini društva
- visina novčanih kazni.
Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.
Prijelaznim i završnim odredbama uređen je postupak usklađivanja temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela u društvima kapitala te pravila preračunavanja visine uloga komanditora kao i postupak upisa u sudski registar.
Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s uvođenjem eura registarski sud će provesti bez naknade.
Odbor stručnjaka (Vijeća Europe) za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: MONEYVAL) donio je Izvješće o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske koje je usvojeno na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021. godine.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 12. svibnja 2022. Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 56/22., dalje u tekstu: Akcijski plan) koji sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz citiranog Izvješća.
Radi sprječavanje zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe i s ciljem transparentnosti podataka o pravnim osobama potrebno je uvesti mehanizme koji će, među ostalim, osigurati provjeru svih podataka danih u fazi osnivanja pravne osobe te spriječiti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela pranje novca i financiranje terorizma da djeluju kao dioničari, udjeličari ili direktori, uvodeći zahtjev za provjeru kriminalne prošlosti tih osoba, uključujući provjeru ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provedbu ovoga Zakona planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2024., na razdjelu 109 - Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru redovnih aktivnosti pravosudnih tijela. Predviđena sredstava koja se odnose na prilagodbu aplikacije sudskog registra u vezi uvođenja eura u iznosu 264.000,00 kuna osigurana su u okviru glave 10905 Ministarstvo pravosuđa i uprave, na kapitalnom projektu K629169 Razvoj i održavanje informacijskog sustava, skupina računa 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u 2022. godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zbog drugih osobito opravdanih razloga. Naime, u skladu sa Akcijskim planom (točka 5.1.) rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona je IV. kvartal 2022. Također, odredbe koje se odnose na uvođenja eura trebaju stupiti na snagu najkasnije 1. siječnja 2023. Stoga se predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.) u članku 45. dodaje se stavak 4. koji glasi:„(4) Nastupe li na strani prokurista zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile da se osobi da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po zakonu. Trgovac koji je dao prokuru dužan je bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa prestanka prokure. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj dužnosti provest će upis prestanka prokure u sudskom registru te će o tome obavijestiti trgovca koji ju je dao.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 68. dodaju se stavci 3. do 6. koji glase:
„(3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.
(4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka Zakona, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kad društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka Zakona, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude.
(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.
(6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz prethodnog stavka ovoga članka Zakona osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
U članku 148. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Na članstvo u tajnom društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3.,4. i 6. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 160. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Osnivač društva ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Osnivač ne može biti ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 161. riječ „kunama“ zamjenjuje se riječju „eurima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
U članku 162. riječi „200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „25.000,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
U članku 163. stavku 2. riječi „10,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1,00 eura“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4)Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti izraženi cijelim brojem.”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 196. u stavku 1. iza točke 12. dodaje se nova točka koja glasi:
„13. napomenu da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
U članku 201. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Dionice se ne smiju rasporediti osobama koje u skladu s odredbom članka 160. stavak 2. ovoga Zakona ne mogu biti osnivači društva. Za to je mjerodavno stanje u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona. Osnivači su dužni zatražiti od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavijest vodi li se neki od upisnika dionica u evidenciji. Zatražena obavijest mora prispjeti osnivačima u roku od pet dana od postavljenog zahtjeva. Ne prime li osnivači u tom roku obavijest, smatra se da upisnici nisu zavedeni u evidenciji i da ne postoji zapreka da se dionice rasporede upisnicima.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 239. stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi, ili“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 254. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:
- do 1.500.000,00 eura, 9 članova,
- preko 1.500.000,00 eura do 10.000.000,00 eura, 15 članova,
- preko 10.000.000,00 eura, 21 član.”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
U članku 255. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju članci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
U članku 260. riječi „8.000.000,00 kuna” u prvoj i u trećoj rečenici zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
U članku 272.b stavku 2. dodaju se druga i treća rečenica koje glase: „Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po zakonu. Izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora, osim onih kojima je prestalo članstvo u upravom odboru, dužni su bez odgađanja po saznanja da je članu upravnog odbora prestalo članstvo u upravnom odboru podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravnom odboru. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo članstvo u upravnom odboru, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u tom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
U članku 272.l stavku 1. na kraju stavka dodaju se rečenice koje glase: „Svojstvo izvršnog direktora prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njenog svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
U članku 273.a stavku 2. riječi „8.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.
U stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
U članku 298. stavku 5. riječi „8.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „1.000.000,00 eura”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
U članku 363.a stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
U članku 365. stavku 2. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
U članku 366.a stavku 2. točki 2. riječi „1.000 kuna“ zamjenjuju se riječima „100,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
U članku 371. stavku 3. riječi „4.000.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima „500.000,00 eura”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
Članak 386. mijenja se i glasi:
„(1) Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.
(2) Na članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 23.
U članku 389. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Temeljni kapital društva i nominalni iznos poslovnog udjela moraju biti izraženi u eurima.“.
U stavku 2. riječi „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „2.500,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 24.
Naslov iznad članka 390. mijenja se i glasi: „ Uplata preuzetih poslovnih udjela “.
U članku 390. stavku 1. riječi „200,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10,00 eura“, a riječ „sto“ zamjenjuje se riječju „deset“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 25.
U članku 390.a stavku 3. u prvoj rečenici riječi „10,00 kuna“, zamjenjuje se riječima „1,00 euro“, a riječi „1,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1,00 euro“. U drugoj rečenici riječ „kuna“ zamjenjuje se riječju „eura“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječi „Ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „Preuzeti poslovni udjeli“. U drugoj rečenici riječi „ulozi za sve preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „svi poslovni udjeli“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
U članku 410. stavku 2. iza prve rečenice dodaju se dvije nove rečenice koje glase: „Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Izjava se može dati i u ugovoru kojim se prenosi poslovni udio.“ Dosadašnja druga i treća rečenica postaju četvrta i peta rečenica.
U stavku 3. iza druge rečenice dodaje se treća rečenica koja glasi: „Javni bilježnik mora na popisu potvrditi i da stjecatelj poslovnog udjela nije upisan u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 27.
U članku 411. stavku 2. iza riječi „prijava za upis,“ dodaju se riječi „kojoj je priložena izjava navedena u čanku 410. stavku 2. drugoj i trećoj rečenici ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 28.
U članku 412. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi.
„(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem punomoćnika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 29.
U članku 423. stavku 1. dodaju se četvrta i peta rečenica koje glase: „Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave, a kada je to primjenjivo i predsjednik nadzornog odbora, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 30.
U članku 434. stavku 2. točki 3. riječi „600.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „80.000,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 31.
U članku 445. stavku 2. prva rečenica riječi „200,00 kuna“ zamjenjuju se riječju „10,00 eura“. Druga rečenica se briše. U trećoj rečenici riječi „1,00 kune“ zamjenjuju se riječima „1,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 32.
U članku 604. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odgađanja po saznanju da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu redi upisa prestanka članstva te osobe u upravi. Ako udruženje ima samo jednog člana uprave ili su te okolnosti nastupile kod svih članova uprave, prijavu podnosi predsjednik nadzornog odbora udruženja, a ako udruženje nema nadzorni odbor, podnose je članovi udruženja. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo članstvo u upravi udruženja, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to članstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 33.
U članku 630. stavku 1. iza točke 6. dodaje se točka 6.a koja glasi:
„6.a ako poduzetnik, kad je to dužan učiniti, ne dostavi ugovor o tajnom društvu nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave (članak 148. stavak 5.)“.
U članku 630. stavku 1. točki 57. riječ „ulog“ zamjenjuje se riječima „poslovni udio.“ U točki 58. riječ „uloga“ zamjenjuje se riječima „poslovnog udjela“, a riječ „društvo“ zamjenjuje riječju „društvu“.
U stavku 2. riječi „50.000,00 kuna“ u prvoj i drugoj rečenici zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“. U drugoj rečenici riječi „7.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“.
U stavku 3. riječi „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 34.
U članku 631. stavku 2. riječi „7.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“, a riječi „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „6.630,00 eura“.
U stavku 3. riječi „50.000,00 kuna“ na oba se mjesta zamjenjuju riječima „6.630,00 eura“, a riječi „7000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „920,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 35.
U članku 632. stavku 1. riječi „3.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „390,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 36.
Prilog 1., Prilog 2., Prilog 3., Prilog 4., Prilog 5. i Prilog 6. Zakona zamjenjuju se Prilogom 1., Prilogom 2., Prilogom 3., Prilogom 4., Prilogom 5. i Prilogom 6. koji su dio ovoga Zakona i čine sastavni dio Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 37.
(1) Odredbe članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona , članka 162. koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona, članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona, članka 389. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću upisana u sudskom registru prije dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ili za koja je prije tog dana registarskom sudu podnesena prijava za upis njihova osnivanja u taj registar.
(2) Dionička društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine dionice s odredbama članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa, ali ne kasnije od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve dionice društva. U postupku usklađenja dopušteno je zamijeniti dionice s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa i obrnuto.
(3) Društva s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele s odredbama članka 389. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, odnosno spajanja ili podjele poslovnih udjela, ali ne kasnije od tri godine od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve poslovne udjele društva.
(4) Odluku o usklađenju iz stavka 2. i 3. ovog zakona donosi glavna skupština odnosno skupština društva. Prilikom donošenja odluke ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma čak ni ako se on inače zakonom ili u društvu zahtijeva za donošenje odluke na glavnoj skupštini odnosno skupštini društva. Odluka se donosi običnom većinom, pa i kada se odlučuje da se dionice s nominalnim iznosom zamijene za dionice bez tog iznosa i obrnuto. U donošenju odluke na glavnoj skupštini sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, čak i ako je određeno da one inače ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini. Za valjanost odluke glavne skupštine ne traži se da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem. Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave.
(5) Pri preračunavanju postojećeg iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno poslovne udjele primijenit će se fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). Ako dionica nije uplaćena u cijelosti, odnosno ako poslovni udio nije uplaćen u cijelosti, obveza uplate preračunat će se uz primjenu istog tečaja i istih pravila o preračunavanju i zaokruživanju.
(6) Odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dionica odnosno nominalnih iznosa poslovnih udjela koji se dobiju preračunavanjem i zaokruživanjem iz stavka 5. ovoga članka Zakona, dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću povećat će ili smanjiti temeljni kapital u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela uskladili s odredbama članka 161. koji je izmijenjen člankom 5. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona odnosno članka 389. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 24. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 31. ovoga Zakona.
(7) Ako se pri usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala i statutarne rezerve odnosno rezerve predviđene društvenim ugovorom i kada nije predviđeno da se mogu koristiti u tu svrhu, ostale rezerve iz dobiti i zadržana dobit društva te neraspoređena dobit poslovne godine. Te se rezerve i zadržana dobit mogu koristiti pri usklađenju bez ikakvog ograničenja. Vlastite dionice i vlastiti poslovni udjeli sudjeluju u usklađenju i odgovarajućem povećanju temeljnog kapitala.
(8) Ako se pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala. Na smanjenje se ne primjenjuje ograničenje iz članka 349. stavka 2. odnosno članka 465.b Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.). Iznos za koji je smanjen temeljni kapital ne smije se isplatiti dioničarima odnosno članovima društva niti se može koristiti za to da ih se oslobodi od uplate dionice odnosno poslovnog udjela. Dioničar odnosno član društva koji nije potpuno uplatio svoju dionicu odnosno poslovni udio, a uslijed smanjenja nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela bi se njegova obveza na uplatu ugasila ili umanjila, dužan je odgovarajući iznos za koji je obveza ugašena ili umanjena uplatiti društvu na ime uplate kao da je dionica odnosno poslovni udio izdan za veći iznos od dijela smanjenog temeljnog kapitala koji otpada na dionicu odnosno poslovni udio. Tako uplaćeni iznos evidentira se u rezervama kapitala.
(9) Provođenjem usklađenja nikome se ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Umanjenjem članskih prava ne smatra se smanjenje nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela, ako se time ne utječe na odnose između članova društva. Ako se pojedina prava iz dionica odnosno poslovnih udjela koji su djelomično uplaćeni određuju prema onome što je uplaćeno, ta prava pripadaju dioničarima odnosno članovima društva, dok ne uplate ono što im je preostalo, samo prema visini uplaćenog uvećano za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos dionice odnosno poslovnih udjela.
(10) Za dionička društva koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka u propisanome roku smatra se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.
(11) Za društva s ograničenom odgovornošću koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka u propisanome roku smatra se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.
(12) Za primjenu odredaba Zakona, statuta i društvenog ugovora u kojima je određen iznos temeljnog kapitala kao mjerilo za ostvarenje nekog prava ili za postojanje obveze da društvo ima neki organ ili o kojemu ovisi sastav tog organa u društvima iz stavka 1. ovog članka, dok ne provedu usklađenje, mjerodavan je fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.).
(13) Dionička društva koja su u statutu odredila iznose prema odredbama članka 167. stavka 3., članka 222.a stavka 3. točke 1. i članka 269. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.) dužna su, prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona, u statutu iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u statutu iskazani u kunama.
(14) Društva s ograničenom odgovornošću koja su u društvenim ugovorima odnosno izjavi o osnivanju odredila iznose rezervi predviđenih tim aktom dužna su prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona, u društvenom ugovoru odnosno izjavi o osnivanju iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u društvenom ugovornu odnosno izjavi o osnivanju iskazani u kunama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 38.
(1) Dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću čini prekršaj ako ne uskladi temeljni kapital i dionice, odnosno poslovne udjele s ovim zakonom izmijenjenim odredbama Zakona i registarskom sudu ne podnese prijavu za upis promjene u sudski registar u rokovima određenim ovim zakonom.
(2) Na prekršaj iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 630. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 39.
(1) Visina uloga komanditora upisana u sudskom registru u kunama, preračunava se na dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.). Preračunati iznos registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti.
(2) Članovi komanditnog društva dužni su u roku od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uskladiti društveni ugovor tako da se iznosi uloga komanditora zaokruže na cijele brojeve eura, te podnijeti odgovarajuću prijavu registarskom sudu radi upisa izmjene društvenog ugovora i upisa iznosa uloga komanditora.
(3) Svi drugi iznosi koji su u kunama iskazani u društvenom ugovoru komanditnog društva, kao i svi iznosi koji su u društvenom ugovoru javnog trgovačkog društva, tajnog društva i gospodarskog interesnog udruženja iskazani u kunama preračunat će se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 40.
Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s odredbama ovog zakona u vezi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj registarski sud provest će bez naknade.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 41.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 34/22.) u članku 32. stavku 2. brojevi i riječ „1. kolovoza 2023.“ zamjenjuje se brojevima i riječi „1. siječnja 2023.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 42.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 1., do 4., 8. do 10., 12., 14., 15., 22., 26., 27., 29. i 32. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023. te članaka 5. do 7., 11., 13., 16. do 21., 23. do 25., 30., 31., 33. do 40. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 1. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Zapisnik o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom
broj iz upisnika javnog bilježnika
U ................................. dana ...................... (slovima: ..............................)
U moj javnobilježnički ured pristupio/pristupila je ........................ te je dao/dala
Izjavu o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.
1. Ja, ......................................, ovom Izjavom osnivam jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću pod tvrtkom ..............................
skraćena tvrtka: ......................................................................................
kojem je sjedište u ..................................................................................
2. Temeljni kapital društva je ....................... euro/a (slovima: ............... euro/a).
Osnivač društva preuzima obvezu uplate poslovnog udjela u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
Osnivač stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.
3. Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
4. Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.
5. Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Osnivač društva izjavio je da ovime donosi i odluku kojom se utvrđuje predmet poslovanja, imenuje član uprave te određuje poslovna adresa društva:
1. Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
2. Za člana uprave društva imenuje se:
...................................................................................................................
3. Adresa društva u njegovu sjedištu je:
...................................................................................................................
4. Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je:
...................................................................................................................
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora ovog trgovačkog društva.
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.“
Potpis direktora:
_____________________
Uvjerio sam se da je stranka sposobna i ovlaštena za davanje ove izjave, objasnio sam joj smisao i posljedice njezina davanja te se uvjerio u njezinu pravu i ozbiljnu volju. Potvrđujem, ujedno, da je ovaj javnobilježnički zapisnik pročitan stranki.
Otpravak ovog akta izdan je za osnivača, društvo i za trgovački sud.
Javnobilježnička pristojba utvrđena na temelju TB _. i ZJP u iznosu od __ eur.
Javnobilježnička nagrada utvrđena na temelju članka__. PPJT u iznosu od ___ eur + PDV.
Osnivač:
Javni bilježnik:
__________________________________________________
Obrazac popunjava javni bilježnik u skladu s važećim propisima, ispuštajući nepotrebne podatke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 2. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Zapisnik o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova
(najviše pet članova)
broj iz upisnika javnog bilježnika
U ................................. dana ...................... (slovima: ..............................)
U moj javnobilježnički ured pristupili su:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
4. ...............................................................................................................
5. ...............................................................................................................
te su sklopili
Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću koje ima do pet članova.
Ovim društvenim ugovorom osniva se jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću pod tvrtkom
1. ...............................................................................................................
skraćena tvrtka: .......................................................................................
kojem je sjedište u ...................................................................................
2. Temeljni kapital društva je ................................... euro/a (slovima: ....................................................................................................... euro/a).
3. Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate poslovnih udjela kako slijedi:
1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
4. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
5. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a ).
Preuzeti poslovni udjeli uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
4. Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
5. Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.
6. Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Osnivači društva izjavili su da ovime donose i odluku kojom se utvrđuje predmet poslovanja, imenuje član uprave te određuje poslovna adresa društva:
1. Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
2. Za člana uprave društva imenuje se:
...................................................................................................................
3. Adresa društva u njegovu sjedištu je:
..................................................................................................................
Član uprave daje izjavu:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora ovog trgovačkog društva.
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.“
Potpis direktora:
_________________
Uvjerio sam se da su stranke sposobne i ovlaštene za sklapanje ovog društvenog ugovora, objasnio sam im smisao i posljedice njegova sklapanja te sam se uvjerio u njihovu pravu i ozbiljnu volju. Potvrđujem, ujedno, da je ovaj javnobilježnički zapisnik pročitan strankama.
Otpravak ovog zapisnika izdan je za svakog osnivača, društvo i za trgovački sud.
Javnobilježnička pristojba utvrđena na temelju TB _. i ZJP u iznosu od __ eur.
Javnobilježnička nagrada utvrđena na temelju članka__. PPJT u iznosu od ___ eur + PDV.
Osnivači:
Javni bilježnik:
__________________________________________________
Obrazac popunjava javni bilježnik u skladu s važećim propisima, ispuštajući nepotrebne podatke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 3. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac izjave o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
Ja, _____________________, kao osnivač i jedini član Društva, ovom izjavom osnivam jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: Društvo) i usvajam temeljni ustrojbeni akt toga Društva u sadržaju koji slijedi:
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
IZJAVA O OSNIVANJU
JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dade i obrazloženje odabrane tvrtke).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ................................... euro/a (slovima: ....................................................................................................... euro/a).
(2) Osnivač društva preuzima obvezu uplate poslovnog udjela u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(3) Osnivač društva stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.
Članak 4.
Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:
Potpis:
____________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Točka 1.
Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. .............................................................................................................
Točka 2.
Za člana uprave društva imenuje se: ......................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: .....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:
Potpis:
____________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva
……………………………………………………………….
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 4. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac društvenog ugovora jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova (do pet) te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
4. _____________________________,
5. _____________________________,
(Napomena: moguće je upisati najmanje dva, a najviše pet članova. Za fizičku osobu upisuju se ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtka, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR
JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivači po svome izboru daju i obrazloženje odabrane tvrtke).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ......................... euro/a (slovima: .............
....................................................................................................... euro/a).
(2) Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate poslovnih udjela kako slijedi:
1. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a)
2. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a)
3. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: __________________ euro/a)
4. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a)
5. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eur (slovima: ____________ euro/a).
(3) Poslovni udjeli uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: Najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1,00 euro, a temeljni kapital odgovara zbroju nominalnih iznosa svih poslovnih udjela)
Članak 4.
Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.
Članak 5.
Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.
(Napomena: Osnivači moraju izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.
Mjesto: ____________________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Točka 1.
Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
Točka 2.
Za člana uprave društva imenuje se: .....................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: ...............................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva.
………………………………………………………………………………
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 5. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
Ja, _____________________, kao osnivač i jedini član Društva, ovom izjavom osnivam društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: Društvo) i usvajam temeljni ustrojbeni akt toga Društva u sadržaju koji slijedi:
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)
IZJAVA O OSNIVANJU
DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je .......................... euro/a (slovima: ................................................... euro/a).
(2) Osnivač društva preuzima obvezu uplate najmanje jedne četvrtine nominalnog iznosa poslovnog udjela u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(3) Osnivač društva stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.
(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 2.500,00 eur. Svaki veći iznos temeljnog kapitala mora biti višekratnik broja 10. Nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela odgovara iznosu temeljnog kapitala).
Članak 4.
(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.
(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
ILI (ako uprava ima više članova)
Članak 4.
(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.
(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.
(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.
(Napomena: putem elektroničke platforme osnivaču se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj se uprava sastoji od više članova. U potonjem slučaju osnivač prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuje način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina).
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura).
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:
Potpis:
____________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Točka 1.
Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
Točka 2.
Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ....................................................................................., a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se ......................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: .....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
____________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva
………………………………………………………………………………..
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
____________________
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRILOG 6. ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Obrazac društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu
1. _____________________________,
2. _____________________________,
3. _____________________________,
(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj. U elektronički obrazac unose se podaci o najmanje dva osnivača – člana društva)
kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj
DRUŠTVENI UGOVOR DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 1.
(1) Tvrtka Društva je: __________________________________
(2) Skraćena tvrtka Društva je: ___________________________
(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).
Članak 2.
Sjedište Društva je u __________________________________.
Članak 3.
(1) Temeljni kapital društva je ........................ euro/a (slovima: ................................................................................euro/a).
(2) Osnivači društva preuzimaju poslovne udjele u društvu i time preuzimaju obvezu odgovarajuće uplate kako slijedi:
1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a)
3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ................................... eur (slovima: .......................... euro/a).
(3) Za preuzete poslovne udjele uplaćuje se najmanje jedna četvrtina nominalnog iznosa poslovnog udjela u novcu prije upisa društva u sudski registar.
(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 2.500,00 eur, a najniži nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela je 10,00 eur, s tim da svaki veći iznos temeljnog kapitala i veći nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela moraju biti višekratnik broja 10. Iznos temeljnog kapitala odgovara zbroju nominalnih iznosa svih poslovnih udjela ).
Članak 4.
(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.
(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
ILI (ako uprava ima više članova)
Članak 4.
(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.
(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.
(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.
(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.
(Napomena: putem elektroničke platforme osnivačima se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj upravu čini više članova. U potonjem slučaju osnivači prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuju način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)
Članak 5.
Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.
(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina)
Članak 6.
Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura).
Mjesto: ____________________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE
Točka 1.
Predmet poslovanja društva je:
1. ...............................................................................................................
2. ...............................................................................................................
3. ...............................................................................................................
Točka 2.
Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ..........................................................................................................................................,
a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se
...................................................................................................................
Točka 3.
Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................
Točka 4.
Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:
Potpis:
_____________________________
_____________________________
_____________________________
IZJAVA ČLANA UPRAVE
Član uprave izjavljuje:
„Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti mjera sigurnosti obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.
Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva
…………………………………………………………………………………..
Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.
Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.“
Mjesto i datum: ____________________
Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:
Potpis:
________________
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prokuru. Ukoliko bi se na strani prokuriste pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile osobi da se da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po sili zakona, dok je trgovac koji je dao prokuru dužan bez odlaganja dužan isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka upisa prokure.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Ovim člankom se onemogućuje da članstvo u društvu stekne osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca . Također, određuje se da članska prava miruju za one članove društva kojima su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca. Nadalje, određuje se da će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirati i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom te o istome obavijestiti Društvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovom odredbom se određuje da se pravila u vezi sprečavanja osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koje su pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca da se koriste članskim pravima u društvu odnosno da steknu članstvo u društvu odnose i na članstvo u tajnom društvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovim člankom se propisuje da osnivač društva ne može biti osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Ovom odredbom se usklađuje valuta temeljnog kapitala i dionica.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Ovim člankom se usklađuje najniži iznos i valuta temeljnog kapitala dioničkog društva. Kod vrijednosti dionica i udjela, temeljnog kapitala ovim Zakonom je propisana obvezna primjena višekratnika 100, što znači da dionice i udjeli (i temeljni kapital) moraju biti djeljivi sa 100, bez ostatka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
Ovom odredbom se usklađuje najniži nominalni iznos dionice te se određuje da nominalni iznosi dionica moraju biti izraženi cijelim brojem na način da svaka dionica mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Ovim člankom se kao obavezan sadržaj javnog poziva za upis dionica (prospekta) uvodi napomena da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Ovom odredbom se propisuje da se dionice ne smiju rasporediti osobama koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom te postupak provjere navedenih podataka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Osim dosadašnjih zapreka za članstvo u upravi društva ovim člankom se dodaje da član uprave ne može biti niti osoba koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca i financiranja terorizma iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja te osobama kojima je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Ovim člankom se usklađuje visina praga temeljnog kapitala kojim se određuje najveći broj članova nadzornog odbora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u nadzornom odboru, ukoliko bi se na strani člana nadzornog odbora pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u nadzornom odboru društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
Ovom odredbom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za opoziv članova nadzornog odbora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u upravnom odboru, ukoliko bi se na strani člana upravnog odbora pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravnom odboru društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak svojstva izvršnog direktora, ukoliko bi se na strani člana upravnog odbora pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravnom odboru društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
Ovim člankom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje zahtjeva za imenovanje posebnih zastupnika društva u vezi postavljanja zahtjeva dioničara za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. Zakona. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17.
Ovom odredbom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za postavljanje prijedloga sudu radi promjene imenovanog posebnog revizora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 18.
Ovom odredbom se usklađuje vrijednost predmeta spora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 19.
Ovim člankom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za podnošenje tužbe za pobijanje odluke o upotrebi dobiti. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 20.
Ovom odredbom se usklađuje vrijednost najmanjeg iznosa temeljnog kapitala u vezi upisa u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 21.
Ovim člankom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja je potrebna za imenovanje ili opoziv likvidatora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 22.
Ovom odredbom se određuje da se pravila u vezi sprečavanja osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom odnosno osoba koje su pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca da se koriste članskim pravima u društvu odnosno da steknu članstvo u društvu odnose i na članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 23.
Ovim člankom se usklađuje najniži iznos i valuta temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću. Iznos temeljnog kapitala i poslovnog udjela mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 24.
Ovom odredbom se mijenja naslov odredbe, vrijednost i valuta najmanjeg nominalnog iznosa poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću. Iznos poslovnog udjela mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 25.
Ovim člankom se mijenja vrijednost i valuta najmanjeg nominalnog iznosa poslovnog udjela u jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 26.
Ovom odredbom se određuje da se prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže izjava stjecatelja poslovnog udjela da nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Također, uvedena je obveza javnog bilježnika da na popisu potvrdi da stjecatelj nije upisan u evidenciju iz članka 68. stavka 5. Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 27.
Ovom odredbom se predmnijeva o obavljenom upisu u knjizi dionica osim prispijeća prijave za upis veže uz dostavu izjave iz članka 410. stavku 2. Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 28.
Dodaje se novi stavak kojim se propisuje da, sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem punomoćnika, punomoćnik mora imati posebnu punomoć za sklapanje takvog pravnog posla te potpis punomoćnika mora biti ovjeren po javnom bilježniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 29.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u upravi društva, ukoliko bi se na strani člana uprave pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravi društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 30.
Ovom odredbom se usklađuje visina temeljnog kapitala koja uvjetuje osnivanje nadzornog odbora. Iznos temeljnog kapitala mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 31.
Ovim člankom se mijenja visina nominalnog iznosa poslovnog udjela koja daje pravo glasa na skupštini društva. Iznos poslovnog udjela mora biti djeljivi sa 100, bez ostatka. To znači da vrijednost temeljnog kapitala mora biti izražena iznosom koji na kraju ima najmanje dvije nule.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 32.
Ovim člankom se uređuju pravila vezana uz prestanak članstva u upravi gospodarskog interesnog udruženja, ukoliko bi se na strani člana uprave pojavile okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, priječile njegovo imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odlaganja isto prijaviti nadležnom sudu odnosno podnijeti prijavu nadležnom sudu radi prestanka članstva te osobe u upravi društva. Ako uprava ima samo jednog člana prijavu će podnijeti predsjednik nadzornog odbora, a ako udruženje nema nadzorni odbor onda članovi udruženja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 33.
Ovom odredbom se usklađuje terminologija i visina novčanih kazni za prekršaje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 34.
Ovim člankom se usklađuje visina novčanih kazni za prekršaje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 35.
Ovom odredbom se usklađuje visina novčanih kazni registarskog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 36.
Ovim člankom se Prilozi Zakona usklađuju radi uvođenja eura.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 37.
Ovom odredbom se propisuje postupak i rokovi za usklađivanja temeljnog kapitala, dionica i poslovnih udjela u društvima kapitala. Odredbom je propisano načelo da se provođenjem usklađenja nikome ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi član društva prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Također, propisuje se da će se smatrati da je nastupio razlog za prestanak društva za ona društva kapitala koja ne postupe u skladu sa pravilima o usklađivanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 38.
Ovom odredbom se utvrđuje prekršajna odgovornost za društva kapitala koja u rokovima određenim ovim zakonom ne usklade temeljni kapital i dionice, odnosno poslovne udjele i registarskom sudu ne podnesu prijavu za upis promjene u sudski registar
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 39.
Ovim člankom se uređuju pravila preračunavanja visine uloga komanditora i postupak upisa u sudski registar. Također, uređuje se način preračunavanja kunskih iznosa u društvenom ugovoru komanditnog društva, javnog trgovačkog društva, tajnog društva i gospodarskog interesnog udruženja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 40.
Ovom odredbom se određuje da će se upis svih promjena u sudskom registru radi usklađenja s uvođenjem eura provesti bez naknade.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 41.
Ovim člankom se rok za ustrojavanje evidencije iz članka 239. Zakona skraćuje do 1. siječnja 2023.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 42.
Ovom odredbom se propisuje stupanje na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prokurist
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 45. (NN 34/22)
(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(2) Prokurist ne može biti osoba koja zbog razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. ovoga Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.
(3) Prokura se ne može dati pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pojam javnoga trgovačkoga društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 68.
(1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.
(2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pojam tajnoga društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 148.
(1) Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.
(2) Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga člana može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.
(3) Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana.
(4) Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva.
(5) Ako je javni bilježnik sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri ugovora iz stavka 1. ovoga članka, dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika. Ako u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri nije sudjelovao javni bilježnik, poduzetnik je dužan ugovor iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osnivači
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 160.
(1) Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.
(2) Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Temeljni kapital
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 161.
Temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa, moraju glasiti na nominalne iznose izražene u kunama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 162.
Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Najniži nominalni iznos dionica
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 163.
(1) Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.
(2) Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.
(3) Ništetna je dionica čiji je nominalni iznos manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.
(4) Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna.
(5) Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 3. ovoga članka.
(6) Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.
(7) Dionica je nedjeljiva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Javni poziv za upis dionica
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 196.
(1) Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati:
1. tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva,
2. iznos temeljnoga kapitala društva,
3. broj i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov nominalni iznos, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj i iznos za koji se izdaju te broj i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica,
4. dan kada je usvojen statut,
5. ime i prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište a za fizičke osobe i osobni identifikacijski broj osnivača,
6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji,
7. vrijeme početka i kraja upisa,
8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada društvo ne prijavi za upis u sudski registar,
9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedice ako se to pravodobno ne učini,
10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari, troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama,
11. način sazivanja osnivačke skupštine,
12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva.
(2) Ništetan je javni poziv koji ne sadržava sve podatke iz stavka 1. ovoga članka ili koji ograničava obvezu upisnika osim ograničenja iz stavka 1. točke 8. ovoga članka. Upisnik se ne može pozivati na to da ga upis ne obvezuje ili da je ništetan, ako je društvo upisano u sudski registar, a on je glasovao na osnivačkoj skupštini ili je kasnije kao dioničar ostvarivao pravo u društvu ili ispunjavao obvezu prema društvu. Prema društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za upis dionica.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Raspoređivanje upisanih dionica
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 201.
(1) Ako upis dionica uspije, osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je određen prospektom rasporediti dionice upisnicima. Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje neki od osnivača zna da nisu sposobni za plaćanje.
(2) U slučaju iz članka 199. stavka 2. ovoga Zakona dionice treba rasporediti u roku od mjesec dana po proteku roka koji je bio u prospektu naznačen za upis dionica.
(3) Svaki upisnik dionica ima kod kreditne institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojega je vidljivo koliko je dionica i kojeg roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno pojedinom upisniku. U popisu mora se upisnicima kojima nije raspoređena nijedna dionica ili im nisu raspoređene sve dionice koje su upisali dati naputak da podignu previše uplaćene iznose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sastav uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 239.
(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:
1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili
2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka
3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana
4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovoga članka.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Broj članova nadzornog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 254.
(1) Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan.
(2) Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društava s temeljnim kapitalom:
– do 12.000.000,00 kuna, 9 članova,
– do 80.000.000,00 kuna, 15 članova,
– preko 80.000.000,00 kuna, 21 član.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Tko može biti član nadzornog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 255.
(1) Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.
(2) Članom nadzornog odbora ne može biti:
1. član uprave društva,
2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava,
3. član uprave odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,
4. član uprave odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva,
5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.
(4) U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Opoziv članova nadzornog odbora od strane suda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 260.
Sud će na zahtjev nadzornog odbora ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna tog kapitala opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Ako se radi o članu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnoga kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna tog kapitala.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sastav upravnog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 272.b
(1) Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Statutom se može odrediti da upravni odbor ima više članova. Kad je zakonom određeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, to vrijedi i za predstavnika radnika u upravnom odboru. Za određenje broja članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 254. ovoga Zakona.
(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona s time da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvršni direktori
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 272.l
(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba druge rečenice članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora.
(2) Izvršni direktori vode poslove društva. Ako je imenovano više izvršnih direktora, oni su ovlašteni voditi poslove društva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora kojeg donese upravni odbor može se odrediti i drukčiji način vođenja poslova. Ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Izvršni direktori obvezni su registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ovim Zakonom propisano za članove uprave društva.
(3) Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ovim Zakonom propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije određeno što drugo. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 242. ovoga Zakona.
(4) Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.
(5) Ima li društvo više izvršnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu osim ako to statutom nije stavljeno u nadležnost upravnog odbora ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje. Izvršni direktori usvajaju poslovnik o radu samo jednoglasno donesenom odlukom.
(6) Ako se statutom ne odredi što drugo, upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora. Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.
(7) Ne odredi li se statutom ili poslovnikom o radu što drugo, izvršni direktori su dužni izvješćivati upravni odbor u skladu s odredbama članka 250. i pripremiti izvješća iz članka 250.a i 250.b ovoga Zakona.
(8) Na izvršne direktore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 244.a, 247. do 249. ovoga Zakona.
(9) Na dužnu pozornost i odgovornost izvršnih direktora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona.
(10) Propisi o izvršnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveza postavljanja zahtjeva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 273.a
(1) Društvo mora postaviti samo zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. ovoga Zakona ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije zaključenja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti u roku od šest mjeseci od dana održavanja glavne skupštine.
(2) Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva onako kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka, sud iz članka 40. ovoga Zakona može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 8.000.000,00 kuna imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.
(3) Ako društvo ne postavi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je tamo naveden, sud iz članka 40. ovoga Zakona će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva ili najmanje njegov iznos od 4.000.000,00 kuna imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.
(4) Zahtijeva li manjina dioničara iz prethodnih stavaka ovoga članka da se postavi zahtjev prema osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Imenovanje posebnih revizora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 298.
(1) Radi ispitivanja radnji koje su provedene u osnivanju društva, ispitivanja vođenja poslova društva te mjera poduzetih za povećanje ili smanjenje temeljnoga kapitala društva, glavna skupština može običnom većinom glasova imenovati posebne revizore društva. U glasovanju o imenovanju posebnih revizora ne može u svoje ni u tuđe ime sudjelovati član uprave, odnosno izvršni direktor, te član nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu rada nekoga člana tih organa ili je u vezi s pokretanjem sudskog spora između društva i nekoga od tih osoba. Član uprave i nadzornog odbora ne može tada ostvarivati pravo glasa ni putem neke druge osobe.
(2) Odbije li glavna skupština imenovati posebne revizore, učinit će to sud na prijedlog dioničara koji zajedno imaju dionice koje čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ako postoji opravdana sumnja u to da su pri osnivanju društva učinjene nepravilnosti ili da su grubo povrijeđeni zakon, odnosno statut. Podnositelji prijedloga moraju pohraniti u društvu, kod javnog bilježnika ili kod financijske institucije koja se bavi čuvanjem vrijednosnih papira isprave o dionicama, ako ih je društvo izdalo, za vrijeme dok se ne odluči o njihovu prijedlogu i učiniti vjerodostojnim da su najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine bili dioničari društva.
(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka mora se podnijeti sudu u roku od 15 dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je odbijen prijedlog da se imenuju posebni revizori.
(4) Za posebnog revizora može se imenovati samo osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenog revizora i bavi se tim poslom.
(5) Ako glavna skupština imenuje posebnog revizora, sud će na prijedlog dioničara čije se dionice odnose na najmanje deseti dio temeljnog kapitala društva ili najmanje na 8.000.000,00 kuna tog kapitala umjesto njega imenovati drugog revizora ako se razlog za to nalazi u osobi revizora kojeg je imenovala glavna skupština, osobito ako imenovani revizor nema potrebna stručna znanja za obavljanje revizije, ako je prezauzet ili postoje sumnje u njegovu pouzdanost. Prijedlog se mora postaviti u roku od četrnaest dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je donesena odluka o imenovanju revizora. Prije donošenja odluke sud treba saslušati revizora kojeg je imenovala glavna skupština.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vrijednost predmeta spora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 363.a
(1) Za određivanje vrijednosti predmeta spora mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi.
(2) Ako je tužitelj vrijednost predmeta spora očito previše visoko ili previše nisko naznačio, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, rješenjem protiv kojeg nema posebne žalbe odrediti vrijednost predmeta spora.
(3) Sud određuje vrijednost predmeta spora uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, posebice značenje stvari za stranke ili to čini po slobodnoj procjeni. Ta vrijednost smije biti veća od desetine iznosa temeljnog kapitala društva ili, ako ta desetina iznosi više od 4.000.000,00 kuna, više od tog iznosa samo ako valja uzeti da je značenje stvari za stranke veće.
(4) Učini li neka od stranaka u sporu vjerojatnim da bi određivanje vrijednosti predmeta spora na način kako je to propisano u stavcima 1. i 3. ovoga članka moglo značajnije ugroziti njeno gospodarsko stanje, sud može na njen zahtjev odrediti da snosi troškove spora u dijelu primjerenom tome stanju. To ima za posljedicu da stranka u čiju je korist sud odredio da snosi samo dio troškova spora u tome dijelu podmiruje i troškove njenog zastupanja u sporu te nadoknađuje protivniku troškove koji na nju otpadnu s obzirom na uspjeh u sporu ili koje preuzme. Ako izvansudski troškovi padnu na teret protivnika ili ih on preuzme, odvjetnik stranke u čiju korist je sud odredio da plati samo dio troškova spora može svoju naknadu ostvariti od protivne stranke odmjerenu po vrijednosti spora koja vrijedi za tu protivnu stranku.
(5) Zahtjev za odmjeravanjem troškova spora iz stavka 4. ovoga članka može se postaviti prije početka rasprave o glavnoj stvari, a nakon toga samo ako sud povisi već prihvaćenu ili utvrđenu vrijednost predmeta spora. Prije odlučivanja o zahtjevu sud mora saslušati drugu stranu u sporu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pobijanje odluke o upotrebi dobiti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 365.
(1) Osim iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka glavne skupštine, odluka o upotrebi dobiti društva može se pobijati i ako se njome, premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom, odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje.
(2) Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 366.a
(1) Ako se tužbom traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine društva o povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala, izdavanju obveznica, poduzetničkom ugovoru, priključenju društva budućem glavnom društvu, prijenosu dionica manjinskih dioničara i u slučajevima kada tužba kojom se traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine po ovom Zakonu nije dopuštena, parnični sud može na prijedlog društva rješenjem dopustiti da se odluka upiše u sudski registar i da njezin nedostatak ne utječe na učinak upisa. Činjenice na temelju kojih se može donijeti rješenje treba učiniti vjerojatnima.
(2) Sud smije donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako:
1. tužba nije dopuštena ili očigledno nije osnovana, ili
2. tužitelj u roku od tjedan dana od kada mu je dostavljen prijedlog društva ispravama ili potvrdom iz članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona ne dokaže da je u vrijeme objave poziva za glavnu skupštinu na kojoj je donesena pobijana odluka imao u društvu dionice na koje se odnosi najmanje 1.000 kuna temeljnog kapitala društva i da ih još ima, ili
3. po slobodnoj ocjeni suda treba dati prednost učinku odluke glavne skupštine odmah, jer znatna šteta za društvo i njegove dioničare preteže nad štetom tužitelja, osim ako je riječ o posebno teškoj povredi prava.
(3) Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka obvezuje registarski sud. Njegovo utvrđenje djeluje prema svakome. O prijedlogu sud mora odlučiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je postavljen. Odgađanje donošenja rješenja mora se opravdati posebnim rješenjem protiv kojeg se ne može uložiti žalba. U hitnom slučaju rješenje se može donijeti i bez održavanja rasprave. Protiv rješenja može se uložiti žalba u roku od tri dana od kada je dostavljeno stranci. Sud drugog stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.
(4) Pokaže li se tužba za pobijanje osnovanom, društvo koje je ishodilo rješenje iz stavka 1. ovoga članka dužno je tužitelju nadoknaditi štetu koja mu je pričinjena upisom odluke u sudski registar na temelju rješenja suda. Ne može se zahtijevati da se otkloni učinak upisa odluke u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Likvidatori
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 371.
(1) Likvidaciju provode članovi uprave, odnosno izvršni direktori kao likvidatori.
(2) Statutom ili odlukom glavne skupštine za likvidatore se mogu imenovati druge osobe. Na izbor likvidatora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Za likvidatora može se imenovati i pravna osoba.
(3) Na zahtjev nadzornog, odnosno upravnog odbora ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ili najmanje 4.000.000,00 kuna sud će, ako za to postoji važan razlog, imenovati ili opozvati likvidatore. Dioničari koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca imatelji dionica u društvu.
(4) Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.
(5) Glavna skupština može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud.
(6) Ako odlukom o prestanku društva nije drugačije određeno, na likvidatore se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i statuta o upravi društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osnivači
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 386.
Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Temeljni kapital
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 389.
(1) Temeljni kapital društva mora biti izražen u kunama.
(2) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ulozi za preuzete poslovne udjele
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 390.
(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
(3) Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu.
(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.
(5) Uloge se mora uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.
(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Prilikom uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 390.a
(1) Društvo koje ima najviše pet članova i jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi ovom Zakonu. Osim u pogledu toga ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju.
(2) Tvrtka društva iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječi, odnosno oznaku iz članka 13. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona.
(3) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose kuna.
(4) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu.
(5) Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:
1. za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva,
2. za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i
3. za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.
(6) Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.
(7) Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona, na društvo se više ne primjenjuju odredbe stavaka 3. do 6. ovoga članka s time da ono smije zadržati tvrtku iz stavka 2. ovoga članka. Na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Knjiga poslovnih udjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 410.
(1) Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.
(2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva kojeg potpišu članovi uprave u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu. Uprava mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo.
(3) Ako je javni bilježnik sudjelovao u promjeni iz stavka 2. ovoga članka, dužan je bez odgađanja nakon što je ona učinjena, bez obzira na eventualne kasnije razloge njezine nevaljanosti, umjesto članova uprave potpisati popis članova društva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu i nadležnoj Poreznoj upravi prema sjedištu društva a jedan društvu. Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu.
(4) Članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. stavka 1., 5. i 6. te članka 430. ovoga Zakona za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu. Oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po zakonu bili dužni dati.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 411.
(1) U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa članova društva kojeg registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutom popisu, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru. U korist onoga tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa dostavljen registarskom sudu kao točan, osim za stjecatelja poslovnog udjela kome je poznato ili mu zbog njegove grube nepažnje nije poznato da podatak nije točan. Stjecatelj ne može valjano steći poslovni udio s pouzdanjem u sadržaj popisa, ako podatak u pogledu poslovnog udjela koji se stječe nije točan, a od dostave registarskom sudu liste u kojoj je taj podatak pogrešno naveden nisu protekle tri godine, osim ako se netočnost popisa može pripisati ovlašteniku na udjelu.
(2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Raspolaganje poslovnim udjelom
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 412. (NN 40/19)
(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.
(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.
(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Imenovanje članova uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 423.
(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja bi mu bila pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu.
(2) Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.
(3) Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.
(4) U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.
(5) Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.
(6) Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove. U pogledu naknade troškova i nagrade za rad privremenog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 245. stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveznost nadzornog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 434.
(1) Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.
(2) Društvo mora imati nadzorni odbor:
1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili
2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili
3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili
4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, ili
5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.
(3) Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.
(4) Uprava je dužna u slučaju iz stavka 2. točke 1., 4. i 5. ovoga članka s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 200 zaposlenih, dužna je to bez odgađanja priopćiti registarskome sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 200, to se mora registarskome sudu priopćiti bez odgađanja. U slučaju iz stavka 2. točke 4. ovoga članka uprave tamo spomenutih društava dužne su upravi društva na njen zahtjev bez odgađanja priopćiti tražene podatke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odlučivanje na skupštini
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 445.
(1) Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova.
(2) Svakih 200,00 kuna nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa. U društvu iz članka 390.a ovoga Zakona svaki iznos od 1,00 kune nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas dok se temeljni kapital društva ne poveća najmanje na iznos iz stavka 7. toga članka. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati potvrdu.
(3) U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnome stavku ovoga članka s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.
(4) Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju, ako društvenim ugovorom nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku, u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.
(5) Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.
(6) Nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vođenje poslova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 604.
(1) Poslove udruženja vode jedna ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom članova. Članovima uprave ne mogu biti osobe koje po odredbama ovoga Zakona ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkoga društva.
(2) U ugovoru o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba jednoglasno donesenom odlukom svih članova, postavljaju se uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave i određuju njihove ovlasti.
(3) Ako nisu postavljeni uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave kako je to predviđeno stavkom 2. ovoga članka Zakona, članove uprave imenuje se i opoziva njihovo imenovanje jednoglasnom odlukom članova udruženja. Svaki član udruženja može tužbom podignutom kod suda iz članka 40. ovoga Zakona zatražiti da sud presudom opozove imenovanje člana uprave ako za to postoji važan razlog. Takav razlog naročito postoji ako član uprave grubo povrijedi svoju obvezu vođenja poslova udruženja ili postane nesposoban za uredno vođenje tih poslova.
(4) Uprava je dužna brinuti se o urednom vođenju poslovnih knjiga udruženja, izraditi godišnja financijska izvješća i pravodobno ih podnijeti članovima udruženja da o njima odluče.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prekršaji trgovačkih društava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 630.
(1) Prekršaj čini pravna osoba
1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)
2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru, odnosno na internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),
3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),
4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),
5 ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 8.),
6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),
7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),
8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega propisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),
9. ako izda dionice za iznos koji je manji od od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),
10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),
11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),
12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),
13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),
14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),
15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,
16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),
17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),
18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoje tražbine s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate uloga ili svoje tražbine s naslova uplate toga uloga prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),
19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),
20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),
21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),
22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,
23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,
24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,
25. ako u registar dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),
25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6. Zakona,
25.b ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),
26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,
27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,
28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,
29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),
30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),
30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),
30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),
31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,
32. ako nema nadzorni odbor, kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),
33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,
34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,
35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,
35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom (čl. 272.p),
35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,
36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim, odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,
37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),
38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),
39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona,
40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),
41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,
42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),
43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,
44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,
45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),
46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),
47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),
48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,
49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,
50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363. stavak 4., članak 384.a stavak 4.),
51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),
52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku "u likvidaciji" (članak 370. i 472.),
53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),
54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,
55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,
55.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),
56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,
57. ako ulog u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,
58. ako je iznos uplate uloga u društvo s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,
59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,
59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),
59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),
60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,
61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,
62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),
63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),
64. ako oduku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),
64.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),
65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),
66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),
67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482. stavak 1. i članak 486.),
68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),
69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),
70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),
71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.)
72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),
73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),
74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539. stavak 1.),
75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),
76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 582.),
77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),
78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Republici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),
79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),
80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),
81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Republici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),
82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se nepreoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,
85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,
86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,
87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,
88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.
(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 50.000,00 kuna. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 7.000,00 kuna a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prekršaji fizičkih osoba
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 631.
(1) Prekršaj čini onaj tko:
1.. kao dioničar ili kao zastupnik dioničara ne dade ili dade netočne podatke radi unošenja u popis dioničara iz članka 285. ovoga Zakona,
2. koristi dionice nekoga drugoga, iako nije ovlašten da ga zastupa, pa bez njegove suglasnosti ostvaruje prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
3. radi ostvarivanja prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva koristi dionice nekoga drugoga koje je u tu svrhu pribavio davanjem ili obećavanjem posebne koristi,
4. u svrhu iz točke 4. ovoga stavka dionice prenese nekome drugome uz davanje ili uz obećanje posebne koristi,
5. dionice nekoga drugoga koristi za to da bi osobno ili preko nekoga tko ga zastupa ostvario pravo glasa koje po odredbama članka 292. ovoga Zakona ne bi smio ostvariti,
6. prepusti drugome, kako bi ostvario pravo glasa, dionice za koje on ni osoba koju zastupa ne smije po odredbama članka 235., članka 237., članka 291. do 293., članka 298. stavka 1. ili članka 478. stavka 6. ovoga Zakona ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
7. zahtijeva da mu se dade neka posebna korist, dopusti da mu se ona obeća ili je primi kao naknadu za to da u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način,
8. ponudi, obeća ili dade neku posebnu korist za to da netko u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način ili
9. osim članova uprave, ne dostavi registarskom sudu ili društvu popis članova društva, kada je to po Zakonu dužan učiniti, ili to ne učini u propisanome roku ili dostavi popis koji ne sadrži propisane podatke ili propisanu potvrdu ili se njome ne potvrđuje istinito stanje ili popis ne potpiše (članak 410. stavak 3.),
10. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne obavijesti društvo jesu li dionice upisane u registar dionica njegove dionice (članak 226. stavak 3. četvrta rečenica),
11. nije ispravno, nije u potpunosti ili nije na vrijeme objavio transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona (članak 263.d stavak 1.),
12. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom i članak 297.c stavak 1. druga rečenica),
13. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2. i članak 297.c stavak 1. prva rečenica),
14. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne dostavi dokaz, odnosno pisanu potvrdu o dionicama (članak 297.c stavak 2.),
15. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi zahtjev društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3. prva rečenica),
16. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese, odnosno ne proslijedi informacije o identitetu dioničara dionice kojega pohranjuje (članak 297.d stavak 4.),
17. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.b stavaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 5. prva rečenica), i to: izvješće kako provodi politiku sudjelovanja (članak 291.b stavak 2.), izvješće kako su glasovali na glavnim skupštinama (članak 291.b stavak 3.) ili objašnjenje zašto nisu ispunili zahtjeve iz članka 291.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 4.),
18. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291. c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 3.), i to: informacije o tome u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja (članak 291.c stavak 1.), podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja (članak 291.c stavak 2. prva rečenica) ili objašnjenja zašto dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži podatke iz članka 291.c stavka 2. točaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 2. treća rečenica),
19. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.d stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.d stavak 3.),
20. je dao netočne, nepotpune, nepravodobne ili nije dao informacije klijentu o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje je poduzeo (članak 291.d stavak 4. ovoga Zakona),
21. isključi ili ograniči svoju odgovornost za štetu nastalu zbog povrede odredbi članka 292. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 9.),
22. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi potvrdu iz članka 274. stavka 1. treće rečenice ili članka 285. stavka 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 10.) (na snazi od 01.01.2021.).
(2) Za prekršaj iz točaka 1. do 9. prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 7.000,00 kuna, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 10. do 21. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do iznosa od 7000,00 kuna, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčanom kaznom do iznosa od 50.000,00 kuna.
Članak 632.
(1) Registarski sud će opomenuti članove uprave odnosno izvršne direktore ili likvidatore koji ne postupe po odredbama članka 230. stavka 5. druge rečenice, članka 236., članka 257., članka 299., članka 335. stvak 1., članka 363. stavka 4., članka 374. stavka 4., članka 376. stavka 1., članka 382. stavka 2., članka 410. stavka 3., članka 428. stavka 2., članka 434. stavka 4., članka 446., članka 452. stavka 3., članka 463. stavka 2., članka 481. stavka 3. druge i treće rečenice, članka 497. stavka 1., članka 517. stavka 2. i 4., članka 552. stavka 2. i članka 563. ovoga Zakona i zaprijetiti im plaćanjem novčane kazne ako u primjerenome roku ne postupe po opomeni. Pojedina izrečena novčana kazna ne može preći iznos od 3.000,00 kuna.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka registarski sud će kazniti onoga tko povrijedi obvezu da u roku propisanom ovim Zakonom tome sudu podnese prijavu ili preda propisane isprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave