NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17, dalje u tekstu: Zakon) usvojen je u Hrvatskom saboru u listopadu 2017. a počeo se primjenjivati 1. siječnja 2018. Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005).
U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, u travnju 2019. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 39/19). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena je Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU.
Zakon ima preventivni karakter i njime se propisuju mjere, radnje i postupci obveznika iz financijskoga i nefinancijskoga sektora, zadaće Ureda kao financijsko-obavještajne jedince, interaktivna postupanja drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela prevencije: obveznici (banke i drugi obveznici), Ured za sprječavanje pranja novca, nadležna nadzorna tijela: nadzorne službe Ministarstva financija (Porezna uprava i Financijski inspektorat), Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te tijela kaznenog progona (Policija i Državno odvjetništvo).
Donošenje ovoga Zakona predlaže se s ciljem ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 56/22) koje uključuju usklađivanje s preporukama Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL (dalje u tekstu: MONEYVAL) iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. donijela Zaključak kojim se prihvaća Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (daljnje u tekstu: Akcijski plan). Akcijski plan sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, usvojenom na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021. godine.
Aktivnosti koje Republika Hrvatska već poduzima su vidljive i iz brojnih strateških dokumenata koji obvezuju provedu mjera iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma: Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji, Akcijski plan Republike Hrvatske za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II, Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Strategija sprječavanja korupcije te Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma. Slijedom izvješća MONEYVAL-a, Republika Hrvatska će nastaviti s jačanjem sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kako na operativnoj tako i na političkoj razini imenovanjem državnih dužnosnika i visokorangiranih predstavnika nadležnih tijela u rad Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: MIRS). Aktivnosti sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj provode članovi MIRS-a: Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat, Porezna uprava, Carinska uprava, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Sigurnosno-obavještajna agencija, Ministarstvo pravosuđa i uprave i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Akcijskim planom definiraju se mjere i aktivnosti svih dionika sustava, rok za provedbu mjera, pokazatelji uspješnosti te izvor financiranja. Akcijski plan osigurava provedbu politike sprječavanja pranja novca, financiranja terorizma i proliferacije, uključujući redovito ažuriranje procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.
Ispunjenjem mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, Republika Hrvatska osigurat će daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje (eng. Financial Action Task Force – FATF) koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca te financiranja terorizma i proliferacije. Također, Republika Hrvatska će pojačati svoje napore i kapacitete za što učinkovitije suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i proliferacije.
Akcijski plan sastoji se od mjera i aktivnosti navedenih u sljedećih 8 točaka:
1. Međuinstitucionalna suradnja i procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
2. Kazneni progon pranja novca i financiranja terorizma i oduzimanje protupravne imovinske koristi
3. Uspostava mehanizma za provedbu ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda u vezi s financiranjem terorizma i proliferacije
4. Prikupljanje i analiza obavještajnih podataka za istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma
5. Sprječavanje zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe i transparentnost podataka o pravnim osobama
6. Nadzor i edukacija vezano za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
7. Preventivne mjere
8. Mjere daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa standardima FATF izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i donošenjem novog Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja.
Kroz usklađivanja s preporučenim mjerama MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, koje su sadržane u Akcijskom planu, donošenjem predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja:
propisat će se obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine
propisat će se obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja
dopunit će se odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta stranke od strane ovlaštenih mjenjača
proširit će se obveza provođenja dubinske analize i na upravitelje trustova koji upravitelji imaju prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu
dopunit će se odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta za trustove i slična pravna uređenja
precizirat će se odredba koja propisuje poduzimanje mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika;
precizirat će se odredba koja propisuje obvezu razumijevanja svrhe i prirodu poslovnog odnosa
izmijenit će se definicija neizravnog vlasništva (nad pravnom osobom) na način da uključuje i neizravno vlasništvo putem trustova
propisat će se da obveznici moraju prikupiti informacije o ovlastima koje reguliraju i obvezuju pravne osobe ili pravne aranžmane – osnivački akt društva
proširit će se obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija, osoba i sredstava Uredu za sprječavanje pranja novca
propisat će se suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine;
propisat će se suradnja s nadzornim tijelima država članica u području nadzora obveznika iz nefinancijskog sektora
smanjit će se prag obavještavanja o gotovinskim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura. U izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istog sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji prag iznosi 75.000,00 kuna. Slijedom navedenog predlaže se propisivanje novog praga za prijavu gotovinskih transakcija u iznosu od 10.000,00 eura koji će se izjednačiti sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti.
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana je Ugovorom o Europskoj uniji. Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti.
U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.
Hrvatski Sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute (“Narodne novine”, broj 57/22), a koji će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim određenih odredaba koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.
Predmet izmjena i dopuna predloženog Zakona je usklađivanje normativnog okvira radi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmjene i dopune obuhvaćaju rješenja kojima se, mijenja:- valuta praga za obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama
valuta praga prilikom obavljanja mjera dubinske analize
valuta praga prilikom prikupljanja podataka o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet gotovinske uplate ili mjenjačkog posla
valuta praga ograničenja naplate u gotovini
visina novčanih kazni.
Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu Prijedloga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zbog drugih osobito opravdanih razloga. U skladu sa Akcijskim planom (točka 8.1.) rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona je IV. kvartal 2022. Također, odredbe koje se odnose na uvođenja eura trebaju stupiti na snagu najkasnije 1. siječnja 2023. Stoga se predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
Članak 1.
U Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, broj 108/17 i 39/19), u članku 3. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Financiranjem terorizma smatra se:
1. osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam
2. financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.“.
Članak 2.
U članku 4. točka 23. mijenja se i glasi:
„23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, a koja je zadužena za koordinaciju i provođenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma“.
Točka 31. mijenja se i glasi:
„31) poslovni odnos jest:
a) poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika
b) odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku
c) registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno ovom Zakonu“.
U točki 34. riječi „izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju“ zamjenjuju se riječima „koje je izdala Stručna skupina za financijsko djelovanje“.
Točka 38. mijenja se i glasi:
„38) Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Registar)“.
Točka 41. mijenja se i glasi:
„41) stranka jest osoba ili trust iz točke 59) ovoga članka koji uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju, uključujući upravitelja trusta i osobu koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom obliku stranog prava“.
Točka 48. mijenja se i glasi:
„48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, pri čemu se virtualnom imovinom ne smatraju
a) financijski instrumenti kako su definirani zakonom koji uređuje tržište kapitala
b) elektronički novac kako je definiran zakonom koji uređuje platni promet
c) depoziti kako su definirani zakonu koji uređuje poslovanje kreditnih institucija
d) strukturirani depoziti kako su definirani u zakonu koji uređuje tržište kapitala
e) sekuritizacija kako je definirana u zakonu kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju
f) proizvodi životnog ili neživotnog osiguranja
g) mirovinski proizvodi
h) digitalni prikazi koji su jedinstveni i nisu zamjenjivi s drugim digitalnim prikazom.
Točka 49. mijenja se i glasi:
„49) virtualna valuta jest podvrsta virtualne imovine i predstavlja digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem“.
Točka 50. mijenja se i glasi:
„50) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom u ime trećih strana jest čuvanje ili kontrola, u ime trećih strana, virtualne imovine ili načina pristupa takvoj virtualnoj imovini, prema potrebi u obliku privatnih kriptografskih ključeva“.
Točka 51) mijenja se i glasi:
„51) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom jest upravljanje s jednim ili više multilateralnih sustava, koji spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju virtualne imovine, u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima, na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s virtualnom imovinom, bilo razmjenom jedne virtualne imovine za drugu ili razmjenom virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja“.
Iza točke 51. dodaju se točke 52. do 60. koje glase:
„52) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja uz korištenje vlasničkog kapitala
53) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama u zamjenu za drugu virtualnu imovinu uz korištenje vlasničkog kapitala
54) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji jedne ili više stavki virtualne imovine ili o upisu jedne ili više stavki virtualne imovine u ime trećih strana, a uključuje i sklapanje ugovora o prodaji virtualne imovine u trenutku njezina izdavanja
55) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine su plasman novoizdane virtualne imovine, ili virtualne imovine koja je već izdana, ali nije uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje virtualnom imovinom, određenim kupcima, a koji ne uključuje javnu ponudu ili ponudu postojećim imateljima izdavateljeve virtualne imovine
56) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana jest zaprimanje od osobe naloga za kupnju ili prodaju jedne ili više stavki virtualne imovine ili za upis jedne ili više stavki virtualne imovine i prijenos tog naloga trećoj strani na izvršenje
57) savjetovanje o virtualnoj imovini jest ponuda, davanje ili suglasnost za davanje personaliziranih preporuka trećoj strani, bilo na zahtjev treće strane ili na inicijativu pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji savjetuje, u vezi s jednom ili više transakcija koje se odnose na virtualnu imovinu ili korištenje usluga povezanih sa virtualnom imovinom 58) pružatelj usluga povezanih s virtualnom imovinom jest pravna osoba ili obrt iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona
59) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava
60) nefinancijski sektor i samostalna djelatnost podrazumijevaju obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16., točke 17. podtočaka f), g), h), i), j) i točke 18. ovoga Zakona.“.
Članak 3.
U članku 9. stavku 2. točka 16. mijenja se i glasi:
„16. priređivači igara na sreću za:
a) lutrijske igre, uključujući online igranje
b) igre u kasinima, uključujući online igranje
c) igre klađenja, uključujući online igranje
d) igre na sreću na automatima“.
U točki 17. podtočka f) mijenja se i glasi:
„f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima, što uključuje osnivanje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, obavljanje funkcije direktora, tajnika, partnera ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe, pružanje usluga registriranog sjedišta, pružanje poslovne, korespondentne ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkom društvu, obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta, te obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnog dioničara u ime druge osobe“.
Podtočke h) - j) mijenjaju se i glase:
„h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
j) posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina, te kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj“.
Podtočke k) i l) brišu se.
Točka 18. mijenja se i glasi:
„18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
a) revizorsko društvo, samostalni revizor, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost
b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima
6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz stavka 2. točke 17. podtočke f) ovoga članka
c) vanjski računovođa u obavljanju računovodstvenih poslova za druge pravne ili fizičke osobe, te ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pruža pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima
6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke f) ovoga stavka.“.
Iza točke 18. dodaje se točka 19. koja glasi:
„19. Pravna osoba ili obrt koji nisu obuhvaćeni točkama 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9. i 14. ovoga stavka, a koji za drugu fizičku ili pravnu osobu ili u ime druge fizičke ili pravne osobe obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom na profesionalnoj osnovi:
a) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom u ime trećih strana
b) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom
c) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja
d) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu
e) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana
f) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine
g) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana
h) savjetovanje o virtualnoj imovini.“.
Stavak 7. briše se.
Članak 4.
Iza članka 9. dodaju se članci 9.a do 9.e i naslovi iznad njih koji glase:
„Registar pružatelja usluga virtualne imovine
Članak 9.a
(1) Pravna osoba odnosno obrt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona mora prije početka obavljanja tih djelatnosti iste upisati u registar pružatelja usluga virtualne imovine koji vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upisat će pravnu osobu odnosno obrt u registar iz stavka 1. ovoga članka ako je podnesen zahtjev za upis u registar i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. pravna osoba odnosno obrt namjerava obavljati jednu ili više djelatnosti propisanih člankom 9. stavkom 2. točkom 19. ovoga Zakona
2. zahtjevu je priložena izjava odgovornih osoba pravne osobe odnosno vlasnika obrta da su upoznati s obvezama iz ovoga Zakona
3. zahtjevu su priloženi dokazi o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u skladu s člankom 68. ovoga Zakona
4. zahtjevu su priloženi dokazi da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici te ako je primjenjivo i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora, imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona
5. zahtjevu za registraciju dostavljeni su i svi drugi podaci propisani pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može rješenjem odbiti upis u registar ako iz zahtjeva ne proizlazi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Registar iz stavka 1. ovoga članka javni je registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:
1. tvrtka i sjedište pravne osobe i OIB, odnosno naziv obrta, ime i prezime i OIB vlasnika obrta
2. naznaka djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje pravna osoba obavlja.
(5) Nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka, pravna osoba može djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona upisati u sudski registar kao djelatnost, odnosno vlasnik obrta može tu djelatnost upisati u obrtni registar.
(6) U sudski odnosno obrtni registar ne može se kao djelatnost upisati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona bez dokaza o upisu u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za registraciju, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis u registar te način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.
Zabrana obavljanja djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom
Članak 9.b
(1) Osim pravnih osoba i obrta koji su upisani u registar iz članka 9.a ovoga Zakona, nitko ne smije u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona može pružati pravna i fizička osobe kojoj je odobrenje izdalo matično nadležno nadzorno tijelo ili je upisana u registar nadležnog nadzornog tijela u matičnoj državi članici, o čemu je dužna obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga prije početka obavljanja djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj i uz obavijest dostaviti najmanje sljedeću dokumentaciju:
1. podatak o djelatnostima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje je ovlaštena pružati,
2. podatak o datumu nakon kojeg planira početi obavljati djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona
3. podatak o matičnoj državi
4. naziv i kontakt podatke nadležnog nadzornog tijela i
5. potvrdu o odobrenju nadležnog nadzornog tijela ili izvadak iz registra nadležnog nadzornog tijela matične države.
(3) Uprava pravne osobe odnosno vlasnik obrta upisanog u registar iz članka 9.a ovoga Zakona dužan je voditi poslovanje te pravne osobe odnosno obrta s područja Republike Hrvatske.
(4) Smatra se da je djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona obavljena u Republici Hrvatskoj ako je uslugu pružila pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili ako je ta djelatnost obavljena odnosno usluga pružena na inicijativu osobe iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
(5) Smatra se da je djelatnost obavljena u Republici Hrvatskoj ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:
1. pružatelj usluga ima mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj putem kojeg obavlja komercijalnu djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona ili putem kojeg oglašava svoje usluge prema fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
2. pružatelj usluga ima jedan ili više automatiziranih sustava koji nude virtualnu imovinu u Republici Hrvatskoj
3. pružatelj usluga, neovisno o mediju, marketinšku komunikaciju usmjerava na fizičke osobe koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
4. pružatelj usluga je distribuciju proizvoda i/ili usluga organizirao kroz jedan ili više distribucijskih kanala namijenjenima fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili
5. pružatelj usluga ima adresu pošte ili telefonski broj u Republici Hrvatskoj, ili ima „.hr“ ekstenziju na domeni na svojoj mrežnoj stranici.
Brisanje iz registra
Članak 9.c
(1) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će rješenje o brisanju pravne osobe odnosno obrta iz registra iz članka 9.a ovoga Zakona:
1. ako je upisana u registar na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica
2. ako ne počne obavljati registrirane djelatnosti unutar 12 mjeseci od registracije
3. ako šest mjeseci uzastopno ne obavlja djelatnosti za koje je registrirana
4. ako Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost za koju je registrirana
5. ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 9.a ovoga Zakona pod kojima je upisana u registar, a posebno ako član uprave ili stvarni vlasnik pravne osobe odnosno vlasnik obrta prestane ispunjavati uvjet dobrog ugleda u smislu članka 9.e ovoga Zakona
6. ako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdi da se registrirane djelatnosti ne obavljaju s područja Republike Hrvatske ili
7. ako ovlaštenoj osobi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dopusti nadzor ili je spriječi u obavljanju službene radnje.
(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako je obveznik pravomoćno kažnjen radi teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona ako je počinjenjem prekršaja ostvarena imovinska korist ili nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu te kada utvrdi da počinitelj i nakon pravomoćnosti ne primjenjuje propisane mjere.
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležnom trgovačkom sudu odnosno obrtnom registru.
(4) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(5) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja
Članak 9.d
(1) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g) ovoga Zakona – pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima, te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga koji vodi Ministarstvo financija.
(2) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona koji se u okviru svojih profesionalnih djelatnosti bave pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima nisu dužni upisati se u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(3) O zahtjevu za upis u registar Ministarstvo financija odlučit će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(4) Ministarstvo financija izvršit će upis u registar obveznika iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici te ako je primjenjivo i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora, imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo financija odbit će zahtjev za upis u registar ako utvrdi da podnositelj zahtjeva za upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava uvjetima dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona.
(6) Podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 9.e ovoga Zakona, Ministarstvo financija pribavlja od podnositelja zahtjeva.
(7) Podatke o neosuđivanosti iz članka 9.e stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo financija na temelju obrazloženog zahtjeva dobiva iz kaznene evidencije.
(8) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su obavještavati Ministarstvo financija o svim promjenama podataka prikupljenim pri procjeni dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona, u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
(9) Ministarstvo financija, temeljem procjene rizika, periodično obavlja provjere je li kod obveznika došlo do promjena koje bi mogle utjecati na procjenu dobrog ugleda obveznika.
(10) Ministarstvo financija će brisati obveznika iz stavka 1. ovoga članka iz registra ako:
1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobren upis u registar
2. pisanim putem obavijesti Ministarstvo financija da više ne namjerava pružati usluge iz stavka 1. ovoga članka
3. bude brisan iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra
4. utvrdi da je upis u registar obavljen na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava ili
5. je pravomoćno kažnjen radi teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona učinjenog u povratu.
(11) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(12) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(13) Podaci o upisu u registar objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva financija na kojoj se nalazi registar.
(14) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za upis, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis, te način vođenja registra.
Dobar ugled
Članak 9.e
(1) Dobar ugled u smislu ovoga Zakona ima fizička osoba u odnosu na koju ne postoje okolnosti koje dovode u sumnju dobar ugled te ispunjava sljedeće uvjete:
1. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od sljedećih kaznenih djela, osim ako je za osobu čiji se podaci vode u kaznenoj evidenciji nastupila rehabilitacija sukladno zakonu koji uređuje pravne posljedice osude, kaznenu evidenciju i rehabilitaciju:
a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)
b) protiv života i tijela (glava X.), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
2. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od kaznenih djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka
3. koja nije kao zakonski zastupnik teže ili sustavno povrijedila odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona
4. koja nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma.
(2) Sljedeće okolnosti mogu dovesti u sumnju dobar ugled osobe:
1. ako joj je zbog nepoštivanja propisa ukinuta ili odbijena odgovarajuća suglasnost odnosno odobrenje za obavljanje poslova od strane nadležnog tijela
2. ako je pravomoćno osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja propisa kojima se uređuje područje sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma ili propisa koji uređuju poslovanje obveznika iz članka 9. ovoga Zakona ili
3. ako rukovodi ili je u vrijeme počinjenja djela rukovodila pravnom osobom koja je pravomoćno osuđeno za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, posebno ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova ili protiv koje se vode postupci iz točke 2. ovoga stavka.
(3) Pri ocjeni okolnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane uz vrstu odluke, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, olakotne i otegotne okolnosti, težinu djela, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su pokrenula, izdala ili podnijela nadležna tijela iz članka 81. ovoga Zakona ili srodna nadzorna tijela iz druge države članice ili treće države, kao i činjenicu da postojanje većeg broja lakših djela iz stavka 2. ovoga članka zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe iako pojedinačno nemaju taj učinak.
(4) Smatra se da osobe iz stavaka 1. - 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće države.
(6) Obveznici su dužni bez odgode obavijestiti nadležno tijelo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(7) Ministar financija za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g), a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona pravilnikom detaljnije propisuju način procjene dobrog ugleda iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.“.
Članak 5.
U članku 10. stavku 1. ispred riječi „ograničenoj osnovi“ dodaje se riječ „vrlo“.
U točki 1. riječi „750.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „100.000,00 eura“.
U točki 2. riječi „7.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1.000,00 eura“.
U stavku 3., riječi „točaka 16., 17. f) i j) te 18. a) i b)“ zamjenjuju se riječima „točke 16., točke 17. podtočaka f) i j), točaka 18. i 19.“.
Članak 6.
U članku 13. stavku 1. riječ „uzimajući“ zamjenjuje se riječima „te je dužan uzeti“.
U stavku 3. točka 12. mijenja se i glasi:
„12. neovisnu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen i“.
Točka 13. mijenja se i glasi:
„13. provjeru zaposlenika obveznika, kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.“.
Članak 7.
U članku 14. stavku 6. riječ „uvažavajući“ zamjenjuje se riječima „pri čemu je dužan uzeti u obzir“.
U stavku 10. riječ „visok“ zamjenjuje se riječju „viši“.
Iza stavka 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:
„(11) Obveznici su dužni postupak procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka provoditi u skladu s pravilnicima i odlukama iz stavka 12. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavci 11. i 12 postaju stavci 12. i 13.
U novom stavku 13. riječi „iz stavka 11.“ zamjenjuju se riječima „iz stavka 12.“.
Članak 8.
U članku 15. stavku 1. točki 3. iza riječi „donesenim podzakonskim aktima i“ dodaju se riječi „koji će omogućiti razumijevanje namjene i predviđene prirode poslovnog odnosa i“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prilikom provedbi mjera iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.“.
Članak 9.
U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1.000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u vrijednosti od 2.000,00 eura i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 2.000,00 eura i veću
5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužan je obaviti dubinsku analizu stranke:
1. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj
2. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj.“.
Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Pored obveze provođenja dubinske analize sukladno stavku 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 2.000,00 eura i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.“.
Dosadašnji stavci 3., 4., i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.
Iza dosadašnjeg stavka 5. koji postaje stavak 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočke j) ovoga Zakona kada obavljaju poslove posredovanja u kupnji ili prodaji nekretnina, dužni su mjere dubinske analize provesti u odnosu na kupca i prodavatelja nekretnine.“.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.
Iza dosadašnjeg stavka 6. koji postaje stavak 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera iz stavka 8. ovoga članka, obveznici uzimaju u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize.“.
Članak 10.
U članku 18. stavku 1. točki 1. riječi „u kunskoj protuvrijednosti“ brišu se.
U točki 2. riječi „kunsku protuvrijednost iznosa“ zamjenjuju se riječju „iznos“.
U stavku 2. riječi „u kunskoj protuvrijednosti“ brišu se.
Članak 11.
U članku 20. stavku 6. riječi „od 105.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10.000,00 eura“.
U stavku 11. riječi „od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10.000,00 eura“.
Stavak 12. mijenja se i glasi:
„(12) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj, pored postupanja sukladno odredbama članka 61. te prikupljanja podataka iz stavka 11. ovoga članka, dužan je prikupiti i podatak iz stavka 1. točke 12. ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije).“.
Iza stavka 12. dodaje se stavak 13. koji glasi:
„(13) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u odnosu na sve povremene transakcije iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona dužan je prikupljati podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 10., 11. i 12. ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.“.
Članak 12.
U članku 21. stavku 3. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Članak 13.
U članku 22. stavku 3. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Članak 14.
U članku 23. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), te osnivački akt pravne osobe.“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Iznimno od odredbi stavka 6. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona prilikom uspostavljanja korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom dužan je prikupiti podatke o osobama iz stavka 6. ovoga članka iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te iste dokumentirati.“.
Članak 15.
U članku 24. stavku 2. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Članak 16.
U članku 26. stavku 3. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koju mu u ime osobe iz stavka 1. ovoga članka dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik.“.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. te stavci 6. i 7. koji glase:
„ (5) Dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.
(6) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet osobe iz stavka 1. ovoga članka prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona neposrednim uvidom u registar, upisnik ili drugu službenu evidenciju.
(7) Na izvodu iz registra, upisnika ili druge službene evidencije u koju je obavljen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 8.
Članak 17.
U naslovu iznad članka 28. riječ „stranke“ briše se.
U stavku 1. riječ „stranku“ zamjenjuje se riječima „pravnu osobu“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba ili trustova koja (koje) pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje (ostvaruju) pravo upravljanja ili 25 % plus jedna dionica u pravnoj osobi.“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.“.
Članak 18.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke koristeći pouzdane izvore informacija te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.“
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
„(10) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 5., 6. i 7. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, dužan je utvrditi identitet stvarnog vlasnika respondentne institucije prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te iste dokumentirati.“.
Članak 19.
U članku 31. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i provjeriti podatke o nazivu, adresi i pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.“.
Članak 20.
U članku 39. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Prije povjeravanja provođenja mjera dubinske analize iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona trećoj osobi, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provjeriti ispunjava li treća osoba uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Prije povjeravanja trećoj osobi provođenja mjera dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište i dokumentirati procjenu rizika.“.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9.
U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 7., iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
„4. ako je viši rizik treće države primjereno umanjen politikama i postupcima grupe.“
Članak 21.
U članku 41. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Obveznik je dužan s trećom osobom sklopiti pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 22.
U članku 42. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„(1) Obveznici koji su kreditne i financijske institucije dužni su provoditi mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke na način propisan pravilnicima i odlukama iz stavka 3. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 3.
Članak 23.
U članku 44. točki 1. riječi „ima sjedište u trećoj državi“ zamjenjuju se riječima „nema sjedište u Republici Hrvatskoj“.
U točki 3. iza riječi „politički izložene osobe“ dodaju se riječi „ili predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma“.
U točki 6. riječ „visok“ zamjenjuje se riječju „viši“.
Članak 24.
Naslov iznad članka 45. mijenja se i glasi: „Korespondentni odnosi“.
U članku 45. stavku 1. riječi „sa sjedištem u trećoj državi“ zamjenjuju se riječima „koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj“
U točki 1. iza riječi „financiranje terorizma“ dodaju se riječi „te jesu li joj bile naložene nadzorne mjere“.
U točki 3. iza riječi „dokumentirati“ dodaju se riječi „i razumjeti“.
U stavku 4. riječi „ima sjedište u trećoj državi“ zamjenjuju se riječima „nema sjedište u Republici Hrvatskoj“.
Članak 25.
U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa, za vrijeme trajanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. i stavka 2. ovoga Zakona, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.“.
U stavku 3. točki 8. riječi „pravnih osoba koje“ zamjenjuju se riječima „trgovačkih društava koja“.
Članak 26.
U članku 47. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju i“
Članak 27.
U članku 48. stavku 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. razmotriti treba li Ured obavijestiti o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona.“.
Članak 28.
U članku 49. stavak 1. točka 3. mijenja se i glasi:
"3. prikupiti informacije o izvoru sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju te izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke".
Članak 29.
U članku 50. stavak 1. točka 1. podtočka b) mijenja se i glasi:
"b) izvoru imovine i izvoru sredstava koja sredstva su predmet transakcije ili poslovnog odnosa".
Članak 30.
U članku 52. stavku 4. točka 1. briše se.
Dosadašnje točke 2., 3. i 4. postaju točke 1., 2. i 3.
Članak 31.
U članku 55. stavcima 1. i 2. riječi „od 75.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „od 10.000,00 eura“.
Članak 32.
U članku 56. stavku 1. riječi „sa sumnjivom“ zamjenjuju se riječima „s tom“.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:
„(8) Iznimno od odredbi članka 16., kada obveznik iz članka 9. ovoga Zakona zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali temeljem opravdanih razloga procjeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji, nije obvezan nastaviti provođenje mjera dubinske analize nego Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.
(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pokušanu transakciju u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda čija primjena je propisana zakonom koji uređuje međunarodne mjere ograničavanja prijaviti Uredu najkasnije sljedeći radni dan.“.
Članak 33.
U članku 61. stavku 1. riječi „od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10.000,00 eura“.
Članak 34.
U članku 67. stavku 1. točka 7. mijenja se i glasi:
„7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, kao i sve podatke, informacije i dokumentaciju za koje je propisana dostava, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka“.
U točki 10. ispred riječi „unutarnje revizije“ dodaje se riječ „neovisne“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 19. ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, odnosno obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. do 30. lipnja tekuće godine.“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima i okolnostima bitnim za obavljanje nadzora ili za praćenje usklađenosti obveznika sa odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.“.
U stavku 7. riječ „kojom“ zamjenjuje se riječima „a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnik kojima“.
Članak 35.
U članku 68. stavku 2. iza riječi „iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona“ dodaju se riječi „te obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona, te podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država“.
Članak 36.
U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i informacija koje obveznik iz članka 9. prikupi temeljem članka 20. ovoga Zakona ne primjenjuje se, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom.“.
U stavku 2. iza riječi "ne primjenjuje se" briše se zarez i riječi „osim kada Ured ne naloži drukčije,“.
Članak 37.
U članku 77. stavku 1. iza riječi „njegove zaposlenike“ dodaju se riječi „uključujući i direktore“.
U stavku 2. riječi „Obveznik i njegovi zaposlenici“ zamjenjuju se riječima „Obveznik, njegovi zaposlenici i direktori“.
U stavku 3. riječi „ne mogu stegovno“ zamjenjuju se riječima „i direktori ne mogu disciplinski“.
Članak 38.
U članku 79. stavku 1. iza riječi „stavka 2.“ dodaju se riječi „i 3.“
U stavku 2. točki 7. ispred riječi „i“ dodaju se riječi „uključujući i rezultate provedenih analiza“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Opseg dokumentacije o transakcijama iz stavka 1. ovoga članka mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.“.
Članak 39.
U članku 82. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona osnovanih u Republici Hrvatskoj, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država osnovanih u Republici Hrvatskoj te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6. do 13. i točke 19. ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad. U svrhu nadzora prema članku 9. stavku 2. točki 19. ovoga Zakona te ovlasti za nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u tom pogledu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje tržište kapitala i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Narodne novine, br. 140/05, 154/11 i 12/12).“.
Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, kao i revizori i druge stručne osobe koje rade po ovlaštenju tih nadzornih tijela dužni su sve informacije koje saznaju u vezi s nadzorom i drugim poslovima koje obavljaju vezano za područje primjene ovoga Zakona čuvati kao povjerljive te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa. Dužnost čuvanja povjerljivosti informacija traje i nakon prestanka radnog odnosa zaposlenika u nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona odnosno nakon prestanka obavljanja poslova po ovlaštenju tog nadzornog tijela.“.
Članak 40.
Članak 83. mijenja se i glasi:
„(1) Kada nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona, u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847 i/ili nepravilnosti u poslovanju, ovlašteno je:
1. dati pisano upozorenje obvezniku ako utvrdi nepravilnosti u poslovanju obveznika
2. rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu obveznika u roku koji nadzorno tijelo samo odredi
3. ako tijekom provođenja nadzora utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom podnijeti optužni prijedlog tijelu nadležnomu za provođenje prekršajnoga postupka
4. privremeno obvezniku zabraniti poduzimanje određene poslovne aktivnosti, odnosno privremeno zabraniti članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi obvezniku obavljanje rukovodećih poslova kod obveznika
5. nakon što je podnesen optužni prijedlog, predložiti nadležnomu prekršajnom tijelu izricanje zabrane obavljanja određene dužnosti, djelatnosti ili poslova obveznika kao mjere opreza ili kao zaštitne mjere
6. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje odobrenja za rad obvezniku za obavljanje određenih poslova, tijelo nadležno za izdavanje odobrenja može oduzeti odobrenje za rad obvezniku odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja počini prekršaj propisan ovim Zakonom i/ili
7. poduzeti ostale mjere i radnje za koje je zakonom ovlašteno.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona izricat će samostalno ili u suradnji s drugim nadležnim tijelom, primjenjujući načelo razmjernosti.
(3) Ako obveznik ne postupi sukladno pisanom upozorenju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona ovlašteno je donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti.
(4) Obveznik je dužan postupiti u skladu s rješenjem nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. točke 2. i stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.“.
Članak 41.
U članku 90. iza stavka 4. dodaju se stavci 5., 6. i 7. koji glase:
„(5) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može odbiti dostaviti tražene informacije nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka, ako to tijelo ne može osigurati povjerljivost informacija koje se dostavljaju.
(6) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
(7) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka s kojim surađuje i razmjenjuje informacije, na njegovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.“.
Članak 42.
Iza članka 91. dodaju se članci 91.a i 91.b s naslovom iznad njih koji glase:
„Suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine
Članak 91.a
(1) Nadzorno tijelo nadležno za provođenje nadzora primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru obveznike kako su navedeni u odredbama članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka i informacija u ime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka i informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Suradnja s nadzornim tijelima država članica u pogledu
nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti
Članak 91.b
(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležno za nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru te obveznike u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim propisima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka, informacija i dokumentacije u ime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
(3) Podaci, informacije i dokumentacija zaprimljeni temeljem odredaba ovoga članka ne smiju se dostaviti, dati na uvid drugomu tijelu ili se koristiti za namjene u suprotnosti s uvjetima i ograničenjima koje određuje nadležno tijelo koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju.
(4) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može odbiti dostaviti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju ukoliko nadležno tijelo druge države članice ne može osigurati zaštitu podataka koje zatraži od nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
(5) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuju i razmjenjuju informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
(6) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije, na njihovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.“.
Članak 43.
U članku 92. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
(4) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije, na njihovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.“.
Članak 44.
U članku 129. stavku 4. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. ako inozemni FOJ koji je Uredu dostavio zamolbu ne može osigurati zaštitu podataka koje zatraži od Ureda.“.
Članak 45.
Članak 150. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako obavlja djelatnost povezanu s virtualnom imovinom za koju joj nije odobren upis u registar pružatelja usluga virtualne imovine ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članci 9.a i 9.c)
2. ako obavlja djelatnost povezanu s virtualnom imovinom, a osobe koje vode poslove nisu fizički prisutne u Republici Hrvatskoj ili poslove ne vode s područja Republike Hrvatske (članak 9.b stavak 3.)
3. ako pruža usluge povezane s trustovima ili trgovačkim društvima ili obavlja djelatnost trgovine na veliko plemenitim metalima ili dragim kamenjem za koju nije u propisanom roku podnijela zahtjev za upis u registar pružatelja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja ili joj zahtjev za upis nije odobren ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članak 9.d stavci 1. i 10. i članak 52. stavak 6.)
4. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)
5. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja, ili ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, ili je propusti redovito ažurirati, uskladiti s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama nadležnog nadzornog tijela, ili je dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev, ili ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)
6. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 6.)
7. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, ako pri donošenju ili uspostavi politika, kontrola i postupaka ne uzme u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika, ako politike, kontrole i postupci nisu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)
8. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma ili čimbenike rizika koji se odnose na stranku, geografsko područje, proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja viši ili visoki rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10.,11. i 12.)
9. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)
10. ako ne provjeri je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)
11. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)
12. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)
13. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima i na način propisanim ovim Zakonom (članak 16. stavci 1., 2., 7. i 9.)
14. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih tražbina u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 4. i 5.)
15. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 6.)
16. ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza (članak 16. stavak 8.)
17. ako prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera dubinske analize ne uzme u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize (članak 16. stavak 9.)
18. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)
19. ako iznimku iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca koja premašuje 50,00 eura ili na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)
20. ako prihvati plaćanje izvršeno anonimnom karticom s unaprijed uplaćenim sredstvima iz treće zemlje, u kojoj takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona (članak 18. stavak 3.)
21. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)
22. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13.)
23. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke, ako ne provjeri podatke koje je prikupila neposredno od stranke kada je to ovim Zakonom dopušteno, te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta, osnivački akt stranke koja je pravna osoba ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. i članak 31. stavci 1., 2., 3. i 4.)
24. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)
25. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 10.)
26. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)
27. ako mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne provodi na način propisan podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavci 1. i 3.)
28. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)
29. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)
30. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)
31. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)
32. ako pri uspostavljanju korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom ne prikupi, ne provjeri ili ne dokumentira podatke o osobama iz članka 23. stavka 6. ovoga Zakona, ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 23. stavak 7. i članak 45. stavci 1., 2. i 3. te stavak 4. točka 1.)
33. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj , a koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)
34. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)
35. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju politički izložene osobe ili stranke čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba , ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba (članak 47. stavak 1.)
36. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)
37. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)
38. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)
39. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)
40. ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovoga Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavak 1., 4., 5. i 6.)
41. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)
42. ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojima su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 6.)
43. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobičnom uzorku ili transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članak 53. stavci 1., 2. i 3.)
44. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
45. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive (članak 54. stavak 1.)
46. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)
47. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ili se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ili o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ili u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 7. i 9. i članak 59.)
48. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)
49. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te je ne dopunjava na propisan način, ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ili prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora koje čine sastavni dio politika, kontrola i postupaka obveznika kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako je ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4. i 6.)
50. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 10.000,00 eura ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)
51. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom, ako ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe ne osigura neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji ili ako ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe ne osigura organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 3., 4. i 5.)
52. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)
53. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu, ako Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi u Zakonom propisanom roku godišnji plan rada za tekuću godinu ili izvještaj o radu za prethodnu godinu području sprječavanja pranja novca, te ako na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dostavi druga izvješća i informacije na način i u rokovima koje propiše guverner Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (članak 67. stavak 1. točka 7. i stavci 2., 6. i 7.)
54. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)
55. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)
56. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona
57. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)
58. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)
59. ako razmijeni informacije unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom (članak 75. stavci 1. i 2.)
60. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1., 2. i 5.)
61. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)
62. ako ne postupi po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 83. stavak 1. točka 2.)
63. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)
64. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
65. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove, ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata, ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)
66. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 2. i 3.)
67. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)
68. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)
69. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.),
70. ako u roku ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bavi djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika (članak 9. stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 790,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.990,00 do 59.720,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 2.000,00 eura ili većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1.990,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(8) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, obrtniku koji obavlja djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 10., 11., 15. ili 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura.“.
Članak 46.
Članak 151. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 106.170,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako eksternalizira obveze ovlaštene osobe ili njezina zamjenika (članak 11. stavak 3.)
2. ako dubinsku analizu stranke povjeri trećoj osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te ako propusti procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište ili ne dokumentira procjenu rizika te države (članak 39. stavci 1., 2., 3., 4. i 5.)
3. ako u svojstvu treće osobe iz članka 39. stavka 1. povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeri nekoj drugoj osobi (članak 39. stavak 6.)
4. ako pružatelju eksternaliziranih usluga povjeri poslove obavještavanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona (članak 39. stavak 8.)
5. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz članka 39. stavka 8. ovoga Zakona dobije sve informacije potrebne za pravodobno obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona (članak 39. stavak 9.)
6. ako mjere dubinske analize povjeri trećoj osobi u slučaju kada je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi (članak 40.)
7. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure za pravodobni primitak ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i drugih dokumenata na temelju kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke ili s trećom osobom ne sklopi pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije (članak 41. stavci 2. i 4.)
8. ako sama ne provede dubinsku analizu stranke u slučaju kad posumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije odnosno u istinitost podataka koje je treća osoba pribavila o stranci ili uspostavi poslovni odnos sa strankom za koju od treće osobe nije zaprimila podatke o stranci, stvarnom vlasniku te svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa ili sa strankom za koju joj treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima zatražene preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije (članak 41. stavci 5. i 6.)
9. ako ne osigura provođenje politika i postupaka grupe koji se odnose na mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u podružnici i društvu kćeri sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi (članak 62. stavci 1. i 2.)
10. ako podružnica, zastupnik, mreža zastupnika ili distributer u drugoj državi članici ne primjenjuje propise države domaćina u pogledu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 63.)
11. ako ne osigura da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istom opsegu provode u podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. stavak 1.)
12. ako ne osigura da podružnica ili društvo kći u trećoj državi, u kojoj su minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, usvoji i provede odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od strane Europske komisije (članak 64. stavci 2. i 6.)
13. ako ne osigura usvajanje i provođenje odgovarajućih dodatnih mjera za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi čiji zakoni ne dopuštaju primjenu mjera koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, ako o tome propusti obavijestiti nadležno nadzorno tijelo ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije (članak 64. stavci 3. i 6.)
14. ako u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi ne provede dodatne mjere u skladu s nalogom nadležnoga nadzornog tijela (članak 64. stavak 5.)
15. ako kao obveznik koji podliježe njihovu nadzoru, Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili ih ne dostavi u Zakonom propisanom roku (članak 67. stavak 2.)
16. ako osoba koja u banci obavlja poslove ovlaštene osobe ne radi na rukovodećemu radnome mjestu (članak 67. stavak 3.)
17. ako je obveznik kreditna institucija, a ne odredi člana uprave koji je odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa (članak 67. stavak 4.)
18. ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 68. stavci 2. i 3.)
19. ako ne osigura, razmjerno vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen, da svi zaposlenici obveznika koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa te zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka (članak 71. stavak 1.)
20. ako ne donese i ne provede program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za sljedeću kalendarsku godinu u propisanome roku (članak 71. stavak 3.)
21. ako podatke i dokumentaciju o ovlaštenoj osobi, zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije ne čuva pet godina (članak 79. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.“.
Članak 47.
Članak 152. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj platiteljev pružatelj platnih usluga i zastupnik platiteljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako ne osigura informacije o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava, ako prije prijenosa ne provjeri na propisani način točnost pribavljenih informacija i identitet platitelja ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 4. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. i članak 16. stavci 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne dostavi primateljevu pružatelju platnih usluga propisane informacije o platitelju i primatelju na njegov zahtjev ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne provjeri točnost informacija o platitelju i identitet platitelja koji je novčana sredstva isplatio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 5. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije ne prikupi informacije o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije, ako su primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na koje ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, ne provjeri točnost informacija o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj primateljev pružatelj platnih usluga i zastupnik primateljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako prijenosima novčanih sredstava ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju, kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 7. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako prije knjiženja na primateljevu računu ili prije nego što novčana sredstva budu dostupna primatelju ne provjeri na propisani način točnost informacija o primatelju u slučaju prijenosa u iznosu većem od 1000,00 eura u jednoj transakciji ili u povezanim transakcijama (članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne provjeri točnost informacija o primatelju u korist kojega je isplatu novčanih sredstava obavio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 7. stavak 4. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako ne uvede postupke za utvrđivanje treba li obaviti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojemu nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera te ako, u slučaju u kojemu informacije nisu priložene ili su nepotpune ili slova i znakovi u poruci ne odgovaraju pravilima sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire, ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija prije ili nakon što odobri račun primatelja ili mu novčana sredstva stavi na raspolaganje (članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne odluči o radnjama koje će poduzeti prema pružatelju platnih usluga koji nastavi s nedostavljanjem potrebnih informacija o platitelju ili primatelju, ako o ponovljenim propustima i poduzetim radnjama ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako ne razmotri, imajući u vidu informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune, jesu li prijenos ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 8. stavak 2. i članak 9. Uredbe (EU) 2015/847),
7. ako ne uvede djelotvorne postupke, uključujući, gdje je primjereno, ex post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, za otkrivanje nedostaju li o platitelju i primatelju informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Europskoj uniji, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije odnosno informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 u odnosu na prijenos putem skupne datoteke za prijenose putem skupnih datoteka pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije (članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj posrednički pružatelj platnih usluga:
1. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava ili ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne osigura da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju čuvaju uz prijenos sredstava (članak 10. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije (članak 11. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne uspostavi djelotvorne postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojem nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju te za poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako u slučaju u kojemu otkrije da informacije nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija o platitelju i primatelju, prije ili poslije prijenosa novčanih sredstava (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne poduzme korake, poput slanja upozorenja i postavljanja rokova, prema pružatelju koji opetovano ne pruža zahtijevane informacije o platitelju ili primatelju, ako o tom nepružanju i poduzetim koracima ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune ne uzme u obzir kao čimbenik u prosuđivanju jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 12. stavak 2. i članak 13. Uredbe (EU) 2015/847).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, pružatelju platnih usluga može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.
(7) Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantan ukupan godišnji prihod iz stavka 6. ovoga članka jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.“.
Članak 48.
Članak 153. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi naplatu ili obavi plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj odnosno ako primi naplatu ili obavi plaćanje u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj (članak 55. stavci 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.990,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima propisanima člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona o svome stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima (članak 33. stavak 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 1. i članak 32. stavak 8.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(8) Za najteže prekršaje iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 99.540,00 eura.
(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 8. ovoga članka, i članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima iz članka 33. stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. točkom a) ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavci 3. i 4.).
(12) Za najteže prekršaje iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(15) Za najteže prekršaje iz stavka 13. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 99.540,00 eura.
(16) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 15. ovoga članka, i članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(17) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(18) Za najteže prekršaje iz stavka 17. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. s stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(19) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ako pristupa podatcima iz Registra stvarnih vlasnika suprotno namjeni propisanoj člankom 34. stavkom 3. ovoga Zakona.
(20) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 4.640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(21) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).
(22) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 4.640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 21. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(23) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta pravodobno ne učini dostupnim podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona (članak 33. stavci 6. i 7.).“.
Članak 49.
Članak 153.a mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako:
1. ne imenuje središnju kontaktnu točku u propisanome roku (članak 65. stavak 1.)
2. na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 2.)
3. za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemnu podružnicu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 4.)
4. o imenovanju središnje kontaktne točke ne obavijesti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u propisanome roku te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja ne dostavi podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 6.)
5. ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako:
1. ne obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.)
2. ne obavijesti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 1.)
3. na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 2.)
4. ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 7. točka 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 106.170,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 7. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 7. točka 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 790,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.
(7) Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod iz stavka 6. ovoga članka jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 50.
(1) Postupci nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17 i 39/19).
(2) Postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17 i 39/19).
(3) Nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, u provođenju postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, novčane kazne propisivat će se i izricati u skladu s člankom 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22).
Članak 51.
(1) Upravno vijeće Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnike iz članka 9.a stavka 7. i članka 9.e stavka 7. koji su dodani člankom 4. ovoga Zakona te članka 67. stavka 7. koji se mijenja člankom 34. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar financija donijet će pravilnike iz članka 9.d stavka 14. i članka 9.e stavka 7. koji su dodani člankom 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 52.
(1) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočke k) odnosno podtočke l) Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 108/17 i 39/19) dužan je uskladiti se s odredbom članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona na način da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona, i to u odnosu na djelatnost iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članka 9. stavak 2. dodaje točka 19. podtočke b i/ili c odnosno podtočka a.
(2) Obveznik iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članak 9. stavak 2. dodaje točka 19. podtočke a), b) i c) dužan je uskladiti se s odredbama članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona na način da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar iz članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona.
(3) Obveznik iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članak 9. stavak 2. dodaju točka 19. podtočke d), e), f), g) i h) dužan je uskladiti se s odredbom članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona na način da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar iz članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona.
(4) Ako obveznik iz stavka 1. do 3. ovoga članka propusti postupiti na način i u rokovima iz stavka 1. do 3. ovoga članka, protekom navedenog roka smatrat će se da djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona obavlja neovlašteno.
(5) Osoba koja je prije stupanja na snagu ovoga Zakona u sudski odnosno obrtni registar upisala djelatnosti iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članak 9. stavak 2. dodaje točka 19., a nije se uskladila s odredbama stavaka 1. do 3. ovoga članka dužna je podnijeti zahtjev za brisanje upisane djelatnosti iz sudskog odnosno obrtnog registra.
(6) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g) Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 108/17 i 39/19) koji se s danom stupanja na snagu ovoga Zakona bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su do 31. prosinca 2023. podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga kojeg vodi Ministarstvo financija.
Stupanje na snagu
Članak 53.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.
O B R A Z L O Ž E N J E
Članak 1.
Ovim člankom dopunjuje se definicija financiranja terorizma na način da se izrijekom navodi da se financiranjem terorizma smatra i financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja, čime se definicija financiranja terorizma u cijelosti usklađuje sa zahtjevima Preporuke 5 FATF-a.
Članak 2.
Ovim se člankom mijenjaju definicije: (1) Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma; (2) poslovnog odnosa na način da se dodatno preciziraju aktivnosti koje se mogu smatrati poslovnim odnosom; (3) Registar stvarnih vlasnika na način da se preciziraju pravni subjekti i trustovi čiji podaci o stvarnim vlasnicima se nalaze u Registru stvarnih vlasnika; (4) preporuke FATF-a na način da se prijevod za Financial Action Task Force usklađuje s prijevodom iz Direktive (EU) 2018/843 i Direktive (EU) 2015/849 tzv. 4. i 5. AML Direktiva); (5) stranke na način da stranka pored fizičke i pravne osobe obuhvaća i trust, upravitelja trusta i osobu koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom obliku stranog prava; (6) dodatno se pojašnjavaju definicije virtualne valute i virtualne imovine.
U hrvatski zakonodavni okvir uvode se i sljedeće nove definicije povezane s pružanjem usluga povezanih s virtualnom imovinom: razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu, razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu, izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana, usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine, zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana, savjetovanje o virtualnoj imovini, pružatelj usluga povezanih s virtualnom imovinom.
Nadalje, preciziraju se obveznici provedbe Zakona iz područja nefinancijskog sektora i samostalne djelatnosti.
Članak 3.
Izmjenama članka 9. dodatno se pojašnjavaju pojedine kategorije obveznika provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na: (1) priređivače igara na sreću, (2) pružanje usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima, (3) posredovanje u kupnji i prodaji nekretnina, (4) revizorska društva, samostalne revizore, vanjske računovođe, porezne savjetnike, društva za porezno savjetništvo, odvjetnike, odvjetnička društva, javne bilježnike, (5) pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom.
U stavku 2. točki 17. podtočke h) - j) iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima.
Članak 4.
Člankom 9.a uvodi se obveza pravnim osobama odnosno obrtima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji namjeravaju obavljati djelatnosti pružanja usluga povezanih s virtualnom imovinom da prije početka obavljanja tih djelatnosti iste moraju upisati u registar pružatelja usluga virtualne imovine i podnijeti zahtjev za upisom Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga koja će voditi predmetni registar. Nadalje, člankom su propisani podaci koje će sadržavati predmetni registar i slučajevi kada Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može odbiti upis u registar.
Člankom 9.b propisuje se zabrana obavljanja djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom za one pravne osobe i obrte koji nisu upisani u registar pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom, uz iznimku koja se odnosi na osobe kojima je odobrenje izdalo matično nadležno nadzorno tijelo ili ako su upisani u registar nadležnog nadzornog tijela u matičnoj državi, o čemu su takve osobe dužne obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga prije početka obavljanja djelatnosti povezane s virtualnom imovinom u Republici Hrvatskoj.
Člankom 9.c propisuju se slučajevi kada će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijeti rješenje o brisanju pravne osobe odnosno obrta iz registra pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom.
Člankom 9.d uvodi se obveza registracije pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja. Revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik koji se u okviru svojih profesionalnih djelatnosti bave pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima neće imati obvezu upisa u registar.
Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja vodit će Ministarstvo financija. Nadalje, člankom su propisani slučajevi kada će Ministarstvo financija odbiti upis u registar te kada će brisati obveznike iz registra.
Člankom 9.e definira se dobar ugled fizičke osobe stvarnog vlasnika pravne osobe, članova uprave pravne osobe, vlasnika obrta, njihovih suradnika te ako je primjenjivo i članova nadzornog odbora ili upravnog odbora:
pravnim osobama odnosno obrtima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji namjeravaju obavljati djelatnosti pružanja usluga povezanih s virtualnom imovinom
pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja.
Članak 5.
Ovim člankom propisuju se izuzeća od primjene Zakona za pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi. Također, među obveznike na koje se navedeno izuzeće ne primjenjuje dodaju se i pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima.
Članak 6.
Izmjenama se propisuje da je obveznik prilikom uspostave i provedbe djelotvornog sustava unutarnjih kontrola te donošenja pisanih politika, kontrola i postupaka za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.
Nadalje, propisuje se da unutarnja revizija sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kao dio unutarnjih politika, kontrola i postupaka za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma mora biti neovisna i da obveza njenog provođenja ovisi o veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen. Također, i obveza provjere zaposlenika obveznika će osim o veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja, ovisiti i o riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.
Članak 7.
Izmjenama se propisuje da je prije primjene mjera pojednostavljene dubinske analize stranke za pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju obveznik procijeni da predstavlja nizak rizik, obveznik dužan uzeti u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Također, stupanj rizika kod kojeg je obveznik dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize smanjuje se s visokog na viši rizik. Dakle, izmjenama se propisuje da je obveznik dužan pojačanu dubinsku analizu u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen viši rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
Nadalje, izmjenama se nalaže obveznicima da su postupak procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma dužni provoditi u skladu s pravilnicima i odlukama nadležnih nadzornih tijela.
Članak 8.
Predmetnim izmjenama, odredbe članka 15. dodatno se usklađuju s Preporukom 10 FATF-a (jedna od tzv. šest ključnih Preporuka) koja od obveznika zahtjeva ne samo da prikupi već i da razumije namjenu i predviđenu prirodu poslovnog odnosa. Nadalje, izmjenama se propisuje da je obveznik prilikom provedbe mjera propisanih ovim člankom dužan utvrditi i provjeriti identitet ne samo osobe koja tvrdi već i koja djeluje u ime stranke te provjeriti je li osoba za to ovlaštena.
Članak 9.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima. Prag u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj za povremene transakcije, usklađuje se s iznosom ograničenja u poslovanju s gotovinom iz članka 55. Zakona te, obzirom na uvođenje eurima, isti će iznositi 10.000,00 eura.
U svrhu daljnjeg usklađenja s FATF standardima, slučajevi u kojima su obveznici koji su pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom dužni provoditi dubinsku analizu proširuje se na povremene transakcije u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj te povremene transakcije koje predstavljaju prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj.
Izmjenama se također dodatno pojašnjava da su obveznici koji su ovlašteni mjenjači te pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću prometa plemenitih metala i dragoga kamenja te djelatnošću trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, pored obveze provođenja dubinske analize pri svakoj transakciji u vrijednosti od 2.000,00 eura i većoj dužni utvrditi i provjeriti identitet stranke te se propisuju podaci koje su navedeni obveznici dužni prikupiti.
Nadalje, propisuje se obveza posrednicima u prometu nekretninama da dubinsku analizu provode i za kupca i za prodavatelja nekretnine.
Uvodi se obveza, da prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera dubinske analize, obveznici moraju uzeti u obzir sve okolnosti povezane sa strankom te primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize, a sukladno zahtjevima Preporuke 10 FATF-a (kriterij 10.16).
Članak 10.
Zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u članku 18. briše se izražavanje kunske protuvrijednost.
Članak 11.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima, prilikom čega se smanjuju prag za povremenu transakciju i prag za prijavu gotovinske transakcije Uredu za sprječavanje pranja novca.
Zbog proširenja slučajeva u kojima su pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom dužni provoditi dubinsku analizu, izmjenama članka 20. propisuje se opseg podataka koje su dužni prikupiti prilikom provedbe mjera dubinske analize.
Izmjenama predmetnog članka obveznici će umjesto za uplate gotovine ili mjenjačke poslove u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj, podatke o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije prikupljati u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine ili mjenjački posao u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj.
Članci 12 - 15.
Izmjenama u člancima 21. -24. obvezniku se propisuje obveza provjere podataka koje prikupi neposredno od stranke u slučaju da obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatke na temelju kojih će utvrditi i provjeriti identitet stranke iz službenih osobnih dokumenata, drugih važećih javnih isprava, odnosno dokumentacije iz sudskog ili drugog javnog registra. Navedenim izmjenama hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a, koja je ujedno i jedna od šest ključnih Preporuka FATF-a.
Članak 16.
Izmjenama se propisuje obveza provjere podataka koje obveznik prikupi neposredno od stranke u slučaju da obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatke na temelju kojih će utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika stranke te punomoćnika iz službenih osobnih dokumenata ili drugih važećih javnih isprava. Navedenom izmjenom hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a, koja je ujedno i jedna od šest ključnih Preporuka FATF-a.
Članak 17.
Izmjenama se dodatno precizira pokazatelj neizravnoga vlasništva na način da isti uključuje vlasništvo ili kontrolu nad pravnom osobom, osim putem druge pravne osobe, i putem trusta ili s trustom izjednačenim subjektima stranoga prava.
Budući članak 28. osim obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, primjenjuju i pravne osobe koje su obveznici upisa u Registar stvarnih vlasnika radi jasnoće riječ „stranka“ zamijenjena je riječima „pravna osoba“.
Obzirom da odredbe članka 28. pored obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma primjenjuju i pravne osobe i trustovi koji su obveznici upisa u Registar stvarnih vlasnika, radi jasnoće u stavcima 1. i 8. te naslovu članka briše se riječ „stranka“.
Članak 18.
Izmjenama se detaljnije propisuje obvezniku da je prilikom poduzimanja razumnih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke dužan koristiti pouzdane izvore informacija, čime se Zakon dodatno usklađuje s Preporukom 10 FATF-a (kriterij 10.5).
Nadalje, mjere provođenja dubinske analize od strane kreditnih institucija kod uspostavljanja korespondentnih odnosa (u dijelu utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika respondentne institucije) prilagođavaju se specifičnostima uspostavljanja tih odnosa, uvažavajući pri tome preporuke FATF-a.
Članak 19.
Izmjenama članka 31. propisuje se da je obveznik za stranku koja je trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored pravnog oblika trusta i akta o osnivanju, dužan prikupiti i provjeriti podatke o nazivu i adresi trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.
Članak 20.
Izmjenama predmetnog članka propisuje se da je obveznik prije povjeravanja provođenja dubinske analize trećoj osobi, dužan provjeriti ispunjava li treća osoba uvjete propisane Zakonom te je dužan procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište i dokumentirati procjenu rizika.
Pored već propisanih uvjeta u odnosu na treću stranu kod kojih se smatra da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama Zakona propisuje se da, ukoliko postoji, viši rizik treće osobe koja je dio grupe, a ima sjedište u visokorizičnoj trećoj zemlji mora biti primjereno umanjen politikama i postupcima grupe. Navedenom izmjenom hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 17 FATF-a.
Članak 21.
Izmjenom predmetnog članka propisuje se obveza sklapanja pisanog sporazuma obveznika i treće osobe kako bi međusobno detaljnije uredili uvjete za dostavu sljedećih podataka i dokumentacije koju je treća osoba koja provodi dubinsku analizu stranke prikupila: podaci o stranci, stvarnome vlasniku stranke, namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.
Članak 22.
Izmjenama članka propisuje se da su obveznici koji su kreditne i financijske institucije dužni postupati prema odlukama i pravilnicima nadležnih nadzornih tijela kojima se propisuje način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.
Članak 23.
Izmjenama članka 44. proširuje se obveza primjene pojačane dubinske analize stranke pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj te u slučajevima kada korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma i kada obveznik procjeni da stranka, umjesto visokog rizika, predstavlja viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.
Članak 24.
U skladu sa zahtjevima Preporuke 13 FATF-a, pored već navedenih dodatnih mjera koje je obveznik dužan provoditi u odnosu na korespodentne odnose, obveznik je također dužan prikupiti i informacije jesu li respondentnoj instituciji bile naložene nadzorne mjere te je pored obveze dokumentiranja, obveznik dužan i razumjeti svoju odgovornost i odgovornost respondentne institucije. Mjere pojačane dubinske analize koje obveznik provodi pri uspostavljanju korespondentnoga proširuju se na izvršavanje plaćanja s kreditnim ili financijskim institucijama koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj ako nije proveo propisane mjere pojačane dubinske analize, ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili ako posluje kao fiktivna banka.
Članak 25.
Izmjenama članka 46. dodatno se precizira da su obveznici dužni uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika, a kako bi utvrdili je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
Nadalje, izmjenama se umjesto članova upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države, politički izloženim osobama smatraju članovi upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava koja su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije.
Članak 26.
Izmjenama se preciznije definira da je obveznik kod provođenja mjera pojačane dubinske analize stranke za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, među ostalim, dužan provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava, a koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju.
Članak 27.
U skladu sa zahtjevima Preporuke 12 FATF-a, kada obveznik na temelju procjene rizika u odnosu na korisnike životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili stvarne vlasnike korisnika koji su politički izložene osobe utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, dužan je, pored već propisanih mjera, razmotriti obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama.
Članak 28.
Izmjenama se preciznije definira da je obveznik kod provođenja mjera pojačane dubinske analize stranke za stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države, među ostalim, dužan prikupiti informacije o izvoru sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju te izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke.
Članak 29.
Izmjenama se preciznije definira da je obveznik kod provođenja mjera pojačane dubinske analize za stranku koja je pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, među ostalim, dužan prikupiti i provjeriti dodatne podatke o izvoru imovine i izvoru sredstava koja sredstva su predmet transakcije ili poslovnog odnosa.
Članak 30.
Odredba kojom obveznik može za stranku, za koju nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka 12. i 14. Zakona, na daljinu utvrditi i provjeri identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije, briše se kao suvišna. Naime, sam Zakon navodi da su novi mehanizmi dostave i upotreba novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode čimbenici rizika koji mogu upućivati na viši rizik (članak 14. stavak 9. točka 5.).
Članak 31.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima.
Članak 32.
Predmetnim izmjenama članka 56. hrvatski zakonodavni okvir usklađuje se s Preporukom 10 FATF-a (kriterij 10.20), koja zahtjeva da, kada obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali temeljem opravdanih razloga procjeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu za sprječavanje pranja novca bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji, obveznik nije dužan nastaviti provođenje mjera dubinske analize nego Uredu za sprječavanje pranja novca dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.
Nadalje, u skladu s mjerom 3.2 Zaključka Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 56/22), obveznicima se propisuje dužnost da pokušane transakcije u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda najkasnije sljedeći radni dan prijave Uredu za sprječavanje pranja novca.
Članak 33.
U skladu s preporučenom mjerom MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske (neposredni cilj 6, preporučena mjera h)) smanjuje se prag za prijavu gotovinskih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca. Naime, u izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istoga s pragom ograničenja plaćanja odnosno naplate u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji iznosi 75.000,00 kuna. Slijedom navedenog, prag za prijavu gotovinskih transakcija smanjen je na 10.000,00 eura.
Članak 34.
Izmjenama članka 67. proširuju se dužnosti i odgovornosti uprave obveznika u dijelu u kojem je uprava dužna osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, pored dostave zatraženih podataka, informacija i dokumentacije, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka, Uredu za sprječavanje pranja novca i nadležnom nadzornom tijelu dostave i sve druge podatke, informacije i dokumentaciju za koje je Zakonom propisana obveza dostave.
Nadalje, izmjenama se precizira da unutarnja revizija sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma čije je provođenje dužna osigurati uprava obveznika mora biti neovisna.
Također, uvodi se obveza i za pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom da plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 30. lipnja tekuće godine dostave Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, kao nadležnom nadzornom tijelu.
Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su na zahtjev istih dostaviti izvješća i informacije ne samo za potrebe obavljanja nadzora već i za praćenje usklađenosti obveznika sa odredbama Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, a što će se detaljnije propisati Odlukom koju donosi guverner Hrvatske narodne banke, odnosno Pravilnikom kojeg donosi Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Članak 35.
U obveznike koji su dužni su o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka, propisuju se i pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom te podružnice istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država.
Članak 36.
Kako bi se Zakon dodatno uskladio s Preporukom 18 FATF-a, proširuje se opseg informacija koje obveznik može razmijeniti s primateljima unutar grupe na podatke koje je obveznik prikupio pri obavljanju dubinske analize stranke. Nadalje, izmjenom navedenog članka ukida se ovlast Ureda za sprječavanje pranja novca da zabrani ili ograniči razmjenu propisanih informacija unutar grupe.
Članak 37.
Uzimajući u obzir zahtjeve Preporuke 21 FATF-a, pored zaposlenika obveznika, izrijekom se navodi da i direktori: (1) ne krše obvezu čuvanja poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne kada Uredu za sprječavanje pranja novca dostave podtake, informaciju i dokumentaciju; (2) nisu odgovorni za štetu učinjenu strankama ili trećim osobama ako su u dobroj vjeri postupali u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata; (3) ne mogu disciplinski ili kazneno odgovarati za kršenje obveze čuvanja podataka koji predstavljaju poslovnu, bankovnu, profesionalnu, javnobilježničku, odvjetničku ili drugu tajnu ako podatke prikupljene temeljem Zakona analiziraju zbog utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma vezanih za određenu stranku ili transakciju ili ako obavijeste Ured o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama, čak ako i nisu točno znali o kojoj je povezanoj kriminalnoj aktivnosti riječ i bez obzira na to je li se nezakonita aktivnost uistinu dogodila.
Članak 38.
Pored već propisane dokumentacije iz članka 79. Zakona, obveznik će biti dužan dokumentirati i rezultate analiza koje je proveo temeljem primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847. Također, u skladu s Preporukom 11 FATF-a, propisuje se da opseg dokumentacije o transakcijama mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.
Članak 39.
Izmjenama se preciznije se navode obveznici koje Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadziru sukladno odredbama Zakona te odredbe o povjerljivosti koje se odnose na zaposlenike nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. Zakona, revizore i druge stručne osobe koje rade po ovlaštenju tih nadzornih tijela.
Članak 40.
U cilju postizanja pravne sigurnosti u odnosima s obveznicima, precizirane su mjere koje poduzimaju nadzorna tijela u okviru svojih ovlasti, a osobito u postupcima nadzora kao i posljedice nepostupanja u skladu s mjerama naloženima od strane nadzornih tijela.
Izmjenama se propisuje donošenje mjera nadzornih tijela za utvrđene nepravilnosti u poslovanju obveznika čime se omogućuje propisivanje mjera nadzornih tijela kada je to potrebno zbog unaprjeđenja sustava upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma te otklanjanja i smanjivanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 41.
Izmjenama članka se detaljnije propisuje suradnja nadležnih nadzornih tijela propisanih Zakonom s nadležnim nadzornim tijelima država članica u odnosu na zaštitu podataka koji se razmjenjuju te povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije. Navedenim izmjenama hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 40 FATF-a.
Članak 42.
Navedenim člankom propisuje se da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, kao tijelo nadležno za provođenje nadzora primjene Zakona kod pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom može surađivati s nadležnim tijelima koja u državama članicama Europske unije nadziru pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela kao i s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Također, propisuje se suradnja nadležnih nadzornih tijela propisanih Zakonom s nadzornim tijelima država članica u odnosu na nefinancijski sektor i samostalne djelatnosti. Nadalje, pobliže se definira opseg navedene suradnje, korištenje razmijenjenih podataka, zaštita podataka te traženje i dostava povratnih informacija o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
Članak 43.
Izmjenama članka se detaljnije propisuje suradnja nadležnih nadzornih tijela propisanih Zakonom s nadležnim nadzornim tijelima trećih država u odnosu na traženje i dostavu povratnih informacija o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije. Navedenim izmjenama hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 40 FATF-a.
Članak 44.
Članak 129. dopunjuje se na način da, pored već navedenih slučajeva u kojima Ured za sprječavanje pranja novca može odbiti zamolbu inozemnoga FOJ-a za dostavom podataka, Ured može odbiti zamolbu i u slučaju kada inozemni FOJ koji je Uredu dostavio zamolbu ne može osigurati zaštitu podataka koje je u zamolbi zatražio.
Članci 45. – 49.
Ovim člancima propisuju se prekršajne odredbe kojima se propisuju sankcije obveznicima za kršenje odredbi Zakona te se zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj visine novčanih kazni iskazuju u eurima.
Članak 50.
Ovim člankom Zakona propisuje se da će se postupci nadzora i postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, broj 108/17 i 39/19).
Članak 51.
Ovim člankom Zakona propisan je rok u kojem su nadležna tijela dužna donijeti pravilnike čije je donošenje propisano ovim Zakonom.
Članak 52.
Ovim člankom propisani su rokovi u kojima su se obveznici - pravne osobe i obrti koji obavljaju djelatnosti povezane s virtualnom imovinom te pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja) dužni uskladiti s odredbama članka 9.a i 9.d ovoga Zakona.
Članak 53.
Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
(Narodne novine, br. 108/17 i 39/19)
Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma
Članak 3.
(1) Pranjem novca smatra se:
1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe
2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti
3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.
(2) Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.
(3) Financiranjem terorizma smatra se osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam.
(4) Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.
(5) Terorist je fizička osoba koja:
1. počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno
2. sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
3. organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
4. svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.
(6) Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:
1. počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno
2. sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima
3. organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela
4. doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.
(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.
Značenje pojedinih pojmova
Članak 4.
Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala
2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava
3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac
5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru
7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske
9) financijsko-obavještajna jedinica jest:
a) domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)
b) inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ)
10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica
11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005
12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja
13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje
14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a
16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste
17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke
18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika
19) korespondentnim odnosom smatra se:
a) da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja
b) odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava
20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima
22) kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat jesu certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 910/2014)
23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma
24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini
25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija
26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti
27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom
28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge
29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima
30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava
31) poslovni odnos jest poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti; poslovnim odnosom u smislu ovoga Zakona smatra se i registracija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara klađenja na daljinu
32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa
33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca
34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini
35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847
36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:
a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba
b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe
c) pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja
d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja
e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima
37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma
38) Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB (u daljnjem tekstu: Registar)
39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe
40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući virtualnu imovinu, gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse), te uključujući:
a) gotovinu, čekove, novčane tražbine, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja
b) uložena sredstva kod obveznika
c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuje tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente
d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima
e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava
f) tražbine, kredite i akreditive
41) stranka jest osoba koja uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju
42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem
43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika
44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom
46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora
47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika
48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, a koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka niti drugo javno tijelo te koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom i nema pravni status valute ili novca
49) virtualna valuta jest digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem
50) pružatelj skrbničke usluge novčanika jest pravna ili fizička osoba koja pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva u ime svojih stranaka radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta
51) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava.
GLAVA III.
MJERE, RADNJE I POSTUPCI KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
I. OPĆE ODREDBE
Obveznici provedbe mjera
Članak 9.
(1) Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.
(2) Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1. kreditne institucije
2. kreditne unije
3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak
4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice
5. institucije za platni promet
6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem
7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine
8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
12. faktoring-društva
13. leasing-društva
14. institucije za elektronički novac
15. ovlašteni mjenjači
16. priređivači igara na sreću za:
a) lutrijske igre
b) igre u kasinima
c) igre klađenja
d) igre na sreću na automatima
e) igranje na daljinu preko interneta, telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja (online igranje)
17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:
a) odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih tražbina.
b) izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet
c) izdavanja garancija i jamstava
d) upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim
e) iznajmljivanja sefova
f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima
g) prometa plemenitih metala i dragoga kamenja
h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću
i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću
j) posredovanja u prometu nekretninama, uključujući i kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj
k) pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta
l) pružanja skrbničke usluge novčanika.
18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost
b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima.
(3) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.
(4) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.
(5) Obveznicima mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.
(6) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika.
(7) Obveznici iz stavka 2. točke 17. podtočki k) i l) ovoga članka dužni su do 31. siječnja 2020. ili najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika.
Izuzetci u odnosu na pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi
Članak 10.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji se na povremenoj ili ograničenoj osnovi bavi financijskom djelatnošću za koju je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ne mora primjenjivati mjere iz ovoga Zakona ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 750.000,00 kuna godišnje
2. transakcija ne prelazi vrijednost od 7.500,00 kuna, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane
3. financijska djelatnost nije glavna djelatnost i godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5 % od ukupnoga godišnjeg prometa
4. financijska djelatnost je sporedna djelatnost, izravno povezana s glavnom djelatnošću i
5. financijska djelatnost obavlja se samo u odnosu na osobe koje su stranke u vezi s obavljanjem glavne djelatnosti te se općenito ne nudi javnosti.
(2) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. Nadležno nadzorno tijelo uspostavlja odgovarajuće mjere praćenja koje se temelje na procjeni rizika ili druge odgovarajuće mjere u svrhu onemogućavanja zloupotrebe ove iznimke.
(3) Izuzeća iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga novčanih pošiljaka iz članka 9. ovoga Zakona niti na druge obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 16., 17. f) i j) te 18. a) i b) ovoga Zakona.
(4) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o promjenama uvjeta propisanih za korištenje izuzeća iz stavka 1. ovoga članka.
Upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
Članak 13.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.
(2) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerni veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja obveznik te dokumentirani.
(3) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka uključuju:
1. ciljeve, opseg i način rada sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
2. organizacijski ustroj obveznika
3. položaj ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u organizacijskoj strukturi kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika
4. ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe
5. ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
6. mjere dubinske analize stranke
7. modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
8. načine/modele upravljanja usklađenošću poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
9. uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja unutar obveznika radi osiguranja pravodobnoga i odgovarajućega izvještavanja
10. čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka
11. stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
12. unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika i
13. provjeru zaposlenika obveznika, ako je primjereno s obzirom na veličinu obveznika te vrstu, opseg i složenost poslovanja obveznika.
(4) Uprava obveznika dužna je donijeti politike, kontrole i postupke iz stavka 1. ovoga članka radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, redovito pratiti i preispitivati njihovu primjerenost i djelotvornost i, ako je potrebno, pojačati mjere poduzete od obveznika.
Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije
Članak 14.
(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.
(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice
3. stranke koje imaju prebivalište na području država iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili prebivalište stranke u jednoj od sljedećih država:
1. države članice
2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.
(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. police životnoga osiguranja s niskom premijom
2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
3. doprinosi koji se u mirovinski sustav uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti
5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).
(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma uvažavajući rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
2. stranku koja ima prebivalište na području države iz stavka 8. ovoga članka
3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana
8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana
9. stranku državljanina treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.
(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere
4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.
(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. privatno bankarstvo
2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
3. poslovne odnose ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite, kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba
5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode
6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.
(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima koji su kreditne i financijske institucije propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.
(12) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
II. DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Mjere dubinske analize stranke
Članak 15.
(1) Dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere, ako nije drukčije propisano ovim Zakonom:
1. utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga i neovisnoga izvora, uključujući, ako ga stranka ima, kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
2. utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i poduzimanje odgovarajućih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući poduzimanje mjera potrebnih za razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke kada je stranka trgovačko društvo, druga pravna osoba i s njome izjednačen subjekt ili trust i s njime izjednačen subjekt stranoga prava
3. prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima i
4. stalno praćenje poslovnoga odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja tijekom poslovnoga odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podatci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.
(2) Prilikom provedbi mjera iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.
(3) Obveznik je dužan primjenjivati sve mjere dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu opseg primjene mjera treba ovisiti o procjeni rizika provedenoj sukladno članku 14. ovoga Zakona.
(4) Obveznik je dužan mjere dubinske analize stranke provoditi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Obveznik je dužan, na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, dostaviti na uvid dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika iz koje proizlazi da su poduzete mjere primjerene identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.
Obveza primjene mjera dubinske analize stranke
Članak 16.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan, pod uvjetima određenima ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000,00 kuna i veću
3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u kunskoj vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 15.000,00 kuna i veću
5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.
(3) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:
a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i
b) za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.
(4) U slučajevima iz stavka 3. točaka a) i b) ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.
(5) Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.
(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.
Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca
Članak 18.
(1) Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 17. ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 150,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj
2. sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti kunsku protuvrijednost iznosa od 50,00 eura
3. platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga
4. na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i
5. izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka 56. ovoga Zakona.
(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura niti na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji.
(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja, u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
III. NAČIN PROVOĐENJA MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE
Prikupljanje podataka
Članak 20.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona pri obavljanju dubinske analize stranke prikuplja sljedeće podatke:
1. za fizičku osobu: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja te državljanstvo/državljanstva:
a) fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija
b) zakonskoga zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju
c) punomoćnika koji za stranku uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju i
d) fizičke osobe koja pristupa sefu
2. za fizičku osobu kojoj je namijenjena transakcija: ime i prezime, prebivalište te podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe ako mu je taj podatak dostupan
3. za obrt i drugu samostalnu djelatnost:
a) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada se u svrhu poslovanja obrta ili obavljanja druge samostalne djelatnosti uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
b) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kojoj je namijenjena transakcija te identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost samo ako mu je taj podatak dostupan
4. za pravnu osobu: naziv, pravni oblik, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj pravne osobe:
a) za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
b) drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona
5. za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija obveznik pribavlja podatke o nazivu i sjedištu (ulica i kućni broj, mjesto i država) te pravne osobe, te podatak o identifikacijskome broju pravne osobe ako mu je taj podatak dostupan
6. za stvarnoga vlasnika stranke: ime i prezime, država prebivališta, dan, mjesec i godina rođenja i državljanstvo/državljanstva
7. podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke
8. datum i vrijeme uspostavljanja poslovnoga odnosa
9. datum i vrijeme pristupa sefu
10. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valutu u kojoj se obavlja transakcija, način provedbe transakcije te, kada obveznik na temelju procjene rizika provedene sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata utvrdi visoki rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, svrhu (namjenu) transakcije
11. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnoga odnosa
12. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije
13. prikuplja i druge podatke o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama koji su mu potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, ako obveznik nije u mogućnosti pribaviti podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe stranca kojemu nije izdan osobni identifikacijski broj, dužan je pribaviti podatak o vrsti, broju, izdavatelju i državi identifikacijske isprave na temelju koje je utvrdio i provjerio identitet te fizičke osobe.
(3) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, obveznik pribavlja i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(4) Ministar financija pravilnikom propisuje dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu provođenja mjera dubinske analize i obavješćivanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona.
(5) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka i prema potrebi podatak iz stavka 1. točke 11. ovoga članka.
(6) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka.
(7) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji iz članka 16. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona pored informacija o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava u skladu s Uredbom (EU) 2015/847 dužan je prikupiti i podatke iz stavka 1. točaka 6. i 10. ovoga članka.
(8) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke prilikom provođenja transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. b), 5., 6. i 10. ovoga članka.
(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci iz članka 16. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 11. ovoga članka.
(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(11) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u svrhu postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona (gotovinska transakcija u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj) prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.
(12) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, u svrhu postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj dužan je osim podataka navedenih u stavku 11. ovoga članka prikupiti i podatak iz stavka 1. točke 12. ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije).
Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 21.
(1) Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u obrtni ili drugi javni registar. Na izvodu iz registra u koji je izvršen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 22.
(1) Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
(4) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.
(5) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.
Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe
Članak 23.
(1) Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.
(3) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u registar, dužan je na izvodu iz registra u koji je obavljen uvid u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(4) Ostale podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.
(5) Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.
(6) Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta).
Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe
Članak 24.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.
(2) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata
Članak 26.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:
1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika
2. utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i
3. prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točaka 1. i 4. b) ovoga Zakona.
(2) Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije te neposrednim uvidom u registar, upisnik ili drugu službenu evidenciju. Na izvodu iz registra, upisnika ili druge službene evidencije u koju je obavljen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(5) Identitet punomoćnika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
V. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA STRANKE
Stvarni vlasnik stranke
Članak 28.
(1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:
1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi
2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.
(2) Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.
(3) Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.
(4) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka, stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje.
(5) Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.
(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba koje pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela ili 25 % plus jedna dionica u stranci.
(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.
(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik stranke te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom stranke smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.
(9) Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije sukladno stavku 8. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.
(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke
Članak 30.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.
(2) Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(3) Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužna je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, obveznika pravodobno obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona.
(4) Osoba iz članka 31. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka 3. ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Zakona.
(5) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom 23. stavkom 3. ovoga Zakona.
(6) Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.
(7) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 5. i 6. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja visok rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.
(8) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.
(9) Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava
Članak 31.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:
1. svih osnivača
2. svih upravitelja
3. svih zaštitnika, ako postoje
4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje
5. svih osoba koje obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1. do 4. ovoga stavka i
6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.
(2) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona o osobama iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
(3) Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.
(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.
Treća osoba
Članak 39.
(1) Treća osoba može biti:
1. javni bilježnik, Financijska agencija, HP – Hrvatska pošta d.d. i obveznik kreditna i financijska institucija iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona
2. obveznik iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi:
a) koji provodi mjere dubinske analize stranke i vodi propisane evidencije sa svrhom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849 i
b) čija se usklađenost sa zahtjevima u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nadzire od strane nadležnoga nadzornog tijela na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849.
(2) Treća osoba ne može biti osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi, a iznimno, obveznik može prepustiti obavljanje dubinske analize trećoj osobi sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj zemlji koja je podružnica ili društvo kći obveznika iz države članice, pod uvjetom da se u potpunosti pridržava politika i postupaka grupe.
(3) Treća osoba ne može biti fiktivna banka koja ne obavlja ili ne smije obavljati djelatnost u državi u kojoj je registrirana.
(4) Treća osoba ne smije povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeriti nekoj drugoj osobi.
(5) Nadzorna tijela mogu smatrati da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama ovoga članka:
1. ako se oslanja na informacije koje pruža treća osoba koja je dio iste grupe
2. ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize stranke, pravila o vođenju evidencije i programe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849 i
3. ako učinkovitu primjenu mjera i postupaka iz točke 2. ovoga stavka na razini grupe nadzire nadležno tijelo matične države članice ili treće države.
(6) Vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju se dijelom obveznika, a ne trećom osobom, te obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona te o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona.
(7) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz stavka 6. ovoga članka dobije sve informacije potrebne za pravodobno:
1. obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona
2. obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili
3. postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona.
Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe
Članak 41.
(1) Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.
(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.
(3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.
(4) Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.
(5) Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:
1. ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka 1. ovoga članka ili
2. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.
IX. POJEDNOSTAVLJENA I POJAČANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Opće odredbe
Članak 42.
(1) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluke kojima će propisati obveznicima koji su kreditne i financijske institucije način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.
(2) Pravilnik odnosno odluke iz stavka 1. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
Pojačana dubinska analiza stranke
Članak 44.
Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke kako bi se na odgovarajući način upravljalo rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma te kako bi se te rizike na odgovarajući način umanjilo:
1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi
2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba
3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe
4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja
6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma
7. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika
8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i
9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.
Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama iz trećih država
Članak 45.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma
2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije
3. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i
4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.
(2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.
(3) Provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:
1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili
3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.
Politički izložene osobe
Članak 46.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
(2) Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.
(3) Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:
1. predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara
2. izabrani članovi zakonodavnih tijela
3. članovi upravnih tijela političkih stranaka
4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove
5. suci revizorskih sudova
6. članovi savjeta središnjih banaka
7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga
8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije
9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji
10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.
(4) Za potrebe provedbe mjera pojačane dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona, članovima obitelji politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka smatraju se:
1. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici te osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu
2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici te osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu
3. roditelji politički izložene osobe.
(5) Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jest svaka fizička osoba:
1. za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili
2. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju kod politički izloženih osoba
Članak 47.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u slučajevima propisanim člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona, vezano za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće mjere:
1. pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba
2. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava koji su uključeni u poslovni odnos ili transakciju i
3. pojačano i trajno pratiti poslovni odnos s politički izloženom osobom.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona provode se i za članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Obveznik je dužan, kada politički izložena osoba prestane djelovati na istaknutoj javnoj dužnosti, procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i na temelju procjene rizika poduzimati odgovarajuće mjere, sve dok obveznik više ne smatra da ta politički izložena osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe, pri čemu razdoblje provedbe mjera traje najmanje 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj dužnosti.
(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
Politički izložene osobe i životno osiguranje
Članak 48.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je poduzeti razumne mjere kojima će utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili, gdje je potrebno, stvarni vlasnik korisnika politički izložena osoba. Navedene mjere poduzimaju se najkasnije u trenutku isplate police osiguranja ili u vrijeme potpune ili djelomične dodjele police.
(2) Kada obveznik na temelju procjene rizika iz članka 14. stavka 10. ovoga Zakona utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je poduzeti sljedeće mjere:
1. obavijestiti više rukovodstvo obveznika prije isplate prihoda police osiguranja i
2. temeljito proučiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem osiguranja.
(3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka odnose se i na članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država
Članak 49.
(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:
1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke
2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa
3. prikupiti informacije o izvoru novčanih sredstava i izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke
4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije
5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa
6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.
(2) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.
(4) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:
1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke
2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke
3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.
(5) U primjeni stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.
(7) Ured obavještava Europsku komisiju o mjerama iz ovoga članka.
Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja
Članak 50.
(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
b) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. provjerava prikupljene podatke o:
a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
b) svrsi i načinu provedbe transakcije
3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.
(2) Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja.
Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije
Članak 52.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.
(2) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(3) Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.
(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. za proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, za korištenje kojih obveznik provodi videoelektroničku identifikaciju stranke, nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka 12. i 14. ovoga Zakona
2. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice ili treće države koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u ovom Zakonu
3. stranka je punoljetna
4. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.
(5) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka 6. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(6) Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije.
Ograničenja u poslovanju s gotovinom
Članak 55.
(1) Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj.
(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj.
(3) Naplata i plaćanje u gotovini iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
(4) Ograničenja u poslovanju s gotovinom iz ovoga članka ne primjenjuju se na priređivače igara na sreću kao obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
XI. OBAVJEŠTAVANJE UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA O TRANSAKCIJAMA
Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama
Članak 56.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je suzdržati se od obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 6. ovoga članka kada zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi sa sumnjivom transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(2) Obveznik je dužan bez odgađanja prije obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Ured i u obavijesti navesti rok u kojem će se transakcija obaviti.
(3) Ako obveznik u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, zbog prirode transakcije ili zbog drugih opravdanih razloga, obavijest nije mogao dostaviti prije obavljanja transakcije ili ako je vjerojatno da će se dostavljanjem Uredu obavijesti o sumnjivoj transakciji prije obavljanja transakcije otežati analiza transakcije od strane obveznika, obveznik je dužan Uredu prijaviti sumnjivu transakciju nakon obavljanja, a najkasnije sljedeći radni dan.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, obveznik je dužan obrazložiti razloge zbog kojih nije bio u objektivnoj mogućnosti obavijestiti Ured u skladu sa stavkom 2. ovoga članka o sumnjivoj transakciji prije obavljanja iste.
(5) Obveznik je dužan obavijestiti Ured o namjeri, planiranju ili pokušaju obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka bez obzira je li transakcija poslije obavljena ili nije.
(6) Sumnjivom transakcijom smatra se svaka pokušana ili obavljena gotovinska i bezgotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, ako je ispunjen jedan ili više sljedećih razloga:
1. obveznik zna, sumnja ili ima razloge za sumnju da transakcija uključuje sredstva proizašla iz kriminalne aktivnosti ili je povezana s financiranjem terorizma
2. indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona upućuju na to da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
3. transakcija odgovara tipologijama ili trendovima pranja novca ili financiranja terorizma i/ili
4. kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom, sredstvima ili strankom postoje i drugi razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(7) Ako obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da sredstva, bez obzira na njihov iznos, predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kriminalnom aktivnošću ili su povezana s financiranjem terorizma, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti Ured.
Obveza i rokovi obavještavanja o gotovinskim transakcijama
Članak 61.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je o transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.
(2) Prilikom obavještavanja Ureda o gotovinskoj transakciji iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan dostaviti podatke iz članka 20. ovoga Zakona.
(3) Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o gotovinskim transakcijama.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 67.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornoga i učinkovitoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:
1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. ovoga Zakona
2. imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe sukladno članku 68. ovoga Zakona
3. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvome položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom
4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji
5. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada
6. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik
7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka
8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
9. jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
10. osigurati kod obveznika provođenje unutarnje revizije sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma i
11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećemu radnome mjestu.
(4) Obveznik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(5) Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnoga praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda o transakcijama te u svrhu postupanja po zahtjevima i nalozima Ureda u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(6) Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima i okolnostima bitnim za obavljanje nadzora.
(7) Guverner Hrvatske narodne banke donosi odluku kojom će detaljnije urediti sadržaj izvješća iz stavka 6. ovoga članka te način i rokove izvještavanja.
Imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika
Članak 68.
(1) Obveznik iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužan je imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika, obveznik je dužan imenovati ovlaštenu osobu na rukovodećoj razini.
(2) Obveznici kreditne i financijske institucije iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona, podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država te zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o ovlaštenoj osobi ili zamjeniku ovlaštene osobe.
(3) U obavijesti iz stavka 2. ovoga članka potrebno je navesti naziv i sjedište obveznika, ime i prezime ovlaštene osobe, ime i prezime zamjenika ovlaštene osobe, datum imenovanja, broj telefona i telefaksa te adresu elektroničke pošte ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe.
(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji je fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost nije dužan imenovati ovlaštenu osobu nego je sam dužan obavljati poslove ovlaštene osobe propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
Otkrivanje podataka primateljima unutar grupe
Članak 75.
(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom.
(2) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija između obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona iz država članica ili subjekata iz trećih država koje propisuju obveze jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, a koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, bez obzira jesu li zaposlenici ili nisu, u okviru iste pravne osobe ili veće strukture kojoj pravna osoba pripada i uz koju je veže zajedničko vlasništvo, uprava ili nadzor usklađenosti.
Iznimke od obveze čuvanja poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne
Članak 77.
(1) Za obveznika iz članka 9. ovoga Zakona i njegove zaposlenike dostava podataka, informacija i dokumentacije Uredu ne predstavlja odavanje poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne.
(2) Obveznik i njegovi zaposlenici nisu odgovorni za štetu učinjenu strankama ili trećim osobama ako u dobroj vjeri u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata:
1. dostave Uredu podatke, informacije i dokumentaciju o svojim strankama
2. prikupljaju i obrađuju podatke, informacije i dokumentaciju o strankama
3. provedu nalog Ureda o privremenome zaustavljanju obavljanja sumnjive transakcije ili
4. provedu nalog Ureda o stalnome praćenju financijskoga poslovanja stranke.
(3) Zaposlenici obveznika ne mogu stegovno ili kazneno odgovarati za kršenje obveze čuvanja podataka koji predstavljaju poslovnu, bankovnu, profesionalnu, javnobilježničku, odvjetničku ili drugu tajnu:
1. ako podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata analiziraju zbog utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma vezanih za određenu stranku ili transakciju ili
2. ako obavijeste Ured o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama sukladno odredbama članaka 56. i 57. ovoga Zakona, čak ako i nisu točno znali o kojoj je povezanoj kriminalnoj aktivnosti riječ i bez obzira na to je li se nezakonita aktivnost uistinu dogodila.
XV. ČUVANJE PODATAKA
Rokovi čuvanja podataka od strane obveznika
Članak 79.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata i Uredbe (EU) 2015/847 čuvati deset godina nakon prestanka poslovnoga odnosa, obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, prikupljanja podataka iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili pristupa sefu iz članka 27. ovoga Zakona.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. dokumentaciju na temelju koje je utvrđen identitet stranke (preslika službenoga osobnog dokumenta, preslika izvoda iz sudskoga ili drugoga registra i dr.)
2. podatke i dokumentaciju o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnoga vlasnika stranke
3. dokumentaciju o poslovnim odnosima i računima stranke
4. dokumentaciju o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom
5. zapise i evidenciju potrebnu za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija
6. dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija te rezultate analize tih transakcija
7. drugu pripadajuću dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke ili provođenja pojedinačnih transakcija i
8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
(3) Obveznik je dužan pet godina čuvati podatke i odgovarajuću dokumentaciju o ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije.
(4) Obveznik je dužan nakon isteka rokova utvrđenih u stavcima 1. i 3. ovoga članka osobne podatke o stranci brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka.
3. zajedno s nadzornim tijelima surađuje s obveznicima prilikom sastavljanja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
4. samostalno daje smjernice obvezniku sukladno članku 141. ovoga Zakona o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
5. organizira i sudjeluje sa strukovnim udruženjima obveznika, državnim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona u stručnom osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika obveznika, nadležnog nadzornog tijela te drugih državnih tijela
6. najmanje jednom godišnje objavljuje statističke podatke iz područja pranja novca i financiranja terorizma
7. na drugi odgovarajući način obavještava javnost o pojavnim oblicima pranja novca i financiranja terorizma i
8. vodi upravni postupak utvrđivanja opravdanosti zahtjeva iz članka 34. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
Nadležnost nadzornih tijela
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.
(2) Financijski inspektorat primarno provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 3., 4., 15., 17. i 18. te obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona koji su zastupnici institucija za platni promet iz druge države članice i distributeri izdavatelja elektroničkoga novca iz druge države članice, a koji nisu u nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(3) Financijski inspektorat provodi ciljane nadzore primjene ovoga Zakona kod svih obveznika iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, temeljem procjene o povećanim rizicima pranja novca i financiranja terorizma.
(4) U obavljanju nadzora iz stavka 3. ovoga članka, kod obveznika koji podliježu nadzoru Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat će primjenjivati odluke i smjernice koje su obveznicima izdala navedena nadzorna tijela, a sukladno sporazumu o suradnji u području nadzora s drugim nadležnim nadzornim tijelom.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6. do 13. i točke17. podtočaka k) i l) ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad. U svrhu nadzora prema članku 9. stavku 2. točki 17. podtočkama k) i l) ovoga Zakona te ovlasti za nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u tom pogledu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje tržište kapitala i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
(6) Porezna uprava provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
(7) Porezna uprava, ovlaštena je, pored nadzora propisanoga stavkom 6. ovoga članka, provoditi i nadzor nad primjenom odredbi iz članka 36. stavka 3. (Registar stvarnih vlasnika) te nadzor nad primjenom odredbi iz članka 55. ovoga Zakona (ograničenje u poslovanju s gotovinom) kod pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici provedbe ovoga Zakona.
(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.
(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, kao i revizori ili stručnjaci koji djeluju u ime tih nadzornih tijela dužni su čuvati povjerljive podatke pribavljene u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa. Obveza čuvanja tajnosti podataka pribavljenih u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom traje i nakon prestanka rada zaposlenika u nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona.
(10) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke pribavljene sukladno ovom Zakonu smiju koristiti samo:
a) pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija, uključujući postupanje po zahtjevima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru, za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru i postupanje po zahtjevima osoba kojima izdaju odobrenja za obavljanje određenih funkcija te za postupanje po zahtjevima za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela u financijskim institucijama i pravnim osobama koje podnose obveznici iz članka 9. ovoga Zakona te za postupanje po zahtjevima i obavijestima trećih osoba, koje nisu obveznici iz članka 9. ovoga Zakona, a koji se podnose nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad, te uključujući i pokretanje prekršajnog postupka
b) u slučaju žalbe protiv odluke nadležnog tijela koje nadzire kreditne i financijske institucije, uključujući sudske postupke
c) u sudskim postupcima pokrenutima na temelju posebnih odredaba koje su predviđene u pravu Europske unije koje je doneseno u području primjene ovoga Zakona ili u području bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija
d) u slučajevima suradnje s nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija
e) u slučajevima suradnje s:
1. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u skladu s drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija
3. europskim nadzornim tijelima
4. Europskom središnjom bankom (ESB) kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 te
5. nadležnim tijelima trećih država u skladu s člankom 92. ovoga Zakona
f) u slučajevima suradnje s državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(11) Osobe iz stavka 9. ovoga članka povjerljive informacije smiju otkriti samo u sažetom ili općenitom obliku, na način da nije moguće identificirati pojedinačne kreditne i financijske institucije.
(12) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke i informacije državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(13) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke na zahtjev istražnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, kada su te informacije nužne za ispunjavanja mandata toga tijela, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava Hrvatskoga sabora.
(14) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona ne smiju proslijediti ili učiniti dostupnima drugim tijelima ili trećim osobama bez prethodne pisane suglasnosti Ureda.
Mjere i radnje nadzornih tijela
Članak 83.
(1) Kada nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona, u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrde povrede odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847, ovlaštena su:
1. dati pisano upozorenje obvezniku te naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u radu obveznika u roku koji nadzorno tijelo samo odredi
2. ako tijekom provođenja nadzora utvrde postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom podnijeti optužni prijedlog tijelu nadležnomu za provođenje prekršajnoga postupka
3. prije pokretanja prekršajnoga postupka, u skladu s ovlastima propisanim Prekršajnim zakonom, privremeno obvezniku zabraniti poduzimanje određene poslovne aktivnosti, odnosno privremeno zabraniti članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi obvezniku obavljanje rukovodećih poslova kod obveznika ako je to prijeko potrebno radi sprječavanja obveznika da čini nove prekršaje ili da oteža dokazivanje u prekršajnom postupku
4. nakon što je podnesen optužni prijedlog, predložiti nadležnomu prekršajnom tijelu izricanje zabrane obavljanja određene dužnosti, djelatnosti ili poslova obveznika kao mjere opreza ili kao zaštitne mjere
5. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje odobrenja za rad obvezniku za obavljanje određenih poslova, tijelo nadležno za izdavanje odobrenja može oduzeti odobrenje za rad obvezniku odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja počini prekršaj propisan ovim Zakonom i/ili
6. poduzeti ostale mjere i radnje za koje je zakonom ovlašteno.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka nadležna nadzorna tijela izricat će samostalno ili u suradnji s drugim nadležnim tijelom, primjenjujući načelo razmjernosti.
II. SURADNJA NADZORNIH TIJELA S NADLEŽNIM TIJELIMA DRŽAVA ČLANICA, TREĆIH DRŽAVA I EUROPSKIM NADZORNIM TIJELIMA
Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica
Članak 90.
(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, uključujući Europsku središnju banku kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje informacija u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih informacija.
(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona dužno je surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i u sljedećim slučajevima:
a) zahtjev za razmjenom informacija uključuje i porezna pitanja
b) u svezi s traženim informacijama provodi se istraživanje, istraga ili postupak, osim ako bi razmjena traženih informacija omela to istraživanje, tu istragu ili taj postupak
c) priroda ili status ekvivalentnog nadležnog tijela koje podnosi zahtjev za razmjenom informacija razlikuje se od prirode ili statusa nadzornog tijela kojem se podnosi zahtjev
d) od obveznika se zakonom zahtijeva tajnost ili povjerljivost informacija, osim u onim slučajevima u kojima su relevantne informacije koje se traže zaštićene pravnom obvezom čuvanja povjerljivosti ili u kojima se primjenjuje pravna obveza čuvanja povjerljivosti informacija kako je opisano u članku 58. stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona koja nadziru kreditne i financijske institucije sklapaju s Europskom središnjom bankom, kada djeluje na temelju članka 27. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i ostalih odredaba koje uređuju razmjenu informacija između nadležnih tijela, uz potporu europskih nadzornih tijela, sporazum o načinu razmjene informacija sukladno odredbama ovoga članka.
Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima trećih država
Članak 92.
(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije s nadležnim tijelima trećih država koja su ekvivalentna tom nadzornom tijelu, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) ako je s nadležnim tijelom iz treće države sklopljen sporazum o suradnji kojim se predviđa suradnja i razmjena povjerljivih informacija na temelju uzajamnosti
b) ako razmijenjene informacije podliježu zahtjevima obveze čuvanja povjerljivosti tih informacija koja je jednakovrijedna onoj iz članka 82. stavka 9. ovoga Zakona
c) ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu obavljanja nadzornih zadaća tih tijela.
(2) Informacije koje potječu iz druge države članice smiju se u okviru suradnje iz stavka 1. ovoga članka razmijeniti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je te informacije podijelilo te, ovisno o slučaju, isključivo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.
Zamolba inozemnoga FOJ-a Uredu za dostavom podataka
Članak 129.
(1) Na zamolbu inozemnoga FOJ-a upućenu pisanim putem Ured pravodobno inozemnom FOJ-u dostavlja podatke, informacije i dokumentaciju o transakcijama, sredstvima i osobama u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, a koje prikuplja ili vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Kada inozemni FOJ druge države članice zatraži od Ureda podatke, informacije i dokumentaciju koja se odnosi na obveznika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koji obveznik posluje u državi članici čiji FOJ je uputio zahtjev, Ured bez odgađanja pri traženju podataka, informacija i dokumentacije od obveznika primjenjuje sve ovlasti sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) U zamolbi inozemnoga FOJ-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti navedene sve relevantne činjenice i okolnosti koje upućuju na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, kao i svrha u koju inozemni FOJ namjerava upotrijebiti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju.
(4) Ured može odbiti zamolbu inozemnoga FOJ-a u sljedećim slučajevima:
1. ako procijeni na temelju činjenica i okolnosti navedenih u zamolbi da nisu navedeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili
2. ako bi dostavljanje podataka ugrozilo ili bi moglo ugroziti provođenje kaznenoga postupka u Republici Hrvatskoj te ako bi moglo na bilo koji drugi način štetiti nacionalnim interesima Republike Hrvatske.
(5) Ured pisanim putem obavještava inozemni FOJ koji je dostavio zamolbu o odbijanju zamolbe iz stavka 4. ovoga članka, navodeći pri tome razloge zbog kojih nije udovoljio zamolbi inozemnog FOJ-a.
(6) Kada udovolji zamolbi iz stavka 1. ovoga članka, Ured može odrediti i dodatne uvjete i ograničenja pod kojima inozemni FOJ može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela.
(8) Kada je od Ureda zatražena suglasnost iz stavka 7. ovoga članka, Ured je smije uskratiti samo u sljedećim slučajevima, uz pisano obrazloženje inozemnom FOJ-u koji je od Ureda zatražio suglasnost:
1. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a bilo izvan područja primjene ovoga Zakona
2. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a moglo naštetiti istrazi u kaznenom postupku ili
3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.
GLAVA VII.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 150.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)
2. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja, ili ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, ili je propusti redovito ažurirati, uskladiti sa smjernicama nadležnog nadzornog tijela, ili je dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev, ili ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)
3. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 6.)
4. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenom analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika tako da budu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)
5. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma, ili čimbenike rizika koji se odnose na vrstu stranke, državu ili geografsko područje, proizvod, uslugu, transakciju, kanal dostave, ili ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ili ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja visok rizik za pranje novca i financiranje terorizma, ili ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11.)
6. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)
7. ako ne provjeri je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)
8. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)
9. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)
10. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima propisanima ovim Zakonom (članak 16. stavak 1.)
11. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih tražbina u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 3. i 4.)
12. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 5.)
13.a) točka prestala važiti 01.01.2020.
13.b) ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza (članak 16. stavak 6.)
14. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)
15.a) točka prestala važiti 01.01.2020.
15.b) ako iznimku iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većeg od 50,00 eura, ili na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)
16. ako prihvati plaćanje izvršeno anonimnom karticom s unaprijed uplaćenim sredstvima iz treće zemlje, u kojoj takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona (članak 18. stavak 3.)
17. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)
18. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.)
19. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 5., 6., 7., 8. i 9. i članak 31. stavci 1., 2., 3. i 4.)
20. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)
21. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 10.)
22. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)
23. ako način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne uskladi s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavak 1.)
24. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)
25. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)
26. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)
27. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)
28. ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 45. stavci 1., 2. i 3. te stavak 4. točka 1.)
29. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)
30. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)
31. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže politički izložena osoba, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom (članak 47. stavak 1.)
32. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)
33. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)
34. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)
35. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)
36.a) točka prestala važiti 01.01.2020.
36.b) ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovoga Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavak 1., 4., 5. i 6.)
37. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)
38. ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojima su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 6.)
39. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobičnom uzorku ili transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članci 53. stavci 1., 2. i 3.)
40. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
41. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive (članak 54. stavak 1.)
42. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)
43. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ili se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ili o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ili u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 7. i članak 59.)
44. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)
45. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te je ne dopunjava na propisan način, ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ili prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora koje čine sastavni dio politika, kontrola i postupaka obveznika kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako je ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4. i 6.)
46. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 200.000,00 kuna ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)
47. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom, ili ne osigura neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji, ili ako ne osigura organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 3., 4. i 5.)
48. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)
49. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu (članak 67. stavak 1. točka 7.) i ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća i informacije sukladno članku 67. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona
50. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)
51. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)
52. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona
53. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)
54. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)
55. ako unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona razmijeni informacije suprotno zabrani koju je izdao Ured (članak 75. stavci 1. i 2.)
56. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1. i 2.)
57. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)
58. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)
59. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
60. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove, ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata, ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)
61. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 2. i 3.)
62. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)
63. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)
64. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.)
65. ako u roku ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bavi djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika (članak 9. stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 450.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(8) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 151.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako eksternalizira obveze ovlaštene osobe ili njezina zamjenika (članak 11. stavak 3.)
2. ako dubinsku analizu stranke povjeri trećoj osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom (članak 39. stavci 1., 2. i 3.)
3. ako u svojstvu treće osobe iz članka 39. stavka 1. povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeri nekoj drugoj osobi (članak 39. stavak 4.)
4. ako pružatelju eksternaliziranih usluga povjeri poslove obavještavanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona (članak 39. stavak 6.)
5. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona dobije sve informacije potrebne za pravodobno obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona (članak 39. stavak 7.)
6. ako mjere dubinske analize povjeri trećoj osobi u slučaju kada je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi (članak 40.)
7. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure za pravodobni primitak ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i drugih dokumenata na temelju kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke (članak 41. stavak 2.)
8. ako sama ne provede dubinsku analizu stranke u slučaju kad posumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije odnosno u istinitost podataka koje je treća osoba pribavila o stranci ili uspostavi poslovni odnos sa strankom za koju od treće osobe nije zaprimila podatke o stranci, stvarnom vlasniku te svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa ili sa strankom za koju joj treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima zatražene preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije (članak 41. stavci 4. i 5.)
9. ako ne osigura provođenje politika i postupaka grupe koji se odnose na mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u podružnici i društvu kćeri sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi (članak 62. stavci 1. i 2.)
10. ako podružnica, zastupnik, mreža zastupnika ili distributer u drugoj državi članici ne primjenjuje propise države domaćina u pogledu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 63.)
11. ako ne osigura da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istom opsegu provode u podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. stavak 1.)
12. ako ne osigura da podružnica ili društvo kći u trećoj državi, u kojoj su minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, usvoji i provede odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od strane Europske komisije (članak 64. stavci 2. i 6.)
13. ako ne osigura usvajanje i provođenje odgovarajućih dodatnih mjera za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi čiji zakoni ne dopuštaju primjenu mjera koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, ako o tome propusti obavijestiti nadležno nadzorno tijelo ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije (članak 64. stavci 3. i 6.)
14. ako u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi ne provede dodatne mjere u skladu s nalogom nadležnoga nadzornog tijela (članak 64. stavak 5.)
15. ako kao obveznik koji podliježe njihovu nadzoru, Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili ih ne dostavi u Zakonom propisanom roku (članak 67. stavak 2.)
16. ako osoba koja u banci obavlja poslove ovlaštene osobe ne radi na rukovodećemu radnome mjestu (članak 67. stavak 3.)
17. ako je obveznik kreditna institucija, a ne odredi člana uprave koji je odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa (članak 67. stavak 4.)
18. ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 68. stavci 2. i 3.)
19. ako ne osigura, razmjerno vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen, da svi zaposlenici obveznika koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa te zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka (članak 71. stavak 1.)
20. ako ne donese i ne provede program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za sljedeću kalendarsku godinu u propisanome roku (članak 71. stavak 3.)
21. ako podatke i dokumentaciju o ovlaštenoj osobi, zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije ne čuva pet godina (članak 79. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
Članak 152.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj platiteljev pružatelj platnih usluga i zastupnik platiteljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako ne osigura informacije o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava, ako prije prijenosa ne provjeri na propisani način točnost pribavljenih informacija i identitet platitelja ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 4. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. i članak 16. stavci 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne dostavi primateljevu pružatelju platnih usluga propisane informacije o platitelju i primatelju na njegov zahtjev ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne provjeri točnost informacija o platitelju i identitet platitelja koji je novčana sredstva isplatio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 5. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije ne prikupi informacije o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije, ako su primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na koje ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, ne provjeri točnost informacija o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj primateljev pružatelj platnih usluga i zastupnik primateljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako prijenosima novčanih sredstava ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju, kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 7. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako prije knjiženja na primateljevu računu ili prije nego što novčana sredstva budu dostupna primatelju ne provjeri na propisani način točnost informacija o primatelju u slučaju prijenosa u iznosu većem od 1000,00 eura u jednoj transakciji ili u povezanim transakcijama (članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne provjeri točnost informacija o primatelju u korist kojega je isplatu novčanih sredstava obavio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 7. stavak 4. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako ne uvede postupke za utvrđivanje treba li obaviti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojemu nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera te ako, u slučaju u kojemu informacije nisu priložene ili su nepotpune ili slova i znakovi u poruci ne odgovaraju pravilima sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire, ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija prije ili nakon što odobri račun primatelja ili mu novčana sredstva stavi na raspolaganje (članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne odluči o radnjama koje će poduzeti prema pružatelju platnih usluga koji nastavi s nedostavljanjem potrebnih informacija o platitelju ili primatelju, ako o ponovljenim propustima i poduzetim radnjama ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako ne razmotri, imajući u vidu informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune, jesu li prijenos ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 8. stavak 2. i članak 9. Uredbe (EU) 2015/847).
7. ako ne uvede djelotvorne postupke, uključujući, gdje je primjereno, ex post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, za otkrivanje nedostaju li o platitelju i primatelju informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Europskoj uniji, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije odnosno informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 u odnosu na prijenos putem skupne datoteke za prijenose putem skupnih datoteka pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije (članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednički pružatelj platnih usluga:
1. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava ili ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne osigura da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju čuvaju uz prijenos sredstava (članak 10. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije (članak 11. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne uspostavi djelotvorne postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojem nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju te za poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako u slučaju u kojemu otkrije da informacije nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija o platitelju i primatelju, prije ili poslije prijenosa novčanih sredstava (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne poduzme korake, poput slanja upozorenja i postavljanja rokova, prema pružatelju koji opetovano ne pruža zahtijevane informacije o platitelju ili primatelju, ako o tom nepružanju i poduzetim koracima ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune ne uzme u obzir kao čimbenik u prosuđivanju jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 12. stavak 2. i članak 13. Uredbe (EU) 2015/847).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, pružatelju platnih usluga može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantan ukupan godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 153.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi naplatu ili obavi plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj odnosno ako primi naplatu ili obavi plaćanje u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj (članak 55. stavci 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima propisanima člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona o svome stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima (članak 33. stavak 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 1. i članak 32. stavak 8.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(8) Za najteže prekršaje iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 8. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima iz članka 33. stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. točkom a) ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(12) Za najteže prekršaje iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(15) Za najteže prekršaje iz stavka 13. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(16) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 15. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(17) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(18) Za najteže prekršaje iz stavka 17. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(19) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ako pristupa podatcima iz Registra stvarnih vlasnika suprotno namjeni propisanoj člankom 34. stavkom 3. ovoga Zakona.
(20) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(21) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).
(22) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 21. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(23) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta pravodobno ne učini dostupnim podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona (članak 33. stavci 6. i 7.).
Članak 153.a
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako:
1. ne imenuje središnju kontaktnu točku u propisanome roku (članak 65. stavak 1.)
2. na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 2.)
3. za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemnu podružnicu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 4.)
4. o imenovanju središnje kontaktne točke ne obavijesti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u propisanome roku te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja ne dostavi podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 6.)
5. ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako:
1. ne obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.)
2. ne obavijesti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 1.)
3. na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 2.)
4. ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 7. točka 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 7. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 7. točka 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim finjskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17, dalje u tekstu: Zakon) usvojen je u Hrvatskom saboru u listopadu 2017. a počeo se primjenjivati 1. siječnja 2018. Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005).
U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, u travnju 2019. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 39/19). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena je Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU.
Zakon ima preventivni karakter i njime se propisuju mjere, radnje i postupci obveznika iz financijskoga i nefinancijskoga sektora, zadaće Ureda kao financijsko-obavještajne jedince, interaktivna postupanja drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela prevencije: obveznici (banke i drugi obveznici), Ured za sprječavanje pranja novca, nadležna nadzorna tijela: nadzorne službe Ministarstva financija (Porezna uprava i Financijski inspektorat), Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te tijela kaznenog progona (Policija i Državno odvjetništvo).
Donošenje ovoga Zakona predlaže se s ciljem ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 56/22) koje uključuju usklađivanje s preporukama Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL (dalje u tekstu: MONEYVAL) iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. donijela Zaključak kojim se prihvaća Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (daljnje u tekstu: Akcijski plan). Akcijski plan sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, usvojenom na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021. godine.
Aktivnosti koje Republika Hrvatska već poduzima su vidljive i iz brojnih strateških dokumenata koji obvezuju provedu mjera iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma: Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji, Akcijski plan Republike Hrvatske za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II, Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Strategija sprječavanja korupcije te Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma. Slijedom izvješća MONEYVAL-a, Republika Hrvatska će nastaviti s jačanjem sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kako na operativnoj tako i na političkoj razini imenovanjem državnih dužnosnika i visokorangiranih predstavnika nadležnih tijela u rad Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: MIRS). Aktivnosti sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj provode članovi MIRS-a: Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat, Porezna uprava, Carinska uprava, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Sigurnosno-obavještajna agencija, Ministarstvo pravosuđa i uprave i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Akcijskim planom definiraju se mjere i aktivnosti svih dionika sustava, rok za provedbu mjera, pokazatelji uspješnosti te izvor financiranja. Akcijski plan osigurava provedbu politike sprječavanja pranja novca, financiranja terorizma i proliferacije, uključujući redovito ažuriranje procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.
Ispunjenjem mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, Republika Hrvatska osigurat će daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje (eng. Financial Action Task Force – FATF) koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca te financiranja terorizma i proliferacije. Također, Republika Hrvatska će pojačati svoje napore i kapacitete za što učinkovitije suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i proliferacije.
Akcijski plan sastoji se od mjera i aktivnosti navedenih u sljedećih 8 točaka:
1. Međuinstitucionalna suradnja i procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
2. Kazneni progon pranja novca i financiranja terorizma i oduzimanje protupravne imovinske koristi
3. Uspostava mehanizma za provedbu ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda u vezi s financiranjem terorizma i proliferacije
4. Prikupljanje i analiza obavještajnih podataka za istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma
5. Sprječavanje zlouporabe pravnih osoba u nezakonite svrhe i transparentnost podataka o pravnim osobama
6. Nadzor i edukacija vezano za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
7. Preventivne mjere
8. Mjere daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa standardima FATF izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i donošenjem novog Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja.
Kroz usklađivanja s preporučenim mjerama MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, koje su sadržane u Akcijskom planu, donošenjem predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja:
Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana je Ugovorom o Europskoj uniji. Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti.
U listopadu 2017. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura.
Hrvatski Sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute (“Narodne novine”, broj 57/22), a koji će stupiti na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim određenih odredaba koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.
Predmet izmjena i dopuna predloženog Zakona je usklađivanje normativnog okvira radi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Izmjene i dopune obuhvaćaju rješenja kojima se, mijenja:- valuta praga za obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama
Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti i vrijednosni pragovi bit će iskazani u euru nakon ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu Prijedloga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zbog drugih osobito opravdanih razloga. U skladu sa Akcijskim planom (točka 8.1.) rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona je IV. kvartal 2022. Također, odredbe koje se odnose na uvođenja eura trebaju stupiti na snagu najkasnije 1. siječnja 2023. Stoga se predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Tekst prijedloga zakona dan je u obliku Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, broj 108/17 i 39/19), u članku 3. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Financiranjem terorizma smatra se:
1. osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam
2. financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 4. točka 23. mijenja se i glasi:
„23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, a koja je zadužena za koordinaciju i provođenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma“.
Točka 31. mijenja se i glasi:
„31) poslovni odnos jest:
a) poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika
b) odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku
c) registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno ovom Zakonu“.
U točki 34. riječi „izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju“ zamjenjuju se riječima „koje je izdala Stručna skupina za financijsko djelovanje“.
Točka 38. mijenja se i glasi:
„38) Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Registar)“.
Točka 41. mijenja se i glasi:
„41) stranka jest osoba ili trust iz točke 59) ovoga članka koji uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju, uključujući upravitelja trusta i osobu koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom obliku stranog prava“.
Točka 48. mijenja se i glasi:
„48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, pri čemu se virtualnom imovinom ne smatraju
a) financijski instrumenti kako su definirani zakonom koji uređuje tržište kapitala
b) elektronički novac kako je definiran zakonom koji uređuje platni promet
c) depoziti kako su definirani zakonu koji uređuje poslovanje kreditnih institucija
d) strukturirani depoziti kako su definirani u zakonu koji uređuje tržište kapitala
e) sekuritizacija kako je definirana u zakonu kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju
f) proizvodi životnog ili neživotnog osiguranja
g) mirovinski proizvodi
h) digitalni prikazi koji su jedinstveni i nisu zamjenjivi s drugim digitalnim prikazom.
Točka 49. mijenja se i glasi:
„49) virtualna valuta jest podvrsta virtualne imovine i predstavlja digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem“.
Točka 50. mijenja se i glasi:
„50) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom u ime trećih strana jest čuvanje ili kontrola, u ime trećih strana, virtualne imovine ili načina pristupa takvoj virtualnoj imovini, prema potrebi u obliku privatnih kriptografskih ključeva“.
Točka 51) mijenja se i glasi:
„51) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom jest upravljanje s jednim ili više multilateralnih sustava, koji spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju virtualne imovine, u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima, na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s virtualnom imovinom, bilo razmjenom jedne virtualne imovine za drugu ili razmjenom virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja“.
Iza točke 51. dodaju se točke 52. do 60. koje glase:
„52) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja uz korištenje vlasničkog kapitala
53) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama u zamjenu za drugu virtualnu imovinu uz korištenje vlasničkog kapitala
54) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji jedne ili više stavki virtualne imovine ili o upisu jedne ili više stavki virtualne imovine u ime trećih strana, a uključuje i sklapanje ugovora o prodaji virtualne imovine u trenutku njezina izdavanja
55) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine su plasman novoizdane virtualne imovine, ili virtualne imovine koja je već izdana, ali nije uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje virtualnom imovinom, određenim kupcima, a koji ne uključuje javnu ponudu ili ponudu postojećim imateljima izdavateljeve virtualne imovine
56) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana jest zaprimanje od osobe naloga za kupnju ili prodaju jedne ili više stavki virtualne imovine ili za upis jedne ili više stavki virtualne imovine i prijenos tog naloga trećoj strani na izvršenje
57) savjetovanje o virtualnoj imovini jest ponuda, davanje ili suglasnost za davanje personaliziranih preporuka trećoj strani, bilo na zahtjev treće strane ili na inicijativu pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji savjetuje, u vezi s jednom ili više transakcija koje se odnose na virtualnu imovinu ili korištenje usluga povezanih sa virtualnom imovinom 58) pružatelj usluga povezanih s virtualnom imovinom jest pravna osoba ili obrt iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona
59) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava
60) nefinancijski sektor i samostalna djelatnost podrazumijevaju obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16., točke 17. podtočaka f), g), h), i), j) i točke 18. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 9. stavku 2. točka 16. mijenja se i glasi:
„16. priređivači igara na sreću za:
a) lutrijske igre, uključujući online igranje
b) igre u kasinima, uključujući online igranje
c) igre klađenja, uključujući online igranje
d) igre na sreću na automatima“.
U točki 17. podtočka f) mijenja se i glasi:
„f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima, što uključuje osnivanje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, obavljanje funkcije direktora, tajnika, partnera ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe, pružanje usluga registriranog sjedišta, pružanje poslovne, korespondentne ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkom društvu, obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta, te obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnog dioničara u ime druge osobe“.
Podtočke h) - j) mijenjaju se i glase:
„h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
j) posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina, te kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj“.
Podtočke k) i l) brišu se.
Točka 18. mijenja se i glasi:
„18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
a) revizorsko društvo, samostalni revizor, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost
b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima
6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz stavka 2. točke 17. podtočke f) ovoga članka
c) vanjski računovođa u obavljanju računovodstvenih poslova za druge pravne ili fizičke osobe, te ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pruža pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima
6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke f) ovoga stavka.“.
Iza točke 18. dodaje se točka 19. koja glasi:
„19. Pravna osoba ili obrt koji nisu obuhvaćeni točkama 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9. i 14. ovoga stavka, a koji za drugu fizičku ili pravnu osobu ili u ime druge fizičke ili pravne osobe obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom na profesionalnoj osnovi:
a) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom u ime trećih strana
b) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom
c) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja
d) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu
e) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana
f) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine
g) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana
h) savjetovanje o virtualnoj imovini.“.
Stavak 7. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
Iza članka 9. dodaju se članci 9.a do 9.e i naslovi iznad njih koji glase:
„Registar pružatelja usluga virtualne imovine
Članak 9.a
(1) Pravna osoba odnosno obrt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona mora prije početka obavljanja tih djelatnosti iste upisati u registar pružatelja usluga virtualne imovine koji vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upisat će pravnu osobu odnosno obrt u registar iz stavka 1. ovoga članka ako je podnesen zahtjev za upis u registar i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. pravna osoba odnosno obrt namjerava obavljati jednu ili više djelatnosti propisanih člankom 9. stavkom 2. točkom 19. ovoga Zakona
2. zahtjevu je priložena izjava odgovornih osoba pravne osobe odnosno vlasnika obrta da su upoznati s obvezama iz ovoga Zakona
3. zahtjevu su priloženi dokazi o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u skladu s člankom 68. ovoga Zakona
4. zahtjevu su priloženi dokazi da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici te ako je primjenjivo i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora, imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona
5. zahtjevu za registraciju dostavljeni su i svi drugi podaci propisani pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može rješenjem odbiti upis u registar ako iz zahtjeva ne proizlazi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Registar iz stavka 1. ovoga članka javni je registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:
1. tvrtka i sjedište pravne osobe i OIB, odnosno naziv obrta, ime i prezime i OIB vlasnika obrta
2. naznaka djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje pravna osoba obavlja.
(5) Nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka, pravna osoba može djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona upisati u sudski registar kao djelatnost, odnosno vlasnik obrta može tu djelatnost upisati u obrtni registar.
(6) U sudski odnosno obrtni registar ne može se kao djelatnost upisati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona bez dokaza o upisu u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za registraciju, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis u registar te način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.
Zabrana obavljanja djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom
Članak 9.b
(1) Osim pravnih osoba i obrta koji su upisani u registar iz članka 9.a ovoga Zakona, nitko ne smije u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona može pružati pravna i fizička osobe kojoj je odobrenje izdalo matično nadležno nadzorno tijelo ili je upisana u registar nadležnog nadzornog tijela u matičnoj državi članici, o čemu je dužna obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga prije početka obavljanja djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj i uz obavijest dostaviti najmanje sljedeću dokumentaciju:
1. podatak o djelatnostima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje je ovlaštena pružati,
2. podatak o datumu nakon kojeg planira početi obavljati djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona
3. podatak o matičnoj državi
4. naziv i kontakt podatke nadležnog nadzornog tijela i
5. potvrdu o odobrenju nadležnog nadzornog tijela ili izvadak iz registra nadležnog nadzornog tijela matične države.
(3) Uprava pravne osobe odnosno vlasnik obrta upisanog u registar iz članka 9.a ovoga Zakona dužan je voditi poslovanje te pravne osobe odnosno obrta s područja Republike Hrvatske.
(4) Smatra se da je djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona obavljena u Republici Hrvatskoj ako je uslugu pružila pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili ako je ta djelatnost obavljena odnosno usluga pružena na inicijativu osobe iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
(5) Smatra se da je djelatnost obavljena u Republici Hrvatskoj ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:
1. pružatelj usluga ima mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj putem kojeg obavlja komercijalnu djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona ili putem kojeg oglašava svoje usluge prema fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
2. pružatelj usluga ima jedan ili više automatiziranih sustava koji nude virtualnu imovinu u Republici Hrvatskoj
3. pružatelj usluga, neovisno o mediju, marketinšku komunikaciju usmjerava na fizičke osobe koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
4. pružatelj usluga je distribuciju proizvoda i/ili usluga organizirao kroz jedan ili više distribucijskih kanala namijenjenima fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili
5. pružatelj usluga ima adresu pošte ili telefonski broj u Republici Hrvatskoj, ili ima „.hr“ ekstenziju na domeni na svojoj mrežnoj stranici.
Brisanje iz registra
Članak 9.c
(1) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će rješenje o brisanju pravne osobe odnosno obrta iz registra iz članka 9.a ovoga Zakona:
1. ako je upisana u registar na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica
2. ako ne počne obavljati registrirane djelatnosti unutar 12 mjeseci od registracije
3. ako šest mjeseci uzastopno ne obavlja djelatnosti za koje je registrirana
4. ako Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost za koju je registrirana
5. ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 9.a ovoga Zakona pod kojima je upisana u registar, a posebno ako član uprave ili stvarni vlasnik pravne osobe odnosno vlasnik obrta prestane ispunjavati uvjet dobrog ugleda u smislu članka 9.e ovoga Zakona
6. ako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdi da se registrirane djelatnosti ne obavljaju s područja Republike Hrvatske ili
7. ako ovlaštenoj osobi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dopusti nadzor ili je spriječi u obavljanju službene radnje.
(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako je obveznik pravomoćno kažnjen radi teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona ako je počinjenjem prekršaja ostvarena imovinska korist ili nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu te kada utvrdi da počinitelj i nakon pravomoćnosti ne primjenjuje propisane mjere.
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležnom trgovačkom sudu odnosno obrtnom registru.
(4) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(5) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja
Članak 9.d
(1) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g) ovoga Zakona – pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima, te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga koji vodi Ministarstvo financija.
(2) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona koji se u okviru svojih profesionalnih djelatnosti bave pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima nisu dužni upisati se u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(3) O zahtjevu za upis u registar Ministarstvo financija odlučit će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(4) Ministarstvo financija izvršit će upis u registar obveznika iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici te ako je primjenjivo i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora, imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo financija odbit će zahtjev za upis u registar ako utvrdi da podnositelj zahtjeva za upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava uvjetima dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona.
(6) Podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 9.e ovoga Zakona, Ministarstvo financija pribavlja od podnositelja zahtjeva.
(7) Podatke o neosuđivanosti iz članka 9.e stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo financija na temelju obrazloženog zahtjeva dobiva iz kaznene evidencije.
(8) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su obavještavati Ministarstvo financija o svim promjenama podataka prikupljenim pri procjeni dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona, u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
(9) Ministarstvo financija, temeljem procjene rizika, periodično obavlja provjere je li kod obveznika došlo do promjena koje bi mogle utjecati na procjenu dobrog ugleda obveznika.
(10) Ministarstvo financija će brisati obveznika iz stavka 1. ovoga članka iz registra ako:
1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobren upis u registar
2. pisanim putem obavijesti Ministarstvo financija da više ne namjerava pružati usluge iz stavka 1. ovoga članka
3. bude brisan iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra
4. utvrdi da je upis u registar obavljen na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava ili
5. je pravomoćno kažnjen radi teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona učinjenog u povratu.
(11) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(12) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(13) Podaci o upisu u registar objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva financija na kojoj se nalazi registar.
(14) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za upis, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis, te način vođenja registra.
Dobar ugled
Članak 9.e
(1) Dobar ugled u smislu ovoga Zakona ima fizička osoba u odnosu na koju ne postoje okolnosti koje dovode u sumnju dobar ugled te ispunjava sljedeće uvjete:
1. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od sljedećih kaznenih djela, osim ako je za osobu čiji se podaci vode u kaznenoj evidenciji nastupila rehabilitacija sukladno zakonu koji uređuje pravne posljedice osude, kaznenu evidenciju i rehabilitaciju:
a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)
b) protiv života i tijela (glava X.), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
2. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od kaznenih djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka
3. koja nije kao zakonski zastupnik teže ili sustavno povrijedila odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona
4. koja nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma.
(2) Sljedeće okolnosti mogu dovesti u sumnju dobar ugled osobe:
1. ako joj je zbog nepoštivanja propisa ukinuta ili odbijena odgovarajuća suglasnost odnosno odobrenje za obavljanje poslova od strane nadležnog tijela
2. ako je pravomoćno osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja propisa kojima se uređuje područje sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma ili propisa koji uređuju poslovanje obveznika iz članka 9. ovoga Zakona ili
3. ako rukovodi ili je u vrijeme počinjenja djela rukovodila pravnom osobom koja je pravomoćno osuđeno za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, posebno ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova ili protiv koje se vode postupci iz točke 2. ovoga stavka.
(3) Pri ocjeni okolnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane uz vrstu odluke, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, olakotne i otegotne okolnosti, težinu djela, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su pokrenula, izdala ili podnijela nadležna tijela iz članka 81. ovoga Zakona ili srodna nadzorna tijela iz druge države članice ili treće države, kao i činjenicu da postojanje većeg broja lakših djela iz stavka 2. ovoga članka zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe iako pojedinačno nemaju taj učinak.
(4) Smatra se da osobe iz stavaka 1. - 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće države.
(6) Obveznici su dužni bez odgode obavijestiti nadležno tijelo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(7) Ministar financija za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g), a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona pravilnikom detaljnije propisuju način procjene dobrog ugleda iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 10. stavku 1. ispred riječi „ograničenoj osnovi“ dodaje se riječ „vrlo“.
U točki 1. riječi „750.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „100.000,00 eura“.
U točki 2. riječi „7.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „1.000,00 eura“.
U stavku 3., riječi „točaka 16., 17. f) i j) te 18. a) i b)“ zamjenjuju se riječima „točke 16., točke 17. podtočaka f) i j), točaka 18. i 19.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
U članku 13. stavku 1. riječ „uzimajući“ zamjenjuje se riječima „te je dužan uzeti“.
U stavku 3. točka 12. mijenja se i glasi:
„12. neovisnu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen i“.
Točka 13. mijenja se i glasi:
„13. provjeru zaposlenika obveznika, kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 14. stavku 6. riječ „uvažavajući“ zamjenjuje se riječima „pri čemu je dužan uzeti u obzir“.
U stavku 10. riječ „visok“ zamjenjuje se riječju „viši“.
Iza stavka 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:
„(11) Obveznici su dužni postupak procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka provoditi u skladu s pravilnicima i odlukama iz stavka 12. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavci 11. i 12 postaju stavci 12. i 13.
U novom stavku 13. riječi „iz stavka 11.“ zamjenjuju se riječima „iz stavka 12.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
U članku 15. stavku 1. točki 3. iza riječi „donesenim podzakonskim aktima i“ dodaju se riječi „koji će omogućiti razumijevanje namjene i predviđene prirode poslovnog odnosa i“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prilikom provedbi mjera iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću
3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1.000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u vrijednosti od 2.000,00 eura i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 2.000,00 eura i veću
5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužan je obaviti dubinsku analizu stranke:
1. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj
2. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj.“.
Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Pored obveze provođenja dubinske analize sukladno stavku 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 2.000,00 eura i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.“.
Dosadašnji stavci 3., 4., i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.
Iza dosadašnjeg stavka 5. koji postaje stavak 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočke j) ovoga Zakona kada obavljaju poslove posredovanja u kupnji ili prodaji nekretnina, dužni su mjere dubinske analize provesti u odnosu na kupca i prodavatelja nekretnine.“.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.
Iza dosadašnjeg stavka 6. koji postaje stavak 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera iz stavka 8. ovoga članka, obveznici uzimaju u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
U članku 18. stavku 1. točki 1. riječi „u kunskoj protuvrijednosti“ brišu se.
U točki 2. riječi „kunsku protuvrijednost iznosa“ zamjenjuju se riječju „iznos“.
U stavku 2. riječi „u kunskoj protuvrijednosti“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
U članku 20. stavku 6. riječi „od 105.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10.000,00 eura“.
U stavku 11. riječi „od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10.000,00 eura“.
Stavak 12. mijenja se i glasi:
„(12) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj, pored postupanja sukladno odredbama članka 61. te prikupljanja podataka iz stavka 11. ovoga članka, dužan je prikupiti i podatak iz stavka 1. točke 12. ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije).“.
Iza stavka 12. dodaje se stavak 13. koji glasi:
„(13) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u odnosu na sve povremene transakcije iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona dužan je prikupljati podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 10., 11. i 12. ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
U članku 21. stavku 3. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
U članku 22. stavku 3. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
U članku 23. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), te osnivački akt pravne osobe.“.
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) Iznimno od odredbi stavka 6. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona prilikom uspostavljanja korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom dužan je prikupiti podatke o osobama iz stavka 6. ovoga članka iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te iste dokumentirati.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
U članku 24. stavku 2. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
U članku 26. stavku 3. riječi „te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“ zamjenjuju se riječima „te ga je dužan provjeriti“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koju mu u ime osobe iz stavka 1. ovoga članka dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik.“.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. te stavci 6. i 7. koji glase:
„ (5) Dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.
(6) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet osobe iz stavka 1. ovoga članka prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona neposrednim uvidom u registar, upisnik ili drugu službenu evidenciju.
(7) Na izvodu iz registra, upisnika ili druge službene evidencije u koju je obavljen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 8.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
U naslovu iznad članka 28. riječ „stranke“ briše se.
U stavku 1. riječ „stranku“ zamjenjuje se riječima „pravnu osobu“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba ili trustova koja (koje) pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje (ostvaruju) pravo upravljanja ili 25 % plus jedna dionica u pravnoj osobi.“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke koristeći pouzdane izvore informacija te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.“
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
„(10) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 5., 6. i 7. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, dužan je utvrditi identitet stvarnog vlasnika respondentne institucije prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te iste dokumentirati.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 19.
U članku 31. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i provjeriti podatke o nazivu, adresi i pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 20.
U članku 39. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Prije povjeravanja provođenja mjera dubinske analize iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona trećoj osobi, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provjeriti ispunjava li treća osoba uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Prije povjeravanja trećoj osobi provođenja mjera dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište i dokumentirati procjenu rizika.“.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9.
U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 7., iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
„4. ako je viši rizik treće države primjereno umanjen politikama i postupcima grupe.“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 21.
U članku 41. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Obveznik je dužan s trećom osobom sklopiti pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 22.
U članku 42. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„(1) Obveznici koji su kreditne i financijske institucije dužni su provoditi mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke na način propisan pravilnicima i odlukama iz stavka 3. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 23.
U članku 44. točki 1. riječi „ima sjedište u trećoj državi“ zamjenjuju se riječima „nema sjedište u Republici Hrvatskoj“.
U točki 3. iza riječi „politički izložene osobe“ dodaju se riječi „ili predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma“.
U točki 6. riječ „visok“ zamjenjuje se riječju „viši“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.
Naslov iznad članka 45. mijenja se i glasi: „Korespondentni odnosi“.
U članku 45. stavku 1. riječi „sa sjedištem u trećoj državi“ zamjenjuju se riječima „koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj“
U točki 1. iza riječi „financiranje terorizma“ dodaju se riječi „te jesu li joj bile naložene nadzorne mjere“.
U točki 3. iza riječi „dokumentirati“ dodaju se riječi „i razumjeti“.
U stavku 4. riječi „ima sjedište u trećoj državi“ zamjenjuju se riječima „nema sjedište u Republici Hrvatskoj“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 25.
U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa, za vrijeme trajanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. i stavka 2. ovoga Zakona, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.“.
U stavku 3. točki 8. riječi „pravnih osoba koje“ zamjenjuju se riječima „trgovačkih društava koja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 26.
U članku 47. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju i“
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 27.
U članku 48. stavku 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. razmotriti treba li Ured obavijestiti o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 28.
U članku 49. stavak 1. točka 3. mijenja se i glasi:
"3. prikupiti informacije o izvoru sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju te izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke".
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 29.
U članku 50. stavak 1. točka 1. podtočka b) mijenja se i glasi:
"b) izvoru imovine i izvoru sredstava koja sredstva su predmet transakcije ili poslovnog odnosa".
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 30.
U članku 52. stavku 4. točka 1. briše se.
Dosadašnje točke 2., 3. i 4. postaju točke 1., 2. i 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 31.
U članku 55. stavcima 1. i 2. riječi „od 75.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „od 10.000,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 32.
U članku 56. stavku 1. riječi „sa sumnjivom“ zamjenjuju se riječima „s tom“.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:
„(8) Iznimno od odredbi članka 16., kada obveznik iz članka 9. ovoga Zakona zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali temeljem opravdanih razloga procjeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji, nije obvezan nastaviti provođenje mjera dubinske analize nego Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.
(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pokušanu transakciju u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda čija primjena je propisana zakonom koji uređuje međunarodne mjere ograničavanja prijaviti Uredu najkasnije sljedeći radni dan.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 33.
U članku 61. stavku 1. riječi „od 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „10.000,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 34.
U članku 67. stavku 1. točka 7. mijenja se i glasi:
„7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, kao i sve podatke, informacije i dokumentaciju za koje je propisana dostava, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka“.
U točki 10. ispred riječi „unutarnje revizije“ dodaje se riječ „neovisne“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 19. ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, odnosno obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. do 30. lipnja tekuće godine.“.
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima i okolnostima bitnim za obavljanje nadzora ili za praćenje usklađenosti obveznika sa odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.“.
U stavku 7. riječ „kojom“ zamjenjuje se riječima „a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnik kojima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 35.
U članku 68. stavku 2. iza riječi „iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona“ dodaju se riječi „te obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona, te podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 36.
U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i informacija koje obveznik iz članka 9. prikupi temeljem članka 20. ovoga Zakona ne primjenjuje se, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom.“.
U stavku 2. iza riječi "ne primjenjuje se" briše se zarez i riječi „osim kada Ured ne naloži drukčije,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 37.
U članku 77. stavku 1. iza riječi „njegove zaposlenike“ dodaju se riječi „uključujući i direktore“.
U stavku 2. riječi „Obveznik i njegovi zaposlenici“ zamjenjuju se riječima „Obveznik, njegovi zaposlenici i direktori“.
U stavku 3. riječi „ne mogu stegovno“ zamjenjuju se riječima „i direktori ne mogu disciplinski“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 38.
U članku 79. stavku 1. iza riječi „stavka 2.“ dodaju se riječi „i 3.“
U stavku 2. točki 7. ispred riječi „i“ dodaju se riječi „uključujući i rezultate provedenih analiza“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Opseg dokumentacije o transakcijama iz stavka 1. ovoga članka mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 39.
U članku 82. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona osnovanih u Republici Hrvatskoj, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država osnovanih u Republici Hrvatskoj te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6. do 13. i točke 19. ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad. U svrhu nadzora prema članku 9. stavku 2. točki 19. ovoga Zakona te ovlasti za nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u tom pogledu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje tržište kapitala i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Narodne novine, br. 140/05, 154/11 i 12/12).“.
Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, kao i revizori i druge stručne osobe koje rade po ovlaštenju tih nadzornih tijela dužni su sve informacije koje saznaju u vezi s nadzorom i drugim poslovima koje obavljaju vezano za područje primjene ovoga Zakona čuvati kao povjerljive te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa. Dužnost čuvanja povjerljivosti informacija traje i nakon prestanka radnog odnosa zaposlenika u nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona odnosno nakon prestanka obavljanja poslova po ovlaštenju tog nadzornog tijela.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 40.
Članak 83. mijenja se i glasi:
„(1) Kada nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona, u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847 i/ili nepravilnosti u poslovanju, ovlašteno je:
1. dati pisano upozorenje obvezniku ako utvrdi nepravilnosti u poslovanju obveznika
2. rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu obveznika u roku koji nadzorno tijelo samo odredi
3. ako tijekom provođenja nadzora utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom podnijeti optužni prijedlog tijelu nadležnomu za provođenje prekršajnoga postupka
4. privremeno obvezniku zabraniti poduzimanje određene poslovne aktivnosti, odnosno privremeno zabraniti članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi obvezniku obavljanje rukovodećih poslova kod obveznika
5. nakon što je podnesen optužni prijedlog, predložiti nadležnomu prekršajnom tijelu izricanje zabrane obavljanja određene dužnosti, djelatnosti ili poslova obveznika kao mjere opreza ili kao zaštitne mjere
6. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje odobrenja za rad obvezniku za obavljanje određenih poslova, tijelo nadležno za izdavanje odobrenja može oduzeti odobrenje za rad obvezniku odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja počini prekršaj propisan ovim Zakonom i/ili
7. poduzeti ostale mjere i radnje za koje je zakonom ovlašteno.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona izricat će samostalno ili u suradnji s drugim nadležnim tijelom, primjenjujući načelo razmjernosti.
(3) Ako obveznik ne postupi sukladno pisanom upozorenju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona ovlašteno je donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti.
(4) Obveznik je dužan postupiti u skladu s rješenjem nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. točke 2. i stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 41.
U članku 90. iza stavka 4. dodaju se stavci 5., 6. i 7. koji glase:
„(5) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može odbiti dostaviti tražene informacije nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka, ako to tijelo ne može osigurati povjerljivost informacija koje se dostavljaju.
(6) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
(7) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka s kojim surađuje i razmjenjuje informacije, na njegovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 42.
Iza članka 91. dodaju se članci 91.a i 91.b s naslovom iznad njih koji glase:
„Suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine
Članak 91.a
(1) Nadzorno tijelo nadležno za provođenje nadzora primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru obveznike kako su navedeni u odredbama članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka i informacija u ime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka i informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Suradnja s nadzornim tijelima država članica u pogledu
nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti
Članak 91.b
(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležno za nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru te obveznike u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim propisima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka, informacija i dokumentacije u ime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
(3) Podaci, informacije i dokumentacija zaprimljeni temeljem odredaba ovoga članka ne smiju se dostaviti, dati na uvid drugomu tijelu ili se koristiti za namjene u suprotnosti s uvjetima i ograničenjima koje određuje nadležno tijelo koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju.
(4) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može odbiti dostaviti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju ukoliko nadležno tijelo druge države članice ne može osigurati zaštitu podataka koje zatraži od nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona.
(5) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuju i razmjenjuju informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
(6) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije, na njihovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 43.
U članku 92. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
(4) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije, na njihovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 44.
U članku 129. stavku 4. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. ako inozemni FOJ koji je Uredu dostavio zamolbu ne može osigurati zaštitu podataka koje zatraži od Ureda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 45.
Članak 150. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako obavlja djelatnost povezanu s virtualnom imovinom za koju joj nije odobren upis u registar pružatelja usluga virtualne imovine ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članci 9.a i 9.c)
2. ako obavlja djelatnost povezanu s virtualnom imovinom, a osobe koje vode poslove nisu fizički prisutne u Republici Hrvatskoj ili poslove ne vode s područja Republike Hrvatske (članak 9.b stavak 3.)
3. ako pruža usluge povezane s trustovima ili trgovačkim društvima ili obavlja djelatnost trgovine na veliko plemenitim metalima ili dragim kamenjem za koju nije u propisanom roku podnijela zahtjev za upis u registar pružatelja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja ili joj zahtjev za upis nije odobren ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članak 9.d stavci 1. i 10. i članak 52. stavak 6.)
4. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)
5. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja, ili ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, ili je propusti redovito ažurirati, uskladiti s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama nadležnog nadzornog tijela, ili je dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev, ili ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)
6. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 6.)
7. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, ako pri donošenju ili uspostavi politika, kontrola i postupaka ne uzme u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika, ako politike, kontrole i postupci nisu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)
8. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma ili čimbenike rizika koji se odnose na stranku, geografsko područje, proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja viši ili visoki rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10.,11. i 12.)
9. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)
10. ako ne provjeri je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)
11. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)
12. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)
13. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima i na način propisanim ovim Zakonom (članak 16. stavci 1., 2., 7. i 9.)
14. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih tražbina u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 4. i 5.)
15. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 6.)
16. ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza (članak 16. stavak 8.)
17. ako prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera dubinske analize ne uzme u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize (članak 16. stavak 9.)
18. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)
19. ako iznimku iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca koja premašuje 50,00 eura ili na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)
20. ako prihvati plaćanje izvršeno anonimnom karticom s unaprijed uplaćenim sredstvima iz treće zemlje, u kojoj takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona (članak 18. stavak 3.)
21. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)
22. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13.)
23. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke, ako ne provjeri podatke koje je prikupila neposredno od stranke kada je to ovim Zakonom dopušteno, te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta, osnivački akt stranke koja je pravna osoba ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. i članak 31. stavci 1., 2., 3. i 4.)
24. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)
25. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 10.)
26. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)
27. ako mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne provodi na način propisan podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavci 1. i 3.)
28. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)
29. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)
30. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)
31. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)
32. ako pri uspostavljanju korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom ne prikupi, ne provjeri ili ne dokumentira podatke o osobama iz članka 23. stavka 6. ovoga Zakona, ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 23. stavak 7. i članak 45. stavci 1., 2. i 3. te stavak 4. točka 1.)
33. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj , a koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)
34. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)
35. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju politički izložene osobe ili stranke čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba , ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba (članak 47. stavak 1.)
36. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)
37. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)
38. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)
39. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)
40. ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovoga Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavak 1., 4., 5. i 6.)
41. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)
42. ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojima su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 6.)
43. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobičnom uzorku ili transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članak 53. stavci 1., 2. i 3.)
44. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
45. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive (članak 54. stavak 1.)
46. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)
47. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ili se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ili o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ili u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 7. i 9. i članak 59.)
48. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)
49. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te je ne dopunjava na propisan način, ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ili prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora koje čine sastavni dio politika, kontrola i postupaka obveznika kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako je ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4. i 6.)
50. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 10.000,00 eura ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)
51. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom, ako ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe ne osigura neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji ili ako ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe ne osigura organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 3., 4. i 5.)
52. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)
53. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu, ako Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi u Zakonom propisanom roku godišnji plan rada za tekuću godinu ili izvještaj o radu za prethodnu godinu području sprječavanja pranja novca, te ako na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dostavi druga izvješća i informacije na način i u rokovima koje propiše guverner Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (članak 67. stavak 1. točka 7. i stavci 2., 6. i 7.)
54. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)
55. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)
56. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona
57. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)
58. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)
59. ako razmijeni informacije unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom (članak 75. stavci 1. i 2.)
60. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1., 2. i 5.)
61. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)
62. ako ne postupi po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 83. stavak 1. točka 2.)
63. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)
64. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
65. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove, ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata, ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)
66. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 2. i 3.)
67. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)
68. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)
69. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.),
70. ako u roku ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bavi djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika (članak 9. stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 790,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.990,00 do 59.720,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 2.000,00 eura ili većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1.990,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(8) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, obrtniku koji obavlja djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 10., 11., 15. ili 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 46.
Članak 151. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 106.170,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako eksternalizira obveze ovlaštene osobe ili njezina zamjenika (članak 11. stavak 3.)
2. ako dubinsku analizu stranke povjeri trećoj osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te ako propusti procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište ili ne dokumentira procjenu rizika te države (članak 39. stavci 1., 2., 3., 4. i 5.)
3. ako u svojstvu treće osobe iz članka 39. stavka 1. povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeri nekoj drugoj osobi (članak 39. stavak 6.)
4. ako pružatelju eksternaliziranih usluga povjeri poslove obavještavanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona (članak 39. stavak 8.)
5. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz članka 39. stavka 8. ovoga Zakona dobije sve informacije potrebne za pravodobno obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona (članak 39. stavak 9.)
6. ako mjere dubinske analize povjeri trećoj osobi u slučaju kada je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi (članak 40.)
7. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure za pravodobni primitak ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i drugih dokumenata na temelju kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke ili s trećom osobom ne sklopi pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije (članak 41. stavci 2. i 4.)
8. ako sama ne provede dubinsku analizu stranke u slučaju kad posumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije odnosno u istinitost podataka koje je treća osoba pribavila o stranci ili uspostavi poslovni odnos sa strankom za koju od treće osobe nije zaprimila podatke o stranci, stvarnom vlasniku te svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa ili sa strankom za koju joj treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima zatražene preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije (članak 41. stavci 5. i 6.)
9. ako ne osigura provođenje politika i postupaka grupe koji se odnose na mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u podružnici i društvu kćeri sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi (članak 62. stavci 1. i 2.)
10. ako podružnica, zastupnik, mreža zastupnika ili distributer u drugoj državi članici ne primjenjuje propise države domaćina u pogledu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 63.)
11. ako ne osigura da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istom opsegu provode u podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. stavak 1.)
12. ako ne osigura da podružnica ili društvo kći u trećoj državi, u kojoj su minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, usvoji i provede odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od strane Europske komisije (članak 64. stavci 2. i 6.)
13. ako ne osigura usvajanje i provođenje odgovarajućih dodatnih mjera za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi čiji zakoni ne dopuštaju primjenu mjera koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, ako o tome propusti obavijestiti nadležno nadzorno tijelo ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije (članak 64. stavci 3. i 6.)
14. ako u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi ne provede dodatne mjere u skladu s nalogom nadležnoga nadzornog tijela (članak 64. stavak 5.)
15. ako kao obveznik koji podliježe njihovu nadzoru, Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili ih ne dostavi u Zakonom propisanom roku (članak 67. stavak 2.)
16. ako osoba koja u banci obavlja poslove ovlaštene osobe ne radi na rukovodećemu radnome mjestu (članak 67. stavak 3.)
17. ako je obveznik kreditna institucija, a ne odredi člana uprave koji je odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa (članak 67. stavak 4.)
18. ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 68. stavci 2. i 3.)
19. ako ne osigura, razmjerno vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen, da svi zaposlenici obveznika koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa te zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka (članak 71. stavak 1.)
20. ako ne donese i ne provede program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za sljedeću kalendarsku godinu u propisanome roku (članak 71. stavak 3.)
21. ako podatke i dokumentaciju o ovlaštenoj osobi, zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije ne čuva pet godina (članak 79. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 47.
Članak 152. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj platiteljev pružatelj platnih usluga i zastupnik platiteljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako ne osigura informacije o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava, ako prije prijenosa ne provjeri na propisani način točnost pribavljenih informacija i identitet platitelja ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 4. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. i članak 16. stavci 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne dostavi primateljevu pružatelju platnih usluga propisane informacije o platitelju i primatelju na njegov zahtjev ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne provjeri točnost informacija o platitelju i identitet platitelja koji je novčana sredstva isplatio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 5. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije ne prikupi informacije o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije, ako su primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na koje ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, ne provjeri točnost informacija o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj primateljev pružatelj platnih usluga i zastupnik primateljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako prijenosima novčanih sredstava ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju, kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 7. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako prije knjiženja na primateljevu računu ili prije nego što novčana sredstva budu dostupna primatelju ne provjeri na propisani način točnost informacija o primatelju u slučaju prijenosa u iznosu većem od 1000,00 eura u jednoj transakciji ili u povezanim transakcijama (članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne provjeri točnost informacija o primatelju u korist kojega je isplatu novčanih sredstava obavio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 7. stavak 4. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako ne uvede postupke za utvrđivanje treba li obaviti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojemu nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera te ako, u slučaju u kojemu informacije nisu priložene ili su nepotpune ili slova i znakovi u poruci ne odgovaraju pravilima sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire, ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija prije ili nakon što odobri račun primatelja ili mu novčana sredstva stavi na raspolaganje (članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne odluči o radnjama koje će poduzeti prema pružatelju platnih usluga koji nastavi s nedostavljanjem potrebnih informacija o platitelju ili primatelju, ako o ponovljenim propustima i poduzetim radnjama ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako ne razmotri, imajući u vidu informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune, jesu li prijenos ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 8. stavak 2. i članak 9. Uredbe (EU) 2015/847),
7. ako ne uvede djelotvorne postupke, uključujući, gdje je primjereno, ex post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, za otkrivanje nedostaju li o platitelju i primatelju informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Europskoj uniji, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije odnosno informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 u odnosu na prijenos putem skupne datoteke za prijenose putem skupnih datoteka pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije (članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj posrednički pružatelj platnih usluga:
1. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava ili ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne osigura da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju čuvaju uz prijenos sredstava (članak 10. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije (članak 11. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne uspostavi djelotvorne postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojem nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju te za poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako u slučaju u kojemu otkrije da informacije nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija o platitelju i primatelju, prije ili poslije prijenosa novčanih sredstava (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne poduzme korake, poput slanja upozorenja i postavljanja rokova, prema pružatelju koji opetovano ne pruža zahtijevane informacije o platitelju ili primatelju, ako o tom nepružanju i poduzetim koracima ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune ne uzme u obzir kao čimbenik u prosuđivanju jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 12. stavak 2. i članak 13. Uredbe (EU) 2015/847).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, pružatelju platnih usluga može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.
(7) Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantan ukupan godišnji prihod iz stavka 6. ovoga članka jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 48.
Članak 153. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi naplatu ili obavi plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj odnosno ako primi naplatu ili obavi plaćanje u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj (članak 55. stavci 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.990,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima propisanima člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona o svome stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima (članak 33. stavak 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 1. i članak 32. stavak 8.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(8) Za najteže prekršaje iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 99.540,00 eura.
(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 8. ovoga članka, i članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima iz članka 33. stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. točkom a) ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavci 3. i 4.).
(12) Za najteže prekršaje iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(15) Za najteže prekršaje iz stavka 13. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 99.540,00 eura.
(16) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 15. ovoga članka, i članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(17) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(18) Za najteže prekršaje iz stavka 17. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. s stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.
(19) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ako pristupa podatcima iz Registra stvarnih vlasnika suprotno namjeni propisanoj člankom 34. stavkom 3. ovoga Zakona.
(20) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 4.640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(21) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).
(22) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 4.640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 21. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(23) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta pravodobno ne učini dostupnim podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona (članak 33. stavci 6. i 7.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 49.
Članak 153.a mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako:
1. ne imenuje središnju kontaktnu točku u propisanome roku (članak 65. stavak 1.)
2. na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 2.)
3. za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemnu podružnicu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 4.)
4. o imenovanju središnje kontaktne točke ne obavijesti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u propisanome roku te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja ne dostavi podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 6.)
5. ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 4.640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako:
1. ne obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.)
2. ne obavijesti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 1.)
3. na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 2.)
4. ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 7. točka 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 106.170,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 7. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 7. točka 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 790,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.
(7) Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod iz stavka 6. ovoga članka jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 50.
(1) Postupci nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17 i 39/19).
(2) Postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17 i 39/19).
(3) Nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, u provođenju postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, novčane kazne propisivat će se i izricati u skladu s člankom 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 51.
(1) Upravno vijeće Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnike iz članka 9.a stavka 7. i članka 9.e stavka 7. koji su dodani člankom 4. ovoga Zakona te članka 67. stavka 7. koji se mijenja člankom 34. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar financija donijet će pravilnike iz članka 9.d stavka 14. i članka 9.e stavka 7. koji su dodani člankom 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 52.
(1) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočke k) odnosno podtočke l) Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 108/17 i 39/19) dužan je uskladiti se s odredbom članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona na način da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona, i to u odnosu na djelatnost iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članka 9. stavak 2. dodaje točka 19. podtočke b i/ili c odnosno podtočka a.
(2) Obveznik iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članak 9. stavak 2. dodaje točka 19. podtočke a), b) i c) dužan je uskladiti se s odredbama članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona na način da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar iz članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona.
(3) Obveznik iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članak 9. stavak 2. dodaju točka 19. podtočke d), e), f), g) i h) dužan je uskladiti se s odredbom članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona na način da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar iz članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona.
(4) Ako obveznik iz stavka 1. do 3. ovoga članka propusti postupiti na način i u rokovima iz stavka 1. do 3. ovoga članka, protekom navedenog roka smatrat će se da djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona obavlja neovlašteno.
(5) Osoba koja je prije stupanja na snagu ovoga Zakona u sudski odnosno obrtni registar upisala djelatnosti iz članka 3. ovoga Zakona kojim se u članak 9. stavak 2. dodaje točka 19., a nije se uskladila s odredbama stavaka 1. do 3. ovoga članka dužna je podnijeti zahtjev za brisanje upisane djelatnosti iz sudskog odnosno obrtnog registra.
(6) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g) Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 108/17 i 39/19) koji se s danom stupanja na snagu ovoga Zakona bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su do 31. prosinca 2023. podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga kojeg vodi Ministarstvo financija.
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 53.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
O B R A Z L O Ž E N J E
Članak 1.
Ovim člankom dopunjuje se definicija financiranja terorizma na način da se izrijekom navodi da se financiranjem terorizma smatra i financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja, čime se definicija financiranja terorizma u cijelosti usklađuje sa zahtjevima Preporuke 5 FATF-a.
Članak 2.
Ovim se člankom mijenjaju definicije: (1) Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma; (2) poslovnog odnosa na način da se dodatno preciziraju aktivnosti koje se mogu smatrati poslovnim odnosom; (3) Registar stvarnih vlasnika na način da se preciziraju pravni subjekti i trustovi čiji podaci o stvarnim vlasnicima se nalaze u Registru stvarnih vlasnika; (4) preporuke FATF-a na način da se prijevod za Financial Action Task Force usklađuje s prijevodom iz Direktive (EU) 2018/843 i Direktive (EU) 2015/849 tzv. 4. i 5. AML Direktiva); (5) stranke na način da stranka pored fizičke i pravne osobe obuhvaća i trust, upravitelja trusta i osobu koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom obliku stranog prava; (6) dodatno se pojašnjavaju definicije virtualne valute i virtualne imovine.
U hrvatski zakonodavni okvir uvode se i sljedeće nove definicije povezane s pružanjem usluga povezanih s virtualnom imovinom: razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu, razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu, izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana, usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine, zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana, savjetovanje o virtualnoj imovini, pružatelj usluga povezanih s virtualnom imovinom.
Nadalje, preciziraju se obveznici provedbe Zakona iz područja nefinancijskog sektora i samostalne djelatnosti.
Članak 3.
Izmjenama članka 9. dodatno se pojašnjavaju pojedine kategorije obveznika provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na: (1) priređivače igara na sreću, (2) pružanje usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima, (3) posredovanje u kupnji i prodaji nekretnina, (4) revizorska društva, samostalne revizore, vanjske računovođe, porezne savjetnike, društva za porezno savjetništvo, odvjetnike, odvjetnička društva, javne bilježnike, (5) pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom.
U stavku 2. točki 17. podtočke h) - j) iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima.
Članak 4.
Člankom 9.a uvodi se obveza pravnim osobama odnosno obrtima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji namjeravaju obavljati djelatnosti pružanja usluga povezanih s virtualnom imovinom da prije početka obavljanja tih djelatnosti iste moraju upisati u registar pružatelja usluga virtualne imovine i podnijeti zahtjev za upisom Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga koja će voditi predmetni registar. Nadalje, člankom su propisani podaci koje će sadržavati predmetni registar i slučajevi kada Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može odbiti upis u registar.
Člankom 9.b propisuje se zabrana obavljanja djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom za one pravne osobe i obrte koji nisu upisani u registar pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom, uz iznimku koja se odnosi na osobe kojima je odobrenje izdalo matično nadležno nadzorno tijelo ili ako su upisani u registar nadležnog nadzornog tijela u matičnoj državi, o čemu su takve osobe dužne obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga prije početka obavljanja djelatnosti povezane s virtualnom imovinom u Republici Hrvatskoj.
Člankom 9.c propisuju se slučajevi kada će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijeti rješenje o brisanju pravne osobe odnosno obrta iz registra pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom.
Člankom 9.d uvodi se obveza registracije pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja. Revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik koji se u okviru svojih profesionalnih djelatnosti bave pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima neće imati obvezu upisa u registar.
Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja vodit će Ministarstvo financija. Nadalje, člankom su propisani slučajevi kada će Ministarstvo financija odbiti upis u registar te kada će brisati obveznike iz registra.
Člankom 9.e definira se dobar ugled fizičke osobe stvarnog vlasnika pravne osobe, članova uprave pravne osobe, vlasnika obrta, njihovih suradnika te ako je primjenjivo i članova nadzornog odbora ili upravnog odbora:
Članak 5.
Ovim člankom propisuju se izuzeća od primjene Zakona za pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi. Također, među obveznike na koje se navedeno izuzeće ne primjenjuje dodaju se i pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima.
Članak 6.
Izmjenama se propisuje da je obveznik prilikom uspostave i provedbe djelotvornog sustava unutarnjih kontrola te donošenja pisanih politika, kontrola i postupaka za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.
Nadalje, propisuje se da unutarnja revizija sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kao dio unutarnjih politika, kontrola i postupaka za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma mora biti neovisna i da obveza njenog provođenja ovisi o veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen. Također, i obveza provjere zaposlenika obveznika će osim o veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja, ovisiti i o riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.
Članak 7.
Izmjenama se propisuje da je prije primjene mjera pojednostavljene dubinske analize stranke za pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju obveznik procijeni da predstavlja nizak rizik, obveznik dužan uzeti u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Također, stupanj rizika kod kojeg je obveznik dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize smanjuje se s visokog na viši rizik. Dakle, izmjenama se propisuje da je obveznik dužan pojačanu dubinsku analizu u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen viši rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
Nadalje, izmjenama se nalaže obveznicima da su postupak procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma dužni provoditi u skladu s pravilnicima i odlukama nadležnih nadzornih tijela.
Članak 8.
Predmetnim izmjenama, odredbe članka 15. dodatno se usklađuju s Preporukom 10 FATF-a (jedna od tzv. šest ključnih Preporuka) koja od obveznika zahtjeva ne samo da prikupi već i da razumije namjenu i predviđenu prirodu poslovnog odnosa. Nadalje, izmjenama se propisuje da je obveznik prilikom provedbe mjera propisanih ovim člankom dužan utvrditi i provjeriti identitet ne samo osobe koja tvrdi već i koja djeluje u ime stranke te provjeriti je li osoba za to ovlaštena.
Članak 9.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima. Prag u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj za povremene transakcije, usklađuje se s iznosom ograničenja u poslovanju s gotovinom iz članka 55. Zakona te, obzirom na uvođenje eurima, isti će iznositi 10.000,00 eura.
U svrhu daljnjeg usklađenja s FATF standardima, slučajevi u kojima su obveznici koji su pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom dužni provoditi dubinsku analizu proširuje se na povremene transakcije u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj te povremene transakcije koje predstavljaju prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj.
Izmjenama se također dodatno pojašnjava da su obveznici koji su ovlašteni mjenjači te pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću prometa plemenitih metala i dragoga kamenja te djelatnošću trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, pored obveze provođenja dubinske analize pri svakoj transakciji u vrijednosti od 2.000,00 eura i većoj dužni utvrditi i provjeriti identitet stranke te se propisuju podaci koje su navedeni obveznici dužni prikupiti.
Nadalje, propisuje se obveza posrednicima u prometu nekretninama da dubinsku analizu provode i za kupca i za prodavatelja nekretnine.
Uvodi se obveza, da prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera dubinske analize, obveznici moraju uzeti u obzir sve okolnosti povezane sa strankom te primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize, a sukladno zahtjevima Preporuke 10 FATF-a (kriterij 10.16).
Članak 10.
Zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u članku 18. briše se izražavanje kunske protuvrijednost.
Članak 11.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima, prilikom čega se smanjuju prag za povremenu transakciju i prag za prijavu gotovinske transakcije Uredu za sprječavanje pranja novca.
Zbog proširenja slučajeva u kojima su pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom dužni provoditi dubinsku analizu, izmjenama članka 20. propisuje se opseg podataka koje su dužni prikupiti prilikom provedbe mjera dubinske analize.
Izmjenama predmetnog članka obveznici će umjesto za uplate gotovine ili mjenjačke poslove u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj, podatke o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije prikupljati u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine ili mjenjački posao u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj.
Članci 12 - 15.
Izmjenama u člancima 21. -24. obvezniku se propisuje obveza provjere podataka koje prikupi neposredno od stranke u slučaju da obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatke na temelju kojih će utvrditi i provjeriti identitet stranke iz službenih osobnih dokumenata, drugih važećih javnih isprava, odnosno dokumentacije iz sudskog ili drugog javnog registra. Navedenim izmjenama hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a, koja je ujedno i jedna od šest ključnih Preporuka FATF-a.
Članak 16.
Izmjenama se propisuje obveza provjere podataka koje obveznik prikupi neposredno od stranke u slučaju da obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatke na temelju kojih će utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika stranke te punomoćnika iz službenih osobnih dokumenata ili drugih važećih javnih isprava. Navedenom izmjenom hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a, koja je ujedno i jedna od šest ključnih Preporuka FATF-a.
Članak 17.
Izmjenama se dodatno precizira pokazatelj neizravnoga vlasništva na način da isti uključuje vlasništvo ili kontrolu nad pravnom osobom, osim putem druge pravne osobe, i putem trusta ili s trustom izjednačenim subjektima stranoga prava.
Budući članak 28. osim obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, primjenjuju i pravne osobe koje su obveznici upisa u Registar stvarnih vlasnika radi jasnoće riječ „stranka“ zamijenjena je riječima „pravna osoba“.
Obzirom da odredbe članka 28. pored obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma primjenjuju i pravne osobe i trustovi koji su obveznici upisa u Registar stvarnih vlasnika, radi jasnoće u stavcima 1. i 8. te naslovu članka briše se riječ „stranka“.
Članak 18.
Izmjenama se detaljnije propisuje obvezniku da je prilikom poduzimanja razumnih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke dužan koristiti pouzdane izvore informacija, čime se Zakon dodatno usklađuje s Preporukom 10 FATF-a (kriterij 10.5).
Nadalje, mjere provođenja dubinske analize od strane kreditnih institucija kod uspostavljanja korespondentnih odnosa (u dijelu utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika respondentne institucije) prilagođavaju se specifičnostima uspostavljanja tih odnosa, uvažavajući pri tome preporuke FATF-a.
Članak 19.
Izmjenama članka 31. propisuje se da je obveznik za stranku koja je trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored pravnog oblika trusta i akta o osnivanju, dužan prikupiti i provjeriti podatke o nazivu i adresi trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.
Članak 20.
Izmjenama predmetnog članka propisuje se da je obveznik prije povjeravanja provođenja dubinske analize trećoj osobi, dužan provjeriti ispunjava li treća osoba uvjete propisane Zakonom te je dužan procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište i dokumentirati procjenu rizika.
Pored već propisanih uvjeta u odnosu na treću stranu kod kojih se smatra da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama Zakona propisuje se da, ukoliko postoji, viši rizik treće osobe koja je dio grupe, a ima sjedište u visokorizičnoj trećoj zemlji mora biti primjereno umanjen politikama i postupcima grupe. Navedenom izmjenom hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 17 FATF-a.
Članak 21.
Izmjenom predmetnog članka propisuje se obveza sklapanja pisanog sporazuma obveznika i treće osobe kako bi međusobno detaljnije uredili uvjete za dostavu sljedećih podataka i dokumentacije koju je treća osoba koja provodi dubinsku analizu stranke prikupila: podaci o stranci, stvarnome vlasniku stranke, namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.
Članak 22.
Izmjenama članka propisuje se da su obveznici koji su kreditne i financijske institucije dužni postupati prema odlukama i pravilnicima nadležnih nadzornih tijela kojima se propisuje način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.
Članak 23.
Izmjenama članka 44. proširuje se obveza primjene pojačane dubinske analize stranke pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj te u slučajevima kada korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma i kada obveznik procjeni da stranka, umjesto visokog rizika, predstavlja viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.
Članak 24.
U skladu sa zahtjevima Preporuke 13 FATF-a, pored već navedenih dodatnih mjera koje je obveznik dužan provoditi u odnosu na korespodentne odnose, obveznik je također dužan prikupiti i informacije jesu li respondentnoj instituciji bile naložene nadzorne mjere te je pored obveze dokumentiranja, obveznik dužan i razumjeti svoju odgovornost i odgovornost respondentne institucije. Mjere pojačane dubinske analize koje obveznik provodi pri uspostavljanju korespondentnoga proširuju se na izvršavanje plaćanja s kreditnim ili financijskim institucijama koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj ako nije proveo propisane mjere pojačane dubinske analize, ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili ako posluje kao fiktivna banka.
Članak 25.
Izmjenama članka 46. dodatno se precizira da su obveznici dužni uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika, a kako bi utvrdili je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
Nadalje, izmjenama se umjesto članova upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države, politički izloženim osobama smatraju članovi upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava koja su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije.
Članak 26.
Izmjenama se preciznije definira da je obveznik kod provođenja mjera pojačane dubinske analize stranke za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, među ostalim, dužan provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava, a koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju.
Članak 27.
U skladu sa zahtjevima Preporuke 12 FATF-a, kada obveznik na temelju procjene rizika u odnosu na korisnike životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili stvarne vlasnike korisnika koji su politički izložene osobe utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, dužan je, pored već propisanih mjera, razmotriti obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama.
Članak 28.
Izmjenama se preciznije definira da je obveznik kod provođenja mjera pojačane dubinske analize stranke za stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države, među ostalim, dužan prikupiti informacije o izvoru sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju te izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke.
Članak 29.
Izmjenama se preciznije definira da je obveznik kod provođenja mjera pojačane dubinske analize za stranku koja je pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, među ostalim, dužan prikupiti i provjeriti dodatne podatke o izvoru imovine i izvoru sredstava koja sredstva su predmet transakcije ili poslovnog odnosa.
Članak 30.
Odredba kojom obveznik može za stranku, za koju nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka 12. i 14. Zakona, na daljinu utvrditi i provjeri identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije, briše se kao suvišna. Naime, sam Zakon navodi da su novi mehanizmi dostave i upotreba novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode čimbenici rizika koji mogu upućivati na viši rizik (članak 14. stavak 9. točka 5.).
Članak 31.
Iznosi u kunama zamjenjuju se iznosima u eurima.
Članak 32.
Predmetnim izmjenama članka 56. hrvatski zakonodavni okvir usklađuje se s Preporukom 10 FATF-a (kriterij 10.20), koja zahtjeva da, kada obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali temeljem opravdanih razloga procjeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu za sprječavanje pranja novca bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji, obveznik nije dužan nastaviti provođenje mjera dubinske analize nego Uredu za sprječavanje pranja novca dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.
Nadalje, u skladu s mjerom 3.2 Zaključka Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 56/22), obveznicima se propisuje dužnost da pokušane transakcije u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda najkasnije sljedeći radni dan prijave Uredu za sprječavanje pranja novca.
Članak 33.
U skladu s preporučenom mjerom MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske (neposredni cilj 6, preporučena mjera h)) smanjuje se prag za prijavu gotovinskih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca. Naime, u izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istoga s pragom ograničenja plaćanja odnosno naplate u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji iznosi 75.000,00 kuna. Slijedom navedenog, prag za prijavu gotovinskih transakcija smanjen je na 10.000,00 eura.
Članak 34.
Izmjenama članka 67. proširuju se dužnosti i odgovornosti uprave obveznika u dijelu u kojem je uprava dužna osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, pored dostave zatraženih podataka, informacija i dokumentacije, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka, Uredu za sprječavanje pranja novca i nadležnom nadzornom tijelu dostave i sve druge podatke, informacije i dokumentaciju za koje je Zakonom propisana obveza dostave.
Nadalje, izmjenama se precizira da unutarnja revizija sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma čije je provođenje dužna osigurati uprava obveznika mora biti neovisna.
Također, uvodi se obveza i za pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom da plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 30. lipnja tekuće godine dostave Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, kao nadležnom nadzornom tijelu.
Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su na zahtjev istih dostaviti izvješća i informacije ne samo za potrebe obavljanja nadzora već i za praćenje usklađenosti obveznika sa odredbama Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, a što će se detaljnije propisati Odlukom koju donosi guverner Hrvatske narodne banke, odnosno Pravilnikom kojeg donosi Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Članak 35.
U obveznike koji su dužni su o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka, propisuju se i pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom te podružnice istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država.
Članak 36.
Kako bi se Zakon dodatno uskladio s Preporukom 18 FATF-a, proširuje se opseg informacija koje obveznik može razmijeniti s primateljima unutar grupe na podatke koje je obveznik prikupio pri obavljanju dubinske analize stranke. Nadalje, izmjenom navedenog članka ukida se ovlast Ureda za sprječavanje pranja novca da zabrani ili ograniči razmjenu propisanih informacija unutar grupe.
Članak 37.
Uzimajući u obzir zahtjeve Preporuke 21 FATF-a, pored zaposlenika obveznika, izrijekom se navodi da i direktori: (1) ne krše obvezu čuvanja poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne kada Uredu za sprječavanje pranja novca dostave podtake, informaciju i dokumentaciju; (2) nisu odgovorni za štetu učinjenu strankama ili trećim osobama ako su u dobroj vjeri postupali u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata; (3) ne mogu disciplinski ili kazneno odgovarati za kršenje obveze čuvanja podataka koji predstavljaju poslovnu, bankovnu, profesionalnu, javnobilježničku, odvjetničku ili drugu tajnu ako podatke prikupljene temeljem Zakona analiziraju zbog utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma vezanih za određenu stranku ili transakciju ili ako obavijeste Ured o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama, čak ako i nisu točno znali o kojoj je povezanoj kriminalnoj aktivnosti riječ i bez obzira na to je li se nezakonita aktivnost uistinu dogodila.
Članak 38.
Pored već propisane dokumentacije iz članka 79. Zakona, obveznik će biti dužan dokumentirati i rezultate analiza koje je proveo temeljem primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847. Također, u skladu s Preporukom 11 FATF-a, propisuje se da opseg dokumentacije o transakcijama mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.
Članak 39.
Izmjenama se preciznije se navode obveznici koje Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadziru sukladno odredbama Zakona te odredbe o povjerljivosti koje se odnose na zaposlenike nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. Zakona, revizore i druge stručne osobe koje rade po ovlaštenju tih nadzornih tijela.
Članak 40.
U cilju postizanja pravne sigurnosti u odnosima s obveznicima, precizirane su mjere koje poduzimaju nadzorna tijela u okviru svojih ovlasti, a osobito u postupcima nadzora kao i posljedice nepostupanja u skladu s mjerama naloženima od strane nadzornih tijela.
Izmjenama se propisuje donošenje mjera nadzornih tijela za utvrđene nepravilnosti u poslovanju obveznika čime se omogućuje propisivanje mjera nadzornih tijela kada je to potrebno zbog unaprjeđenja sustava upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma te otklanjanja i smanjivanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Članak 41.
Izmjenama članka se detaljnije propisuje suradnja nadležnih nadzornih tijela propisanih Zakonom s nadležnim nadzornim tijelima država članica u odnosu na zaštitu podataka koji se razmjenjuju te povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije. Navedenim izmjenama hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 40 FATF-a.
Članak 42.
Navedenim člankom propisuje se da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, kao tijelo nadležno za provođenje nadzora primjene Zakona kod pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom može surađivati s nadležnim tijelima koja u državama članicama Europske unije nadziru pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela kao i s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Također, propisuje se suradnja nadležnih nadzornih tijela propisanih Zakonom s nadzornim tijelima država članica u odnosu na nefinancijski sektor i samostalne djelatnosti. Nadalje, pobliže se definira opseg navedene suradnje, korištenje razmijenjenih podataka, zaštita podataka te traženje i dostava povratnih informacija o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.
Članak 43.
Izmjenama članka se detaljnije propisuje suradnja nadležnih nadzornih tijela propisanih Zakonom s nadležnim nadzornim tijelima trećih država u odnosu na traženje i dostavu povratnih informacija o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije. Navedenim izmjenama hrvatski zakonodavni okvir dodatno se usklađuje sa zahtjevima Preporuke 40 FATF-a.
Članak 44.
Članak 129. dopunjuje se na način da, pored već navedenih slučajeva u kojima Ured za sprječavanje pranja novca može odbiti zamolbu inozemnoga FOJ-a za dostavom podataka, Ured može odbiti zamolbu i u slučaju kada inozemni FOJ koji je Uredu dostavio zamolbu ne može osigurati zaštitu podataka koje je u zamolbi zatražio.
Članci 45. – 49.
Ovim člancima propisuju se prekršajne odredbe kojima se propisuju sankcije obveznicima za kršenje odredbi Zakona te se zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj visine novčanih kazni iskazuju u eurima.
Članak 50.
Ovim člankom Zakona propisuje se da će se postupci nadzora i postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, broj 108/17 i 39/19).
Članak 51.
Ovim člankom Zakona propisan je rok u kojem su nadležna tijela dužna donijeti pravilnike čije je donošenje propisano ovim Zakonom.
Članak 52.
Ovim člankom propisani su rokovi u kojima su se obveznici - pravne osobe i obrti koji obavljaju djelatnosti povezane s virtualnom imovinom te pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja) dužni uskladiti s odredbama članka 9.a i 9.d ovoga Zakona.
Članak 53.
Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
(Narodne novine, br. 108/17 i 39/19)
Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma
Članak 3.
(1) Pranjem novca smatra se:
1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe
2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti
3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.
(2) Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.
(3) Financiranjem terorizma smatra se osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam.
(4) Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.
(5) Terorist je fizička osoba koja:
1. počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno
2. sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
3. organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela
4. svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.
(6) Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:
1. počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno
2. sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima
3. organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela
4. doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.
(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.
Značenje pojedinih pojmova
Članak 4.
Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala
2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava
3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac
5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru
7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske
9) financijsko-obavještajna jedinica jest:
a) domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)
b) inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ)
10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica
11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005
12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja
13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje
14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a
16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste
17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke
18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika
19) korespondentnim odnosom smatra se:
a) da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja
b) odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava
20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji
21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima
22) kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat jesu certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 910/2014)
23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma
24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini
25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija
26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti
27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom
28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge
29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima
30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava
31) poslovni odnos jest poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti; poslovnim odnosom u smislu ovoga Zakona smatra se i registracija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara klađenja na daljinu
32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa
33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca
34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini
35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847
36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:
a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba
b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe
c) pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja
d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja
e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima
37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma
38) Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB (u daljnjem tekstu: Registar)
39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe
40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući virtualnu imovinu, gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse), te uključujući:
a) gotovinu, čekove, novčane tražbine, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja
b) uložena sredstva kod obveznika
c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuje tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente
d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima
e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava
f) tražbine, kredite i akreditive
41) stranka jest osoba koja uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju
42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem
43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika
44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora
45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom
46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora
47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika
48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, a koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka niti drugo javno tijelo te koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom i nema pravni status valute ili novca
49) virtualna valuta jest digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem
50) pružatelj skrbničke usluge novčanika jest pravna ili fizička osoba koja pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva u ime svojih stranaka radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta
51) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava.
GLAVA III.
MJERE, RADNJE I POSTUPCI KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
I. OPĆE ODREDBE
Obveznici provedbe mjera
Članak 9.
(1) Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.
(2) Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1. kreditne institucije
2. kreditne unije
3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak
4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice
5. institucije za platni promet
6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem
7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine
8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
12. faktoring-društva
13. leasing-društva
14. institucije za elektronički novac
15. ovlašteni mjenjači
16. priređivači igara na sreću za:
a) lutrijske igre
b) igre u kasinima
c) igre klađenja
d) igre na sreću na automatima
e) igranje na daljinu preko interneta, telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja (online igranje)
17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:
a) odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih tražbina.
b) izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet
c) izdavanja garancija i jamstava
d) upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim
e) iznajmljivanja sefova
f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima
g) prometa plemenitih metala i dragoga kamenja
h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću
i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću
j) posredovanja u prometu nekretninama, uključujući i kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj
k) pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta
l) pružanja skrbničke usluge novčanika.
18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:
a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost
b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:
1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
3. otvaranjem i upravljanjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima
4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima.
(3) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.
(4) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.
(5) Obveznicima mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.
(6) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika.
(7) Obveznici iz stavka 2. točke 17. podtočki k) i l) ovoga članka dužni su do 31. siječnja 2020. ili najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika.
Izuzetci u odnosu na pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi
Članak 10.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji se na povremenoj ili ograničenoj osnovi bavi financijskom djelatnošću za koju je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ne mora primjenjivati mjere iz ovoga Zakona ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 750.000,00 kuna godišnje
2. transakcija ne prelazi vrijednost od 7.500,00 kuna, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane
3. financijska djelatnost nije glavna djelatnost i godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5 % od ukupnoga godišnjeg prometa
4. financijska djelatnost je sporedna djelatnost, izravno povezana s glavnom djelatnošću i
5. financijska djelatnost obavlja se samo u odnosu na osobe koje su stranke u vezi s obavljanjem glavne djelatnosti te se općenito ne nudi javnosti.
(2) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. Nadležno nadzorno tijelo uspostavlja odgovarajuće mjere praćenja koje se temelje na procjeni rizika ili druge odgovarajuće mjere u svrhu onemogućavanja zloupotrebe ove iznimke.
(3) Izuzeća iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga novčanih pošiljaka iz članka 9. ovoga Zakona niti na druge obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 16., 17. f) i j) te 18. a) i b) ovoga Zakona.
(4) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o promjenama uvjeta propisanih za korištenje izuzeća iz stavka 1. ovoga članka.
Upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
Članak 13.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.
(2) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerni veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja obveznik te dokumentirani.
(3) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka uključuju:
1. ciljeve, opseg i način rada sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
2. organizacijski ustroj obveznika
3. položaj ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u organizacijskoj strukturi kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika
4. ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe
5. ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
6. mjere dubinske analize stranke
7. modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
8. načine/modele upravljanja usklađenošću poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
9. uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja unutar obveznika radi osiguranja pravodobnoga i odgovarajućega izvještavanja
10. čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka
11. stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
12. unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika i
13. provjeru zaposlenika obveznika, ako je primjereno s obzirom na veličinu obveznika te vrstu, opseg i složenost poslovanja obveznika.
(4) Uprava obveznika dužna je donijeti politike, kontrole i postupke iz stavka 1. ovoga članka radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, redovito pratiti i preispitivati njihovu primjerenost i djelotvornost i, ako je potrebno, pojačati mjere poduzete od obveznika.
Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije
Članak 14.
(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:
1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci
2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i
3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.
(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:
1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke
2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice
3. stranke koje imaju prebivalište na području država iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili prebivalište stranke u jednoj od sljedećih država:
1. države članice
2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.
(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:
1. police životnoga osiguranja s niskom premijom
2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
3. doprinosi koji se u mirovinski sustav uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć
4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti
5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).
(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma uvažavajući rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima
2. stranku koja ima prebivalište na području države iz stavka 8. ovoga članka
3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine
4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja
5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem
6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva
7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana
8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana
9. stranku državljanina treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.
(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere
4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.
(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:
1. privatno bankarstvo
2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti
3. poslovne odnose ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite, kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba
5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode
6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.
(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima koji su kreditne i financijske institucije propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.
(12) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
II. DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Mjere dubinske analize stranke
Članak 15.
(1) Dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere, ako nije drukčije propisano ovim Zakonom:
1. utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga i neovisnoga izvora, uključujući, ako ga stranka ima, kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela
2. utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i poduzimanje odgovarajućih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući poduzimanje mjera potrebnih za razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke kada je stranka trgovačko društvo, druga pravna osoba i s njome izjednačen subjekt ili trust i s njime izjednačen subjekt stranoga prava
3. prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima i
4. stalno praćenje poslovnoga odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja tijekom poslovnoga odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podatci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.
(2) Prilikom provedbi mjera iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.
(3) Obveznik je dužan primjenjivati sve mjere dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu opseg primjene mjera treba ovisiti o procjeni rizika provedenoj sukladno članku 14. ovoga Zakona.
(4) Obveznik je dužan mjere dubinske analize stranke provoditi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Obveznik je dužan, na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, dostaviti na uvid dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika iz koje proizlazi da su poduzete mjere primjerene identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.
Obveza primjene mjera dubinske analize stranke
Članak 16.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan, pod uvjetima određenima ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom
2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000,00 kuna i veću
3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847
4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u kunskoj vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 15.000,00 kuna i veću
5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i
6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.
(3) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:
a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i
b) za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.
(4) U slučajevima iz stavka 3. točaka a) i b) ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.
(5) Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.
(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.
Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca
Članak 18.
(1) Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 17. ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 150,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj
2. sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti kunsku protuvrijednost iznosa od 50,00 eura
3. platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga
4. na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i
5. izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka 56. ovoga Zakona.
(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura niti na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji.
(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja, u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
III. NAČIN PROVOĐENJA MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE
Prikupljanje podataka
Članak 20.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona pri obavljanju dubinske analize stranke prikuplja sljedeće podatke:
1. za fizičku osobu: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja te državljanstvo/državljanstva:
a) fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija
b) zakonskoga zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju
c) punomoćnika koji za stranku uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju i
d) fizičke osobe koja pristupa sefu
2. za fizičku osobu kojoj je namijenjena transakcija: ime i prezime, prebivalište te podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe ako mu je taj podatak dostupan
3. za obrt i drugu samostalnu djelatnost:
a) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada se u svrhu poslovanja obrta ili obavljanja druge samostalne djelatnosti uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
b) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kojoj je namijenjena transakcija te identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost samo ako mu je taj podatak dostupan
4. za pravnu osobu: naziv, pravni oblik, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj pravne osobe:
a) za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i
b) drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona
5. za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija obveznik pribavlja podatke o nazivu i sjedištu (ulica i kućni broj, mjesto i država) te pravne osobe, te podatak o identifikacijskome broju pravne osobe ako mu je taj podatak dostupan
6. za stvarnoga vlasnika stranke: ime i prezime, država prebivališta, dan, mjesec i godina rođenja i državljanstvo/državljanstva
7. podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke
8. datum i vrijeme uspostavljanja poslovnoga odnosa
9. datum i vrijeme pristupa sefu
10. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valutu u kojoj se obavlja transakcija, način provedbe transakcije te, kada obveznik na temelju procjene rizika provedene sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata utvrdi visoki rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, svrhu (namjenu) transakcije
11. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnoga odnosa
12. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije
13. prikuplja i druge podatke o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama koji su mu potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, ako obveznik nije u mogućnosti pribaviti podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe stranca kojemu nije izdan osobni identifikacijski broj, dužan je pribaviti podatak o vrsti, broju, izdavatelju i državi identifikacijske isprave na temelju koje je utvrdio i provjerio identitet te fizičke osobe.
(3) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, obveznik pribavlja i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(4) Ministar financija pravilnikom propisuje dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu provođenja mjera dubinske analize i obavješćivanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona.
(5) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka i prema potrebi podatak iz stavka 1. točke 11. ovoga članka.
(6) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka.
(7) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji iz članka 16. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona pored informacija o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava u skladu s Uredbom (EU) 2015/847 dužan je prikupiti i podatke iz stavka 1. točaka 6. i 10. ovoga članka.
(8) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke prilikom provođenja transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. b), 5., 6. i 10. ovoga članka.
(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci iz članka 16. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 11. ovoga članka.
(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(11) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u svrhu postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona (gotovinska transakcija u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj) prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.
(12) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, u svrhu postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj dužan je osim podataka navedenih u stavku 11. ovoga članka prikupiti i podatak iz stavka 1. točke 12. ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije).
Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 21.
(1) Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u obrtni ili drugi javni registar. Na izvodu iz registra u koji je izvršen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
Članak 22.
(1) Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.
(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
(4) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.
(5) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.
Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe
Članak 23.
(1) Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.
(3) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u registar, dužan je na izvodu iz registra u koji je obavljen uvid u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(4) Ostale podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.
(5) Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.
(6) Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta).
Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe
Članak 24.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.
(2) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata
Članak 26.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:
1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika
2. utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i
3. prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točaka 1. i 4. b) ovoga Zakona.
(2) Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.
(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.
(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije te neposrednim uvidom u registar, upisnik ili drugu službenu evidenciju. Na izvodu iz registra, upisnika ili druge službene evidencije u koju je obavljen neposredni uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je obavila uvid.
(5) Identitet punomoćnika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
V. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA STRANKE
Stvarni vlasnik stranke
Članak 28.
(1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:
1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi
2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.
(2) Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.
(3) Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.
(4) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka, stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje.
(5) Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.
(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba koje pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela ili 25 % plus jedna dionica u stranci.
(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.
(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik stranke te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom stranke smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.
(9) Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije sukladno stavku 8. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.
(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke
Članak 30.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.
(2) Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.
(3) Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužna je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, obveznika pravodobno obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona.
(4) Osoba iz članka 31. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka 3. ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Zakona.
(5) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom 23. stavkom 3. ovoga Zakona.
(6) Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.
(7) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 5. i 6. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja visok rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.
(8) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.
(9) Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke.
Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava
Članak 31.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:
1. svih osnivača
2. svih upravitelja
3. svih zaštitnika, ako postoje
4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje
5. svih osoba koje obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1. do 4. ovoga stavka i
6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.
(2) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona o osobama iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.
(3) Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, pored podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.
(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.
Treća osoba
Članak 39.
(1) Treća osoba može biti:
1. javni bilježnik, Financijska agencija, HP – Hrvatska pošta d.d. i obveznik kreditna i financijska institucija iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona
2. obveznik iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi:
a) koji provodi mjere dubinske analize stranke i vodi propisane evidencije sa svrhom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849 i
b) čija se usklađenost sa zahtjevima u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nadzire od strane nadležnoga nadzornog tijela na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849.
(2) Treća osoba ne može biti osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi, a iznimno, obveznik može prepustiti obavljanje dubinske analize trećoj osobi sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj zemlji koja je podružnica ili društvo kći obveznika iz države članice, pod uvjetom da se u potpunosti pridržava politika i postupaka grupe.
(3) Treća osoba ne može biti fiktivna banka koja ne obavlja ili ne smije obavljati djelatnost u državi u kojoj je registrirana.
(4) Treća osoba ne smije povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeriti nekoj drugoj osobi.
(5) Nadzorna tijela mogu smatrati da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama ovoga članka:
1. ako se oslanja na informacije koje pruža treća osoba koja je dio iste grupe
2. ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize stranke, pravila o vođenju evidencije i programe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849 i
3. ako učinkovitu primjenu mjera i postupaka iz točke 2. ovoga stavka na razini grupe nadzire nadležno tijelo matične države članice ili treće države.
(6) Vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju se dijelom obveznika, a ne trećom osobom, te obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona te o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona.
(7) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz stavka 6. ovoga članka dobije sve informacije potrebne za pravodobno:
1. obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona
2. obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili
3. postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona.
Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe
Članak 41.
(1) Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.
(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.
(3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.
(4) Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.
(5) Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:
1. ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka 1. ovoga članka ili
2. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.
IX. POJEDNOSTAVLJENA I POJAČANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Opće odredbe
Članak 42.
(1) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluke kojima će propisati obveznicima koji su kreditne i financijske institucije način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.
(2) Pravilnik odnosno odluke iz stavka 1. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.
Pojačana dubinska analiza stranke
Članak 44.
Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke kako bi se na odgovarajući način upravljalo rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma te kako bi se te rizike na odgovarajući način umanjilo:
1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi
2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba
3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe
4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom
5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja
6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma
7. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika
8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i
9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.
Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama iz trećih država
Članak 45.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:
1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma
2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije
3. dokumentirati odgovornost obveznika i respondentne institucije i
4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.
(2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.
(3) Provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:
1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili
3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.
Politički izložene osobe
Članak 46.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.
(2) Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.
(3) Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:
1. predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara
2. izabrani članovi zakonodavnih tijela
3. članovi upravnih tijela političkih stranaka
4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove
5. suci revizorskih sudova
6. članovi savjeta središnjih banaka
7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga
8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije
9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji
10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.
(4) Za potrebe provedbe mjera pojačane dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona, članovima obitelji politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka smatraju se:
1. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici te osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu
2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici te osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu
3. roditelji politički izložene osobe.
(5) Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jest svaka fizička osoba:
1. za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili
2. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju kod politički izloženih osoba
Članak 47.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u slučajevima propisanim člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona, vezano za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće mjere:
1. pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba
2. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava koji su uključeni u poslovni odnos ili transakciju i
3. pojačano i trajno pratiti poslovni odnos s politički izloženom osobom.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona provode se i za članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Obveznik je dužan, kada politički izložena osoba prestane djelovati na istaknutoj javnoj dužnosti, procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i na temelju procjene rizika poduzimati odgovarajuće mjere, sve dok obveznik više ne smatra da ta politički izložena osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe, pri čemu razdoblje provedbe mjera traje najmanje 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj dužnosti.
(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
Politički izložene osobe i životno osiguranje
Članak 48.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je poduzeti razumne mjere kojima će utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili, gdje je potrebno, stvarni vlasnik korisnika politički izložena osoba. Navedene mjere poduzimaju se najkasnije u trenutku isplate police osiguranja ili u vrijeme potpune ili djelomične dodjele police.
(2) Kada obveznik na temelju procjene rizika iz članka 14. stavka 10. ovoga Zakona utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je poduzeti sljedeće mjere:
1. obavijestiti više rukovodstvo obveznika prije isplate prihoda police osiguranja i
2. temeljito proučiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem osiguranja.
(3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka odnose se i na članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.
Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država
Članak 49.
(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:
1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke
2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa
3. prikupiti informacije o izvoru novčanih sredstava i izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke
4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije
5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa
6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.
(2) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.
(4) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:
1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke
2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke
3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.
(5) U primjeni stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.
(7) Ured obavještava Europsku komisiju o mjerama iz ovoga članka.
Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja
Članak 50.
(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:
1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:
a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i
b) izvoru sredstava i imovine koja je predmet transakcije ili poslovnog odnosa
2. provjerava prikupljene podatke o:
a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i
b) svrsi i načinu provedbe transakcije
3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i
4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.
(2) Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja.
Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije
Članak 52.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.
(2) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(3) Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.
(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. za proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, za korištenje kojih obveznik provodi videoelektroničku identifikaciju stranke, nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka 12. i 14. ovoga Zakona
2. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice ili treće države koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u ovom Zakonu
3. stranka je punoljetna
4. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.
(5) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka 6. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.
(6) Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije.
Ograničenja u poslovanju s gotovinom
Članak 55.
(1) Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj.
(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj.
(3) Naplata i plaćanje u gotovini iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
(4) Ograničenja u poslovanju s gotovinom iz ovoga članka ne primjenjuju se na priređivače igara na sreću kao obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
XI. OBAVJEŠTAVANJE UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA O TRANSAKCIJAMA
Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama
Članak 56.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je suzdržati se od obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 6. ovoga članka kada zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi sa sumnjivom transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(2) Obveznik je dužan bez odgađanja prije obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Ured i u obavijesti navesti rok u kojem će se transakcija obaviti.
(3) Ako obveznik u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, zbog prirode transakcije ili zbog drugih opravdanih razloga, obavijest nije mogao dostaviti prije obavljanja transakcije ili ako je vjerojatno da će se dostavljanjem Uredu obavijesti o sumnjivoj transakciji prije obavljanja transakcije otežati analiza transakcije od strane obveznika, obveznik je dužan Uredu prijaviti sumnjivu transakciju nakon obavljanja, a najkasnije sljedeći radni dan.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, obveznik je dužan obrazložiti razloge zbog kojih nije bio u objektivnoj mogućnosti obavijestiti Ured u skladu sa stavkom 2. ovoga članka o sumnjivoj transakciji prije obavljanja iste.
(5) Obveznik je dužan obavijestiti Ured o namjeri, planiranju ili pokušaju obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka bez obzira je li transakcija poslije obavljena ili nije.
(6) Sumnjivom transakcijom smatra se svaka pokušana ili obavljena gotovinska i bezgotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, ako je ispunjen jedan ili više sljedećih razloga:
1. obveznik zna, sumnja ili ima razloge za sumnju da transakcija uključuje sredstva proizašla iz kriminalne aktivnosti ili je povezana s financiranjem terorizma
2. indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona upućuju na to da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
3. transakcija odgovara tipologijama ili trendovima pranja novca ili financiranja terorizma i/ili
4. kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom, sredstvima ili strankom postoje i drugi razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(7) Ako obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da sredstva, bez obzira na njihov iznos, predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kriminalnom aktivnošću ili su povezana s financiranjem terorizma, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti Ured.
Obveza i rokovi obavještavanja o gotovinskim transakcijama
Članak 61.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je o transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.
(2) Prilikom obavještavanja Ureda o gotovinskoj transakciji iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan dostaviti podatke iz članka 20. ovoga Zakona.
(3) Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o gotovinskim transakcijama.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 67.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornoga i učinkovitoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:
1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. ovoga Zakona
2. imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe sukladno članku 68. ovoga Zakona
3. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvome položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom
4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji
5. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada
6. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik
7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka
8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika
9. jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
10. osigurati kod obveznika provođenje unutarnje revizije sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma i
11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećemu radnome mjestu.
(4) Obveznik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(5) Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnoga praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda o transakcijama te u svrhu postupanja po zahtjevima i nalozima Ureda u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.
(6) Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima i okolnostima bitnim za obavljanje nadzora.
(7) Guverner Hrvatske narodne banke donosi odluku kojom će detaljnije urediti sadržaj izvješća iz stavka 6. ovoga članka te način i rokove izvještavanja.
Imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika
Članak 68.
(1) Obveznik iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužan je imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika, obveznik je dužan imenovati ovlaštenu osobu na rukovodećoj razini.
(2) Obveznici kreditne i financijske institucije iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona, podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država te zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o ovlaštenoj osobi ili zamjeniku ovlaštene osobe.
(3) U obavijesti iz stavka 2. ovoga članka potrebno je navesti naziv i sjedište obveznika, ime i prezime ovlaštene osobe, ime i prezime zamjenika ovlaštene osobe, datum imenovanja, broj telefona i telefaksa te adresu elektroničke pošte ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe.
(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji je fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost nije dužan imenovati ovlaštenu osobu nego je sam dužan obavljati poslove ovlaštene osobe propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.
Otkrivanje podataka primateljima unutar grupe
Članak 75.
(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija s:
a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom ili
b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom.
(2) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija između obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona iz država članica ili subjekata iz trećih država koje propisuju obveze jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, a koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, bez obzira jesu li zaposlenici ili nisu, u okviru iste pravne osobe ili veće strukture kojoj pravna osoba pripada i uz koju je veže zajedničko vlasništvo, uprava ili nadzor usklađenosti.
Iznimke od obveze čuvanja poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne
Članak 77.
(1) Za obveznika iz članka 9. ovoga Zakona i njegove zaposlenike dostava podataka, informacija i dokumentacije Uredu ne predstavlja odavanje poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne.
(2) Obveznik i njegovi zaposlenici nisu odgovorni za štetu učinjenu strankama ili trećim osobama ako u dobroj vjeri u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata:
1. dostave Uredu podatke, informacije i dokumentaciju o svojim strankama
2. prikupljaju i obrađuju podatke, informacije i dokumentaciju o strankama
3. provedu nalog Ureda o privremenome zaustavljanju obavljanja sumnjive transakcije ili
4. provedu nalog Ureda o stalnome praćenju financijskoga poslovanja stranke.
(3) Zaposlenici obveznika ne mogu stegovno ili kazneno odgovarati za kršenje obveze čuvanja podataka koji predstavljaju poslovnu, bankovnu, profesionalnu, javnobilježničku, odvjetničku ili drugu tajnu:
1. ako podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata analiziraju zbog utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma vezanih za određenu stranku ili transakciju ili
2. ako obavijeste Ured o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama sukladno odredbama članaka 56. i 57. ovoga Zakona, čak ako i nisu točno znali o kojoj je povezanoj kriminalnoj aktivnosti riječ i bez obzira na to je li se nezakonita aktivnost uistinu dogodila.
XV. ČUVANJE PODATAKA
Rokovi čuvanja podataka od strane obveznika
Članak 79.
(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata i Uredbe (EU) 2015/847 čuvati deset godina nakon prestanka poslovnoga odnosa, obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, prikupljanja podataka iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili pristupa sefu iz članka 27. ovoga Zakona.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. dokumentaciju na temelju koje je utvrđen identitet stranke (preslika službenoga osobnog dokumenta, preslika izvoda iz sudskoga ili drugoga registra i dr.)
2. podatke i dokumentaciju o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnoga vlasnika stranke
3. dokumentaciju o poslovnim odnosima i računima stranke
4. dokumentaciju o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom
5. zapise i evidenciju potrebnu za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija
6. dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija te rezultate analize tih transakcija
7. drugu pripadajuću dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke ili provođenja pojedinačnih transakcija i
8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
(3) Obveznik je dužan pet godina čuvati podatke i odgovarajuću dokumentaciju o ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije.
(4) Obveznik je dužan nakon isteka rokova utvrđenih u stavcima 1. i 3. ovoga članka osobne podatke o stranci brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka.
3. zajedno s nadzornim tijelima surađuje s obveznicima prilikom sastavljanja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
4. samostalno daje smjernice obvezniku sukladno članku 141. ovoga Zakona o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata
5. organizira i sudjeluje sa strukovnim udruženjima obveznika, državnim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona u stručnom osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika obveznika, nadležnog nadzornog tijela te drugih državnih tijela
6. najmanje jednom godišnje objavljuje statističke podatke iz područja pranja novca i financiranja terorizma
7. na drugi odgovarajući način obavještava javnost o pojavnim oblicima pranja novca i financiranja terorizma i
8. vodi upravni postupak utvrđivanja opravdanosti zahtjeva iz članka 34. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
Nadležnost nadzornih tijela
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.
(2) Financijski inspektorat primarno provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 3., 4., 15., 17. i 18. te obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona koji su zastupnici institucija za platni promet iz druge države članice i distributeri izdavatelja elektroničkoga novca iz druge države članice, a koji nisu u nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(3) Financijski inspektorat provodi ciljane nadzore primjene ovoga Zakona kod svih obveznika iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, temeljem procjene o povećanim rizicima pranja novca i financiranja terorizma.
(4) U obavljanju nadzora iz stavka 3. ovoga članka, kod obveznika koji podliježu nadzoru Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat će primjenjivati odluke i smjernice koje su obveznicima izdala navedena nadzorna tijela, a sukladno sporazumu o suradnji u području nadzora s drugim nadležnim nadzornim tijelom.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6. do 13. i točke17. podtočaka k) i l) ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad. U svrhu nadzora prema članku 9. stavku 2. točki 17. podtočkama k) i l) ovoga Zakona te ovlasti za nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u tom pogledu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje tržište kapitala i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
(6) Porezna uprava provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.
(7) Porezna uprava, ovlaštena je, pored nadzora propisanoga stavkom 6. ovoga članka, provoditi i nadzor nad primjenom odredbi iz članka 36. stavka 3. (Registar stvarnih vlasnika) te nadzor nad primjenom odredbi iz članka 55. ovoga Zakona (ograničenje u poslovanju s gotovinom) kod pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici provedbe ovoga Zakona.
(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.
(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, kao i revizori ili stručnjaci koji djeluju u ime tih nadzornih tijela dužni su čuvati povjerljive podatke pribavljene u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa. Obveza čuvanja tajnosti podataka pribavljenih u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom traje i nakon prestanka rada zaposlenika u nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona.
(10) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke pribavljene sukladno ovom Zakonu smiju koristiti samo:
a) pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija, uključujući postupanje po zahtjevima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru, za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru i postupanje po zahtjevima osoba kojima izdaju odobrenja za obavljanje određenih funkcija te za postupanje po zahtjevima za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela u financijskim institucijama i pravnim osobama koje podnose obveznici iz članka 9. ovoga Zakona te za postupanje po zahtjevima i obavijestima trećih osoba, koje nisu obveznici iz članka 9. ovoga Zakona, a koji se podnose nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad, te uključujući i pokretanje prekršajnog postupka
b) u slučaju žalbe protiv odluke nadležnog tijela koje nadzire kreditne i financijske institucije, uključujući sudske postupke
c) u sudskim postupcima pokrenutima na temelju posebnih odredaba koje su predviđene u pravu Europske unije koje je doneseno u području primjene ovoga Zakona ili u području bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija
d) u slučajevima suradnje s nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija
e) u slučajevima suradnje s:
1. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
2. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u skladu s drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija
3. europskim nadzornim tijelima
4. Europskom središnjom bankom (ESB) kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 te
5. nadležnim tijelima trećih država u skladu s člankom 92. ovoga Zakona
f) u slučajevima suradnje s državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(11) Osobe iz stavka 9. ovoga članka povjerljive informacije smiju otkriti samo u sažetom ili općenitom obliku, na način da nije moguće identificirati pojedinačne kreditne i financijske institucije.
(12) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke i informacije državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.
(13) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke na zahtjev istražnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, kada su te informacije nužne za ispunjavanja mandata toga tijela, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava Hrvatskoga sabora.
(14) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona ne smiju proslijediti ili učiniti dostupnima drugim tijelima ili trećim osobama bez prethodne pisane suglasnosti Ureda.
Mjere i radnje nadzornih tijela
Članak 83.
(1) Kada nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona, u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrde povrede odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847, ovlaštena su:
1. dati pisano upozorenje obvezniku te naložiti mjere za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u radu obveznika u roku koji nadzorno tijelo samo odredi
2. ako tijekom provođenja nadzora utvrde postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom podnijeti optužni prijedlog tijelu nadležnomu za provođenje prekršajnoga postupka
3. prije pokretanja prekršajnoga postupka, u skladu s ovlastima propisanim Prekršajnim zakonom, privremeno obvezniku zabraniti poduzimanje određene poslovne aktivnosti, odnosno privremeno zabraniti članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi obvezniku obavljanje rukovodećih poslova kod obveznika ako je to prijeko potrebno radi sprječavanja obveznika da čini nove prekršaje ili da oteža dokazivanje u prekršajnom postupku
4. nakon što je podnesen optužni prijedlog, predložiti nadležnomu prekršajnom tijelu izricanje zabrane obavljanja određene dužnosti, djelatnosti ili poslova obveznika kao mjere opreza ili kao zaštitne mjere
5. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje odobrenja za rad obvezniku za obavljanje određenih poslova, tijelo nadležno za izdavanje odobrenja može oduzeti odobrenje za rad obvezniku odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja počini prekršaj propisan ovim Zakonom i/ili
6. poduzeti ostale mjere i radnje za koje je zakonom ovlašteno.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka nadležna nadzorna tijela izricat će samostalno ili u suradnji s drugim nadležnim tijelom, primjenjujući načelo razmjernosti.
II. SURADNJA NADZORNIH TIJELA S NADLEŽNIM TIJELIMA DRŽAVA ČLANICA, TREĆIH DRŽAVA I EUROPSKIM NADZORNIM TIJELIMA
Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica
Članak 90.
(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, uključujući Europsku središnju banku kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje informacija u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih informacija.
(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona dužno je surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i u sljedećim slučajevima:
a) zahtjev za razmjenom informacija uključuje i porezna pitanja
b) u svezi s traženim informacijama provodi se istraživanje, istraga ili postupak, osim ako bi razmjena traženih informacija omela to istraživanje, tu istragu ili taj postupak
c) priroda ili status ekvivalentnog nadležnog tijela koje podnosi zahtjev za razmjenom informacija razlikuje se od prirode ili statusa nadzornog tijela kojem se podnosi zahtjev
d) od obveznika se zakonom zahtijeva tajnost ili povjerljivost informacija, osim u onim slučajevima u kojima su relevantne informacije koje se traže zaštićene pravnom obvezom čuvanja povjerljivosti ili u kojima se primjenjuje pravna obveza čuvanja povjerljivosti informacija kako je opisano u članku 58. stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona koja nadziru kreditne i financijske institucije sklapaju s Europskom središnjom bankom, kada djeluje na temelju članka 27. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i ostalih odredaba koje uređuju razmjenu informacija između nadležnih tijela, uz potporu europskih nadzornih tijela, sporazum o načinu razmjene informacija sukladno odredbama ovoga članka.
Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima trećih država
Članak 92.
(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije s nadležnim tijelima trećih država koja su ekvivalentna tom nadzornom tijelu, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) ako je s nadležnim tijelom iz treće države sklopljen sporazum o suradnji kojim se predviđa suradnja i razmjena povjerljivih informacija na temelju uzajamnosti
b) ako razmijenjene informacije podliježu zahtjevima obveze čuvanja povjerljivosti tih informacija koja je jednakovrijedna onoj iz članka 82. stavka 9. ovoga Zakona
c) ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu obavljanja nadzornih zadaća tih tijela.
(2) Informacije koje potječu iz druge države članice smiju se u okviru suradnje iz stavka 1. ovoga članka razmijeniti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je te informacije podijelilo te, ovisno o slučaju, isključivo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.
Zamolba inozemnoga FOJ-a Uredu za dostavom podataka
Članak 129.
(1) Na zamolbu inozemnoga FOJ-a upućenu pisanim putem Ured pravodobno inozemnom FOJ-u dostavlja podatke, informacije i dokumentaciju o transakcijama, sredstvima i osobama u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, a koje prikuplja ili vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Kada inozemni FOJ druge države članice zatraži od Ureda podatke, informacije i dokumentaciju koja se odnosi na obveznika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koji obveznik posluje u državi članici čiji FOJ je uputio zahtjev, Ured bez odgađanja pri traženju podataka, informacija i dokumentacije od obveznika primjenjuje sve ovlasti sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) U zamolbi inozemnoga FOJ-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti navedene sve relevantne činjenice i okolnosti koje upućuju na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, kao i svrha u koju inozemni FOJ namjerava upotrijebiti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju.
(4) Ured može odbiti zamolbu inozemnoga FOJ-a u sljedećim slučajevima:
1. ako procijeni na temelju činjenica i okolnosti navedenih u zamolbi da nisu navedeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili
2. ako bi dostavljanje podataka ugrozilo ili bi moglo ugroziti provođenje kaznenoga postupka u Republici Hrvatskoj te ako bi moglo na bilo koji drugi način štetiti nacionalnim interesima Republike Hrvatske.
(5) Ured pisanim putem obavještava inozemni FOJ koji je dostavio zamolbu o odbijanju zamolbe iz stavka 4. ovoga članka, navodeći pri tome razloge zbog kojih nije udovoljio zamolbi inozemnog FOJ-a.
(6) Kada udovolji zamolbi iz stavka 1. ovoga članka, Ured može odrediti i dodatne uvjete i ograničenja pod kojima inozemni FOJ može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela.
(8) Kada je od Ureda zatražena suglasnost iz stavka 7. ovoga članka, Ured je smije uskratiti samo u sljedećim slučajevima, uz pisano obrazloženje inozemnom FOJ-u koji je od Ureda zatražio suglasnost:
1. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a bilo izvan područja primjene ovoga Zakona
2. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a moglo naštetiti istrazi u kaznenom postupku ili
3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.
GLAVA VII.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 150.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)
2. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja, ili ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, ili je propusti redovito ažurirati, uskladiti sa smjernicama nadležnog nadzornog tijela, ili je dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev, ili ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)
3. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 6.)
4. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenom analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika tako da budu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)
5. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma, ili čimbenike rizika koji se odnose na vrstu stranke, državu ili geografsko područje, proizvod, uslugu, transakciju, kanal dostave, ili ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ili ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja visok rizik za pranje novca i financiranje terorizma, ili ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11.)
6. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)
7. ako ne provjeri je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)
8. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)
9. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)
10. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima propisanima ovim Zakonom (članak 16. stavak 1.)
11. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih tražbina u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 3. i 4.)
12. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 5.)
13.a) točka prestala važiti 01.01.2020.
13.b) ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza (članak 16. stavak 6.)
14. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)
15.a) točka prestala važiti 01.01.2020.
15.b) ako iznimku iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većeg od 50,00 eura, ili na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)
16. ako prihvati plaćanje izvršeno anonimnom karticom s unaprijed uplaćenim sredstvima iz treće zemlje, u kojoj takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona (članak 18. stavak 3.)
17. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)
18. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.)
19. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 5., 6., 7., 8. i 9. i članak 31. stavci 1., 2., 3. i 4.)
20. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)
21. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 10.)
22. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)
23. ako način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne uskladi s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavak 1.)
24. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)
25. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)
26. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)
27. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)
28. ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 45. stavci 1., 2. i 3. te stavak 4. točka 1.)
29. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)
30. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)
31. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže politički izložena osoba, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom (članak 47. stavak 1.)
32. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)
33. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)
34. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)
35. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)
36.a) točka prestala važiti 01.01.2020.
36.b) ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovoga Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavak 1., 4., 5. i 6.)
37. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)
38. ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojima su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 6.)
39. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobičnom uzorku ili transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članci 53. stavci 1., 2. i 3.)
40. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)
41. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive (članak 54. stavak 1.)
42. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)
43. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ili se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ili o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ili u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 7. i članak 59.)
44. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)
45. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te je ne dopunjava na propisan način, ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ili prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora koje čine sastavni dio politika, kontrola i postupaka obveznika kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako je ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4. i 6.)
46. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 200.000,00 kuna ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)
47. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom, ili ne osigura neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji, ili ako ne osigura organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 3., 4. i 5.)
48. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)
49. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu (članak 67. stavak 1. točka 7.) i ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća i informacije sukladno članku 67. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona
50. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)
51. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)
52. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona
53. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)
54. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)
55. ako unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona razmijeni informacije suprotno zabrani koju je izdao Ured (članak 75. stavci 1. i 2.)
56. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1. i 2.)
57. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)
58. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)
59. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)
60. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove, ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata, ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)
61. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 2. i 3.)
62. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)
63. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)
64. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.)
65. ako u roku ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bavi djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika (članak 9. stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 450.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija, može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(8) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 151.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako eksternalizira obveze ovlaštene osobe ili njezina zamjenika (članak 11. stavak 3.)
2. ako dubinsku analizu stranke povjeri trećoj osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom (članak 39. stavci 1., 2. i 3.)
3. ako u svojstvu treće osobe iz članka 39. stavka 1. povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeri nekoj drugoj osobi (članak 39. stavak 4.)
4. ako pružatelju eksternaliziranih usluga povjeri poslove obavještavanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona (članak 39. stavak 6.)
5. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona dobije sve informacije potrebne za pravodobno obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona (članak 39. stavak 7.)
6. ako mjere dubinske analize povjeri trećoj osobi u slučaju kada je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi (članak 40.)
7. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure za pravodobni primitak ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i drugih dokumenata na temelju kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke (članak 41. stavak 2.)
8. ako sama ne provede dubinsku analizu stranke u slučaju kad posumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije odnosno u istinitost podataka koje je treća osoba pribavila o stranci ili uspostavi poslovni odnos sa strankom za koju od treće osobe nije zaprimila podatke o stranci, stvarnom vlasniku te svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa ili sa strankom za koju joj treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima zatražene preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije (članak 41. stavci 4. i 5.)
9. ako ne osigura provođenje politika i postupaka grupe koji se odnose na mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u podružnici i društvu kćeri sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi (članak 62. stavci 1. i 2.)
10. ako podružnica, zastupnik, mreža zastupnika ili distributer u drugoj državi članici ne primjenjuje propise države domaćina u pogledu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 63.)
11. ako ne osigura da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istom opsegu provode u podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. stavak 1.)
12. ako ne osigura da podružnica ili društvo kći u trećoj državi, u kojoj su minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, usvoji i provede odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od strane Europske komisije (članak 64. stavci 2. i 6.)
13. ako ne osigura usvajanje i provođenje odgovarajućih dodatnih mjera za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi čiji zakoni ne dopuštaju primjenu mjera koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, ako o tome propusti obavijestiti nadležno nadzorno tijelo ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije (članak 64. stavci 3. i 6.)
14. ako u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi ne provede dodatne mjere u skladu s nalogom nadležnoga nadzornog tijela (članak 64. stavak 5.)
15. ako kao obveznik koji podliježe njihovu nadzoru, Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili ih ne dostavi u Zakonom propisanom roku (članak 67. stavak 2.)
16. ako osoba koja u banci obavlja poslove ovlaštene osobe ne radi na rukovodećemu radnome mjestu (članak 67. stavak 3.)
17. ako je obveznik kreditna institucija, a ne odredi člana uprave koji je odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa (članak 67. stavak 4.)
18. ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 68. stavci 2. i 3.)
19. ako ne osigura, razmjerno vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen, da svi zaposlenici obveznika koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa te zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka (članak 71. stavak 1.)
20. ako ne donese i ne provede program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za sljedeću kalendarsku godinu u propisanome roku (članak 71. stavak 3.)
21. ako podatke i dokumentaciju o ovlaštenoj osobi, zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije ne čuva pet godina (članak 79. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
Članak 152.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj platiteljev pružatelj platnih usluga i zastupnik platiteljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako ne osigura informacije o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava, ako prije prijenosa ne provjeri na propisani način točnost pribavljenih informacija i identitet platitelja ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 4. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. i članak 16. stavci 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne dostavi primateljevu pružatelju platnih usluga propisane informacije o platitelju i primatelju na njegov zahtjev ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne provjeri točnost informacija o platitelju i identitet platitelja koji je novčana sredstva isplatio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 5. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije ne prikupi informacije o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije, ako su primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na koje ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, ne provjeri točnost informacija o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj primateljev pružatelj platnih usluga i zastupnik primateljevog pružatelja platnih usluga:
1. ako prijenosima novčanih sredstava ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju, kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka Zakonom propisanoga roka (članak 7. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako prije knjiženja na primateljevu računu ili prije nego što novčana sredstva budu dostupna primatelju ne provjeri na propisani način točnost informacija o primatelju u slučaju prijenosa u iznosu većem od 1000,00 eura u jednoj transakciji ili u povezanim transakcijama (članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne provjeri točnost informacija o primatelju u korist kojega je isplatu novčanih sredstava obavio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 7. stavak 4. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako ne uvede postupke za utvrđivanje treba li obaviti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojemu nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera te ako, u slučaju u kojemu informacije nisu priložene ili su nepotpune ili slova i znakovi u poruci ne odgovaraju pravilima sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire, ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija prije ili nakon što odobri račun primatelja ili mu novčana sredstva stavi na raspolaganje (članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne odluči o radnjama koje će poduzeti prema pružatelju platnih usluga koji nastavi s nedostavljanjem potrebnih informacija o platitelju ili primatelju, ako o ponovljenim propustima i poduzetim radnjama ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako ne razmotri, imajući u vidu informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune, jesu li prijenos ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 8. stavak 2. i članak 9. Uredbe (EU) 2015/847).
7. ako ne uvede djelotvorne postupke, uključujući, gdje je primjereno, ex post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, za otkrivanje nedostaju li o platitelju i primatelju informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Europskoj uniji, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije odnosno informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 u odnosu na prijenos putem skupne datoteke za prijenose putem skupnih datoteka pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije (članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posrednički pružatelj platnih usluga:
1. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava ili ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
2. ako ne osigura da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju čuvaju uz prijenos sredstava (članak 10. Uredbe (EU) 2015/847)
3. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije (članak 11. Uredbe (EU) 2015/847)
4. ako ne uspostavi djelotvorne postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojem nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju te za poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
5. ako u slučaju u kojemu otkrije da informacije nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija o platitelju i primatelju, prije ili poslije prijenosa novčanih sredstava (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)
6. ako ne poduzme korake, poput slanja upozorenja i postavljanja rokova, prema pružatelju koji opetovano ne pruža zahtijevane informacije o platitelju ili primatelju, ako o tom nepružanju i poduzetim koracima ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune ne uzme u obzir kao čimbenik u prosuđivanju jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 12. stavak 2. i članak 13. Uredbe (EU) 2015/847).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, pružatelju platnih usluga može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantan ukupan godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Članak 153.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi naplatu ili obavi plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj odnosno ako primi naplatu ili obavi plaćanje u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj (članak 55. stavci 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima propisanima člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona o svome stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima (članak 33. stavak 1.).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 1. i članak 32. stavak 8.).
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(8) Za najteže prekršaje iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 8. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(10) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima iz članka 33. stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. točkom a) ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).
(12) Za najteže prekršaje iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.
(15) Za najteže prekršaje iz stavka 13. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 750.000,00 kuna.
(16) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 15. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(17) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).
(18) Za najteže prekršaje iz stavka 17. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 100.000,00 kuna.
(19) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ako pristupa podatcima iz Registra stvarnih vlasnika suprotno namjeni propisanoj člankom 34. stavkom 3. ovoga Zakona.
(20) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(21) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).
(22) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 21. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(23) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta pravodobno ne učini dostupnim podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona (članak 33. stavci 6. i 7.).
Članak 153.a
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako:
1. ne imenuje središnju kontaktnu točku u propisanome roku (članak 65. stavak 1.)
2. na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 2.)
3. za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemnu podružnicu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 4.)
4. o imenovanju središnje kontaktne točke ne obavijesti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u propisanome roku te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja ne dostavi podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 6.)
5. ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako:
1. ne obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.)
2. ne obavijesti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 1.)
3. na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 2.)
4. ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 7. točka 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 7. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 7. točka 4.).
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Za najteže prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim finjskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.
(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija