I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 – pro č iš ć eni tekst i 05/14).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o deviznom poslovanju (Narodne novine, broj 96/03, 140/05, 132/06, 150/08, 92/09, 133/09 - Zakon o platnom prometu, 153/09, 145/10, 76/13 i 52/21), u daljnjem tekstu: važeći Zakon, uređeno je, između ostaloga, i poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u kunama, poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja te jednostrani prijenosi imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata.

Uvažavajući činjenicu da Republika Hrvatska s danom 1. siječnja 2023. uvodi euro kao službenu valutu, te da euro s navedenim datumom prestaje biti strano sredstvo plaćanja i postaje domaća valuta, potrebno je izmijeniti odredbe važećeg Zakona na način da se izmijene odgovarajuće definicije, odnosno da se termin kuna zamijeni terminom euro gdje je to potrebno.

Također, odredbama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, broj 75/08, 54/13 i 47/20) predviđeno je da s danom uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku prestaju vrijediti članci toga zakona koji propisuju ovlasti Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba. Sukladno tome, s danom 1. siječnja 2023. prestaju vrijediti podzakonski propisi koje je donijela Hrvatska narodna banka na osnovi odredbi važećeg Zakona, a koji reguliraju plaćanje i naplatu u stranim sredstvima plaćanja u zemlji, te način na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci, pa je navedene odredbe bilo potrebno urediti na odgovarajući način.

Obzirom da važeći Zakon, također, propisuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova koje obavljaju ovlašteni mjenjači, te da se mijenja način poslovanja ovlaštenih mjenjača koji od 1. siječnja 2023. više neće mijenjati kune za stranu gotovinu već domaća valuta postaje euro, propisuje se funkcionalno i vremensko usklađivanje zaštićenih i certificiranih programa za obavljanje mjenjačkih poslova koji će morati biti prilagođeni poslovanju u euru kao domaćoj valuti. Nadalje, mijenjaju se odredbe važećeg Zakona koje propisuju koja su tijela nadležna za nadzor nad provedbom zakona, obzirom da Hrvatska narodna banka s danom 1. siječnja 2023. prestaje biti nadzorno tijelo, kao i odredbe koje reguliraju razmjenu podataka između nadzornih tijela i HNB-a.

Isto tako, zbog izmjena i brisanja pojedinih materijalnih odredbi mijenjaju se i brišu odgovarajuće prekršajne odredbe važećeg Zakona, te se iznosi kazni iskazani u kunama preračunavaju, sukladno pravilima o preračunavanju, u odgovarajuće iznose u eurima.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s č lankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donošenje ovoga

Zakona po hitnom postupku jer se ovaj Zakon donosi radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj s danom 1. siječnja 2023.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU

Članak 1.

U Zakonu o deviznom poslovanju („Narodne novine“, br. 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92/09., 133/09. - Zakon o platnom prometu, 153/09., 145/10., 76/13. i 52/21.) u članku 1. stavku 1. točki 1. riječ „kunama“ zamjenjuje se riječju „eurima“.

Članak 2.

U članku 1.a brišu se oznaka točke 1. i točke 2. i 3.

Članak 3.

Članak 4. mijenja se i glasi:

"Strana sredstva plaćanja, u smislu ovoga Zakona, su devize kao novčana potraživanja u stranoj valuti prema pružatelju platnih usluga, strana gotovina (novčanice i kovanice) te čekovi i mjenice koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti."

Članak 4.

U članku 14. stavku 4. riječ „kunama“ zamjenjuje se riječju „eurima“.

Članak 5.

Naslov iznad članka 15. mijenja se i glasi:

"Plaćanja, naplate i prijenosi u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata".

Članak 15. mijenja se i glasi:

"(1) Plaćanje i naplata u devizama te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te rezidenata i nerezidenata su slobodni.

(2) Plaćanja i naplate u stranoj gotovini i čekovima između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj dopušteni su u sljedećim slučajevima:

a. pri kupoprodaji robe s carinskog skladišta tipa D i u izdvojenim prodajnim mjestima carinskog, trošarinskog ili poreznog skladišta,

b. za isplatu i povrat troškova službenog puta i drugih troškova povezanih s time u drugoj državi uključujući terenski dodatak,

c. pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičke osobe, za uslugu koju je pružio nerezident.

(3) Na način i rokove polaganja strane gotovine na račun te visinu blagajničkog maksimuma pri plaćanju i naplati u stranoj gotovini iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje fiskalizaciju u prometu gotovinom.“.

Članak 6.

Naslov iznad članka 17. i članak 17. brišu se.

Članak 7.

Naslov iznad članka 34. i članak 34. brišu se.

Članak 8.

Naslov iznad članka 40.c i članak 40.c brišu se.

Članak 9.

U članku 44. riječ „kuni“ zamjenjuje se riječju „euru“.

Članak 10.

Naslov iznad članka 45. mijenja se i glasi: „Tečajna lista Hrvatske narodne banke“

Članak 45. mijenja se i glasi:

„Na objavu tečajne liste Hrvatske narodne banke i primjenu srednjih tečajeva Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.“

Članak 11.

U članku 46. stavku 1. na oba mjesta riječi „kunama“ zamjenjuju se riječima „eurima“.

Članak 12.

U članku 46.c stavku 1. točci 4. riječi „kunama“ zamjenjuju se riječju „eurima“, a riječi „200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „30.000,00 eura“.

Članak 13.

Naslov glave i glava V., naslovi iznad članaka i članci 47. i 48. brišu se.

Članak 14.

U članku 49. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

"(4) Hrvatska narodna banka izrađuje statistiku Republike Hrvatske u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima.

(5) Radi kontrole deviznog poslovanja i izrade statistike Republike Hrvatske u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima, rezidenti su dužni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci podatke o poslovima i transakcijama s inozemstvom na način i u rokovima koje ona utvrdi posebnom odlukom."

Članak 15.

U članku 55. riječi "Hrvatska narodna banka i" brišu se.

Članak 16.

Članak 56. mijenja se i glasi:

"(1) Nadzorna tijela iz članka 55. ovoga Zakona i Hrvatska narodna banka međusobno razmjenjuju informacije koje su nadzornom tijelu potrebne u postupku nadzora ili su potrebne Hrvatskoj narodnoj banci za izradu statistike iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Razmjena informacija uključuje davanje obavijesti o ustanovljenim nepravilnostima važnim za rad nadzornog tijela ili za izradu statistike Hrvatske narodne banke.

(3) Dostavljanje podataka o nadziranoj osobi koji su nadzornim tijelima iz stavka 1. ovoga članka potrebni u postupcima nadzora ili Hrvatskoj narodnoj banci u svrhu izrade statistike iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona ne smatra se odavanjem tajne propisane posebnim propisima.

(4) Nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka i Hrvatska narodna banka pojedinačno uređuju sadržaj i način međusobnog obavještavanja sporazumom o razmjenjivanju informacija."

Članak 17.

Naslov iznad članka 58. mijenja se i glasi:

"Nadležnost Ministarstva financija – Financijskog inspektorata"

Članak 58. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Ministarstvo financija – Financijski inspektorat nadzire devizno poslovanje banaka, podružnica i predstavništava stranih banaka."

Članak 18.

U članku 60. stavku 1. riječi: „od 70.000,00 do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od  9.290,00 do 132.720,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 35.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 4.640,00 do 13.270,00 eura“.

Članak 19.

U članku 61. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od  6.630,00 do 132.720,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 20.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 2.650,00 do 13.270,00 eura“.

Članak 20.

U članku 62. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od  6.630,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.

U stavku 4. riječ „kunama“ zamjenjuje se riječju „eurima“.

Članak 21.

Članak 63. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 1.990,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:

1. doznači sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina u inozemstvu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom,

2. izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranoj gotovini suprotno ovome Zakonu 

3. Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese izvješća o prometu i stanju sredstava na svojim računima u  inozemstvu te  na  računima svojih  podružnica u  inozemstvu na  način  i  u rokovima koje propiše Hrvatska narodna banka,

4. ne poštuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova kako to propisuje Hrvatska narodna banka,

5. kupi, proda, dade ili uzme u zajam stranu gotovinu, te ako posreduje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju strane gotovine suprotno ovome Zakonu,

6. Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća, ako ne dade zatraženu dokumentaciju i podatke Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, odnosno ako ne vodi na propisani način poslovne knjige o tom poslovanju,

7. u propisanom roku Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi obavijest i dokumentaciju iz članka 46.e ovoga Zakona,

8. kao ovlašteni mjenjač obavlja mjenjačke poslove, a ta djelatnost nije upisana u sudski odnosno obrtni registar.

(2) Novčanom kaznom od 390,00 do 2.650,00 eura kaznit će za prekršaj iz stavka 1. ovoga  članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) U teškim slučajevima prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, ako vrijednost predmeta prekršaja prelazi 15.000,00 eura, ili je prekršaj učinjen u povratu ili je učinjen na osobito opasan način, pravna ili fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 3.980,00 do 53.080,00 eura.

(4) Strana gotovina i gotovina u eurima koja je predmet prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, ili strana gotovina i gotovina u eurima koja je bila predmet platnog prometa koji je rezultat prekršaja, oduzet će se u prekršajnom postupku rješenjem o prekršaju.

(5) Iznimno, u lakšim slučajevima prekršaja propisanima ovim Zakonom, u kojima postoje posebno olakotne okolnosti, prekršajno tijelo može odlučiti da se strana gotovina i gotovina u eurima iz stavka 1. ovoga članka ne oduzme ili da se oduzme samo djelomično“.

Članak 22.

Članak 64. mijenja se i glasi: 

„(1) Novčanom kaznom od 4.640,00  do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj banka ako:

1. sklopi ugovor o uzimanju kredita u inozemstvu za tuđi račun, a odobrenje za njezin rad ne uključuje pružanje usluga u kreditnim poslovima s inozemstvom,

2. obavi neku radnju deviznog poslovanja bez odobrenja ili uz prekoračenje ovlasti iz odobrenja za rad dobivenog od Hrvatske narodne banke,

3. sklopi ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom,

4. ugovor sklopljen s ovlaštenim mjenjačem ne sadrži obvezne sastojke propisane odlukom Hrvatske narodne banke,

5. Hrvatskoj narodnoj banci, kada je to ovim Zakonom predviđeno, ne podnese izvješće ili  ako  Financijskom inspektoratu  Republike  Hrvatske  ne  dade  podatke  u  roku  ili  na propisani način,

6. ako obavlja platni promet s inozemstvom ili vodi devizne račune suprotno propisima Hrvatske narodne banke

(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 4.640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u banci“.

Članak 23.

U članku 69. stavku 1. riječi: „od 40.000,00 do 400.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od  5.300,00 do 53.080,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 25.000,00 do 250.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 3.310,00 do 33.180,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 5.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 660,00 do 13.270,00 eura“.

U stavku 4. riječi: „od 3.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 390,00 do 13.270,00 eura“.

Članak 24.

U članku 69.a riječi: „od 5.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 660,00 do 13.270,00 eura“.

Članak 25.

U članku 69.b riječi: „od 5.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “od 660,00 do 13.270,00 eura“.

Članak 26.

U članku 69.c stavku 1. točci 1. riječi: „do 2.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “do 265.440,00 eura“.

U točci 2. riječi: „do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “do 132.720,00 eura“.

U točci 3. riječi: „do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “do 132.270,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima “do 26.540,00 eura“.

Članak 27.

U članku 70. stavku 1. riječ „kunama“ zamjenjuje se riječju „eurima“.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 28.

(1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ovlašteni mjenjač smije obavljati mjenjačko poslovanje ako koristi zaštićeni računalni program iz članka 46. stavka 3. točke 1. Zakona o deviznom poslovanju („Narodne novine“, br. 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92/09., 133/09, 153/09., 145/10., 76/13. i 52/21.) koji je zasnovan na euru kao službenoj valuti u Republici Hrvatskoj. 

(2) Ovlašteni mjenjač dužan je u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci ugovor o kupnji računalnog programa iz stavka 1. ovoga članka. 

(3) Ako ovlašteni mjenjač u roku iz stavka 2. ovoga članka ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci ugovor o kupnji računalnog programa iz stavka 1. ovoga članka, odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova koje mu je izdala Hrvatska narodna banka prestaje važiti istekom roka iz stavka 2. ovoga članka. 

Članak 29.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci („Narodne novine“, br. 48/10.) i Odluka o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji („Narodne novine“, br. 11/05. i 16/15.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odobrenja za držanje strane gotovine u blagajni koje je Hrvatska narodna banka izdala tijekom 2022. godine na osnovi Odluke o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci ("Narodne novine", br. 48/10.).

Članak 30.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. 

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Od dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, te se mijenja predmet uređenja zakona i njime se umjesto poslovanja u stranim sredstvima plaćanja i kunama uređuje poslovanje u stranim sredstvima plaćanja i eurima.  

Uz članke 2. i 8.

Člankom 1.a točkama 2. i 3. važećeg Zakona uređeno je da se Zakonom provodi  Uredba Vijeća (EZ) br. 2182/2004 od 6. prosinca 2004. o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama (SL L 373, 21. 12. 2004.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 46/2009 od 18. prosinca 2008. (SL L 17, 22. 1. 2009.) – u nastavku teksta: Uredba (EZ) br. 2181/2004, te Uredba Vijeća (EZ) br. 2183/2004 od 6. prosinca 2004. o proširenju primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 2183/2004 od 6. prosinca 2004. o proširenju primjene Uredbe (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama na države članice nesudionice (SL L 373, 21. 12. 2004.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 47/2009 od 18. prosinca 2008. (SL L 17, 22. 1. 2009.) – u nastavku teksta: Uredba (EZ) br. 2183/2004.

S obzirom na to Republika Hrvatska postaje članicom Europske monetarne unije, članak 1.a stavak 3. Zakona valja brisati, jer se od dana uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske na Republiku Hrvatsku više ne odnose odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 2183/2004.

S obzirom na to da euro postaje službena valuta Republike Hrvatske te da Zakon uređuje poslovanje sa stranim sredstvima plaćanja, valja urediti provođenje Uredbe br. 2181/2004 drugim, zasebnim propisom kojim se uređuju pitanja vezana uz službenu valutu Republike Hrvatske te, slijedom toga, brisati odredbu članka 1.a točke 2. Zakona.

Osim brisanja odredbe članka 1.a stavaka 2. i 3. Zakona valja brisati i materijalnu odredbu kojom se sada provodi Uredba (EZ) br. 2181/2004 i Uredba (EZ) br. 2183/2004, odnosno valja brisati članak 40.c Zakona.

Uz članak 3.

Izmjenom članka 4. Zakona o deviznom poslovanju usklađuje se definicija pojma "strano sredstvo plaćanja" s propisima koji uređuju pružatelje platnih usluga te s tim da euro nije samo službena valuta u Republici Hrvatskoj nego i u inozemstvu.

Uz članak 4.

Od dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, te se iskaz valute iz 'kuna' mijenja u 'euro'.

Uz članak 5.

Člankom 15. važećeg Zakona uređeno je da su plaćanja i naplate u stranim sredstvima plaćanja te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj dopušteni u slučajevima propisanima zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke.

Nekoliko slučajeva gdje je dopušteno korištenje stranih sredstava plaćanja u Republici Hrvatskoj, kao iznimka od pravila da se plaćanja i prijenosi vrše u kunama, uređeno je Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (NN, br. 111/2005 i 16/2015) – u nastavku teksta: Odluka o plaćanju i naplati, koju je donijela Hrvatska narodna banka na osnovi navedenoga članka Zakona. Hrvatska narodna banka provodi do uvođenja eura pomoću Odluke o plaćanju i naplati monetarnu i deviznu politiku u uvjetima gdje je kuna službena valuta, a gospodarstvo visoko eurizirano. Stoga je uredila da se plaćanja između rezidenata u devizama (plaćanja bez upotrebe gotovog novca) u Republici Hrvatskoj smiju izvršiti u svega nekoliko slučajeva.

U skladu s člankom 118., a u vezi s člankom 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, broj 75/2008, 54/2013 i 47/2020), od uvođenja eura prestaje nadležnost Hrvatske narodne banke za utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike te joj prestaje ovlaštenje za donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba. Stoga je u prijelaznim i završnim odredbama prijedloga zakona uređeno da Odluka o plaćanju i naplati prestaje važiti na dan uvođenja eura.

S obzirom na to da je ograničavanje korištenja deviza kod plaćanja i naplate odnosno prijenosa između rezidenata vezano uz provođenje devizne politike u nadležnosti Hrvatske narodne banke, kao dijela monetarne politike, odnosno da uvođenjem eura prestaje potreba za ograničavanjem korištenja deviza u plaćanjima u Republici Hrvatskoj, da uvođenjem eura prestaje nadležnost Hrvatske narodne banke za utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike te da ni jedna država članica Europske monetarne unije ne ograničava navedena plaćanja odnosno prijenose, valja urediti Zakon na način da su plaćanja i naplate te prijenosi deviza između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata slobodni.

Slobodno korištenje deviza pri plaćanju u Republici Hrvatskoj između rezidenata te između rezidenta i nerezidenta ne dovodi u pitanje plaćanja u eurima (službenoj valuti Republike Hrvatske), jer trgovac ne smije odbiti plaćanje u službenoj valuti nego samo daje mogućnost trgovcu i njegovom klijentu da se pri prodaji roba i/ili usluga dogovore o bezgotovinskom plaćanju u stranoj valuti. S obzirom na to da se plaćanja u devizama na osnovi slučajeva iz Odluke o plaćanju i naplati sada vrše uglavnom u euru, ukidanjem ograničavanja plaćanja u devizama (npr. američkom dolaru, britanskoj funti) ne očekuje se povećanje vrijednosti plaćanja u stranim valutama u odnosu na te vrijednosti sada, odnosno do uvođenja eura.

Što se tiče plaćanja i naplate u stranoj gotovini i čekovima između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata sada propisanih Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Narodne novine, broj 11/05 i 16/15), a koja prestaje važiti s danom uvođenja eura, isti su uvjeti preneseni u novi zakonski tekst kroz odredbe stavka 2. ovoga članka.

U pogledu načina i rokova polaganja strane gotovine na račun te visinu blagajničkog maksimuma pri plaćanju i naplati u stranoj gotovini upućuje se na odredbe zakona koji uređuje fiskalizaciju u prometu gotovinom obzirom da Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci (Narodne novine, broj 48/10) prestaje važiti s danom uvođenja eura.

Uz članak 6.

Ograničavanje pozajmljivanja deviza između rezidenata administrativna je mjera vezana uz omogućavanje vođenja monetarne politike uz kunu kao službenu valutu u uvjetima visoke euriziranosti gospodarstva.

S obzirom na to da Republika Hrvatska uvodi euro kao službenu valutu, ovu je administrativnu mjeru potrebno ukinuti, odnosno potrebno je izbrisati članak 17. važećeg Zakona.

Uz članak 7.

U skladu s člankom 118., a u vezi s člankom 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, broj 75/08, 54/13 i 47/20), od uvođenja eura prestaje nadležnost Hrvatske narodne banke za donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba. Stoga je u prijelaznim i završnim odredbama prijedloga zakona uređeno je da Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci (Narodne novine, broj 48/10), koju je Hrvatska narodna banka donijela na osnovi članka 34. Zakona, prestaje važiti na dan uvođenja eura.

Uz članak 9.

Od dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, te se iskaz valute iz 'kuna' mijenja u 'euro'.

Uz članak 10.

Obzirom da je objavljivanje tečaja eura u odnosu na druge valute od strane Hrvatske narodne banke te primjena tečajeva Hrvatske narodne banke propisano odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nema potrebe za dodatnim propisivanjem po ovome pitanju.

Uz članak 11.

Od dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, te se iskaz valute iz 'kuna' mijenja u 'euro'.

Uz članak 12.

U odredbi članka 46.c stavku 1. točki 4. važećeg Zakona iskaz valute iz 'kuna' mijenja se u 'euro' budući da od 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, kao jedan od uvjeta za oduzimanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova propisan je uvjet ako vrijednost strane gotovine ili gotovine u kunama koja je predmet prekršaja prelazi 200.000,00 kuna. Budući se ovdje radi o vrijednosnom pragu, odnosno o propisanom novčanom iskazu vrijednosti, kunski iznos se nije preračunavao primjenom fiksnog tečaja konverzije, već se iznos zaokružio na iznos od 30.000,00 eura imajući u vidu smisao ove odredbe. Ovdje valja istaknuti da je ovako propisani limit povoljniji za počinitelja prekršaja budući da je limit za oduzimanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova neznatno podignut.

Uz članak 13.

Člancima 47. i 48. Zakona uređena je mogućnost da Hrvatska narodna banka propiše tzv. zaštitne mjere vezane uz kretanje kapitala (odnos s inozemstvom) koje prouzroči ili prijeti da će prouzročiti ozbiljne poteškoće pri provođenju monetarne i devizne politike.

S obzirom na to da s danom uvođenja eura prestaje nadležnost Hrvatske narodne banke za utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike te da su zaštitne mjere uređene člankom 66. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s danom uvođenja eura valja brisati članke 47. i 48. Zakona.

Uz članak 14.

Člankom 49. stavkom 4. važećeg Zakona uređeno je da Hrvatska narodna banka izrađuje projekciju platne bilance Republike Hrvatske. Stvarna nadležnost Hrvatske narodne banke ne odnosi se na izradu projekcije platne bilance Republike Hrvatske nego isključivo na izradu statistike Republike Hrvatske u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima.

Stoga je potrebno urediti članak 49. stavke 4. i 5. važećeg Zakona na način da odredbe odgovaraju stvarnoj nadležnosti Hrvatske narodne banke u vezi s izradom statistike Republike Hrvatske.

Uz članak 15.

S danom uvođenja eura kao službene valute prestaje nadležnost Hrvatske narodne banke za nadzor deviznog poslovanja u Republici Hrvatskoj, što je u skladu s činjenicom da se istovremeno briše članak 9. stavak 4. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, broj 75/08, 54/13 i 47/20) kojim je uređeno da Hrvatska narodna banka obavlja kontrolu deviznog poslovanja u Republici Hrvatskoj.

Uz članke 16. i 17.

Članci 16. i 17. mijenjaju se na osnovi toga što se člankom 15. uređuje prestanak nadležnosti Hrvatske narodne banke za nadzor deviznog poslovanja, odnosno zbog toga što nadležnost za nadzor poslovanja u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju imaju samo Ministarstvo financija – Financijski inspektorat i Ministarstvo financija – Carinska uprava.

Uz članke 18., 19. 23., 24., 25. i 26.

Navedenim odredbama ne mijenjaju se prekršajne odredbe članka 60., 61., 69., 69.a, 69.b i 69.c važećeg Zakona u dijelu opisa kažnjivog ponašanja, niti visine raspona kazne, već se raspon novčanih kazni u kunama preračunava u raspon novčanih kazni u euru. Raspon novčanih kazni je sukladno odredbi članka 69. stavak 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, preračunat iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje nakon čega se dobiveni iznos zaokružuje na nižu deseticu.

Uz članak 20.

Prekršajna odredba članka 62. stavak 1. i 2. važećeg Zakona ne mijenja se u dijelu opisa kažnjivog ponašanja, niti visine raspona kazne, već se raspon novčanih kazni u kunama preračunava u raspon novčanih kazni u euru. Raspon novčanih kazni je sukladno odredbi članka 69. stavak 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, preračunat iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje nakon čega se dobiveni iznos zaokružuje na nižu deseticu.

U stavku 4. se iskaz valute iz 'kuna' mijenja u 'euro' budući da od 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 21.

Visina raspona propisanih novčanih kazni u odredbi članka 63. stavak 1., 2. i 3. važećeg Zakona ne mijenja se već se samo raspon novčanih kazni u kunama preračunava u raspon novčanih kazni u eurima. Raspon novčanih kazni je sukladno odredbi članka 69. stavak 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, preračunat iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje nakon čega se dobiveni iznos zaokružuje na nižu deseticu.

Prekršajne odredbe propisane točkama 2., 8., 12., 16., 17., 18., 20. i 23. stavka 1. članka 63. važećeg Zakona u dijelu opisa kažnjivog ponašanja ne mijenjaju se.

Točka 3. stavka 1. članka 63. važećeg Zakona mijenja se budući da se mijenja i materijalna odredba članka 15. važećeg Zakona. Naime, odredbom članka 5. ovoga Prijedloga zakona koji se odnosi na članak 15. stavak 1. predlaže se da plaćanje i naplata u devizama te prijenosi u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata te rezidenata i nerezidenata budu slobodni. Ograničenja u plaćanju i naplati u stranoj gotovini i čekovima između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj predložena su stavkom člankom 5. stavak 2. Prijedloga zakona. Shodno tome valjalo je prilagoditi i prekršajnu odredbu propisanu odredbom članka 63. stavak 1. točka 3. važećeg Zakona.

Točka 8. stavka 1. važećeg Zakona briše se budući da se briše i materijalna odredba članka 17. važećeg Zakona, kako je obrazloženo uz članak 6.

Točka 14. stavka 1. članka 63. važećeg Zakona koja je propisivala kažnjavanje ako se ne postupi u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke donesenom na temelju članka 34. ovoga Zakona, briše se budući da se briše i članak 34. važećeg Zakona.

Točka 19. stavak 1. članka 63. važećeg Zakona koja se odnosi na nepoštivanje mjera za zaštitu monetarnog ili deviznog sustava što ih propiše Hrvatska Narodna banka, briše se, budući se brišu i materijalne odredbe članka 47. i 48., kako je obrazloženo uz članak 13.

Točke 21. i 22. stavka 1. članka 63. brišu se budući se brišu i odredbe članka 1.a točke 2. i 3. i materijalna odredba članka 40.c važećeg Zakona, a kako je obrazloženo uz članke 2. i 8.

Stavkom 3. članka 63. važećeg Zakona kao jedno od obilježja kvalificiranog oblika prekršaja propisan je uvjet ako vrijednost predmeta prekršaja prelazi 100.000,00 kuna. Budući se ovdje radi o vrijednosnom pragu, odnosno o propisanom novčanom iskazu vrijednosti, kunski iznos se nije preračunavao primjenom fiksnog tečaja konverzije, već se iznos zaokružio na iznos od 15.000,00 eura imajući u vidu smisao ove odredbe. Ovdje valja istaknuti da je ovako propisani limit povoljniji za počinitelja prekršaja budući da je limit za kvalificirani oblik prekršaja neznatno podignut.

U stavcima 4. i 5. članka 63. važećeg Zakona se iskazi valute iz 'kuna' mijenjaju u 'euro' budući od 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 22.

Visina raspona propisanih novčanih kazni u odredbi članka 64. stavak 1. i 2.  važećeg Zakona ne mijenja se već se samo raspon novčanih kazni u kunama preračunava u raspon novčanih kazni u eurima. Raspon novčanih kazni je sukladno odredbi članka 69. stavak 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, preračunat iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje nakon čega se dobiveni iznos zaokružuje na nižu deseticu.

Prekršajne odredbe propisane točkama 2., 3., 7., 8. i 9. stavka 1. članka 64. važećeg Zakona u dijelu opisa kažnjivog ponašanja ne mijenjaju se.

Točka 4. stavka 1. članka 64. važećeg Zakona briše se uslijed izmjena odredbe članka 5. ovoga Prijedloga zakona a koji se odnosi na članak 15. stavak 1. kojim se predlaže da plaćanje i naplata u devizama te prijenosi u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata te rezidenata i nerezidenata budu slobodni.

Uz članak 27.

Od dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, te se iskaz valute iz 'kuna' mijenja u 'euro'.

Uz članak 28.

Ovlašteni mjenjači dužni su obavljati mjenjačke poslove na način da koriste zaštićeni program koji je certificirala Hrvatska narodna banka. Zaštićeni programi koje sada koriste ovlašteni mjenjači zasnivaju se na kuni kao službenoj valuti Republike Hrvatske te na direktnoj metodi iskazivanja tečajeva (jedinica strane valute u odnosu na kunu). Od uvođenja eura primjenjivat će se indirektna metoda iskazivanja tečajeva (jedan euro u odnosu na stranu valutu) pa ta promjena ima najveći utjecaj na potrebu izrade i korištenja novih zaštićenih programa koji se zasnivaju na euru kao službenoj valuti Republike Hrvatske.

U skladu s navedenim, stavkom 1. ovog članka uređeno je da od dana uvođenja eura ovlašteni mjenjači smiju koristiti samo certificirani zaštićeni program koji je zasnovan na euru.

Broj pravnih osoba i obrta s odobrenjem Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih osoba je trenutno veći od 1.100, a ne očekuje se da će se taj broj znatnije smanjiti do dana uvođenja eura.

S obzirom na to da će uvođenjem eura pretežiti dio ovlaštenih mjenjača prestati obavljati mjenjačke poslove, potrebno je urediti mogućnost da odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova prestanu važiti istekom roka za dostavu ugovora o kupnji zaštićenog programa zasnovanog na euru koji pravne osobe i obrti neće sklapati ako donesu odluku da ne žele obavljati mjenjačke poslove.

U suprotnom, odnosno bez uređivanja mogućnosti da odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova prestanu važiti ako ovlašteni mjenjač ne dostavi ugovor o kupnji zaštićenog programa u roku od tri mjeseca od dana uvođenja eura, vrijeme potrebno za provođenje postupaka izdavanja rješenja o oduzimanja odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova koje je Hrvatska narodna banka izdala pravnim osobama i obrtima koji neće nastavili s obavljanjem mjenjačkih poslova (procjenjuje se da će biti oko 900 takvih pravnih osoba i obrta) moglo bi trajati godinu dana od uvođenja eura ili duže. S obzirom na to da bi bilo teško opravdati da u Republici Hrvatskoj imamo veliki broj ovlaštenih mjenjača unatoč tome što je uveden euro u kojem se sada obavlja oko 90% vrijednosti transakcija kupnje odnosno prodaje strane gotovine, predloženo je da odobrenja izdana pravnim osobama i obrtima koji neće obavljati mjenjačke poslove od uvođenja eura prestanu važiti ako ovlašteni mjenjač ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci ugovor o kupnji zaštićenog programa u zakonskom roku (tri mjeseca od dana uvođenja eura).

Uz članak 29. stavak 2.

Rješenja kojima Hrvatska narodna banka odobrava držanje strane gotovine u blagajni u prosječnoj dnevnoj vrijednosti tijekom jednog tromjesečja većoj od 1.500,00 eura izdaju se u trajanju od godinu dana. Stoga sva rješenja koje je Hrvatska narodna banka izdala po navedenoj osnovi traju do određenoga datuma u 2023. godini.

S obzirom da se navedena rješenja izdaju na temelju Odluke o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci, a da navedena Odluka, kako je to predloženo u Prijelaznim i završnim odredbama ovoga Nacrta prijedloga zakona prestaje važiti s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je propisati da i ova rješenja prestaju važiti.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje:

1. poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u kunama,

2. poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja,

3. jednostrani prijenosi imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata.

(2) Poslovanje iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo izvršavanje plaćanjima, naplatama ili prijenosima.

Članak 1.a

Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:

1.  Uredba (EU) 2018/1672  Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 (SL L 284, 12. 11. 2018.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/1672,

2.  Uredba Vijeća (EZ) br. 2182/2004  od 6. prosinca 2004. o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama (SL L 373, 21. 12. 2004.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 46/2009 od 18. prosinca 2008. (SL L 17, 22. 1. 2009.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 2182/2004,

3.  Uredba Vijeća (EZ) br. 2183/2004  od 6. prosinca 2004. o proširenju primjene Uredbe (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama na države članice nesudionice (SL L 373, 21. 12. 2004.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 47/2009 od 18. prosinca 2008. (SL L 17, 22. 1. 2009.).

Članak 4.

(1) Strana sredstva plaćanja, u smislu ovoga Zakona, jesu devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.

(2) Devize, u smislu ovoga Zakona, jesu novčana potraživanja od inozemstva.

(3) Strana gotovina (novčanice i kovani novac) novčano je potraživanje od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala.

(4) Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti novčana su potraživanja od izdavatelja.

Članak 14.

(1) Jednostrani prijenosi imovine prijenosi su imovine iz Republike Hrvatske u inozemstvo ili iz inozemstva u Republiku Hrvatsku koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenta i nerezidenta, a mogu biti osobni i fizički prijenosi imovine.

(2) Osobni prijenosi imovine prijenosi su imovine iz Republike Hrvatske te u Republiku Hrvatsku na osnovi poklona i pomoći, rente, nasljedstva, podmirenja duga useljenika u matičnoj zemlji, prijenosa imovine iseljenika u inozemstvo i dohotka osoba zaposlenih u Republici Hrvatskoj koje nisu rezidenti.

(4) Fizički prijenos, u smislu ovoga Zakona, svaki je prijenos gotovine u kunama, strane gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku.

Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja

Članak 15.

Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj dopušteni su u slučajevima propisanima zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke.

Krediti u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata

Članak 17.

(1) Kredite u stranim sredstvima plaćanja mogu rezidentima odobravati banke. Odobreni kredit može se otplaćivati u stranoj valuti.

(2) Ostali rezidenti ne smiju međusobno odobravati kredite u stranim sredstvima plaćanja.

Plaćanja i naplate u poslovima s nerezidentima u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima

Članak 34.

Hrvatska narodna banka propisuje način na koji rezidenti iz članka 2. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci, rok u kojem su dužni naplaćenu stranu gotovinu i čekove položiti na račun otvoren u banci te uvjete pod kojima mogu držati stranu gotovinu i čekove u blagajni.

Medalje i žetoni koji nalikuju eurokovanicama

Članak 40.c

(1) Fizičke i pravne osobe koje u Republici Hrvatskoj proizvode, prodaju, uvoze za prodaju ili za druge komercijalne svrhe ili za te svrhe distribuiraju medalje i žetone postupaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 2182/2004.

(2) Svaka osoba koja na bilo koji način dođe u posjed medalje i žetona za koji sumnja da je suprotan Uredbi (EZ) br. 2182/2004 dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(3) Hrvatska narodna banka proslijedit će medalje i žetone koje dobije na uvid ili koji na drugi način dođu u njezin posjed Europskoj komisiji radi očitovanja o tome jesu li suprotni Uredbi (EZ) br. 2182/2004.

(4) Očitovanje iz stavka 3. ovoga članka nije potrebno tražiti u odnosu na medalje i žetone za koje već postoji očitovanje Europske komisije.

(5) Hrvatska narodna banka će o očitovanju Europske komisije kojim se utvrđuje da je riječ o medaljama ili žetonima koji su suprotni Uredbi (EZ) br. 2182/2004 pisano obavijestiti fizičku ili pravnu osobu koja u Republici Hrvatskoj proizvodi, prodaje, uvozi za prodaju ili za druge komercijalne svrhe ili za te svrhe distribuira takve medalje odnosno žetone.

(6) Osoba kojoj je dostavljena obavijest o očitovanju iz stavka 5. ovoga članka dužna je bez odgode povući iz prometa i uništiti medalje i žetone za koje je tim očitovanjem utvrđeno da su suprotni Uredbi (EZ) br. 2182/2004 i o tome pisano obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(7) Kada Hrvatska narodna banka zaprimi očitovanje Europske komisije iz stavka 5. ovoga članka u odnosu na medalje i žetone koji su u njezinom posjedu, a nije moguće utvrditi tko je te medalje i žetone izradio, uveo za prodaju ili za druge komercijalne svrhe ili ih za te svrhe distribuirao, Hrvatska narodna banka takve će medalje i žetone zadržati te ih može uništiti istekom roka od četiri godine od zaprimanja tog očitovanja.

Članak 44.

Tečaj strane valute prema kuni slobodno se formira na tržištu stranih sredstava plaćanja na temelju ponude i potražnje.

Objavljivanje i primjena srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke

Članak 45.

(1) Hrvatska narodna banka svakoga radnog dana na temelju ostvarenog prometa i tečajeva stranih valuta na tržištu stranih sredstava plaćanja utvrđuje vrijednost kune prema drugim valutama. Tako utvrđeni tečaj Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti.

(2) Hrvatska narodna banka propisuje način i rokove u kojima su banke i ovlašteni mjenjači dužni dostavljati podatke o prometu na tržištu stranih sredstava plaćanja.

(3) Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za strana sredstva plaćanja koristi se za iskazivanje potraživanja i obveza prema inozemstvu te za potrebe statistike.

Članak 46.

(1) Mjenjački poslovi koje obavljaju ovlašteni mjenjači obuhvaćaju otkup strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu za gotovinu u kunama te prodaju strane gotovine za gotovinu u kunama.

(2) Ovlašteni mjenjači su rezidenti obrtnici, trgovci pojedinci i pravne osobe koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova.

(3) Ovlašteni mjenjač iz stavka 2. ovoga članka smije obavljati mjenjačke poslove ako ispunjava sljedeće uvjete:

1. koristi zaštićeni računalni program koji je certificirala Hrvatska narodna banka,
2. ima s bankom sklopljeni ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova,
3. ima upisanu djelatnost obavljanja mjenjačkih poslova u sudskom, odnosno obrtnom registru, i
4. ovlašteni mjenjač obrtnik odnosno trgovac pojedinac, a kod mjenjača koji je pravna osoba član uprave odnosno izvršni direktor dioničkog društva koje ima upravni odbor, prokurist i kvalificirani vlasnik ovlaštenog mjenjača iz članka 46.a stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga Zakona nije pravomoćno osuđen u Republici Hrvatskoj za neko od sljedećih kaznenih djela:

• iz članka 279. (prikrivanje protuzakonito dobivenog novca) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06. i 110/07.),
• iz članka 173. (zlouporaba opojnih droga), članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo), članka 187.a (pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom), članka 223. (povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava), članka 223.a (računalno krivotvorenje), članka 224.a (računalna prijevara), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje), članka 278. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 279. (pranje novca), članka 286. (utaja poreza i drugih davanja), članka 287. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 291. (nesavjesno gospodarsko poslovanje), članka 292. (zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju), članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 294.a (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 294.b (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 311. (krivotvorenje isprave), članka 312. (krivotvorenje službene isprave), članka 313. (posebni slučajevi krivotvorenja), članka 314. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje isprava) i članka 315. (ovjerovljavanje neistinitog sadržaja) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka USRH),
• iz članka 98. (financiranje terorizma), članka 105. (ropstvo), članka 106. (trgovanje ljudima), članka 190. (neovlaštena proizvodnja i promet drogama), članka 191. (omogućavanje trošenja droga), članka 246. (zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 248. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine), članka 258. (subvencijska prijevara), članka 265. (pranje novca), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 278. (krivotvorenje isprave), članka 279. (krivotvorenje službene ili poslovne isprave), članka 281. (ovjeravanje neistinitog sadržaja), članka 283. (izrada, nabavljanje, posjedovanje ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje) te za neko kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.) iz Kaznenog zakona ili
• kazneno djelo propisano ovim Zakonom,

ili u inozemstvu za kaznena djela koja opisom odgovaraju kaznenim djelima iz podstavka 1., 2., 3. i 4. ove točke, a ako je pravomoćno osuđen za neko od tih djela, da je od pravomoćnosti presude proteklo najmanje pet godina, ne uračunavajući u to vrijeme ono provedeno na izdržavanju kazne.

(4) Kvalificirani vlasnik, u smislu ovoga Zakona, fizička je ili pravna osoba koja je neposredni imatelj 25% i više poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju pravnom osobom.

(5) Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova te izdaje i oduzima odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova.

Članak 46.c

Hrvatska narodna banka oduzima odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova:

1. ako ovlašteni mjenjač ne započne s obavljanjem mjenjačkih poslova u roku od 180 dana od dana izdavanja odobrenja,

2. ako je odobrenje pribavljeno na temelju neistinite dokumentacije, odnosno neistinito prikazanih podataka,

3. ako nakon dobivenog odobrenja ovlašteni mjenjač obavlja mjenjačke poslove a da pritom ne ispunjava uvjete iz članka 46. stavka 3. točke 1., 2. i 4.,

4. ako je ovlašteni mjenjač pravomoćno kažnjen radi teškog djela prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, ako se radi o prekršaju učinjenom u povratu ili ako vrijednost strane gotovine ili gotovine u kunama koja je bila predmet prekršaja prelazi 200.000,00 kuna.

5. ako ovlašteni mjenjač ovlaštenoj osobi Financijskog inspektorata ne dopusti nadzor,

6. ako ovlašteni mjenjač, koji je odobrenje dobio na temelju predugovora o obavljanju mjenjačkih poslova sklopljenog s bankom ili na temelju predugovora o kupnji zaštićenoga računalnog programa za obavljanje mjenjačkih poslova, u roku određenom u odobrenju Hrvatske narodne banke ne dostavi ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova sklopljen s bankom, odnosno potvrdu proizvođača zaštićenoga računalnog programa o autentičnosti kupljenog i ugrađenog programa, ili

7. ako ovlašteni mjenjač ne dostavi zatražene informacije i dokaze na zahtjev Hrvatske narodne banke iz članka 46.e stavka 3. ovoga Zakona, u ostavljenom roku, koji ne može biti kraći od 30 dana.

(2) Protiv rješenja kojim se oduzima odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.                                                  
(3) Ovlaštenom mjenjaču kojemu je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova djelatnost mjenjačkih poslova brisat će se iz sudskog, odnosno obrtnog registra na temelju rješenja Hrvatske narodne banke.
(4) Ovlašteni mjenjač kojemu je oduzeto odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova ne može podnijeti novi zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje tih poslova prije isteka roka od godine dana od dana dostave rješenja o oduzimanju odobrenja.

GLAVA V.  ZAŠTITNE ODREDBE

Preduvjeti za poduzimanje zaštitnih mjera

Članak 47.

(1) Ako kretanje kapitala prouzroči ili prijeti da će prouzročiti ozbiljne poteškoće pri provođenju monetarne ili devizne politike, Hrvatska narodna banka može posebnom odlukom propisati zaštitne mjere.

(2) Zaštitne mjere može provesti Hrvatska narodna banka ili Vlada Republike Hrvatske ako su one potrebne radi izvršenja sankcija Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija kojih je Republika Hrvatska članica.

(3) Zaštitne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti za razdoblje do šest mjeseci.

(4) Hrvatska narodna banka može iznimno produžiti rok iz stavka 3. ovoga članka uz suglasnost Hrvatskoga sabora.

(5) O zaštitnim mjerama, prije njihove primjene, moraju biti obaviještene Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Zaštitne mjere

Članak 48.

Zaštitne mjere Hrvatske narodne banke iz članka 47. ovoga Zakona mogu sadržavati:

1. ograničenje rezidentima da raspolažu sredstvima na računima u inozemstvu ili na deviznim računima u Republici Hrvatskoj,

2. obvezu banaka da Hrvatskoj narodnoj banci prodaju devize na osnovi mjenjačkih poslova banaka i ovlaštenih mjenjača,

3. ograničenje obavljanja kreditnih poslova između rezidenata i nerezidenata;

4. ograničenje obavljanja plaćanja i naplata na osnovi obveza i potraživanja u poslovima s inozemstvom,

5. ograničenje prijenosa vrijednosnih papira, strane gotovine i zlata u Republiku Hrvatsku i iz Republike Hrvatske,

6. ograničenje obavljanja transakcija vrijednosnim papirima i zlatom između rezidenata i nerezidenata,

7. ograničenje davanja garancija ili jamstava, zaloga ili drugih osiguranja za račun nerezidenata.

Članak 49.

(1) Rezidenti su dužni, u skladu s odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa, izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o poslovima koje su sklopili s inozemstvom. Banke, ovlaštena društva, Središnje klirinško depozitarno društvo, javni bilježnici i carinska tijela dužni su izvješćivati Hrvatsku narodnu banku i o poslovima trećih osoba sklopljenim s inozemstvom za koje saznaju obavljanjem svoje djelatnosti, u skladu s odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa..

(2) Rezidenti koji su dužni izvješćivati, moraju Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Ministarstvu financija – Financijskom inspektoratu i Carinskoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju u svrhu provjere podataka.

(3) Hrvatska narodna banka propisuje pobliže uvjete odnosno sadržaj, način i postupak izvješćivanja.

(4) Hrvatska narodna banka izrađuje projekciju platne bilance Republike Hrvatske.

(5) Radi kontrole deviznog poslovanja i praćenja ostvarenja projekcije platne bilance Republike Hrvatske, rezidenti su dužni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci podatke o poslovima i transakcijama s inozemstvom na način i u rokovima koje ona utvrdi posebnom odlukom.

(6) Rezidenti koji su obvezni izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o kapitalnim poslovima s nerezidentima dužni su na zahtjev Ministarstva financija – Financijskog inspektorata dostaviti podatke o stvarnim vlasnicima nerezidenta s kojim sklapaju posao ako je nerezident izvan teritorijalni (offshore) poduzetnik.

Članak 55.

Nadzor nad poslovanjem u skladu s ovim Zakonom obavljaju Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija – Financijski inspektorat i Carinska uprava (u daljnjem tekstu: nadzorna tijela).

Članak 56.

(1) Nadzorna tijela moraju međusobno razmjenjivati informacije koje su im potrebne u postupku nadzora te obavještavati o ustanovljenim nepravilnostima, ako su ti nalazi važni za rad drugoga nadzornog tijela.

(2) Dostavljanje podataka o nadziranoj osobi koji su potrebni u postupcima nadzora ne smatra se odavanjem službene tajne.

(3) Nadzorna tijela uredit će sadržaj i način međusobnog obavještavanja sporazumom o razmjenjivanju informacija ili drugim aktima.

Članak 58.

(1) Ministarstvo financija – Financijski inspektorat i Hrvatska narodna banka nadziru devizno poslovanje banaka, podružnica i predstavništava stranih banaka.

(2) Ministarstvo financija – Financijski inspektorat nadzire poslovanje ovlaštenih mjenjača.

Članak 60.

(1) Novčanom kaznom od 70.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako u plaćanjima prema inozemstvu plati neistinitu tražbinu ili banci izda nalog za plaćanje na podlozi simuliranog ugovora ili lažne fakture,

2. ako sklopi ugovor s pravnom ili fizičkom osobom u inozemstvu o uvozu ili izvozu robe ili usluga u kojemu nije navedena stvarna cijena.

(2) Novčanom kaznom od 35.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave, osoba ovlaštena za raspolaganje sredstvima na računu pravne osobe ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 61.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj banka ili druga pravna osoba koja pri sklapanju ugovora kojim odobrava kredit, daje garanciju ili jamstvo u korist nerezidenta ne pribavi sredstva osiguranja naplate ili pribavi sredstva osiguranja čija je vrijednost u očitom nerazmjeru s cijenom kredita ili najvišom svotom garancije.

(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj član uprave ili druga odgovorna osoba koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklopljen s nerezidentom od koga se, zbog njegove kreditne sposobnosti, može sa sigurnošću očekivati da će kredit vratiti na vrijeme i u cijelosti, počinitelj se može osloboditi od kazne.

(4) U slučaju kada je ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklopljen s nerezidentom koji je uredno podmirio sva dospjela dugovanja prema banci, počinitelj će se osloboditi kazne.

Članak 62.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako obavlja mjenjačke poslove bez odobrenja Hrvatske narodne banke ili bez ugovora s bankom ili u mjenjačkom poslovanju ne koristi certificirani računalni program,

2. ako ovlaštenoj osobi Financijskog inspektorata ne dopusti nad zor ili je spriječi u obavljanju službene radnje.

(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka prekršajno tijelo može, uz novčanu kaznu, izreći i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet nadzora, u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, osim za plaćanja i prijenose iz članka 8. ovoga Zakona.

(4) Strana gotovina i gotovina u kunama koja je predmet prekršaja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka oduzet će se rješenjem o prekršaju u korist proračuna Republike Hrvatske.

Članak 63.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. brisano,

2. ako doznači sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina u inozemstvu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom,

3. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima s rezidentima ili nerezidentima u Republici Hrvatskoj suprotno ovome Zakonu ili odluci Hrvatske narodne banke,

8. ako u ime ili za račun druge osobe sklopi ugovor o kreditnom poslu s nerezidentom suprotno odredbama ovoga Zakona,

9. Prestao vrijediti,

10. Prestao vrijediti,

11. Prestao vrijediti,

12. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese izvješća o prometu i stanju sredstava na svojim računima u inozemstvu te na računima svojih podružnica u inozemstvu na način i u rokovima koje propiše Hrvatska narodna banka,

13. Prestao vrijediti,

14. ako ne postupi u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke donesenom na temelju članka 34. ovoga Zakona,

15. Prestao vrijediti,

16. ako ne poštuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova kako to propisuje Hrvatska narodna banka,

17. ako kupi, proda, dade ili uzme u zajam stranu gotovinu, te ako posreduje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju strane gotovine suprotno ovome Zakonu,

18. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća, ako ne dade zatraženu dokumentaciju i podatke Financijskom inspektoratu, odnosno ako ne vodi na propisani način poslovne knjige o tom poslovanju,

19. ako ne poštuje mjere za zaštitu monetarnog ili deviznog sustava što ih propiše Hrvatska narodna banka.

20. ako u propisanom roku Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi obavijest i dokumentaciju iz članka 46.e ovoga Zakona,
21. ako izradi, proda, uveze za prodaju ili u druge komercijalne svrhe ili u te svrhe distribuira medalje ili žetone koji nalikuju eurokovanicama protivno člancima 2., 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 2182/2004, ,

22. ako bez odgode ne povuče iz prometa ili ne uništi medalje ili žetone za koje je očitovanjem iz članka 40.c stavka 6. ovoga Zakona utvrđeno da su suprotni Uredbi (EZ) br. 2182/2004,

23. ako kao ovlašteni mjenjač obavlja mjenjačke poslove, a ta djelatnost nije upisana u sudski, odnosno obrtni registar.

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) U teškim slučajevima prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, ako vrijednost predmeta prekršaja prelazi 100.000,00 kuna, ili je prekršaj učinjen u povratu ili je učinjen na osobito opasan način, pravna ili fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 30.000,00 do 400.000,00 kuna.

(4) Strana gotovina i gotovina u kunama koja je predmet prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, ili strana gotovina i gotovina u kunama koja je bila predmet platnog prometa koji je rezultat prekršaja, oduzet će se u prekršajnom postupku rješenjem o prekršaju.

(5) Iznimno, u lakšim slučajevima prekršaja propisanima ovim Zakonom, u kojima postoje posebno olakotne okolnosti, prekršajno tijelo može odlučiti da se strana gotovina i gotovina u kunama iz stavka 1. ovoga članka ne oduzme ili da se oduzme samo djelomično.

Članak 64.

(1) Novčanom kaznom od 35.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj banka:

1. Prestao vrijediti

2. ako sklopi ugovor o uzimanju kredita u inozemstvu za tuđi račun, a odobrenje za njezin rad ne uključuje pružanje usluga u kreditnim poslovima s inozemstvom,

3. ako obavi neku radnju deviznog poslovanja bez odobrenja ili uz prekoračenje ovlasti iz odobrenja za rad dobivenog od Hrvatske narodne banke,

4. ako izvrši nalog komitenta kojim on raspolaže stranim sredstvima plaćanja u zemlji ili inozemstvu, odnosno kunama u inozemstvu, suprotno ovome Zakonu, a znala je ili morala znati da je raspolaganje stranim sredstvima plaćanja ili kunama suprotno ovome Zakonu,

6. Prestao vrijediti,

7. ako sklopi ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom,

8. ako ugovor sklopljen s ovlaštenim mjenjačem ne sadrži obvezne sastojke propisane odlukom Hrvatske narodne banke,

9. ako Hrvatskoj narodnoj banci, kada je to ovim Zakonom predviđeno, ne podnese izvješće ili ako Financijskom inspektoratu ne dade podatke u roku ili na propisani način,

10. ako obavlja platni promet s inozemstvom ili vodi devizne račune suprotno propisima Hrvatske narodne banke,

11. prestao vrijediti.

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u banci.

Članak 69.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 400.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako kao pošiljatelj ili primatelj ili zastupnik pošiljatelja ili primatelja u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Carinske uprave ne podnese prijavu u smislu objavljivanja gotovine u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više koja se unosi u Europsku uniju ili iznosi iz Europske unije preko Republike Hrvatske, u pisanom obliku ili elektronički putem obrasca za prijavu, ili ako da netočne ili nepotpune podatke (članak 4. Uredbe (EU) 2018/1672).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 69.a

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako pri ulasku u Europsku uniju ili pri izlasku iz Europske unije preko Republike Hrvatske ne ispuni obvezu prijave Carinskoj upravi odnosno graničnoj policiji gotovine koju nosi u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više, u pisanom obliku ili elektronički putem obrasca za prijavu, ili ako da netočne ili nepotpune podatke ili ne stavi na raspolaganje gotovinu za kontrolu (članak 3. Uredbe (EU) 2018/1672 i članak 59. stavak 4. ovoga Zakona).

Članak 69.b

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako pri ulasku ili nakon ulaska u Republiku Hrvatsku iz druge države članice ili pri izlasku iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu, na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika odnosno službenika granične policije ne ispuni obvezu prijave gotovine koju nosi u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više, u pisanom obliku putem obrasca koji sadržava podatke iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1672, ili ako da netočne ili nepotpune podatke ili ne stavi na raspolaganje gotovinu za kontrolu (članak 40.a ovoga Zakona).

Članak 69.c

(1) Ako je vrijednost gotovine koja je predmet prekršaja 100.000,00 eura ili više ili ako je gotovina koja je predmet prekršaja bila skrivena ili ako je prekršaj počinjen na drugi osobito drzak način, kaznit će se:

1. novčanom kaznom u iznosu do 2.000.000,00 kuna pravna osoba ako počini prekršaj iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona,

2. novčanom kaznom u iznosu do 1.000.000,00 kuna obrtnik, fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i fizička osoba ako počini prekršaj iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona,

3. novčanom kaznom u iznosu do 1.000.000,00 kuna fizička osoba ako počini prekršaj iz članka 69.a ili 69.b ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 70.

(1) Financijski inspektorat i Carinska uprava, kada obavljaju deviznu kontrolu, privremeno će, uz potvrdu, oduzeti gotovinu u kunama i stranu gotovinu te gotovinu iz članka 40.b ovoga Zakona, kao i dokumentaciju i druge predmete kojima je izvršen prekršaj, koji su rezultat prekršaja ili koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, prema propisima koji vrijede za prekršajni postupak.

(2) Privremeno oduzetu gotovinu nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su odmah uplatiti na posebne račune Ministarstva financija – Financijskog inspektorata i Carinske uprave.