I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNIM MATICAMA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE IZ DONOŠENJA ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o državnim maticama („Narodne novine“, br. 96/93., 76/13. i 98/19.) uređuje se uspostava i vođenje državnih matica, odnosno evidencija o osobnim stanjima građana te se za svaku od evidencija propisuje set osobnih podataka koje je potrebno upisati.

S obzirom da je u proceduri donošenje Zakon o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, potrebno je izmijeniti relevantne odredbe Zakona o državnim maticama. Naime, jedan od obveznih podataka koji se upisuje u državne matice je i matični broj građana. Odredbama važećeg Zakona o državnim maticama propisano je da se u maticu rođenih matični broj građana upisuje kao naknadni upis, a u maticu vjenčanih i maticu umrlih kao temeljni podatak. Stoga, potrebno je pravni okvir prilagoditi i propisati novi set osobnih podataka koji se upisuju u državne matice.

Nadalje, Zakonom o državnim maticama (članak 32.) propisani su i uvjeti za obavljanje poslova matičara. Ove poslove kao i druge upravne poslove osobnih stanja građana obavlja službenik koji ima odgovarajući stupanj stručne spreme i odgovarajuće usmjerenje te položen stručni ispit za obavljanje tih poslova. Nadalje, prijelaznom odredbom članka 54. stavka 4. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, br. 96/93.) bilo je propisano „Državni službenici iz članka 32. ovoga Zakona bez odgovarajućeg stručnog ispita obvezni su položiti posebni dio stručnog ispita na kojem se utvrđuje osposobljenost za obavljanje poslova matičara, odnosno upravnih poslova osobnih stanja građana u roku od godinu dana od početka primjene ovoga Zakona.“. S obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19.) ukinut posebni dio državnog stručnog ispita te da 1. studenoga 2022. treba stupiti na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, br. 70/20, 29/21, i 39/22), potrebno je odgovarajuće prilagoditi odredbe kojima se propisuju uvjeti za obavljanje poslova matičara.

Osim navedenog, učinjene su određene nomotehničke dorade pojedinih odredbi te pojmovna usklađenja s obzirom na promjene u drugim zakonima te promjenu postupanja.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je 30.000,00 kn, a sredstva će se koristiti za prilagodbu informacijskog sustava u kojem se vode državne matice. Potrebna sredstva su osigurana u Državnom proračunu.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Imajući u vidu da je u proceduri donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju te da, prema sadašnjem prijedlogu, navedeni Zakon treba stupiti na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, potrebno je s navedenim uskladiti odredbe posebnog zakona, odnosno Zakona o državnim maticama. Stoga, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNIM MATICAMA

Članak 1.

U Zakonu o državnim maticama („Narodne novine“, br. 96/93, 76/13 i 98/19) u članku 3. stavku 2. riječi: „Ministarstva uprave“ zamjenjuju se riječima: „tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave“.

Članak 2.

U članku 4. stavcima 3. i 4. riječi: „Ministarstvo uprave“ zamjenjuju se riječima: „Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave“.

Članak 3.

Članak 9. mijenja se i glasi:

„U maticu rođenih, kod temeljnog upisa, upisuju se:

1. podaci o rođenju:

a) osobno ime

b) spol

c) dan, mjesec, godina, sat rođenja

d) mjesto rođenja

e) nacionalnost

f) državljanstvo

2. podaci o roditeljima djeteta:

a) osobni identifikacijski broj

b) osobno ime (i rođeno prezime)

c) datum rođenja

d) mjesto rođenja

e) nacionalnost

f) državljanstvo

g) zanimanje

h) prebivalište.

Kao naknadni upisi upisuju se bilješke:

1. osobni identifikacijski broj

2. priznanje i utvrđivanje očinstva i utvrđivanje majčinstva

3. osporavanje očinstva i majčinstva

4. skrbništvo nad maloljetnom osobom i osobom kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, prestanak skrbništva i vraćanje poslovne sposobnosti

5. posvojenje i zabrana izdavanja isprava iz tog upisa

6. lišenje i vraćanje prava na roditeljsku skrb i partnerska skrb

7. sklapanje i prestanak braka ili životnog partnerstva

8. promjena osobnog imena, imena ili prezimena

9. promjena osobnog imena, imena ili prezimena roditelja i skrbnika

10. promjena spola

11. promjena državljanstva

12. smrt i proglašenje umrlim

13. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.“.

Članak 4.

Članak 16. mijenja se i glasi:

„U maticu vjenčanih, kod temeljnog upisa, upisuju se:

1. podaci o ženiku i nevjesti:

a) osobni identifikacijski broj

b) osobno ime

c) dan, mjesec i godina rođenja

d) mjesto rođenja

e) nacionalnost

f) državljanstvo

g) zanimanje

h) prebivalište

i) dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja braka

j) sporazumna izjava o prezimenu nakon sklapanja braka

2. osobna imena roditelja ženika i nevjeste

3. osobno ime i prebivalište svjedoka pri sklapanju braka i njihov OIB ako im je dodijeljen

4. osobno ime matičara

5. osobno ime i prebivalište sudskog tumača ako je pri sklapanju braka bio prisutan tumač te njegov OIB ako mu je dodijeljen.

Kao naknadni upisi upisuju se bilješke:

1. prestanak braka:

a) smrću bračnog druga

b) proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim

c) poništenjem ili razvodom braka

2. promjena osobnih imena bračnih drugova

3. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.“.

Članak 5.

Članak 18. mijenja se i glasi:

„U maticu umrlih kod temeljnog upisa upisuju se:

1. podaci o umrlom:

a) osobni identifikacijski broj

b) osobno ime i prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva

c) spol

d) dan, mjesec, godina i sat smrti

e) mjesto smrti

f) dan, mjesec i godina rođenja

g) mjesto rođenja

h) bračno stanje

i) nacionalnost

j) državljanstvo

k) zanimanje

l) prebivalište

2. podaci o bračnom drugu ili životnom partneru umrlog ako je umrli bio u braku ili životnom partnerstvu:

a) osobni identifikacijski broj

b) osobno ime bračnog druga ili životnog partnera i njegovo prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva

3. osobno ime roditelja umrlog

4. osobno ime i prebivalište osobe koja je prijavila smrt odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova

5. proglašenje nestale osobe umrlom i činjenica smrti utvrđena u izvanparničnom postupku s podacima naznačenim u rješenju suda.

Kao naknadni upisi upisuju se bilješke:

1. utvrđivanje identiteta nepoznate umrle osobe

2. ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom

3. ukidanje ili preinačenje sudskog rješenja o utvrđivanju smrti

4. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.“.

Članak 6.

Članak 32. mijenja se i glasi:

„Poslove matičara smije obavljati službenik koji je, osim ispunjavanja uvjeta propisanih zakonom i drugim propisima kojima se uređuju službenički odnosi, završio program osposobljavanja, odnosno usavršavanja za obavljanje poslova matičara u Državnoj školi za javnu upravu.

Program osposobljavanja matičar je dužan završiti u roku od godine dana od dana početka rada na radnom mjestu matičara utvrđenom rješenjem o rasporedu. Svaki matičar dužan je završiti program usavršavanja najmanje jednom u svakih pet godina. Matičar se prijavljuje na program osposobljavanja odnosno usavršavanja putem informacijskog sustava Državne škole za javnu upravu.

Matičar koji ne završi program osposobljavanja, odnosno usavršavanja u rokovima iz stavka 2. ovoga članka rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se može rasporediti, stavit će se na raspolaganje. Na raspolaganje se odgovarajuće primjenjuju odredbe posebnog propisa kojim se uređuju službenički odnosi.

U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, rokovi iz stavka 2. produžit će se na zahtjev matičara za onoliko vremena koliko je trajao opravdani razlog.

Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka podnosi se pročelniku nadležnog upravnog tijela. O zahtjevu pročelnik odlučuje rješenjem.

Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka može se izjaviti žalba županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba.

Državna škola za javnu upravu dužna je tijelu državne uprave nadležnom za poslove opće uprave podnijeti godišnje izvješće o završenim programima iz stavka 1. ovoga članka do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Izvješće iz stavka 7. ovoga članka treba sadržavati:

1. naziv programa

2. ime i prezime matičara koji je završio program

3. naziv županije u koju je matičar raspoređen odnosno Grada Zagreba

4. datum završetka programa.“.

Članak 7.

Članak 33. mijenja se i glasi:

„Matičar je odgovoran za točno i pravilno vođenje državnih matica te poduzimanje radnji u zakonom propisanim rokovima.

Neizvršavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka teška je povreda službene dužnosti.

O pokretanju postupka zbog teške povrede službene dužnosti protiv matičara nadležno upravno tijelo dužno je bez odgode elektroničkim putem obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.“.

Članak 8.

Članak 34. briše se.

Članak 9.

U članku 41. u stavcima 1. i 2. riječ: „posljednje“ u odgovarajućem padežu briše se.

Članak 10.

Članak 45. mijenja se i glasi:

„Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.“.

Članak 11.

Naziv poglavlja iznad članka 46. i članci 46. i 47. brišu se.

PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 12.

Službenici zatečeni na radnom mjestu matičara na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dužni su završiti program usavršavanja iz članka 32., izmijenjenog člankom 6. ovoga Zakona, u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 13.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1. i 2.

Ovi članci mijenjani su zbog promjene naziva nadležnog ministarstva. Zbog pravne sigurnosti, propisano je opisno upućivanje na nadležno tijelo državne uprave.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisan je sadržaj osobnih podataka o osobi i njezinim roditeljima koji se upisuju u maticu rođenih kao temeljni upis. Također, propisani su i podaci o naknadnim promjenama u osobnom statusu osobe koji se upisuju u maticu rođenih.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisan je sadržaj osobnih podataka za ženika i nevjestu koji se upisuju u maticu vjenčanih kao temeljni upis. Također, propisani su i podaci o naknadnim promjenama u osobnom statusu koji se upisuju u maticu vjenčanih.

Uz članak 5.

Ovim člankom propisan je sadržaj osobnih podataka za umrlu osobu koji se upisuju u maticu umrlih kao temeljni upis. Također, propisani su i podaci o naknadnim promjenama koje se upisuju u maticu umrlih.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisano je tko može obavljati poslove matičara, odnosno propisano je obvezno osposobljavanje i usavršavanje za obavljanje tih poslova kao i posljedice u slučaju neizvršavanja tih obveza.

Obveza osposobljavanja odnosi se na matičare koji će biti raspoređeni na radno mjesto matičara nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Obveza usavršavanja odnosi se na sve matičare - matičare zatečene na radnom mjestu matičara na dan stupanja na snagu ovoga Zakona te matičare koji će biti raspoređeni na radno mjesto matičara nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 7.

Ovim člankom propisana je odgovornost matičara za točno i pravilno vođenje državnih matica.

Uz članak 8.

Ovim člankom briše se dosadašnji članak 34. Odredbe dosadašnjih članaka 33. i 34. su sadržajno i logički povezane u jedan članak, a pojedine odredbe koje se nisu primjenjivale u praksi su brisane.

Uz članak 9.

Ovim člankom riječ: „posljednje“, a koja se odnosi na prebivalište, briše se jer Zakon o prebivalištu („Narodne novine“ br. 144/12., 158/13. i 115/14.) ne poznaje institut „posljednje prebivalište“.

Uz članak 10.

Ovaj članak mijenja se zbog promjene naziva nadležnog ministarstva. Zbog pravne sigurnosti, propisano je opisno upućivanje na nadležno tijelo državne uprave. Također, precizirano je da je riječ o upravnom nadzoru.

Uz članak 11.

Ovim člankom brišu se naziv poglavlja iznad članka 46. te članci 46. i 47. Ove odredbe nisu se primjenjivale u praksi. Kad je riječ o prijavama činjenica rođenja ili smrti, one su velikim dijelom digitalizirane i automatski se šalju od strane nadležnih ustanova. Također, digitalizacijom poslovnih procesa važeći podaci iz državnih matica se preuzimaju elektroničkim putem povezivanjem informacijskih sustava baza podataka ili omogućavanjem uvida službenim osobama u slučaju postojanja zakonite svrhe. Što se tiče odgovornosti matičara, ista je propisana člankom 33. kao i teška povreda službene dužnosti za koju se sukladno posebnom zakonu može, među ostalim, izreći i novčana kazna.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisno je da su službenici zatečeni na radnom mjestu matičara na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dužni završiti program usavršavanja iz članka 32., izmijenjenog člankom 6. ovoga Zakona, u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Dakle neovisno o tome koliko su prethodno dugo radili na radnom mjestu matičara, dužni su prolaziti program usavršavanja.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisano je stupanje na snagu Zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama. S obzirom da će zbog promjene sadržaja podataka koji se upisuju u državne matice trebati odgovarajuće prilagoditi i doraditi informacijski sustav u kojem se vode državne matice, predviđeno je dulje vakacijsko razdoblje od uobičajenog sedmodnevnog.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 3.

Državne matice vode se za svako naseljeno mjesto po matičnim područjima.

Matična područja određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva uprave.

Članak 4.

Poslove osobnih stanja građana obavlja nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) kao povjerene poslove državne uprave.

Državne matice neposredno vode matičari.

Ministarstvo uprave utvrđuje i vodi jedinstveni informacijski sustav državnih matica te se brine za njegovo održavanje i nadogradnju.

Ministarstvo uprave je voditelj zbirke osobnih podataka državnih matica sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 9.

U maticu rođenih upisuju se:

a) kod temeljnog upisa:

1. podaci o rođenju: osobno ime i spol djeteta; dan, mjesec, godina, sat i mjesto rođenja; nacionalnost i državljanstvo;

2. podaci o roditeljima djeteta: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja;

b) kao naknadni upisi i bilješke:

1. matični broj građana i osobni identifikacijski broj,

2. priznanje i utvrđivanje očinstva i majčinstva,

3. osporavanje očinstva i majčinstva,

4. skrbništvo nad maloljetnom osobom i osobom kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, prestanak skrbništva, vraćanje poslovne sposobnosti,

5. posvojenje i zabrana izdavanja isprava iz tog upisa,

6. lišenje i vraćanje roditeljske skrbi, roditeljska skrb nakon punoljetnosti i prestanak roditeljske skrbi nakon punoljetnosti,

7. sklapanje i prestanak braka,

8. promjena osobnog imena, imena ili prezimena,

9. promjena osobnog imena, imena ili prezimena roditelja i skrbnika

10. promjena spola,

11. promjena državljanstva,

12. smrt i proglašenje umrlim,

13. naknadni ispravci grešaka i druge promjene podataka koje se upisuju u državnu maticu rođenih.

Članak 16.

U maticu vjenčanih upisuju se:

a) kod temeljnog upisa:

1. podaci o ženiku i nevjesti: osobni identifikacijski broj, osobno ime, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj građana, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja braka i sporazumna izjava o njihovom prezimenu nakon sklapanja braka,

2. osobna imena roditelja ženika i nevjeste; osobno ime i prebivalište svjedoka pri sklapanju braka te osobno ime matičara,

3. osobno ime te prebivalište sudskog tumača, ako je pri sklapanju braka bilo neophodno prisustvo sudskog tumača.

b) kao naknadni upisi i bilješke:

1. prestanak braka smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništenjem ili razvodom braka,

2. promjena osobnih imena bračnih drugova,

3. naknadni ispravci grešaka.

Članak 18.

U maticu umrlih upisuju se:

a) kod temeljnog upisa:

1. osobni identifikacijski broj, osobno ime, prezime prije sklapanja braka, spol, dan, mjesec, godina, sat i mjesto smrti, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, bračno stanje, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, jedinstveni matični broj građana,

2. osobni identifikacijski broj, osobno ime bračnog druga i njegovo prezime prije sklapanja braka ako je umrli bio u braku, osobno ime roditelja umrlog, osobno ime i prebivalište osobe koja je prijavila smrt odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova,

3. proglašenje nestale osobe umrlom i činjenica smrti utvrđena u izvanparničnom postupku s podacima naznačenim u rješenju suda.

b) kao naknadni upisi i bilješke:

1. utvrđivanje identiteta nepoznatog leša,

2. ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom,

3. ukidanje ili preinačenje sudskog rješenja o utvrđivanju smrti,

4. naknadni ispravci grešaka.

Članak 32.

Poslove s ovlastima matičara i druge upravne poslove osobnih stanja građana može obavljati državni službenik propisanog stupnja stručne spreme i odgovarajućeg usmjerenja koji ima položen stručni ispit za obavljanje tih poslova.

Članak 33.

Matičar i drugi državni službenici na upravnim poslovima osobnih stanja građana posebno su odgovorni za pravilno izvršavanje svih radnji u zakonom propisanim rokovima.

Matičar je posebno odgovoran za ispravno i uredno vođenje državnih matica.

Neizvršavanje obveza utvrđenih ovim Zakonom teža je povreda službene dužnosti.

Članak 34.

O pokretanju postupka zbog teže povrede službene dužnosti protiv matičara i drugih državnih službenika na upravnim poslovima osobnih stanja građana potrebno je odmah izvijestiti Ministarstvo uprave.

Premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana bez njihove suglasnosti, a radi potrebe službe, može se izvršiti po odobrenju Ministarstva uprave.

Ministarstvo uprave može predložiti premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana radi potrebe službe ili radi nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju utvrđenih u postupku nadzora.

Članak 41.

Činjenice rođenja, sklapanja braka i smrti iz članka 40. ovoga Zakona upisuju se u državne matice i to:

1. rođenje - u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivališta roditelja djeteta u Republici Hrvatskoj, a ako ovoga nema ili nije poznato, ili roditelji imaju različito prebivalište u Republici Hrvatskoj, u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivališta roditelja koji je podnio zahtjev za upis rođenja djeteta,

2. sklapanje braka - u maticu vjenčanih mjesta u kojem su posljednje zajedničko prebivalište bračnih drugova, a ako ovoga nema ili nije poznato, u državnu maticu vjenčanih mjesta posljednjeg prebivališta bračnog druga koji je podnio zahtjev za upis sklapanja braka,

3. smrt - u maticu umrlih mjesta posljednjeg prebivališta umrlog.

Ako se posljednje prebivalište osoba iz stavka 1. ovoga članka nije moglo utvrditi, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu mjesta njihova rođenja u Republici Hrvatskoj.

Ako se upis u državnu maticu ne može obaviti prema stavku 1. i 2. ovoga članka, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu Grada Zagreba.

Članak 45.

Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog provodi Ministarstvo uprave.

IV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 46.

Tko u propisanom roku ne prijavi rođenje djeteta ili ne prijavi osobno ime djeteta ili ne prijavi smrt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna a odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u iznosu od 2.000,00 do 3.000,00 kuna.

Protiv počinitelja prekršaja iz stavka 1. ovog članka neće se voditi postupak ako je prijavljivanje pravodobno izvršila druga osoba.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 4.000,00 kuna kaznit će se osoba koja u pravnom prometu koristi ispravu koja ne sadrži posljednje podatke upisane u državne matice.

Članak 47.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se matičar i drugi službenik na upravnim poslovima osobnih stanja građana koji:

- u propisanim rokovima na izvršava upravne radnje utvrđene ovim Zakonom,

- državne matice ne vodi ispravno i uredno,

- povrijedi zaštitu podataka upisanih u državne matice dozvolom uvida ili izdavanjem isprava iz državnih matica neovlaštenim osobama.