Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
b.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 102/15. - u daljnjem tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 01. studenoga 2015. godine.
Zakon regulira:
-uvjete za dobivanje rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, što dovodi do profiliranja neprofitnih pravnih osoba koje se prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći kontinuirano bave;
-nadzor provedbe trogodišnjeg programa rada i mogućnost ukidanja rješenja o odobrenju za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći;
-prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći radi ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti;
-uvjete za dobivanje rješenja kojim se odobrava organiziranje humanitarne akcije, kontrolu provođenja akcija i raspolaganja prikupljenim sredstvima, te razvrstavanje humanitarnih akcija s obzirom na svrhu njihova organiziranja;
-obvezu organizatora humanitarne akcije na dostavu izvješća nadležnom uredu državne uprave nakon svake provedene akcije;
-upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnoj akciji;
-način povrata nenamjenski utrošenih sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji te ulogu nadležnog državnog odvjetništva u postupcima koji se pred nadležnim tijelima vode radi povrata nenamjenski utrošenih sredstava;
-stjecanje prava na korištenje logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno korištenje logotipa humanitarne akcije, kao zaštićenog znaka koji služi za prepoznavanje organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, odnosno prepoznavanje humanitarne akcije koja je organizirana u skladu sa Zakonom;
-način prikupljanja humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja, te prikupljanje humanitarne pomoći na javnim mjestima, postavljanjem kutija/štandova;
-inspekcijski i upravni nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći;
-način vođenja evidencije i dostavljanja izvješća o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći, te njihovu dostupnost javnosti na mrežnim stranicama nadležnih ureda, odnosno ministarstva nadležnog za socijalnu skrb;
-dodjelu Državne nagrade za humanitarni rad, te druga pitanja od značaja za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Zakonom je propisano da su svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u nadležnosti ureda državne uprave u jedinici regionalne (područne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, mjesno nadležnih prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći.
Krajem 2019. godini donesen je Zakon o izmjenama Zakona o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 98/19), koji je stupio je na snagu 01. siječnja 2020. godine.
Naime, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19) bilo je potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave. S obzirom da su spomenutim Zakonom poslovi ureda državne uprave povjereni županijama bilo je potrebno izmijeniti postojeći Zakon o humanitarnoj pomoći u dijelu u kojem su propisane nadležnosti ureda državne uprave u obavljanju postupaka vezanih uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Tako je, u navedenim izmjenama Zakona, definirano i nadležno upravno tijelo, kao upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
S obzirom da je područje humanitarne pomoći osjetljivo i često se nalazi pred izazovima koji traže brza i jednostavna rješenja kao bi se, u određenim situacijama, izazvanim nekom krizom, nesrećom ili katastrofom (primjerice: potres koji je pogodio Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju u mjesecu prosincu 2020. godine, poplave u raznim dijelovima zemlje i sl.)zaštitio i spasio što veći broj žrtava, odnosno kako bi se kroz različite humanitarne aktivnosti pomoglo određenim pojedincima ili socijalno osjetljivim skupinama, a što trenutno važećim Zakonom nije moguće postići, jer u pojedinim dijelovima otežava provedbu određenih inicijativa u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Također, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kao tijelo nadležno za nadzor nad humanitarnom pomoći i provedbom Zakona o humanitarnoj pomoći, te zaduženo za vođenje evidencije neprofitnih pravnih osoba za područje Republike Hrvatske kojima je izdano rješenje o odobrenju stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći i evidencije izdanih rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarne akcije, utvrdilo je koji dijelovi Zakona u primjeni izazivaju najviše nejasnoća i/ili poteškoća te je potrebno iste izmijeniti u skladu s dosadašnjim tumačenjima Ministarstva.
Stoga je Izmjenama i dopunama Zakona potrebito urediti uvjete koje moraju ispuniti organizatori humanitarnih akcija (stalni prikupljači humanitarne pomoći, neprofitne i profitne pravne osobe, te fizičke osobe) vezano za prijavljivanje same akcije, odnosno podnošenje Zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije i potrebu otvaranja računa za humanitarnu akciju, ovisno o vrsti prikupljanja humanitarne pomoći, kao i trajanje same akcije. Naime, trenutno važeći Zakon ne prepoznaje potrebu trajanja humanitarne akcije duže od 90 dana, u izvanrednim okolnostima, uslijed ugroženosti života i zdravlja ljudi, kao ni uvjete za otvaranje računa za humanitarnu akciju ovisno o tome da li se u humanitarnoj akciji prikupljaju materijalna dobra i/ili financijska sredstva, a što organizatorima humanitarnih akcija stvara nepotrebna ograničenja u humanitarnom djelovanju, demotivira ih u radu i stvara dodatne troškove. Također je potrebno istaknuti da organizatori humanitarnih akcija ukazuju na potrebu jasnijeg uređenja raspolaganjem, odnosno dodjelom humanitarne pomoći korisnicima nakon završetka humanitarne akcije, ili iznimno za vrijeme trajanja akcije ako se za tim ukaže potreba, što u praksi posebice dolazi do izražaja u vertikalno strukturiranim sustavima povezanih organizacija/udruga (npr. Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici).
Isto tako, potrebno je istaknuti da nadležna upravna tijela u županijama, sve češće, ističu teškoće vezano za dostavljanje izvješća o provedenim humanitarnim akcijama. Riječ je akcijama koje su završene, za koje su organizatori dostavili redovita izvješća, ali ne i konačna, jer na njihovim računima postoje znatna neutrošena sredstva i planirana su za određene namjene, odnosno potrebe korisnika, u dužem vremenskom razdoblju. Stoga bi se izmjenama i dopunama Zakona omogućilo organizatorima humanitarnih akcija češće izvještavanje o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na sadržaj prikupljanja humanitarne pomoći, bez obzira da li su se u humanitarnoj akciji prikupljala materijalna dobra i/ili financijska sredstva. Ujedno, intenzivnije izvještavanje u navedenim situacijama, omogućilo bi nadležnim upravnim tijelima uvid u status određenih humanitarnih akcija i cjelovitije praćenje stanja prikupljene i pružene humanitarne pomoći na području njihove mjesne nadležnosti.
Također je potrebno istaknuti da je važeći Zakon regulirao i upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama na način da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstava koja preostanu na računu za humanitarnu akciju, nakon što je potreba korisnika prestala ili je podmirena, zadržati na računu i uplatiti ih na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste (npr. liječenje djece), sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela koje je pribavilo potrebite podatke o sljedećoj odobrenoj humanitarnoj akciji od ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi koje vodi jedinstvenu evidenciju odobrenih humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Zakonom je omogućena iznimka kojom Ministarstvo može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da neutrošena sredstva uplati na račun određene odobrene humanitarne akcije ako je to potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi, ukoliko u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste. Kako bi se u iznimnim situacijama pravovremeno reagiralo, bez dodatnih administrativnih procedura, izmjenama i dopunama Zakona kvalitetnije će se urediti nadležnost ovog Ministarstva za postupanje s neutrošenim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama te njihovim usmjeravanjem u korist odobrenih humanitarnih akcija čija je svrha zaštitu života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja o opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.).
Ujedno, Izmjenama i dopunama Zakona uredit će se i inovirati uvjeti koje moraju ispuniti neprofitne pravne osobe i zaklade registrirane u Republici Hrvatskoj da bi stekle status tzv. stalnih prikupljača humanitarne pomoći, odnosno kako bi od strane nadležnog upravnog tijela u županiji mogle ishoditi rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Važeći Zakon je propisao uvjete za dobivanje spomenutog rješenja i poseban naglasak stavio na program rada neprofitne pravne osobe za razdoblje tri godine, počevši od dana podnošenja Zahtjeva za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, te nadzor njegove provedbe, a s tim u vezi i mogućnost ukidanja rješenja, onim organizatorima prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći koji ne provode svoj program, odnosno nisu aktivni u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. S obzirom na potrebu dodatnog profiliranja organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, kao i potrebu praćenja trendova u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći uvjetovanih nizom nepredvidivih situacija i pojavnosti kojima smo kao društvo izloženi, te intenzivniji nadzor nad provedbom programa humanitarnog rada, potrebno je spomenuti program vezati za razdoblje od godinu dana.
Nadalje, važećim Zakonom propisane su obveze vođenja evidencija i izvješća o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći, za ovo Ministarstvo i za nadležna upravna tijela. Vođenje spomenutih evidencija propisano je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije humanitarne pomoći („Narodne novine“, br. 16/20), te je utvrđena obveza vođenja evidencija u elektroničkom obliku, u računalnom programu u vlasništvu Ministarstva (aplikacija „Humanitarna pomoć“), koja je stupila na snagu 01. travnja 2020. godine. Stoga će se Izmjenama i dopunama Zakona definirati obveza vođenja propisanih evidencija u elektroničkom obliku, što će za nadležna upravna tijela u županijama biti ekonomičniji i kvalitetniji postupak, glede prestanka njihove obveze vođenja evidencije pravnih osoba na području njihove nadležnosti kojima je izdano rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno evidencije rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarnih akcija, u fizičkom obliku, te njihovom ažuriranju i mjesečnom izvještavanju ovom Ministarstvu.
Ujedno, uvažavajući odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.) izmijenit će i odredbe Zakona o humanitarnoj pomoći, u dijelu koji se odnosi na prekršajne odredbe, kako bi se propisani novčani iznosi u kunama zamijenili eurom, a sve u cilju prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izmjenama i dopunama Zakona olakšat će se primjena Zakona organizatorima prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći,  e će se cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Prema evidenciji Ministarstva, od stupanja na snagu Zakona o humanitarnoj pomoći - 1. studenoga 2015. godine do 7. rujna 2022. godine, nadležna upravna tijela u županijama odnosno Gradu Zagrebu, izdala su ukupno 2.248 rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj, od čega su 54 rješenja izdana u 2015. godini, 310 rješenja u 2016. godini, 361 rješenje u 2017. godini, 402 rješenja u 2018. godini, 423 rješenja u 2019. godini, 253 rješenja u 2020. godini, 332 rješenja u 2021. godini, te 113 rješenja u 2022. godini. Važno je istaknuti da je u navedenom razdoblju čak 2.024 ili 90,03% rješenja izdano neprofitnim i profitnim pravnim osobama, dok je 224 ili 9,96 % rješenja izdano fizičkim osobama.
Humanitarna akcija je, sukladno trenutnom zakonskom rješenju, definirana kao vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu, te je određeno njezino trajanje koje ne može biti duže od devedeset dana, a organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradu Zagrebu, dostaviti izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od trideset dana od dana završetka humanitarne akcije, te konačno izvješće u roku od petnaest dana nakon posljednje transakcije povezane s provedenom humanitarnom akcijom.
U gore spomenutom razdoblju, prema evidenciji Ministarstva, nadležna upravna tijela u županijama odnosno Gradu Zagrebu, izdala su neprofitnim pravnim osobama ukupno 217 rješenja kojima se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, čime su stekli status stalnog prikupljača humanitarne pomoći. Najveći broj izdanih rješenja ima Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (općinska, gradska i županijska društva), njih 115, dok je 15 rješenja izdano Hrvatskom Caritasu, odnosno nadbiskupijskim, biskupijskim i župnim Caritasima, različitim zakladama izdano je 17 rješenja, a vjerskim zajednicama i drugim neprofitnim pravnim osobama izdano je ukupno 70 rješenja.
Stalni prikupljači humanitarne pomoći obvezni su voditi evidenciju o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te dostavljati izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći nadležnom upravnom tijelu jednom godišnje do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, te uživa određene carinske i porezne olakšice propisane predmetnim Zakonom. Ujedno, stalni prikupljači humanitarne pomoći mogu organizirati i humanitarne akcije, odnosno za svaku humanitarnu akciju moraju pribaviti rješenje nadležnog upravnog tijela, ali pritom nisu dužni ponovno dokazivati okolnosti koje su već dokazali u postupku izdavanja rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (nekažnjavanje, nepostojanje poreznog duga, okolnost da se protiv pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak), već je dužan dokazati da ima razrađen plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći i otvoren račun za humanitarnu akciju, što ih stavlja u povlašteni položaj glede dokazivanja postojanja uvjeta za organiziranje humanitarne akcije.
Prema podacima nadležnih upravnih tijela županije odnosno Grada Zagreba, od stupanja na snagu Zakona o humanitarnoj pomoći - 01. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2021. godine, vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj iznosila je 1.362.982.753,17 kn, dok je vrijednost ukupno pružene humanitarne pomoći iznosila
1.202.743.452,33 kn. U navedenom razdoblju, humanitarna pomoć je dodijeljena 4.399.828 korisnika.
c.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj izmjena i dopuna Zakona jest njegovo usklađivanje sa trenutnim stanjem na području prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, te uklanjanje postojećih prepreka/nejasnoća vezanih uz primjenu trenutno važećeg Zakona.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da će se novim normativnim okvirom osigurati povoljnije okruženje za daljnji razvoj i promociju humanitarne pomoći.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda, odnosno promjena, moguće je procijeniti nakon dvije godine od donošenja Zakona, kada se mogu prikupiti podaci od nadležnih upravnih tijela u županiji odnosno Gradu Zagrebu, u čijoj su nadležnosti svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, te informacije od strane organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći (profitne i neprofitne pravne osobe, te fizičke osobe) o učinku novog normativnog okvira na organizaciju prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći.
d.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o humanitarnoj pomoći
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići navedeni ishod.
Obrazloženje:
e.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Izmjena i dopuna Zakona nema izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Izmjena i dopuna Zakona nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Izmjena i dopuna Zakona može utjecati na veću socijalnu uključenost svih društvenih skupina, a kroz povećanje pružene financijske humanitarne pomoći povećava se dostupnost i opseg usluga u brojnim resorima, poglavito u resoru socijalne i zdravstvene skrbi.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedeni adresati mogu biti u ulozi organizatora prikupljanja humanitarne pomoći, ali i korisnici humanitarne pomoći.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Izmjena i dopuna Zakona neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada, s obzirom da se predmet uređenja istog ne odnosi na navedenu problematiku.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Izmjena i dopuna Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša, s obzirom da se predmet uređenja istog ne odnosi na navedenu problematiku.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Izmjena i dopuna Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava, s obzirom da se predmet uređenja istog ne odnosi na navedenu problematiku.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
f.Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predloženom normativnom inicijativom ne uređuju se administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih i srednjih poduzetnika, kao ni njihove naknade i davanja, niti se uređuje područje tržišnog natjecanja.
g.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
i.PRILOZI
9.
PRILOZI
j.POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum: 08. rujna 2022.
k.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
a. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga susta, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o humanitarnoj pomoći
1.3.
Datum:
08. rujna 2022.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za obitelj i socijalnu politiku
Sektor za razvoj socijalnih politika
Služba za prevenciju siromaštva i socijalne isključenosti, humanitarnu pomoć i volonterstvo
Milena Koren, načelnica Sektora
kontakt tel: 01 555 7355
Katica Lažeta, voditeljica Službe
kontakt tel: 01 555 7046
katica.lazeta@mrosp.hr
Mirjana Znaor
Kontakt tel: 01 555 7095
mirjana.znaor@mrosp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
b. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 102/15. - u daljnjem tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 01. studenoga 2015. godine.
Zakon regulira:
- uvjete za dobivanje rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, što dovodi do profiliranja neprofitnih pravnih osoba koje se prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći kontinuirano bave;
- nadzor provedbe trogodišnjeg programa rada i mogućnost ukidanja rješenja o odobrenju za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći;
- prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći radi ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti;
- uvjete za dobivanje rješenja kojim se odobrava organiziranje humanitarne akcije, kontrolu provođenja akcija i raspolaganja prikupljenim sredstvima, te razvrstavanje humanitarnih akcija s obzirom na svrhu njihova organiziranja;
- obvezu organizatora humanitarne akcije na dostavu izvješća nadležnom uredu državne uprave nakon svake provedene akcije;
- upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnoj akciji;
- način povrata nenamjenski utrošenih sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji te ulogu nadležnog državnog odvjetništva u postupcima koji se pred nadležnim tijelima vode radi povrata nenamjenski utrošenih sredstava;
- stjecanje prava na korištenje logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno korištenje logotipa humanitarne akcije, kao zaštićenog znaka koji služi za prepoznavanje organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, odnosno prepoznavanje humanitarne akcije koja je organizirana u skladu sa Zakonom;
- način prikupljanja humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja, te prikupljanje humanitarne pomoći na javnim mjestima, postavljanjem kutija/štandova;
- inspekcijski i upravni nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći;
- način vođenja evidencije i dostavljanja izvješća o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći, te njihovu dostupnost javnosti na mrežnim stranicama nadležnih ureda, odnosno ministarstva nadležnog za socijalnu skrb;
- dodjelu Državne nagrade za humanitarni rad, te druga pitanja od značaja za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Zakonom je propisano da su svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u nadležnosti ureda državne uprave u jedinici regionalne (područne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, mjesno nadležnih prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći.
Krajem 2019. godini donesen je Zakon o izmjenama Zakona o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 98/19), koji je stupio je na snagu 01. siječnja 2020. godine.
Naime, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19) bilo je potrebno uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave. S obzirom da su spomenutim Zakonom poslovi ureda državne uprave povjereni županijama bilo je potrebno izmijeniti postojeći Zakon o humanitarnoj pomoći u dijelu u kojem su propisane nadležnosti ureda državne uprave u obavljanju postupaka vezanih uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Tako je, u navedenim izmjenama Zakona, definirano i nadležno upravno tijelo, kao upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
S obzirom da je područje humanitarne pomoći osjetljivo i često se nalazi pred izazovima koji traže brza i jednostavna rješenja kao bi se, u određenim situacijama, izazvanim nekom krizom, nesrećom ili katastrofom (primjerice: potres koji je pogodio Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju u mjesecu prosincu 2020. godine, poplave u raznim dijelovima zemlje i sl.) zaštitio i spasio što veći broj žrtava, odnosno kako bi se kroz različite humanitarne aktivnosti pomoglo određenim pojedincima ili socijalno osjetljivim skupinama, a što trenutno važećim Zakonom nije moguće postići, jer u pojedinim dijelovima otežava provedbu određenih inicijativa u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Također, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kao tijelo nadležno za nadzor nad humanitarnom pomoći i provedbom Zakona o humanitarnoj pomoći, te zaduženo za vođenje evidencije neprofitnih pravnih osoba za područje Republike Hrvatske kojima je izdano rješenje o odobrenju stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći i evidencije izdanih rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarne akcije, utvrdilo je koji dijelovi Zakona u primjeni izazivaju najviše nejasnoća i/ili poteškoća te je potrebno iste izmijeniti u skladu s dosadašnjim tumačenjima Ministarstva.
Stoga je Izmjenama i dopunama Zakona potrebito urediti uvjete koje moraju ispuniti organizatori humanitarnih akcija (stalni prikupljači humanitarne pomoći, neprofitne i profitne pravne osobe, te fizičke osobe) vezano za prijavljivanje same akcije, odnosno podnošenje Zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije i potrebu otvaranja računa za humanitarnu akciju, ovisno o vrsti prikupljanja humanitarne pomoći, kao i trajanje same akcije. Naime, trenutno važeći Zakon ne prepoznaje potrebu trajanja humanitarne akcije duže od 90 dana, u izvanrednim okolnostima, uslijed ugroženosti života i zdravlja ljudi, kao ni uvjete za otvaranje računa za humanitarnu akciju ovisno o tome da li se u humanitarnoj akciji prikupljaju materijalna dobra i/ili financijska sredstva, a što organizatorima humanitarnih akcija stvara nepotrebna ograničenja u humanitarnom djelovanju, demotivira ih u radu i stvara dodatne troškove. Također je potrebno istaknuti da organizatori humanitarnih akcija ukazuju na potrebu jasnijeg uređenja raspolaganjem, odnosno dodjelom humanitarne pomoći korisnicima nakon završetka humanitarne akcije, ili iznimno za vrijeme trajanja akcije ako se za tim ukaže potreba, što u praksi posebice dolazi do izražaja u vertikalno strukturiranim sustavima povezanih organizacija/udruga (npr. Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici).
Isto tako, potrebno je istaknuti da nadležna upravna tijela u županijama, sve češće, ističu teškoće vezano za dostavljanje izvješća o provedenim humanitarnim akcijama. Riječ je akcijama koje su završene, za koje su organizatori dostavili redovita izvješća, ali ne i konačna, jer na njihovim računima postoje znatna neutrošena sredstva i planirana su za određene namjene, odnosno potrebe korisnika, u dužem vremenskom razdoblju. Stoga bi se izmjenama i dopunama Zakona omogućilo organizatorima humanitarnih akcija češće izvještavanje o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na sadržaj prikupljanja humanitarne pomoći, bez obzira da li su se u humanitarnoj akciji prikupljala materijalna dobra i/ili financijska sredstva. Ujedno, intenzivnije izvještavanje u navedenim situacijama, omogućilo bi nadležnim upravnim tijelima uvid u status određenih humanitarnih akcija i cjelovitije praćenje stanja prikupljene i pružene humanitarne pomoći na području njihove mjesne nadležnosti.
Također je potrebno istaknuti da je važeći Zakon regulirao i upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama na način da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstava koja preostanu na računu za humanitarnu akciju, nakon što je potreba korisnika prestala ili je podmirena, zadržati na računu i uplatiti ih na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste (npr. liječenje djece), sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela koje je pribavilo potrebite podatke o sljedećoj odobrenoj humanitarnoj akciji od ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi koje vodi jedinstvenu evidenciju odobrenih humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Zakonom je omogućena iznimka kojom Ministarstvo može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da neutrošena sredstva uplati na račun određene odobrene humanitarne akcije ako je to potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi, ukoliko u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste. Kako bi se u iznimnim situacijama pravovremeno reagiralo, bez dodatnih administrativnih procedura, izmjenama i dopunama Zakona kvalitetnije će se urediti nadležnost ovog Ministarstva za postupanje s neutrošenim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama te njihovim usmjeravanjem u korist odobrenih humanitarnih akcija čija je svrha zaštitu života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja o opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.).
Ujedno, Izmjenama i dopunama Zakona uredit će se i inovirati uvjeti koje moraju ispuniti neprofitne pravne osobe i zaklade registrirane u Republici Hrvatskoj da bi stekle status tzv. stalnih prikupljača humanitarne pomoći, odnosno kako bi od strane nadležnog upravnog tijela u županiji mogle ishoditi rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Važeći Zakon je propisao uvjete za dobivanje spomenutog rješenja i poseban naglasak stavio na program rada neprofitne pravne osobe za razdoblje tri godine, počevši od dana podnošenja Zahtjeva za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, te nadzor njegove provedbe, a s tim u vezi i mogućnost ukidanja rješenja, onim organizatorima prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći koji ne provode svoj program, odnosno nisu aktivni u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. S obzirom na potrebu dodatnog profiliranja organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, kao i potrebu praćenja trendova u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći uvjetovanih nizom nepredvidivih situacija i pojavnosti kojima smo kao društvo izloženi, te intenzivniji nadzor nad provedbom programa humanitarnog rada, potrebno je spomenuti program vezati za razdoblje od godinu dana.
Nadalje, važećim Zakonom propisane su obveze vođenja evidencija i izvješća o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći, za ovo Ministarstvo i za nadležna upravna tijela. V ođenje spomenutih evidencija propisano je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije humanitarne pomoći („Narodne novine“, br. 16/20), te je utvrđena obveza vođenja evidencija u elektroničkom obliku, u računalnom programu u vlasništvu Ministarstva (aplikacija „Humanitarna pomoć“), koja je stupila na snagu 01. travnja 2020. godine. Stoga će se Izmjenama i dopunama Zakona definirati obveza vođenja propisanih evidencija u elektroničkom obliku, što će za nadležna upravna tijela u županijama biti ekonomičniji i kvalitetniji postupak, glede prestanka njihove obveze vođenja evidencije pravnih osoba na području njihove nadležnosti kojima je izdano rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno evidencije rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarnih akcija, u fizičkom obliku, te njihovom ažuriranju i mjesečnom izvještavanju ovom Ministarstvu.
Ujedno, uvažavajući odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.) izmijenit će i odredbe Zakona o humanitarnoj pomoći, u dijelu koji se odnosi na prekršajne odredbe, kako bi se propisani novčani iznosi u kunama zamijenili eurom, a sve u cilju prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izmjenama i dopunama Zakona olakšat će se primjena Zakona organizatorima prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći,  e će se cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Prema evidenciji Ministarstva, od stupanja na snagu Zakona o humanitarnoj pomoći - 1. studenoga 2015. godine do 7. rujna 2022. godine, nadležna upravna tijela u županijama odnosno Gradu Zagrebu, izdala su ukupno 2.248 rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj, od čega su 54 rješenja izdana u 2015. godini, 310 rješenja u 2016. godini, 361 rješenje u 2017. godini, 402 rješenja u 2018. godini, 423 rješenja u 2019. godini, 253 rješenja u 2020. godini, 332 rješenja u 2021. godini, te 113 rješenja u 2022. godini. Važno je istaknuti da je u navedenom razdoblju čak 2.024 ili 90,03% rješenja izdano neprofitnim i profitnim pravnim osobama, dok je 224 ili 9,96 % rješenja izdano fizičkim osobama.
Humanitarna akcija je, sukladno trenutnom zakonskom rješenju, definirana kao vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu, te je određeno njezino trajanje koje ne može biti duže od devedeset dana, a organizator humanitarne akcije dužan je n adležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradu Zagrebu, d ostaviti izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od trideset dana od dana završetka humanitarne akcije, te konačno izvješće u roku od petnaest dana nakon posljednje transakcije povezane s provedenom humanitarnom akcijom.
U gore spomenutom razdoblju, prema evidenciji Ministarstva, nadležna upravna tijela u županijama odnosno Gradu Zagrebu, izdala su neprofitnim pravnim osobama ukupno 217 rješenja kojima se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, čime su stekli status stalnog prikupljača humanitarne pomoći. Najveći broj izdanih rješenja ima Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici ( općinska, gradska i županijska društva), njih 115, dok je 15 rješenja izdano Hrvatskom Caritasu, odnosno nadbiskupijskim, biskupijskim i župnim Caritasima, različitim zakladama izdano je 17 rješenja, a vjerskim zajednicama i drugim neprofitnim pravnim osobama izdano je ukupno 70 rješenja.
Stalni prikupljači humanitarne pomoći obvezni su voditi evidenciju o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te dostavljati izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći nadležnom upravnom tijelu jednom godišnje do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, te uživa određene carinske i porezne olakšice propisane predmetnim Zakonom. Ujedno, stalni prikupljači humanitarne pomoći mogu organizirati i humanitarne akcije, odnosno za svaku humanitarnu akciju moraju pribaviti rješenje nadležnog upravnog tijela, ali pritom nisu dužni ponovno dokazivati okolnosti koje su već dokazali u postupku izdavanja rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (nekažnjavanje, nepostojanje poreznog duga, okolnost da se protiv pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak) , već je dužan dokazati da ima razrađen plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći i otvoren račun za humanitarnu akciju, što ih stavlja u povlašteni položaj glede dokazivanja postojanja uvjeta za organiziranje humanitarne akcije.
Prema podacima nadležnih upravnih tijela županije odnosno Grada Zagreba, od stupanja na snagu Zakona o humanitarnoj pomoći - 01. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2021. godine, vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj iznosila je 1.362.982.753,17 kn, dok je vrijednost ukupno pružene humanitarne pomoći iznosila
1.202.743.452,33 kn. U navedenom razdoblju, humanitarna pomoć je dodijeljena 4.399.828 korisnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
c. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj izmjena i dopuna Zakona jest njegovo usklađivanje sa trenutnim stanjem na području prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, te uklanjanje postojećih prepreka/nejasnoća vezanih uz primjenu trenutno važećeg Zakona.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da će se novim normativnim okvirom osigurati povoljnije okruženje za daljnji razvoj i promociju humanitarne pomoći.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda, odnosno promjena, moguće je procijeniti nakon dvije godine od donošenja Zakona, kada se mogu prikupiti podaci od nadležnih upravnih tijela u županiji odnosno Gradu Zagrebu, u čijoj su nadležnosti svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, te informacije od strane organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći (profitne i neprofitne pravne osobe, te fizičke osobe) o učinku novog normativnog okvira na organizaciju prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
d. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o humanitarnoj pomoći
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići navedeni ishod.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
e. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Izmjena i dopuna Zakona nema izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Izmjena i dopuna Zakona nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Izmjena i dopuna Zakona može utjecati na veću socijalnu uključenost svih društvenih skupina, a kroz povećanje pružene financijske humanitarne pomoći povećava se dostupnost i opseg usluga u brojnim resorima, poglavito u resoru socijalne i zdravstvene skrbi.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedeni adresati mogu biti u ulozi organizatora prikupljanja humanitarne pomoći, ali i korisnici humanitarne pomoći.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Izmjena i dopuna Zakona neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada, s obzirom da se predmet uređenja istog ne odnosi na navedenu problematiku.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Izmjena i dopuna Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša, s obzirom da se predmet uređenja istog ne odnosi na navedenu problematiku.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Izmjena i dopuna Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava, s obzirom da se predmet uređenja istog ne odnosi na navedenu problematiku.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
f. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Predloženom normativnom inicijativom ne uređuju se administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih i srednjih poduzetnika, kao ni njihove naknade i davanja, niti se uređuje područje tržišnog natjecanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
g. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
h. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
i. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
j. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum: 08. rujna 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
k. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike