I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

U okviru cjelovite mirovinske reforme koja je provedena krajem 2018. godine, interveniralo se i u kapitalizirani mirovinski sustav. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 115/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine unaprijeđen je sustav individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) u cilju postizanja veće financijske sigurnosti u starosti i povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te većeg uključivanja osiguranika u dobrovoljne mirovinske fondove. Prije reforme, u prosincu 2018. godine u dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 345.538 osiguranika.

Administrativnim rasterećenjem III. mirovinskog stupa motiviralo se građane da se u što većem broju uključe u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Ukinuta je ulazna naknada, limitirana je naknada za upravljanje koja do tada nije bila ograničena, a za izlaznu naknadu je predviđeno kako se ista plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo te je njezin iznos ograničen na maksimalno 2,5%. Proširena je i mogućnost ulaganja mirovinskog društva u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči i javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica.

Na dan 30. lipnja 2022. godine u dobrovoljnim mirovinskim fondovima nalazilo se 409.852 članova. U otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima nalazilo se 363.263 člana, a u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 46.589 članova te je vidljiv trend porasta broja novih članova.

Ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova, na dan 30. lipnja 2022. godine iznosila je 7,53 milijardi kuna. Iako tijekom svih godina imovina na osobnim računima članova dobrovoljnih mirovinskih fondova raste, dijelom zbog uplaćenih doprinosa članova, a dijelom zbog prosječnih prinosa na uložena sredstva i državnih poticaja na doprinose, tijekom 2022. godine imovina je zbog utjecaja rata u Ukrajini smanjena za 278 milijuna kuna te su ostvareni negativni prinosi.

Od početka poslovanja 2002. godine do danas, prosječni godišnji prinos svih otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosi 5,04%, dok je prinos zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u prosjeku bio 4,42%.

Na dan 30. lipnja 2022. godine u strukturi ulaganja otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova većinski dio činili su dugoročni dužnički vrijednosni papiri, što se prvenstveno odnosi na ulaganja u domaće državne obveznice (46,27%). Pored toga, zamjetan se iznos ulaganja u ukupnoj imovini otvorenih mirovinskih fondova odnosio na domaće i inozemne dionice te UCITS i OIF s javnom ponudom (34,78%), od čega su prevladavala ulaganja u izdavatelje dionica iz Republike Hrvatske (17,98%).

Navedenom mirovinskom reformom sustav kapitalizirane štednje (III. stup) je unaprijeđen, međutim potrebno ga je daljnje jačati. Mogućnost ulaganja i dalje nije dovoljno široka, što ograničava mogućnosti povećanja imovine i prinosa. Također, iako se broj članova povećao u odnosu na raniji period i dalje je nedostatan broj osiguranika uključen u dobrovoljne mirovinske fondove. Slijedom navedenoga, nužno je daljnje unaprjeđenje sustava. Na taj način otvara se mogućnost povećanja broja članova III. mirovinskog stupa, povećanje njihove imovine na osobnim računima i prinosa na uložena sredstva te veće iznose mirovina članova fondova.

Višegodišnje globalno okruženje niskih kamatnih stopa s obzirom na iznimno ekspanzivne monetarne uvjete odrazilo se na smanjenje profitabilnosti svih segmenata financijskog sustava, pa tako i mirovinskih fondova. Realiziranje prinosa na prosječnim razinama zabilježenima prethodnih godina bez izmjene ulagačkih portfelja teško će biti ostvarivo i u budućnosti. Naime, s obzirom na očekivano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj premija za rizik zemlje očekivano bi se trebala smanjiti ispod razina na kojima je bila u prethodnom desetogodišnjem periodu. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamatnih stopa zbog inflacijom uvjetovane normalizacije globalnih monetarnih politika, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili bitno niži nego u prošlosti, a realni u srednjem roku moguće čak i negativni.

Osim za moguće osiguranje boljih profitabilnih mogućnosti, proširenje investicijskih opcija mirovinskih fondova može doprinijeti i većoj diverzifikaciji rizika ulaganja. Predložene zakonske izmjene u dijelu mogućnosti i ograničenja ulaganja mirovinskih fondova tako bi trebale doprinijeti divezifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti bolje profitabilne mogućnosti ulaganja.

Prilagodbe naknade za izlaz iz fonda bi trebale povećati atraktivnost domaćih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Radi potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute, predlaže se novčane iznose izražene u kunama zamijeniti novčanim iznosima izraženim u eurima, a na način propisan Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/2022 - u daljnjem tekstu: Zakon o uvođenju eura). Također se određuje obveza Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga  (u daljnjem tekstu: Agencija) da u roku od tri mjeseca od njegova stupanja na snagu, uskladi relevantne podzakonske propise.

U skladu sa Zakonom o uvođenju eura, u razdoblju do objave uredbe Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, iznosi izraženi u kunama preračunavaju se u iznose izražene u eurima uz primjenu središnjeg pariteta hrvatske kune koji je utvrđen pri ulasku Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu, a u odnosu na odredbe sa iznosima temeljnog kapitala u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iznos se zaokružuje na najbliži cent. Primjenjuje se tečaj 1 euro iznosi 7,53450 kuna.

Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14., 29/18. i 115/18. – u daljnjem tekstu Zakon) sadrži odredbe u kojima su propisani novčani iznosi u kunama, a odnose se na temeljni kapital mirovinskog društva, ulaganje sredstava mirovinskog društva, privremenu isplatu mirovine putem mirovinskog društva, državna poticajna sredstva za članove fonda te dozvoljena ulaganja fonda. Novčane iznose u kunama također sadrže prekršajne odredbe u kojima su propisane sankcije za pravne i fizičke osobe za kršenje odredbi toga Zakona.

Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Prijedlogom zakona uređuju se sljedeća pitanja:

-Daljnja liberalizacija ulaganja mirovinskih društava dodavanjem mogućnosti ulaganja u nove oblike imovine kao što su neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama (tzv. premium hipotekarne obveznice) i nekretnine. Propisana su ograničenja ulaganja za nove vrste imovine te je povećano ograničenje ulaganja imovine u alternativne investicijske fondove s 15% na 20% neto vrijednosti imovine fonda, a kako bi se omogućila veća diverzifikacija portfelja i izloženost alternativnim klasama imovine, te osigurala mogućnost za ostvarivanjem viših prinosa.

-Uvođenje nove ovlasti za nadzorno tijelo vezane za vrednovanje imovine (vanjski procjenitelj ili revizor).

-Uvođenje dodatne fleksibilnosti kod mogućnosti kombinirane isplate mirovine putem mirovinskog društva i mirovinskog osiguravajućeg društva.

-U vezi financiranja djelatnosti mirovinskoga društva predlaže se dodatno administrativno rasterećenje u vidu smanjenje naknade za izlaz iz fonda.

-Formalizacija uloge nadzornog odbora mirovinskog društva nakon nadzora Agencije nad poslovanjem mirovinskog društva, u skladu sa usporedivim zakonima.

-Omogućavanje prijevremene isplate sredstava članu kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti člana odnosno opća nesposobnost za rad, a kao iznimka od općeg pravila prema kojem prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja član može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života.

-Uvođenje nove dužnosti i obveze depozitara dobrovoljnog mirovinskog fonda koji sada, kao i kod zakona koji uređuju investicijske fondove, mora osiguravati da se uplate na osobne račune članova mirovinskih fondova i isplate s osnove ostvarivanja prava na mirovinu obavljaju u skladu s relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima i prospektom mirovinskog fonda.

-Usklađenja potrebna radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U svrhu utvrđivanja prikladnih zakonskih izmjena u dijelu koji se odnosi na proširivanje mogućnosti ulaganja imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova, pregledani su dostupni podaci o ograničenjima ulaganja kojima mirovinski fondovi i drugi pružatelji mirovina podliježu u zemljama članicama OECD-a i IOPS-a. Takav pregled je obuhvatio sve vrste mirovinskih planova (strukovna/osobna; obvezna/dobrovoljna; definirana primanja/definirani doprinosi itd.) te su uspoređeni podaci koji se odnose na ograničenja ulaganja mirovinskih fondova i drugih pružatelja mirovina određena različitim razinama obvezujućih pravila (zakoni, uredbe, smjernice itd.). Usporedba je obuhvatila podatke koji se odnose na 32 države, uključujući i Hrvatsku, te ukupno 63 različita mirovinska plana, a obuhvaća ograničenja ulaganja stranih mirovinskih sustava u sljedećim kategorijama imovine: nekretnine, otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (u daljnem tekstu: UCITS), alternativni investicijski fondovi (u daljnjem tekstu: AIF) i vlasnički vrijednosni papiri.

Nekretnine

Hrvatski otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi s definiranim doprinosima ne smiju izravno ulagati u nekretnine, dok je kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s definiranim prinosima i mirovinskih osiguravajućih društava u dijelu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dopušteno izravno ulaganje u nekretnine u iznosu od 20% ukupne imovine koja služi za pokriće tehničkih pričuva. Maksimalna izloženost jednoj nekretnini u dijelu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dopuštena je u iznosu od 10% ukupne imovine koja služi za pokriće tehničkih pričuva. Iz podataka za analizirane sustave može se zaključiti da je kod 34 (74%) od 46 mirovinskih sustava usporedivih s hrvatskim dobrovoljnim mirovinskim fondovima dopušteno ulaganje u nekretnine, a kod 12 (26% - uključujući i hrvatske) ulaganje u nekretnine nije dopušteno. Ograničenje ulaganja u nekretnine izraženo kao ekvivalent  postotka  neto vrijednosti imovine (u daljnjem tekstu: NAV) ne postoji kod njih 17, odnosno kod 37% (dozvoljeno je ulaganje do 100% NAV-a, ali uz primjenu načela razboritosti). Kod mirovinskih sustava usporedivih s hrvatskim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, gdje je ulaganje u nekretnine dopušteno (njih 63%) i gdje postoji ograničenje ulaganja kao % NAV-a, takvo ograničenje ulaganja se kreće od 3 % do 70% NAV-a.  

U vezi ograničenja ulaganja u jednu nekretninu, kod sustava usporedivih s hrvatskim dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji dopuštaju ovaj tip ulaganja, ovakvo ograničenje postoji u 28 (61%) usporedivih mirovinska sustava, uključujući i one kod kojih ulaganje u nekretnine uopće nije dopušteno (njih 12). Kod 39% sustava tj. kod njih 18 ne postoji ograničenje ulaganja u jednu nekretninu, s time da je potrebno se voditi načelom razboritosti.

Međutim, druge države prepoznaju i druge oblike posredne izloženosti tržištu nekretnina, osim kroz AIF-ove za ulaganje u nekretnine, kao što je posredno ulaganje kroz hipotekarne obveznice, bez zahtjeva da su iste nužno uvrštene na uređeno tržište. Radi se o pokrivenim obveznicama koje mogu izdavati isključivo kreditne institucije (sa sjedištem u EU), a u čijem se skupu za pokriće nalaze stambeno-potrošački krediti osigurani hipotekama.

Osnovne karakteristike pokrivenih obveznica su:

-Radi se o dužničkim financijskim instrumentima koje izdaju kreditne institucije, a koje su osigurane na temelju odvojenog skupa imovine - „skup za pokriće“.

-Primjenjuje se mehanizam dvostruke zaštite - imatelji pokrivenih obveznica imaju izravno pravo potraživanja prema skupu za pokriće kao povlašteni vjerovnici (s pravom prvenstva, odnosno kao razlučni vjerovnici), ali su također ovlašteni potraživati isplatu od izdavatelja pokrivenih obveznica kao obični vjerovnici za bilo koje preostale iznose za koje se nisu u potpunosti namirili u likvidaciji imovine koja služi za pokriće.

-Skup za pokriće najčešće obuhvaća visokokvalitetnu imovinu, obično, ali ne isključivo, kredite osigurane nekretninama i javni dug.

-Izdavatelj je obično obvezan osigurati da je vrijednost imovine u skupu za pokriće u svakom trenutku barem jednaka vrijednosti pokrivenih obveznica te zamijeniti imovinu koja postane loša ili zbog drugih razloga ne zadovoljava relevantne kriterije prihvatljivosti

-Skup za pokriće je 'bankruptcy remote' u odnosu na izdavatelja pokrivenih obveznica (ne ulazi u njegovu stečajnu masu).

Važeći Zakon već sadrži odredbe koje omogućuju ulaganje u pokrivene obveznice, kroz čl. 156. stavak 1. točke b) i c), no trenutno je predviđeno kako se može ulagati samo u one koje su uvrštene na uređeno tržište.  

Režim koji se odnosi na pokrivene obveznice, a koji je fokusiran na osiguranje maksimalne transparentnosti i zaštite ulagatelja u pokrivene obveznice je sada i harmoniziran na razini EU kroz Direktivu (EU) 2019/2162 o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica). U Republici Hrvatskoj je usvojen Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (Narodne novine broj 53/22), a koji pokrivene obveznice koje mogu izdati hrvatske kreditne institucije ograničava samo na „premium“ pokrivene obveznice, kod kojih se u skupu za pokriće može nalaziti samo visoko kvalitetna imovina koja je prihvatljiva u skladu s člankom 129. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije. Predlaže se dobrovoljnim mirovinskim fondovima dati mogućnost ulaganja u ove vrste obveznica i kod neuvrštenih izdanja, a pod uvjetom da se radi o „premium“ pokrivenim obveznicama. Kroz uvođenje novih limita za ove instrumente ujedno se može dati poticaj razvoju hrvatskog tržišta pokrivenih obveznica. Također bi se time hrvatskom mirovinskom sustavu dala veća mogućnost pristupa već razvijenim i reguliranim tržištima pokrivenih obveznica u državama članicama, i kada takve „premium“ pokrivene obveznice nisu uvrštene na uređenom tržištu.

Slijedom navedenoga, s obzirom da je analizom utvrđeno kako dosta usporedivih mirovinskih sustava dozvoljava ulaganje u nekretnine, predlaže se predvidjeti tu mogućnost i za dobrovoljne mirovinske fondove. Ujedno, predlaže se uvođenje mogućnosti ulaganja u neuvrštene hipotekarne obveznice.

b) Vlasnički vrijednosni papiri

U slučaju mirovinskih sustava usporedivih s dobrovoljnim mirovinskim fondovima, od 46 analiziranih sustava kod njih 13 ne postoji ograničenje maksimalne izloženosti jednom izdavatelju kao postotak NAV-a, što čini njih 28%. Za 10 od tih usporedivih sustava podaci nisu navedeni ili ulaganje nije dozvoljeno. Kod ostala 23 usporediva mirovinska sustava ograničenja se kreću od 5% do 50%, pri čemu se najčešće koristi ograničenje od 15% ili 20%. Sukladno važećem Zakonu dobrovoljni mirovinski fond može steći do 10% dionica s pravom glasa jednog te istog izdavatelja i do 10% dionica bez prava glasa, dok svi mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu steći do 25% dionica s pravom glasa jednog izdavatelja odnosno do 10% dionica bez prava glasa. S obzirom na usporedive limite ulaganja u ostalim dobrovoljnim mirovinskim sustavima, ovim se zakonskim izmjenama predlaže ukidanje različitih limita ovisno o tome radi li se o dionicama s ili bez prava glasa, te se predlaže limit od 10% podignuti na 15%.

Kod 23 analizirana mirovinska sustava, koji su usporedivi s hrvatskim, dozvoljeno  je ulaganje u neuvrštene vrijednosne papire. Važećim Zakonom je ulaganje u neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja dozvoljeno samo za zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Predlaže se ovakvu mogućnost zakonskim izmjenama predvidjeti i za otvorene dobrovoljne mirovinske fondove.

c) UCITS fondovi

Ulaganje u UCITS dopušteno je kod 44 (96%) od analiziranih 46 mirovinskih sustava usporedivih s hrvatskim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Od tih 46 u analizu su uključenja i 3 hrvatska sustava - otvoreni dobrovoljni mirovinski fond, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (program definiranih doprinosa) i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (program definiranih primanja).

Ograničenje ulaganja u ekvivalentu postotka NAV-a ne postoji kod čak 70% (32) analiziranih mirovinskih sustava, a kod ostalih 30% kreće se od 5% do 80%, pri čemu je najčešće ograničenje od 20% ili 30%.

U slučaju hrvatskih mirovinskih sustava, ograničenje za sve sustave, uključujući i mirovinsko osiguravajuće društvo u dijelu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja,  iznosi 30% NAV-a.

S obzirom na ograničenja koja postoje u usporedivim sustavima, kao i s obzirom na okolnost da u čak 70% istih ovakvo ograničenje uopće ne postoji, kao i na prirodu UCITS fondova kao instrumenta koji je namijenjen malim ulagateljima, u ovom dijelu ima prostora za povišenje trenutno propisanih limita. Stoga se ovim zakonskim izmjenama predlaže ograničenje ulaganja u udjele UCITS fonda podignuti s dosadašnjih 30% na 50% NAV-a.

d) Alternativni investicijski fondovi  

Od 46 analiziranih mirovinskih sustava usporedivih s hrvatskim dobrovoljnim mirovinskim fondovima kod njih 11 (24%) ulaganje u AIF nije dozvoljeno. Kod njih 35 kod kojih je dopušteno ulaganje u AIF, ograničenje ulaganja u AIF postoji kod njih 15 (43%). Kod ostalih 20 mirovinskih sustava ne postoji ograničenje (moguće je ulagati i do 100%), ali je potrebno primjenjivati načelo razboritosti. Sukladno važećem Zakonu kod hrvatskih dobrovoljnih mirovinskih fondova dozvoljeno je u AIF-ove uložiti do 15% NAV-a.

S obzirom na ograničenja ulaganja u usporedivim dobrovoljnim mirovinskim sustavima  e na mogućnosti dodatne diversifikacije portfelja kroz AIF-ove,  postoji prostor za podizanje limita za ovu kategoriju ulaganja te se ovim zakonskim izmjenama predlaže ograničenje ulaganja u udjele AIF-ova podignuti s dosadašnjih 15% na 20% NAV-a.

Naknada za izlaz iz fonda koja se plaća samo u slučaju prijenosa osobnog računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, koja trenutno iznosi maksimalno 2,5%, se smanjuje na maksimalno 1,75% kako bi se dodatno smanjilo opterećenje članova pri promjeni mirovinskog fonda.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Ovim Prijedlogom zakona daljnje će se jačati i unaprijediti sustav kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup). Predloženim izmjenama Zakona predlažu se izmjene vezane uz preispitivanje ograničenja ulaganja te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik. Zbog uvođenja novih vrsta imovine predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine na način da Agencija može od mirovinskog društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu due diligence-a potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak mirovinskog društva. Predlaže se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva na način da se smanjuje stopa izlazne naknade.  

Smanjenje naknade za izlaz iz fonda može potaknuti i veću konkurenciju između domaćih mirovinskih društava te se daje poticaj za kvalitetnije upravljanje portfeljem mirovinskog fonda, a članovima fonda se daje veća sloboda kod odluka raspolaganja sa sredstvima koja su namijenjena za umirovljenje.

Navedene izmjene predlažu se u cilju boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima. Također se posljedično očekuje povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Sukladno navedenom, radi potrebe prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute, potrebno je u Zakonu zamijeniti novčane iznose izražene u kunama tako da budu izraženi u eurima u skladu sa Zakonom o uvođenu eura, a ovim Zakonom propisuje se i obveza Agencije da u roku od tri mjeseca od njegova stupanja na snagu, uskladi relevantne podzakonske propise.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14., 29/18. i 115/18.), u članku 18. stavku 1. riječi: „15.000.000,00 kuna odnosno 22.800.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.990.842,00 eura odnosno 3.026.080,00 eura“.

Članak 2.

U članku 37. stavku 1. riječi: „imovinu iz članka 155. stavka 1. točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „depozite i novac na novčanom računu iz članka 155. stavka 1. točaka 6. i 9.“.

U stavku 2. točki 1. brojka: „3“ zamjenjuje se brojkom: „4“, a u točki 2. brojka: „6“ zamjenjuje se brojkom: „7“, a riječi: „imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni“ zamjenjuju se riječima: „od valutnog rizika“.

U stavku 3. riječi: „imovini iz članka 155. stavka 1. točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „depozitima i novcu na novčanom računu iz članka 155. stavka 1. točaka 6. i 9.“.

Članak 3.

U članku 52. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:  

„2. dati svoje mišljenje Agenciji o nalazima Agencije u postupcima nadzora mirovinskog društva, i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavljenom nadzoru te nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije“.

Članak 4.

U članku 58.b stavku 4. točki 5. iza riječi: „mjera“ dodaje se zarez i riječi: „kada mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, u kojem slučaju treba uzeti u obzir indeksacijske mehanizme i mehanizme smanjenja primanja uključujući mjeru u kojoj je moguće smanjiti stečena mirovinska primanja, pod kojim uvjetima te tko ih može smanjiti“.

Članak 5.

U članku 72. točki 2. brojka: „2,5“ zamjenjuje se brojkom: „1,75“.

Članak 6.

U članku 76. stavku 1. iza riječi: „osobama“ dodaje se zarez i riječi: „uz prethodno odobrenje Agencije,“.

U točki 3. riječi: „i to uz prethodno odobrenje Agencije“ brišu se.

Članak 7.

Iza članka 110. dodaje se članak 110.a koji glasi:

„Članak 110.a

(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja Agencija može zahtijevati od mirovinskog društva da im postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedenu dubinsku analizu potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje mirovinsko društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak mirovinskog društva.

(2) Mirovinsko društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovog članka može imenovati pravnu ili fizičku osobu koja je nezavisna od mirovinskog fonda, mirovinskog društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s mirovinskim fondom ili mirovinskim društvom te koja:

1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti

2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(3) Depozitar mirovinskog fonda ne smije biti imenovan za vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka ako nije funkcionalno i hijerarhijski razdvojio obavljanje svojih poslova depozitara od dužnosti vanjskog procjenitelja i ako moguće sukobe interesa primjereno ne prepoznaje, njima upravlja, prati i objavljuje članovima mirovinskog fonda.

(4) Kada mirovinsko društvo imenuje vanjskog procjenitelja dužno je dokazati da:

1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti

2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 107. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Profesionalna jamstva iz stavka 4. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju barem dokaze o:

1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima

2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje

3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije mirovinskog fonda i imovine za čiju procjenu je vanjski procjenitelj imenovan

4. profesionalnom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.

(6) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.

(7) Mirovinsko društvo je dužno o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 6. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 6. ovoga članka nisu ispunjeni.

(8) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka.“.

Članak 8.

 U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka dozvoljava se prijevremena isplata sredstava u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti člana odnosno uslijed opće nesposobnosti člana za rad.“.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., iza riječi: „prava na mirovinu“ dodaje se zarez i  riječi: „uvjete za prijevremenu isplatu sredstava“.

Članak 9.

            U članku 124. stavku 3. točki 2. riječ: „ili“ zamjenjuje se riječima: „i/ili“.

Članak 10.

 Članak 126. mijenja se i glasi:

„(1) Član fonda se po ostvarivanju prava na mirovinu može odlučiti da isplatu mirovine ostvaruje putem mirovinskog društva, kao privremenu isplatu mirovine, na način i u visini propisanima stavcima 2. do 4. ovoga članka, i to pod sljedećim uvjetima:

1. mogućnost isplate mirovine putem mirovinskog društva predviđena je prospektom fonda

2. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina

3. isplate su periodične

4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

(2) Putem mirovinskog društva mogu se isplaćivati mirovine u visini do 13.272,28 eura.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi do 17.253,96 eura, član fonda može odabrati da se mu se cjelokupni iznos isplaćuje putem mirovinskog društva kao privremena mirovina.

(4) Ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi 17.253,97 eura ili više, član može odabrati privremenu isplatu mirovine u visini do 13.272,28 eura putem mirovinskog društva, a preostali iznos isplaćuje se putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.

(5) O uvjetima isplate mirovine putem mirovinskog društva sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva.

(6) Na ugovor iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 115. ovoga Zakona.“.

Članak 11.

U članku 127. stavku 1. iza riječi: „će“ dodaju se riječi: „u skladu s člankom 128. ovoga Zakona“.

Članak 12.

U članku 135. stavku 4. riječi: „5000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „663,61 eura“.

Članak 13.

U članku 136. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Mirovinsko društvo je dužno najkasnije do 15. rujna tekuće godine izraditi i Ministarstvu financija podnijeti obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini i projekcije za naredne dvije godine.“.

Članak 14.

U članku 153. riječi: „ulazne naknade,“ brišu se.

Članak 15.

U članku 155. stavku 1. točki 2. podtočki a) riječ: „prospekt“ zamjenjuje se riječju: „uvjeti“.

Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

„3. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012“.

Dosadašnje točke 3. do 6. postaju točke 4. do 7.

U dosadašnjoj točki 7. koja postaje točka 8. podtočki d) riječi: „80 milijuna kuna“ zamjenjuju se riječima: „10.617.824,67 eura“.

Iza dosadašnje točke 8. koja postaje točka 9., dodaje se točka 10. koja glasi:

„10. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

            a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

            b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s pripadajućim zemljištem, kada je to primjenjivo, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

            c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

            d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu“.

Dosadašnja točka 9. postaje točka 11., u kojoj se brojka: „8.“ zamjenjuje brojkom: „10.“

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glasi:

„(3) Subjekt posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom za račun mirovinskog fonda u skladu s investicijskom strategijom i ciljevima mirovinskog fonda.

(4) Kada je primjenjivo, subjekt posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinski fond.

(5) Financijski izvještaji subjekta posebne namjene iz stavka 1. točke 10. podtočke d) ovoga članka moraju se konsolidirati s financijskim izvještajima mirovinskog fonda“.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 6.,  mijenja se i glasi:

„(6) Agencija će pravilnikom detaljnije odrediti:

            - dozvoljena ulaganja fondova, uključujući i dodatne uvjete koje moraju zadovoljavati nekretnine iz stavka 1. točke 10. ovoga članka te što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene

            - tržišta koja smatra uređenima,

             - institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom, kao i limite iz članka 160. stavka 3. ovoga Zakona koje Društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, te kriterije prema kojima se može smatrati da se za imovinu za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije u smislu članka 160. stavka 3. ovoga Zakona, i

           - instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati“.

Članak 16.

  Članak 156. mijenja se i glasi:

„ (1) Ulaganje imovine fonda podliježe sljedećim ograničenjima:

               1. najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, pod uvjetom da, ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja u koje je fond uložio veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbroj vrijednosti tih ulaganja za sve takve izdavatelje ne smije prijeći 40% neto vrijednosti imovine fonda

2. iznimno od ograničenja iz točke 1. ovoga stavka najviše 35% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, treća država ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica

3. iznimno od ograničenja iz točke 1. ovoga stavka najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici koje su na temelju posebnog zakona predmetom posebnoga javnog nadzora sa svrhom zaštite ulagatelja u te obveznice. Sredstva od izdavanja takvih obveznica moraju biti uložena u skladu s posebnim zakonom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi se, u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja, ponajprije iskoristila za isplatu glavnice i stečenih kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog izdavatelja, ukupna vrijednost takvih ulaganja koja čine više od 5% neto vrijednosti imovine fonda ne smije prijeći 80% neto vrijednosti imovine fonda

4. prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz točaka 2. i 3. ovoga stavka ne uključuju se u izračun ograničenja od 40% iz točke 1. ovoga stavka

5. najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama

6. najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji osobe koje čine povezana društva u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava i ovoga Zakona, u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te osobe koje su u odnosu uske povezanosti. Navedene osobe smatraju se jednom osobom u smislu izračuna ograničenja iz točke 10. ovoga stavka

7. najviše 70% imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili putem MTP-ova ili OTP-ova, i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u imovini zatvorenog fonda

8. najviše 10% imovine fonda može biti uloženo u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-ovima ili OTP-ovima iz članka 155. stavka 2. točke a) ovoga Zakona

9. najviše 10% imovine fonda može biti uloženo u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 155. stavka 2. točke b) ovoga Zakona

10. najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može se uložiti u depozite kod jedne te iste kreditne institucije iz članka 155. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

11. izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda

12. ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj jedna te ista osoba i vrijednosti depozita kod te osobe i izloženosti koje proizlaze iz transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama sklopljenih s tom osobom ne smije prijeći 15% neto vrijednosti imovine fonda

13. ulaganja zatvorenog fonda u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda može iznositi najviše 5% neto imovine fonda. Ako pokrovitelj zatvorenog fonda pripada grupi, najviše 10% neto imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u poduzeća koja pripadaju toj istoj grupi. Ako zatvoreni fond ima više pokrovitelja, ulaganja u pokrovitelje moraju biti razborita i primjereno diverzificirana. Iznimno, ulaganja iz ove točke ne odnose se na ulaganja u obveznice Republike Hrvatske i/ili druge države članice

14. najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. ovoga zakona

15. najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u nekretnine iz članka 155. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

16. ukupna izloženost fonda prema financijskim izvedenicama ni u kom slučaju ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija

17. fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama

(2) Fond može ulagati u financijske izvedenice iz stavka 1. točke 16. ovoga članka u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, uz uvjet da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovoga članka. Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu financijsku izvedenicu, ta financijska izvedenica se uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovoga članka.“.

Članak 17.

Iza članka 156. dodaju se članci 156.a, 156.b i 156.c s naslovima iznad njih koji glase:

„Ograničenja ulaganja u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji ili za koje jamče javna tijela

Članak 156.a

Iznimno od ograničenja iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može odobriti ulaganje do 100% neto imovine fonda u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, pod uvjetom da:

a) u prospektu i promidžbenim sadržajima fonda bude jasno istaknuta izjava iz koje je vidljivo da je fond dobio odobrenje u skladu s ovim člankom te budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a u čije vrijednosne papire i instrumente tržišta novca se namjerava ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda

b) se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca i

          c) da vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda.                                                                

Ograničenja ulaganja u udjele investicijskih fondova

Članak 156.b

(1) Najviše 50% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice UCITS fondova odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele i/ili dionice jednog investicijskog fonda iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

(2) Najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, pri čemu najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele i/ili dionice jednog alternativnog investicijskog fonda iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

(3) Imovina UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom te alternativnih investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točaka 4. i 5. u koje je fond uložio ne uključuje se u izračune ograničenja iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona

(4) Ako se imovina fonda ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova

(5) Ako fond ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio.

Ograničenja ulaganja radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

Članak 156.c

(1) Fond može steći najviše:

           a) 15% dionica s pravom glasa jednog izdavatelja  

           b) 15% dionica bez prava glasa jednog izdavatelja

           c) 10% dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja

           d) 10 % neuvrštenih pokrivenih obveznica jedne kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

          e) 25% udjela ili dionica pojedinoga investicijskog fonda

          f) 10% instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica

(3) Ograničenja iz stavka 1. točaka c) i f) ovoga članka mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u optjecaju.“.

Članak 18.

U članku 158. stavku 1. točki b) brojka: „10“ zamjenjuje se brojkom: „25“.

Iza točke c) dodaje se nova točka d) koja glasi:

         „d) više od 30% neuvrštenih pokrivenih obveznica jedne kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama“.

Dosadašnje točke d) i e) postaju točke e) i f).

Članak 19.

U članku 160. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

        „(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka mirovinsko društvo može primijeniti više limite ako se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, pri čemu se smatra da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako fond koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije.“.

Članak 20.

U članku 162. stavku 1. riječi: „156. stavku 4.“ zamjenjuju se brojkom: „157.“.

Članak 21.

U članku 163. točki 2. riječi: „156. točke 10.“ zamjenjuju se riječima: „156.b stavka 3.“.

Članak 22.

U članku 164. stavku 2. točki 3. brojka: „9“ zamjenjuje se brojkom: „11“.

Članak 23.

U članku 175. stavku 1. točka a) podtočka 12.f mijenja se i glasi:

„f. neovisno o instrumentima u koje se ulaže imovina mirovinskog  fonda, jasno i lako razumljivo objašnjenje profila rizičnosti mirovinskog fonda te sažeto, jasno i lako razumljivo objašnjenje rizika povezanih s ulaganjima i sa strukturom imovine mirovinskog fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika“.

Članak 24.

U članku 176. točki 1.  riječi: „ulaznih naknada,“ brišu se.

Članak 25.

U članku 247. stavku 1. iza točke 14. dodaje se  očka 15. koja glasi:

         „15. osigurava da se izdavanje i isplata udjela  mirovinskog fonda obavljaju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i prospektom mirovinskog fonda.“.

Članak 26.

U članku 288. stavku 1. iza riječi: „posrednog nadzora“ dodaje se zarez i riječi: „pored ostalih mjera i postupaka predviđenih ovim Zakonom,“, a riječ: „zakonitosti“ zamjenjuje se riječju: „nezakonitosti“.

Članak 27.

U članku 311. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 do 66.360,00 eura“.

U točki 18. riječi „ili ako ne stekne dio ili cjelokupni vlasnički udjel u drugom mirovinskom društvu, u skladu s člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona“ brišu se.

Iza točke 58. dodaje se nova točka 59. koja glasi:

        „59. ako kao vanjskog procjenitelja iz članka 110a. stavka 1. imenuje osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 110.a stavka 2. ovoga Zakona“.

           Dosadašnje točke 59. do 131. postaju točke 60. do 132.

U dosadašnjoj točki 80. koja postaje točka 81. brojka „3“ zamjenjuje se brojkom „4“.

U dosadašnjoj točki 81. koja postaje točka 82. riječi: „članka 156. stavka 1. točaka 1. – 16.“ zamjenjuju se riječima: „članaka 156. do 156.c“.

U stavku 2. riječi: „20.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 28.

U članku 312. stavku 1. riječi: „50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 do 13.270,00 eura“.

Iza točke 34. dodaju se nove točke 35. i 36. koje glase:

„35. ako ne uspostavi, redovito ažurira i održava svoju mrežnu stranicu, u skladu s člankom 66. stavkom 1. ovoga Zakona

36. ako mrežna stranica ne sadrži najmanje podatke i informacije iz članka 66. stavka 1. i pravilnika iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona“.

Dosadašnje točke 35. do 88. postaju točke 37. do 90.

Dosadašnja točki 40. koja postaje točka 42. mijenja se i glasi:

„42. ako protivno odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakona, poslove iz članka 76. stavka 1. točaka 1. do 3., delegira trećim osobama bez prethodnog odobrenja Agencije“.

U stavku 2. riječi: „10.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 3.980,00 eura“.

Članak 29.

U članku 313. riječi: „20.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 30.

U članku 314. stavku 1. riječi: „200.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „26.540,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „20.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „2.650,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 31.

U članku 315. stavku 1. riječi: „50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 do 13.270,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „10.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 3.980,00 eura“.

Članak 32.

U članku 316. stavku 1. riječi: „50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 do 13.270,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „10.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 3.980,00 eura“.

Članak 33.

U članku 317. stavku 1. riječi: „50.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.630,00 do 13.270,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „10.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 3.980,00 eura“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sljedeće pravilnike s odredbama ovoga Zakona:

-Pravilnik o utvrđivanju neto vrijednosti imovine i cijene udjela dobrovoljnog mirovinskog fonda („Narodne novine“, br. 128/17., 114/18. i 2/20.)

-Pravilnik o godišnjim, polugodišnjim i drugim izvještajima dobrovoljnog mirovinskog fonda („Narodne novine“, br. 104/17. i 98/20.)

-Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 104/17.)

-Pravilnik o promidžbi i ostalim informacijama za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova („Narodne novine“, br. 101/14. i 41/17.)

-Pravilnik o postupku naknade štete članovima dobrovoljnog mirovinskog fonda i/ili dobrovoljnom mirovinskom fondu („Narodne novine“, br. 101/14. i 41/17.)

-Pravilnik o kapitalu i tehničkim pričuvama mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom („Narodne novine“, br. 68/14., 41/17. i 112/19.)

(2) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja dobrovoljnog mirovinskog fonda (Narodne novine, br. 103/14 i 2/20) i Pravilnik o uvjetima za ostvarivanje prava na mirovinu temeljem dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, registru članova te obustavi uplata i isplata iz dobrovoljnog mirovinskog fonda (Narodne novine, br. 2/2020) s odredbama ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu izmjena i dopuna pravilnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na snazi ostaju provedbeni propisi donesen na temelju Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, br. 19/14, 29/18 i 115/18).

Članak 35.

(1) Mirovinska društva dužna su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti prospekte mirovinskih fondova kojima upravljaju s odredbama ovoga Zakona.

(2) Depozitari mirovinskih fondova dužni su se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s obvezom iz članka  25. ovoga Zakona kojim se u članku 247. stavku 1. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima iza točke 14. dodaje točka 15.

Članak 36.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.“

Obrazloženje

Uz članak 1.

Ovom odredbom se novčani iznosi koji određuje najniža vrijednost temeljnog kapitala mirovinskog društva ako ono upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, a koji su izraženi u kunama, zamjenjuju iznosima izraženim u eurima.

Uz članak 2.

Važeći Zakon propisuje da mirovinsko društvo svoja sredstva može uložiti isključivo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca te depozite kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci. Sada se pojašnjava da se sredstva mirovinskog društva, kao i regulatorni kapital, mogu uložiti i u novac na računu, radi usklađenosti s istovremenim izmjenama u Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima.

Odredba kojom je definirana iznimka od pravila da mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva pored prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i u instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči i javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica (npr. OECD), i u forward ugovore koji su sklopljeni isključivo radi zaštite od valutnog rizika, precizirana je na prikladan način, uz izostavljanje spominjanja hrvatske kune.

Uz članak 3.

Predloženim izmjenama članka 52. stavka 1. točke 2. važećeg Zakona formalizirao se nadzor koji nadzorni odbor mirovinskog društva provodi prilikom nadziranja postupanja mirovinskog društva u skladu s nalazima i rješenjima Agencije. Predlaže se da nadzorni odbor u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavljenom nadzoru, daje Agenciji svoje mišljenje o utvrđenjima iz nadzora.

Uz članak 4.

Kad mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom provodi vlastitu procjenu rizika za mirovinsko društvo i zatvorene fondove kojima upravlja, ista mora uključivati, među ostalim procjenu rizika koje snose članovi fonda i korisnici mirovine u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornosti svih korektivnih mjera, ali se precizira da se procjena djelotvornosti korektivnih mjera provodi kada mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, u kojem slučaju treba uzeti u obzir indeksacijske mehanizme i mehanizme smanjenja primanja uključujući mjeru u kojoj je moguće smanjiti stečena mirovinska primanja, pod kojim uvjetima te tko ih može smanjiti. Ovime je odredba usklađena s člankom 28. stavkom 2. točkom (e) Direktive (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016.).

Uz članak 5.

Naknada za izlaz iz fonda koja se plaća samo u slučaju prijenosa osobnog računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo dodatno se smanjuje (sa 2,5%) do najviše 1,75%, kako bi se dodatno smanjilo opterećenje članova pri promjeni mirovinskog fonda. Izlazne naknade su troškovi koji nastaju kada član fonda želi prijeći u drugi dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Dakle, da bi član fonda platio izlaznu naknadu, moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

-član fonda želi promijeniti mirovinsko društvo i odabrati dobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo;

-mirovinsko društvo je odabralo naplatiti izlaznu naknadu (ovo je poslovna odluka mirovinskog društva, koje može odabrati da takvu naknadu ne naplaćuje ili da je naplaćuje u manjem postotku od zakonskog maksimuma).

Naknade za prijevremeni izlaz mogu proizaći iz niza opravdanih okolnosti, što uključuje  administrativne troškove mirovinskog društva, troškove povezane s otuđenjem određene imovine (da bi se mogao financirati izlaz članova fonda), te zaštitu interesa drugih članova fonda koji ostaju u fondu. S druge strane, naknade za prijevremeni izlaz (ovisno o njihovoj strukturi i razini) mogu predstavljati i prekomjerni teret za članove fonda.

Važno je osigurati da pojedinci mogu pristupiti svom novcu kako bi ga koristili na način koji odgovara njihovim potrebama. Ako pojedinac želi pristupiti svojoj mirovini, trebao bi to moći učiniti što je moguće brže i neometano, a previsoke naknade za izlazak bi mogle predstavljati nerazumnu prepreku za to. Na primjer, izlazna naknada može spriječiti pojedinca u odluci da promjeni mirovinsko društvo (primjerice, ako nije zadovoljan politikom ulaganja i ostvarenim prinosima) gdje razina naknade predstavlja značajan udio sredstava kojima se pristupa ili gdje je toliko visoka da čak i oni s većim primanjima smatraju razinu naknade previsokom. Stoga je u interesu članova daljnje smanjenje stope ove naknade.

Uz članak 6.

Korigira se odredba o delegiranju poslova na treće osobe, na način da je za delegiranje svih u normi navedenih poslova potrebno odobrenje Agencije.

Uz članak 7.

Predloženim člankom 110.a propisuje se ovlast Agencije da zahtijeva potvrdu vrednovanja ili dubinskog snimanja (due dilligence) od strane vanjskog procjenitelja kojeg imenuje mirovinsko društvo ili revizora kojeg odabere Agencija, a na trošak mirovinskog društva, kako bi se osiguralo pouzdano utvrđivanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda i izračun cijene udjela, te se propisuju kriteriji koje te osobe moraju zadovoljavati.

Vanjski procjenitelj mora biti nezavisan od mirovinskog fonda, mirovinskog društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s njima, registriran za obavljanje navedene djelatnosti i mora moći osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje posla vrednovanja.

Uz članak 8.

Predloženom izmjenom se predviđa mogućnost da se članu mirovinskog fonda, iznimno od općeg pravila prema kojem prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života, dozvoljava prijevremena isplata sredstava u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti člana odnosno uslijed opće nesposobnosti člana za rad. Budući da je takav član u potpunosti izgubio radnu sposobnost te je u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju ostvario pravo na invalidsku mirovinu, opravdano je omogućiti mu povlačenje sredstava i iz 3. mirovinskog stupa.

Uz članak 9.

Predloženom izmjenom članka 124. važećeg Zakona jasnije se predviđa kako član može odabrati da mu isplatu mirovine vrše istovremeno dva društva, odnosno da se ista ostvaruje i i putem mirovinskog društva i mirovinskog osiguravajućeg društva.

Uz članak 10.

Odredbom se najviši novčani iznos za koji se član fonda može odlučiti radi privremene isplate mirovine po ostvarivanju prava na mirovinu, koju ostvaruje putem mirovinskog društva izražen u kunama, zamjenjuje novčanim iznosom u eurima.

Također, predlaže se da se isplata mirovine iz mirovinskog društva može isplaćivati u visini do 13.272,28 eura, no iznimno, ako član na osobnom računu ima do 17.253,96 eura, tada se sva sredstva mogu isplaćivati iz mirovinskog društva.

Ako član na osobnom računu ima iznos od 17.253,97 eura ili viši, tada se iz mirovinskog društva može isplaćivati do 13.272,28 eura, a ostatak iznad toga iz mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.

S obzirom na slučajeve iz prakse, u kojima su se vrlo mali iznosi prenosili u mirovinsko osiguravajuće društvo, potrebno je osigurati da se u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društvo za životno osiguranje prenese minimalni iznos koji omogućuje da se s korisnikom mirovine može sklopiti ugovor o mirovini.

Uz članak 11.

Norma se dopunjuje upućivanjem na odredbu članka 128., radi dodatnog pojašnjenja.

Uz članak 12.

Navedenom odredbom se propisani najviši novčani iznos državnih poticajnih sredstava po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine izražen u kunama, zamjenjuje novčanim iznosom izraženim u eurima.

Uz članak 13.

S obzirom na vremenski tijek i obuhvat pripreme državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže se izmijeniti rok podnošenja obrazloženog plana zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini za mirovinsko društvo i kao novinu uvođenje dostave projekcije za naredne dvije godine za izradu i dostavu Ministarstvu financija uz navedeni plan, najkasnije do 15. rujna tekuće godine.

Članak 14.

S obzirom da se izmjenama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima ukinula ulazna naknada, ista se za nove članove više ne naplaćuje, stoga osobe koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa, naknadu za rad ne mogu primati iz sredstava ulazne naknade.

Uz članak 15.

Predloženim izmjenama čl. 155. važećeg Zakona uvodi se mogućnost novih vrsta imovine u koje se može ulagati imovina mirovinskog fonda. Odredbom se proširuju dozvoljena ulaganja fonda na način da se propisuje da se imovina fonda može, osim od uvrštenih pokrivenih obveznica,  sastojati i od neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012. Nadalje, za razliku od dosadašnje mogućnosti ulaganja imovine mirovinskih fondova u nekretnine na neizravan način putem nekretninskih alternativnih investicijskih fondova, predloženim izmjenama omogućava se i izravno ulaganje uz propisivanje uvjeta koje nekretnina mora zadovoljiti, odnosno gdje se nekretnina smije nalaziti, o kakvoj se nekretnini radi i potrebi procjene vanjskog procjenitelja. U nekretnine se može ulagati i putem subjekata za posebnu namjenu (SPV), a što se također smatra izravnim ulaganjem..

Isto tako, ovom odredbom se novčani iznos propisnog minimalnog kapitala i rezerve koje mora imati društvo koje je izdavatelj instrumenata tržišta novca kojima se ne trguje na uređenim tržištima te mogu sačinjavati imovinu fonda, a koji je izražen u kunama, zamjenjuje iznosom izraženim u eurima.

Uz članak 16.

Ovaj članak uređuje se nomotehnički radi preglednosti i jasnoće, te se dodaju ograničenja ulaganja u nove dopuštene vrste imovine odnosno u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama te u nekretnine (neposredno i posredno kroz ulaganje u alternativne investicijske fondove). Također, predlaže se i za otvorenim dobrovoljne mirovinske fondove predvidjeti mogućnost ulaganja u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama ili organiziranim trgovinskim platformama, kao i u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.

Uz članak 17.

Ovim člankom dodaju se članci 156.a, 156.b i 156.c, kojima se radi preglednosti i preciziranja na ovaj način uređuju ograničenja ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Kroz odredbu članka 156.a se preciziraju ograničenja ulaganja u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji ili za koje jamče javna tijela.

Odredbom članka 156.b se preciziraju ograničenja ulaganja u udjele investicijskih fondova.

Odredbom stavka 1. se podiže limit izloženosti sa dosadašnjih 30% na najviše 50% neto vrijednosti imovine fonda, kod ulaganja u udjele ili dionice UCITS fondova, odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, pri čemu najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele i/ili dionice jednog takvog fonda.

Stavkom 2. se podiže limit izloženosti sa dosadašnjih 15% na najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda, kod ulaganja u alternativne investicijske fondove, pri čemu najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele i/ili dionice jednog takvog fonda.

Stavkom 3. propisuje se da se imovina navedenih UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom te alternativnih investicijskih fondova u koje je fond uložio ne uključuje u izračune ograničenja iz članka 156. točke 1. koji se mijenja člankom 11. ovoga Zakona.

Odredbe stavaka 4. i 5. već su sadržane u važećem Zakonu, ali se dodaju u ovaj članak radi pojašnjenja da se odnose na ograničenja ulaganja u udjele investicijskih fondova.

Odredbom članka 156.c se preciziraju ograničenja ulaganja radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima. Predlaže se postojeći limit od 10% za stjecanje dionica s pravom glasa jednog izdavatelja podići na 15%. Osim ograničenja već sadržanih u važećem zakonu, propisuje i da fond može steći najviše 10 % neuvrštenih pokrivenih obveznica jedne kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012.

Uz članak 18.

Odredba se dopunjuje na način da propisuje da fondovi, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ne smiju biti imatelji ukupno, uz ostalo, više od 30% neuvrštenih pokrivenih obveznica jedne kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani i hipotekama. S obzirom na uvođenje mogućnosti ulaganja imovine fonda u ovu vrstu imovine, bilo je potrebno propisati ograničenje ulaganja u tu vrstu imovine zbirno, za sve fondove kojima upravlja isto društvo, na način kako je to već propisano za ostale vrste imovine u koje je dopušteno ulagati imovinu fondova, a radi sprječavanja značajnog utjecaja nad izdavateljima. Također, predlaže se ukinuti različite limite u odnosu na dionice s pravom i bez prava glasa te se posljedično predlaže dosadašnji limit od 10% za dionice bez prava glasa podignuti na 25%.

Uz članak 19.

Predloženom izmjenom članka 160. predlaže se predvidjeti da, kada se ulaganjem u financijske izvedenice stvara izloženost prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, mirovinsko društvo može primijeniti i viši limit od predviđenih 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

Uz članak 20.

Nomotehnička korekcija radi pravilnog pozivanja na članak.

Uz članak 21.

Nomotehnička korekcija radi pravilnog pozivanja na stavak.

Uz članak 22.

Nomotehnička korekcija radi pravilnog pozivanja na točku.

Uz članak 23.

Predloženim izmjenama dorađuje se sadržaj prospekta mirovinskog fonda u dijelu koji se odnosi na profil rizičnosti mirovinskog fonda.

Uz članak 24.

Iz odredbe se brišu ulazne naknade, jer se iste više ne naplaćuju.

Uz članak 25.

Odredba se nadopunjuje na način da se kao nova dužnost i obveza depozitara dobrovoljnog mirovinskog fonda uvodi i obveza osiguravanja da se uplate na osobne račune članova mirovinskih fondova i isplate s osnove ostvarivanja prava na mirovinu obavljaju u skladu s relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima i prospektom mirovinskog fonda. Napominje se da je navedeni posao depozitara predviđen u zakonu koji uređuju poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i zakonu koji uređuje poslovanje alternativnih investicijskih fondova, dok ovaj kontrolni posao za obvezne mirovinske fondove provodi Središnji registar osiguranika. Stoga je radi zaštite članova dobrovoljnih mirovinskih fondova uvodi ova kontrolna obveza depozitara vezana za izdavanje i isplatu udjela u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.        

Uz članak 26.

Odredba se nadopunjuje kako bi se obuhvatile i druge mjere koje su propisane kroz Zakon (usklađenje sa Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom („Narodne novine“, br. 44/16., 126/19. i 110/21. i Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima („Narodne novine“, br. 21/18., 126/19. i 110/21.) te se u ostatku stavka precizira odredba.

Uz članke 27. do 33.

Predloženim izmjenama i dopunama članaka 311. do 317. važećeg Zakona dorađuju se i usklađuju prekršajne odredbe koje se odnose na teže prekršaje mirovinskog društva a nastavno na izmjene i dopune materijalnih odredbi. Isto tako, navedenim odredbama se raspon iznosa novčane kazne za prekršaje pravne osobe izražen u kunama zamjenjuje novčanim iznosima u eurima. Također se raspon iznosa novčane kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi izražen u kunama, zamjenjuje novčanim iznosima u eurima.

Uz članak 34.

Ovim se člankom propisuje obveza Upravnog vijeća Agencije za usklađivanjem važećih podzakonskih propisa s odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 35.

Ovim člankom se propisuje rok za mirovinska društva za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 36.

Ovom se odredbom propisuje stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU

Temeljni kapital mirovinskog društva

Članak 18.

(1) Najniži iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva iznosi 15.000.000,00 kuna odnosno 22.800.000,00 kuna ako ono upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima.

(2) Temeljni kapital mirovinskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu.

(3) Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način.

(4) Temeljni kapital mirovinskog društva mora se uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.

(5) Ako se mirovinsko društvo osniva i posluje kao dioničko društvo, sve dionice mirovinskog društva moraju glasiti na ime, izdaju se u nematerijaliziranom obliku i nije moguće izdati povlaštene dionice.

(6) Dionice mirovinskog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.

(7) Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim pozivom.

Članak 37.

(1) Mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva isključivo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a te imovinu iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ili ako kupuje drugo mirovinsko društvo, u skladu sa člankom 38. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva i u:

1. udjele novčanih UCITS fondova iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i

2. forward ugovore koji zadovoljavaju uvjete iz članka 155. stavka 1. točke 6. i koji su sklopljeni isključivo radi zaštite imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni.

(3) Iznos propisanog regulatornog kapitala iz članka 19. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je održavati u prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a te u imovini iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(4) Ako mirovinsko društvo posredno stekne imovinu koja nije u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, dužno je o tome u roku od tri radna dana obavijestiti Agenciju, a strukturu ulaganja mora uskladiti u roku od šest mjeseci od dana stjecanja.

Članak 52.

     (1) Nadzorni odbor mirovinskog društva mora:

1. nadzirati primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije

2. nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupka nadzora

3. podnijeti izvješće glavnoj skupštini, odnosno skupštini o nalozima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka

4. odlučiti o davanju suglasnosti na financijske izvještaje mirovinskog društva i godišnje izvještaje fondova te o njima pisanim putem izvijestiti glavnu skupštinu ili skupštinu mirovinskog društva

5. obrazložiti glavnoj skupštini ili skupštini mirovinskog društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Vlastita procjena rizika

Članak 58.b

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom je dužno, razmjerno veličini i organizacijskom ustroju, kao i vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, provoditi i dokumentirati vlastitu procjenu rizika za mirovinsko društvo i zatvorene fondove kojima upravlja.

(2) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jednom u tri godine te kod svake značajne promjene profila rizičnosti mirovinskog društva i zatvorenih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(3) U slučaju značajne promjene profila rizičnosti pojedinog zatvorenog fonda kojim mirovinsko društvo upravlja, procjena rizika može se ograničiti na taj fond.

(4) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom provodi procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja, a ista mora uključivati:

1. opis načina na koji je vlastita procjena rizika integrirana u proces upravljanja i u postupak donošenja odluka mirovinskog društva

2. procjenu učinkovitosti sustava upravljanja rizicima

3. opis načina na koji mirovinsko društvo sprječava sukobe interesa s pokroviteljem, kada je društvo delegiralo ključne funkcije na pokrovitelja u skladu s člankom 55.b stavkom 11. ovoga Zakona

4. procjenu ukupnih kapitalnih zahtjeva mirovinskog društva, uključujući opis plana oporavka, ako mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima

5. procjenu rizika koje snose članovi fonda i korisnici mirovine u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornosti svih korektivnih mjera, kada je to primjenjivo

6. kvalitativnu procjenu mehanizama za zaštitu mirovina, uključujući eventualne garancije ili bilo koju drugu vrstu financijske potpore od strane pokrovitelja ili mirovinskog društva u korist fonda ili članova fonda i korisnika mirovine

7. kvalitativnu procjenu operativnih rizika

8. kada su okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uključeni u investicijske odluke, procjenu novih ili rizika u nastajanju, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama, korištenjem resursa i okoliša, socijalne rizike i rizike povezane s deprecijacijom imovine zbog regulatornih promjena

9. opis metoda utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost mirovinskog društva da ispunjava svoje obveze.

(5) Za potrebe ispunjenja obveze iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom je dužno unutar vlastite procjene rizika uspostaviti metode utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost mirovinskog društva da ispunjava svoje obveze. Te metode trebaju biti razmjerne veličini, vrsti, opsegu i složenosti rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva ili zatvorenog fonda kojim upravlja mirovinsko društvo.

(6) Mirovinsko društvo će vlastitu procjenu rizika uzeti u obzir pri donošenju strateških odluka.

(7) Mirovinsko društvo mora dostaviti Agenciji vlastitu procjenu rizika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odmah po provođenju i dokumentiranju iste.

Financiranje djelatnosti mirovinskog društva

Članak 72.

Radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

1. naknada za upravljanje u iznosu do najviše 3% godišnje

2. naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 2,5%, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo

3. naknada za troškove revizije fonda.

Delegiranje poslova na treće osobe

Članak 76.

(1) Mirovinsko društvo može trećim osobama delegirati sljedeće poslove: 1. upravljanje imovinom fondova 2. administrativne poslove iz članka 11. stavka 3. točaka 1. do 9. i 11. ovoga Zakona 3. poslove ključnih funkcija iz članka 55.b stavka 1. ovoga Zakona i to uz prethodno odobrenje Agencije.

(2) Mirovinsko društvo može delegirati posao upravljanja imovinom fonda i s time povezane administrativne poslove samo na osobe koje imaju odobrenje ili drugu odgovarajuću dozvolu za upravljanje imovinom od strane nadležnog tijela te podliježu nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava.

(3) Osobama iz stavka 2. ovoga članka smatraju se društva s odobrenjem za upravljanje portfeljem izdanim u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje mirovinskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijskih društava, kreditnih institucija i društava za osiguranje.

(4) Na depozitara, osobe s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova i sve daljnje poddepozitare mogu se delegirati samo administrativni poslovi iz članka 11. stavka 3. točaka 2., 3., 7., 8. i 11. ovoga Zakona.

(5) O delegiranju poslova iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo i treća osoba sklapaju ugovor u pisanom obliku.

(6) Ugovorom moraju biti jasno definirana prava i obveze ugovornih strana i mora biti određeno da je treća osoba dužna omogućiti provođenje nadzora nad delegiranim poslom od strane Agencije.

(7) Bez odobrenja Agencije ugovor iz stavka 5. ovoga članka ne može se sklopiti.

(8) Odmah po zaprimanju odobrenja Agencije, mirovinsko društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti podatak o poslovima koji su delegirani na treću osobu, kao i identitet treće osobe.

(9) Ako treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova, mirovinsko društvo će na svojim mrežnim stranicama objaviti i taj podatak, uz identitet te osobe, odmah po stupanju na snagu toga ugovora.

(10) U slučaju da se nakon dobivanja odobrenja Agencije izmjene uvjeti iz ugovora iz stavaka 5. i 6. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na opis poslova koji se delegiraju ili se pak mijenjaju uvjeti za raskid ili otkaz ugovora, mirovinsko društvo će bez odgode Agenciji podnijeti novi zahtjev za izdavanje odobrenja za delegiranje poslova.

(11) U slučaju izmjene ostalih uvjeta iz ugovora, mirovinsko društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o nastalim izmjenama.

(12) Agencija je ovlaštena od pravnih osoba na koje je mirovinsko društvo delegiralo svoje poslove te od osoba na koje je izvršeno daljnje delegiranje zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 280. stavkom 4. ovoga Zakona.

Odobrenje za osnivanje i upravljanje fondovina

Članak 110.

(1) Neto vrijednost imovine te cijena udjela fonda izračunava mirovinsko društvo prema usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i prospektom fonda.

(2) Računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja mirovinsko društvo dužno je za svaki fond kojim upravlja usvojiti prilikom njegova osnivanja te ih bez odgode dostaviti depozitaru fonda.

(3) Depozitar osigurava da mirovinsko društvo izračunava neto vrijednost imovine fonda te cijenu udjela fonda u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje moraju biti u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim važećim propisima i prospektom fonda.

(4) Izračun vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka kontrolira depozitar koji je odgovoran za kontrolu izračuna.

(5) Depozitar potpisuje i zadržava jedan primjerak dokumentacije o kontroli izračuna za svoju evidenciju.

(6) Ako depozitar prilikom kontrole izračuna neto vrijednosti imovine fonda utvrdi netočnost i/ili nepravilnost, o tome će bez odgode pisanim putem obavijestiti mirovinsko društvo.

(7) Revizor fonda je tijekom revizije godišnjih izvještaja dužan revidirati primjenu načela utvrđivanja vrijednosti neto imovine fonda sadržanih u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene cijene udjela točne te da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni propisima i prospektom fonda ne prelaze dopuštene iznose.

(8) Mirovinsko društvo je dužno na svojoj mrežnoj stranici objaviti cijenu udjela fondova za svaki dan koju je potvrdio depozitar.

(9) Mirovinsko društvo je odgovorno za pravilno vrednovanje imovine fonda, točnost izračuna neto vrijednosti imovine fonda i cijene udjela.

(10) U slučaju da izračun i kontrola neto vrijednosti imovine fonda nisu izvršeni u propisanom roku, mirovinsko društvo je dužno o tome izvijestiti Agenciju uz naznaku razloga zbog kojih nije moguće odrediti točnu vrijednost neto imovine fonda. Agencija će pravilnikom propisati postupanje u takvom slučaju.

(11) Agencija će pravilnikom propisati način i rok u kojem je depozitar obvezan izvijestiti Agenciju o izračunu neto vrijednosti imovine fonda i cijene udjela fonda, kao i način izvještavanja.

Pravo člana fonda na mirovinu

Članak 123.

(1) Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, pod uvjetima iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona.

(3) Agencija će pravilnikom pobliže propisati uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu te uvjete i mogućnosti za isplatu mirovine.

Mogućnosti isplate mirovine

Članak 124.

(1) Ostvarivanjem prava na mirovinu iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona član fonda odabire način isplate mirovina.

(2) Isplata mirovine može biti:

1. privremena

2. doživotna i/ili

3. jednokratna.

(3) Isplatu mirovine provodi:

1. mirovinsko osiguravajuće društvo

2. društvo za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje za rad Agencije ili

3. mirovinsko društvo, kada to izabere član, pod uvjetima iz ovoga Zakona.

(4) Kada član fonda ostvari pravo na mirovinu, ne plaća nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine.

Isplata mirovina putem mirovinskog društva (privremena isplata)

Članak 126.

(1) Neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu, član fonda može odlučiti da isplatu mirovine u visini do najviše 100.000,00 kuna ostvaruje putem mirovinskog društva, kao privremenu isplatu mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

1. mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom fonda

2. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina

3. isplate su periodične

4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

(2) O uvjetima isplate mirovine putem fonda sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva.

(3) Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 115. ovoga Zakona.

Jednokratne isplate putem mirovinskog društva

Članak 127.

(1) Po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, mirovinsko društvo će izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radniku na odlasku mirovinsko društvo će na zahtjev izvršiti jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu.

(3) Agencija pravilnikom uređuje način i rokove dostave i razmjene obavijesti između mirovinskog društva, člana fonda i mirovinskog osiguravajućeg društva u postupku djelomične jednokratne isplate iz ovoga članka.

Državna poticajna sredstva

Članak 135.

(1) Za članove fonda odobravaju se državna poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka mirovinskog društva o prikupljenim uplatama na osobne račune članova fonda u prethodnoj kalendarskoj godini.

(2) Pravo na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima svaki član fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je državljanin Republike Hrvatske.

(3) Pravo na državna poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima i svaki član fonda koji nije državljanin Republike Hrvatske, pod uvjetom da ima prebivalište u nekoj od država članica, ali to pravo mu pripada samo tijekom razdoblja dok se za njega u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

(4) Državna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

(5) Nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava obavlja Ministarstvo financija.

(6) Mirovinsko društvo dužno je Ministarstvu financija omogućiti uvid u poslovne knjige i operativne evidencije, dostavljati sve podatke i obavijesti potrebne radi provjere zahtjeva za odobrenje državnih poticajnih sredstava, upisa državnih poticajnih sredstava na osobne račune članova fondova, kao i ostale podatke potrebne za nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava.

Članak 136.

(1) Mirovinsko društvo je dužno najkasnije do 1. listopada tekuće godine izraditi i Ministarstvu financija podnijeti obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini.

(2) Plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava izrađuje se na temelju prikupljenih uplata članova fonda u prvih osam mjeseci tekuće godine i procjene pritjecanja uplata do kraja tekuće godine.

Članak 153.

Osobe iz članka 149. ovoga Zakona primaju naknadu za rad isključivo od mirovinskog društva, i to iz sredstava ulazne naknade, naknade za upravljanje ili izlazne naknade, koju članu odnosno fondu naplaćuje mirovinsko društvo.

Dozvoljena ulaganja fonda

Članak 155.

(1) Imovina fonda isključivo se može sastojati od:

1. prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca:

a) koji su uvršteni ili se njima trguje na uređenom tržištu u smislu zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) i

b) kojima se trguje na drugom uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici i/ili državi članici OECD-a, koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

2. nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira, pod sljedećim uvjetima:

a) prospekt izdanja uključuje obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu

kotaciju burze ili na drugo uređeno tržište koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost

b) takvo ulaganje predviđeno je prospektom fonda i

c) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja, u protivnom će se prenosivi vrijednosni papiri smatrati neuvrštenima

3. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi

članici ili udjela UCITS, odnosno otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u državi

članici OECD-a, pod sljedećim uvjetima:

a) takvi investicijski fondovi dobili su odobrenje za rad od strane Agencije, odnosno nadležnog

tijela države članice ili nadležnog tijela države članice OECD-a s kojima je osigurana suradnja

s Agencijom, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

b) razina zaštite za imatelje udjela takvih investicijskih fondova istovjetna je onoj koja je propisana za imatelje udjela UCITS fondova te su posebice propisi za odvojenost imovine, zaduživanje, davanje zajmova i prodaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez pokrića istovjetni zahtjevima propisanima zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

c) o poslovanju takvih investicijskih fondova izvještava se u polugodišnjim i revidiranim godišnjim izvještajima kako bi se omogućila procjena imovine i obveza, dobiti i poslovanja tijekom izvještajnog razdoblja.

4. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima

5. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12

mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili

drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom

kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji

uređuje poslovanje kreditnih institucija

6. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga

stavka ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta iz točke 1. ovoga stavka (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama

1. i 2. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje

fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda,

odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije

koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje će pravilnikom iz stavka 2.

ovoga članka dodatno propisati Agencija i

c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i provjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev fonda

d) prospektom fonda predviđeno je ulaganje u takve instrumente i prikazan utjecaj takvih instrumenata na rizičnost fonda

7. instrumenata tržišta novca kojima se ne trguje na uređenim tržištima iz točke 1. ovoga stavka, ako su izdani pod sljedećim uvjetima:

a) izdala ih je ili za njih jamči Republika Hrvatska, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka Republike Hrvatske, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka druge države članice ili države članice OECD-a, Europska središnja banka, Europska unija ili Europska investicijska banka, ili javno međunarodno tijelo

kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

b) izdalo ih je društvo čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenim tržištima iz točke 1.

ovoga stavka

c) izdao ih je ili za njih jamči subjekt koji podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države članice u skladu sa zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili subjekt koji podliježe ili udovoljava pravilima nadzora nadzornog tijela država članica OECDa koja su istovjetna onima propisanima zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje kreditnih institucija ili

d) izdala ih je druga osoba koja ima odobrenje Agencije, pod uvjetom da ulaganja u takve instrumente podliježu zaštiti ulagatelja jednakoj onoj kojoj podliježu instrumenti iz alineja b) ili

c) ove točke te pod uvjetom da je izdavatelj društvo čiji kapital i rezerve iznose najmanje 80 milijuna kuna i koje sastavlja i objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, da je izdavatelj subjekt koji se, unutar grupe društava koja obuhvaća jednu ili nekoliko društava čije su dionice uvrštene na neko od uređenih tržišta, bavi financiranjem te grupe, ili da je izdavatelj subjekt čiji je predmet poslovanja financiranje posebnih subjekata za

sekuritizaciju koja koriste bankovne kreditne linije

8. novca na novčanom računu fonda otvorenog kod kreditne institucije iz članka 247.a stavka

1. točke 2. ovoga Zakona te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja

9. druge vrste imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 8. ovoga stavka.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina fonda smije biti uložena:

a) u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP)

b) u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije odrediti dozvoljena ulaganja fondova, tržišta koja smatra

uređenima te institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom i instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati.

Ograničenja ulaganja i prekoračenja ograničenja ulaganja

Članak 156.

Ulaganje imovine fonda podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, pod uvjetom da ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja u koje je fond uložio veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbroj vrijednosti tih ulaganja za sve takve izdavatelje ne smije prijeći 40% neto vrijednosti imovine fonda, ali uz iznimku da:

a) u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave druge države članice, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, može se ulagati bez ograničenja, pod uvjetom da:

- u prospektu i promidžbenim sadržajima fonda budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica u čije vrijednosne papire i instrumente tržišta novca fond smije ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda

- se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta

novca i

- vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca iz točke 2.

podtočke a) prve alineje ovoga stavka ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda

b) najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Agencija, a koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici koje su na temelju posebnog zakona predmetom posebnoga javnog nadzora sa svrhom zaštite ulagatelja u te obveznice

c) sredstva od izdavanja takvih obveznica moraju biti uložena u skladu s posebnim zakonom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi se, u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja, prvenstveno iskoristila za isplatu glavnice i stečenih kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog izdavatelja, ukupna vrijednost takvih ulaganja koja  čine više od 5% neto vrijednosti imovine fonda ne smije prijeći 80% neto vrijednosti imovine fonda

d) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavatelji osobe koje čine povezana društva u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava i ovoga Zakona

e) osobe koje čine povezana društva u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava i ovoga Zakona smatraju se jednom osobom u smislu izračuna ograničenja iz točke 5. ovoga stavka

f) najviše 70% imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili putem MTP-ova ili OTP-ova, i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u imovini zatvorenog fonda.

2. prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz točke 1. podtočaka a) i b) ovoga stavka ne uključuju se u izračun ograničenja od 40% iz točke 1. ovoga stavka

3. najviše 10% imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 155. stavka 2. točke a) ovoga Zakona

4. najviše 10% imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 155. stavka 2. točke b) ovoga Zakona

5. najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može se uložiti u depozite kod jedne te iste kreditne institucije iz članka 155. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda

7. ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj jedna te ista osoba i vrijednosti depozita kod te osobe i izloženosti koje proizlaze iz transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama sklopljenih s tom osobom ne smije prijeći 15% neto vrijednosti imovine fonda

8. najviše 30% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice investicijskih fondova iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u jedan investicijski fond iz članka 155. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

9. najviše 15% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u jedan alternativni investicijski fond iz članka 155. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

10. ulaganja u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice alternativnih investicijskih fondova ne

uključuju se u izračune ograničenja iz točaka 1. do 5. ovoga stavka

11. ako se imovina fonda ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo mirovinsko društvo, društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja

fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova

12. ako fond ulaže u udjele UCITS fondova i udjele ili dionice investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio

13. ulaganja zatvorenog fonda u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda može iznositi najviše 5% neto imovine fonda. Ako pokrovitelj zatvorenog fonda pripada grupi, najviše 10% neto imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u poduzeća koja pripadaju toj istoj grupi. Ako zatvoreni fond ima više pokrovitelja,

ulaganja u pokrovitelje moraju biti razborita i primjereno diverzificirana. Iznimno, ulaganja iz ove točke ne odnose se na ulaganja u obveznice Republike Hrvatske i/ili druge države članice 14. fond može steći najviše:

a) 10% dionica s pravom glasa jednog izdavatelja

b) 10% dionica bez prava glasa jednog izdavatelja

c) 10% dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja

d) 25% udjela ili dionica pojedinoga investicijskog fonda

e) 10% instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja

f) ograničenja iz ove točke ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica g) ograničenja iz podtočaka c), d) i e) ove točke mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u optjecaju

15. ukupna izloženost fonda prema financijskim izvedenicama ni u kom slučaju ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija. Fond može ulagati u izvedene financijske instrumente, u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz točke 1. ovoga stavka, uz uvjet da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovoga članka. Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu financijsku izvedenicu, ta financijska izvedenica se uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovoga članka

16. Fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama.

Članak 158.

(1) Fondovi, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ne smiju biti imatelji ukupno:

a) više od 25% dionica s pravom glasa jednog te istog izdavatelja

b) više od 10% dionica bez prava glasa jednog te istog izdavatelja

c) više od 10% dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane jednog te istog izdavatelja

d) više od 25% udjela pojedinoga investicijskog fonda

e) više od 10% instrumenata tržišta novca izdanih od strane jednog te istog izdavatelja.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a ili međunarodne javne organizacije koje je članica jedna ili više država članica i/ili država članica OECD-a.

Izvedenice

Članak 160.

(1) Društvo može koristiti financijske izvedenice u svoje ime i za račun fonda jedino u svrhu:

1. zaštite imovine fonda, i/ili smanjenja rizika ulaganja

2. efikasnog upravljanja imovinom i obvezama fonda.

(2) Prilikom ugovaranja financijskih izvedenica moraju se poštovati sljedeća ograničenja:

1. ukupna izloženost financijskim izvedenicama ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda

2. temeljna imovina financijske izvedenice mora biti dozvoljena imovina za ulaganja fonda iz članka 155. ovoga Zakona

3. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

4. ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz članka 155. stavka 1. koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dopušteno stvoriti izloženost kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana strategijom ulaganja, prospektom fonda, ovim Zakonom ili pravilnicima koje je Agencija donijela temeljem ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini iz članka 163. ovoga Zakona.

Članak 162.

(1) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja za ulaganja fondova, uvjete i ograničenja vezana za tehnike i instrumente iz članka 156. stavka 4. ovoga Zakona, postupanje s imovinom fondova te izračun izloženosti iz ovoga dijela Zakona.

(2) Iznimno od odredbi ovoga dijela Zakona, u slučaju značajnog poremećaja na financijskom tržištu koji bi ugrožavao vrijednost imovine fonda, Agencija može zabraniti ili dodatno ograničiti ulaganja u pojedine oblike imovine.

Članak 163.

Imovina fonda ne može biti uložena u:

1. imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine i

2. vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a, kao ni na vrijednosne papire čiji je izdavatelj pokrovitelj zatvorenog fonda, pri čemu vrijede ograničenja iz članka 156. točke 10. ovoga Zakona.

Članak 164.

(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona fond može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.

(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona posljedica: 1. okolnosti na koje mirovinsko društvo nije moglo utjecati 2. ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka ili 3. stjecanja imovine iz članka 155. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja fonda u razumnom roku ne duljem od tri mjeseca i transakcije poduzimati prvenstveno u svrhu usklađenja ulaganja imovine fonda, pri čemu mora uzimati u obzir interese članova fonda, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(3) Iznimno, na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatna tri mjeseca ako je to u interesu članova fonda, a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut predstečajni postupak i na duže od tri mjeseca.

(4) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Mirovinsko društvo dužno je fondu nadoknaditi tako nastalu štetu.

(5) Ograničenja ulaganja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja fonda, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa članova fonda.

Sadržaj prospekta

Članak 175.

(1) Prospekt fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) podaci o fondu:

1. naziv fonda i naznaku vrste fonda (otvoreni/zatvoreni)

2. datum osnivanja fonda

3. mjesto gdje je moguće dobiti primjerak statuta fonda, ključnih podataka za članove fonda ili ostalih propisanih objava te polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje

4. način objavljivanja prospekta, statuta fonda, ključnih podatka za članove fonda, polugodišnjih i revidiranih godišnjih izvještaja te ostalih propisanih objava

5. kratke podatke o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond i koji su bitni za člana fonda

6. podatke o revizorskom društvu i drugim pružateljima usluga fondu

7. način konvertiranja uplata na osobni račun člana fonda i prenesenih računa u udjele, način i uvjete prijenosa sredstava s osobnog računa člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo, mogućnosti isplate mirovina i prijenosa računa u drugi fond te okolnosti u kojima može doći do obustave navedenih aktivnosti

8. pojedinosti o pravima koja proizlaze iz članstva u fondu, a osobito o pravu na obaviještenost (polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji), pravu na udio u dobiti te pravu na isplatu mirovine

9. postupci i uvjeti izdavanja udjela, način upisa u registar članova fonda odnosno izdavanja udjela, postupci i uvjeti ponude mirovinskog programa te okolnosti u kojima može doći do obustave zatvaranja osobnih računa i uplata na osobne račune ili do obustave prijenosa računa člana fonda u drugi fond

10. vrsta imovine u koju je fondu dopušteno ulaganje

11. načela, strategiju i ciljeve ulaganja fonda, uz naznaku jesu li i na koji način prilikom određivanja strategije ulaganja uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, kada je to primjenjivo

12. opis sljedećih elemenata vezanih uz ulaganja fonda:

a. ulagateljskih ciljeva fonda, uključujući njegove financijske ciljeve (primjerice ostvarivanje kapitalne dobiti ili prihoda) te načina ostvarenja ciljeva fonda

b. ciljane strukture portfelja fonda i dopuštenih odstupanja od ciljane strukture

c. ulaganja (primjerice specijalizacija po geografskim ili industrijskim sektorima)

d. bilo kakvih ograničenja strategije ulaganja

e. naznake svih tehnika, instrumenata ili ovlasti za uzimanje ili odobravanje zajma ili drugih pravnih poslova koji su po svojim ekonomskim učincima jednaki zajmu, koje se mogu koristiti pri upravljanju fondom

f. rizika povezanih s ulaganjima i strukturom imovine i obveza fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

g. uvjeta zaduživanja fonda

13. u slučaju zatvorenog fonda s definiranim primanjima, opis ostalih rizika vezanih uz mirovinski program

14. način i vrijeme izračuna neto vrijednosti imovine fonda

15. vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu

16. naknade i troškovi upravljanja koji smiju teretiti fond i članove fonda

17. način obračuna naknade za depozitara

18. opis, iznos i učestalost plaćanja dopuštenih naknada i troškova koji smiju teretiti fond i člana fonda

19. slučajeve u kojima mirovinsko društvo može odbiti uplate članova fonda

20. način izračuna rezultata poslovanja fonda

21. prosječan prinos fonda od početka rada fonda te povijesni prinos fonda u zadnjih pet godina ili od početka rada fonda, ako fond posluje kraće od pet godina

22. izjava mirovinskog društva o tome postoje li jamstva, garancije i/ili obećanja vezano uz investicijski rezultat ili određenu razinu primanja

23. trajanje poslovne godine

24. datum izdavanja prospekta

b) podaci o mirovinskom društvu:

1. tvrtka i sjedište mirovinskog društva, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, datum osnivanja, datum upisa u sudski registar, uključujući i naznaku je li mirovinsko društvo osnovano u državi članici koja nije matična država članica fonda

2. u slučaju da mirovinsko društvo upravlja i drugim fondovima, popis tih drugih fondova

3. poslovne ciljeve i strategiju mirovinskog društva

4. organizacijsku strukturu mirovinskog društva s jasnim linijama odgovornosti

5. opis rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

6. načela i strategija ulaganja imovine mirovinskog društva

7. opis odgovornosti i načina donošenja investicijskih odluka

8. opis korporativnog upravljanja u proteklom razdoblju

9. opis politike primitaka

10. podaci o revizorskom društvu mirovinskog društva

11. osobna imena i položaj članova uprave i nadzornog odbora, njihovi kratki životopisi, uključujući i pojedinosti o njihovim glavnim djelatnostima izvan mirovinskog društva, ako su značajne za mirovinsko društvo i fond

12. iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva te osobni identifikacijski broj (OIB) i osobna imena ili naziv članova mirovinskog društva, pravni oblik i naznaku udjela članova u temeljnom kapitalu

13. značajne odredbe ugovora sklopljenog s depozitarom koje mogu biti važne za člana fonda, osim onih koje se odnose na plaćanje naknada

14. popis delegiranih poslova s naznakom osoba na koje su poslovi delegirani

c) podaci o depozitaru:

1. tvrtka i sjedište depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara

2. kada je depozitar delegirao poslove pohrane imovine fonda iz članka 249. ovoga Zakona na treće osobe, podatke iz članka 260. ovoga Zakona te popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 249. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

3. visina temeljnog kapitala depozitara

d) osnovni podaci o Agenciji s objašnjenjima njezine uloge u mirovinskom sustavu

e) druge informacije prema propisima Agencije.

(2) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj i strukturu prospekta fonda.

(3) Mirovinsko društvo će prospekt dati na uvid svakoj osobi koja želi postati članom u fondu kojim to mirovinsko društvo upravlja.

(4) Mirovinsko društvo će prospekt dostaviti svakom članu fonda na njegov zahtjev besplatno jedanput godišnje, u pisanom obliku ili na nekom drugom trajnom mediju, ovisno kako je definirano ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona.

Bitne promjene prospekta

Članak 176.

Bitnim promjenama prospekta fonda za koje je potrebno ishoditi odobrenje Agencije smatraju se izmjene i dopune prospekta fonda koje se predlažu radi: 1. promjene ulaznih naknada, naknada za upravljanje ili izlaznih naknada, ako iste povećavaju troškove za članove fonda 2. promjene ulagačkih ciljeva fonda ili 3. promjene profila rizičnosti fonda, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika.

Dužnosti i obveze depozitara

Članak 247.

(1) Depozitar za fond obavlja sljedeće poslove:

1. pohranjuje i/ili evidentira imovinu fonda

2. kontinuirano prati novčane tokove fonda

3. vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje imovinu svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te mirovinskog društva

4. kontrolira da se imovina fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima, odredbama ovoga Zakona i drugih važećih propisa te prospektom i statutom fonda

5. izvješćuje Agenciju i mirovinsko društvo o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine fonda i cijene udjela te potvrđuje i osigurava da je izračun neto vrijednosti imovine fonda te cijene udjela u fondu obavljen u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, ovim Zakonom, važećim propisima te prospektom i statutom fonda

6. izvršava naloge mirovinskog društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini imovinu fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, propisima Agencije, prospektom i statutom fonda

7. izvješćuje mirovinsko društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu fonda koja mu je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze

8. pruža usluge glasovanja na godišnjim skupštinama dioničara i usluge vezane uz ostvarivanje drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda

9. zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist fonda, a koja proizlaze iz njegove imovine

10. osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, statutom i prospektom fonda, te da su troškovi koje fond plaća u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa te statutom i prospektom fonda

11. osigurava da svi prihodi i druga prava koja proizlaze iz transakcija imovinom fonda budu doznačeni na račun fonda u uobičajenim rokovima

12. obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova depozitara

13. prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje ovoga Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane mirovinskog društva

14. revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima vezanim uz fond i njegovu imovinu.

(2) Agencija će propisati i posebna pravila za obavljanje poslova depozitara nad imovinom fondova i pojedinosti o standardnom sporazumu između depozitara i mirovinskog društva.

Nadzorne mjere

Članak 288.

(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zakonitog i urednog poslovanja subjekata nadzora, zaštite interesa članova, korisnika mirovina i zaštite javnog interesa, a u slučaju utvrđenih zakonitosti i nepravilnosti podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima.

(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(5) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

DIO OSMI

PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji mirovinskog društva

Članak 311.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:

1. ako ne poštuje zabranu iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona o izdavanju povlaštenih dionica

2. ako ne osigura jednako postupanje prema svim dioničarima, odnosno imateljima poslovnih udjela te im prizna dodatna prava ili povlastice, ograničava njihova prava ili im nameće dodatne odgovornosti, protivno odredbama članka 9. stavka 3. ovoga Zakona

3. ako protivno odredbama članka 11. stavka 5. ovoga Zakona obavlja druge djelatnosti osim onih navedenih u članku 11. stavku 1. ovoga Zakona

4. ako protivno odredbama članka 16. stavka 1. ovoga Zakona obavlja djelatnosti iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona za koje nije dobilo odobrenje za rad Agencije ili ih nije upisalo u sudski registar

5. ako protivno odredbama članka 16. stavka 2. ovoga Zakona obavlja druge djelatnosti osim onih iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona

6. ako protivno odredbama članka 16. stavka 3. ovoga Zakona obavlja poslove upravljanja UCITS fondovima koji nisu subjekti nadzora Agencije, odnosno nadležnih tijela država članica

7. ako svoju djelatnost obavlja izvan područja Republike Hrvatske ili druge države članice, protivno uvjetima iz članka 16. stavka 4. ovoga Zakona

8. ako za svaki pojedini zatvoreni fond ne osigura da u svakom trenutku raspolaže odgovarajućim sredstvima koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz ugovora sklopljenih između mirovinskog društva i člana fonda i/ili trećih osoba, u skladu s člankom 17. ovoga Zakona

9. ako ne održava regulatorni kapital mirovinskog društva na način propisan člankom 19. stavkom 1. ovoga Zakona

10. ako nije bez odgode obavijestilo Agenciju o svakom smanjenju regulatornog kapitala mirovinskog društva ispod razine utvrđene člankom 19. stavkom 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 19. stavkom 2. ovoga Zakona

11. ako ne poveća regulatorni kapital mirovinskog društva na potrebnu razinu u roku koji odredi Agencija, u skladu s člankom 19. stavkom 3. ovoga Zakona

12. ako protivno odredbama članka 20. ovoga Zakona, kada upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima ne održava kapital sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava

13. ako u roku od tri radna dana ne izvijesti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i o bitnim činjenicama zbog kojih bi mu u skladu s člankom 299. ovoga Zakona trebalo ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad, u skladu s člankom 34. stavkom 2. ovoga Zakona

14. ako protivno odredbama članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ima ili stekne kontrolu ili dionice ili poslovni udjel u investicijskom društvu, kreditnoj instituciji koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti u skladu s odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala odnosno koja obavlja odgovarajuće usluge u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS fondovima, društvu za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, drugom mirovinskom društvu (za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima), mirovinskom društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mirovinskom osiguravajućem društvu, faktoring-društvu ili leasing-društvu

15. ako protivno odredbama članka 35. stavka 2. ovoga Zakona ima ili stekne dionice ili udjele u depozitaru

16. ako je protivno odredbama članka 35. stavka 2. ovoga Zakona poslovanje depozitara i mirovinskog društva organizacijski povezano ili su na tim poslovima zaposlene iste osobe

17. ako protivno odredbama članka 35. stavka 3. ovoga Zakona ima ili stekne dionice ili udjele u osobi na koju je depozitar delegirao poslove iz članka 257. ovoga Zakona

18. ako uloži svoja sredstva u imovinu različitu od one iz članka 37. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ili ako ne stekne dio ili cjelokupni vlasnički udjel u drugom mirovinskom društvu, u skladu s člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona

19. ako iznos propisanog regulatornog kapitala iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona održava u imovini različitoj od one propisane člankom 37. stavkom 3. ovoga Zakona

20. ako ne obavijesti Agenciju u roku od tri radna dana o posrednom stjecanju imovine koja nije u skladu s člankom 37. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. ovoga Zakona

21. ako ne uskladi strukturu ulaganja u roku od šest mjeseci od dana stjecanja imovine koja nije u skladu s člankom 37. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 37. stavkom 4. ovoga Zakona

22. ako stekne vlasnički udio u drugom mirovinskom društvu u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi bez prethodnog odobrenja Agencije propisanog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona

23. ako prije upisa statusne promjene u sudski registar nije dobilo odobrenje Agencije, u skladu s člankom 39. stavkom 1. ovoga Zakona

24. ako nije osiguralo da je novo društvo, nastalo zbog statusne promjene mirovinskog društva, prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobilo odobrenje za rad, u skladu s člankom 39. stavkom 3. ovoga Zakona

25. ako ne osigura da članovi uprave zajedno vode poslove i skupno zastupaju mirovinsko društvo, u skladu s člankom 41. stavkom 6. ovoga Zakona

26. ako funkciju člana uprave mirovinskog društva obavlja osoba koja nije dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, u skladu s odredbama članka 45. stavka 1. ovoga Zakona

27. ako nije osiguralo da zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave, u skladu s člankom 45. stavkom 6. ovoga Zakona

28. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana prestanka važenja odobrenja, odnosno od primitka odluke o ukidanju odobrenja ili odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, u skladu s člankom 45. stavkom 7. ovoga Zakona

29. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana nastanka situacije kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 45. stavkom 7. ovoga Zakona

30. ako delegira poslove ključnih funkcija na pokrovitelja protivno odredbama članka 55.b stavaka 10. i 11. ovoga Zakona

31. ako ne osigura sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i prospektom fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom fonda, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona

32. ako ne osigura da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima fondova budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona

33. ako ne dostavi depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovu primitku, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 8. ovoga Zakona

34. ako ne vodi evidencije transakcija s imovinom pojedinog fonda odvojeno od vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih fondova, te ih u pravilnim vremenskim razmacima ne usklađuje s evidencijama depozitara, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 9. ovoga Zakona

35. ako ne objavljuje podatke o mirovinskom društvu i fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 10. ovoga Zakona

36. ako ne podnosi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 11. ovoga Zakona

37. ako sklopi ugovor kojemu je cilj umanjivanje ili promjena odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom, protivno članku 68. stavku 1. točki 16. ovoga Zakona

38. ako jednog člana uprave ne zaduži za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 17. ovoga Zakona

39. ako ne izdaje depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom fonda, u skladu s člankom 68. točkom 18. ovoga Zakona

40. ako ne osigura procjenu fer vrijednosti imovine i obveza fonda te ispravno utvrđivanje vrijednosti cijene udjela, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 19. ovoga Zakona

41. ako dio prihoda svake godine ne ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom 21. ovoga Zakona

42. ako obavlja djelatnosti posredovanja u kupnji i prodaji financijskih instrumenata, protivno članku 69. točki 1. ovoga Zakona

43. ako stječe ili otuđuje imovinu fondova kojim upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba, protivno članku 69. točki 2. ovoga Zakona

44. ako sredstvima fonda kupuje imovinu ili sklapa poslove koji nisu predviđeni ovim Zakonom, protivno članku 69. točki 3. ovoga Zakona

45. ako obavlja transakcije kojima krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te prospekta fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja, protivno članku 69. točki 4. ovoga Zakona

46. ako nenaplatno otuđi imovinu fonda, protivno članku 69. točki 5. ovoga Zakona

47. ako stekne ili otuđi imovinu fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti, protivno članku 69. točki 6. ovoga Zakona

48. ako neposredno ili posredno, istodobno ili s odgodom, dogovori prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dva fonda kojima upravlja isto mirovinsko društvo pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi, protivno članku 69. točki 7. ovoga Zakona

49. ako preuzme obveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obveza nije vlasništvo fonda, a ne radi se o iznimci iz članka 69. točke 8. podtočaka a) i b), protivno članku 69. točki 8. ovoga Zakona

50. ako ne ostvaruje prava članova fonda prema depozitaru, u skladu s člankom 71. ovoga Zakona

51. ako radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo zaračunava naknade koje nisu propisane člankom 72. točkama 1. do 3. ovoga Zakona

52. ako uplate na osobne račune i prenesene račune ne knjiži u korist osobnog računa na ime člana fonda, u skladu s člankom 105. stavkom 1. ovoga Zakona

53. ako prilikom utvrđivanja neto vrijednosti imovine fonda odnosno cijene udjela ne utvrdi vrijednost imovine fonda te svih obveza, u skladu s člankom 106. stavkom 1. ovoga Zakona

54. ako u pogledu utvrđivanja neto vrijednosti imovine fonda i cijene udjela fonda ne postupa u skladu s pravilnikom iz članka 107. stavka 4. ovoga Zakona

55. ako uplate na osobne račune i prenesene račune ne preračunava u udjele svakodnevno u skladu s cijenom udjela na taj datum, u skladu s člankom 108. stavkom 1. ovoga Zakona

56. ako početnu cijenu udjela fonda ne utvrdi prospektom fonda, u skladu s člankom 108. stavkom 2. ovoga Zakona

57. ako protivno odredbi članka 109. stavka 1. ovoga Zakona neto vrijednost imovine mirovinskog fonda ne izračunava za svaki dan, u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

58. ako ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja za svaki fond kojim upravlja, prilikom njegova osnivanja, i bez odgode ih ne dostavi depozitaru fonda, u skladu s člankom 110. stavkom 2. ovoga Zakona

59. ako iz imovine fonda plaća naknade, troškove, provizije i pristojbe koje nisu propisane člankom 111. stavkom. 1. točkama 1. do 4. ovoga Zakona

60. ako ne iskazuje ukupan iznos troškova iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona kao pokazatelj ukupnih troškova i ne objavljuje ga u revidiranim godišnjim izvještajima, u skladu s člankom 111. stavkom 2. ovoga Zakona

61. ako potraživanja za naknadu troškova i naknada nastalih u vezi sa zaključivanjem pravnih poslova za zajednički račun članova fonda ne podmiri isključivo iz imovine fonda, nego za iste tereti članove fonda izravno, protivno odredbi članka 112. stavka 4. ovoga Zakona

62. ako po nastupanju slučaja iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona ne vrati uplatitelju uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda, u skladu s člankom 117. stavkom 2. ovoga Zakona

63. ako ne vrati sredstva s osobnog računa člana fonda koji je u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, a član fonda je obavijestio mirovinsko društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava, u skladu s člankom 117. stavkom 3. ovoga Zakona

64. ako po nastupanju slučaja iz članka 117. stavka 3. ovoga Zakona ne vrati članu fonda sredstva s osobnog računa člana fonda na način da je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza mirovinskog društva, u skladu s člankom 117. stavkom 4. ovoga Zakona

65. ako ne izvrši isplatu iz članka 117. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona u roku od sedam dana od dana primitka izjave o raskidu iz članka 117. stavka 1. ovoga Zakona odnosno izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava iz članka 117. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 117. stavkom 5. ovoga Zakona.

66. ako ne prenese iznos na računu člana fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana fonda, u slučaju da se član fonda po ostvarivanju prava na mirovinu odlučio da mu mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, u skladu s člankom 125. stavkom 1. ovoga Zakona.

67. ako po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona ne izvrši isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, kako je propisano člankom 127. stavkom 1. ovoga Zakona

68. ako radniku na odlasku na zahtjev ne izvrši jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovu osobnom računu, u skladu s člankom 127. stavkom 2. ovoga Zakona

69. ako članu fonda koji ispunjava uvjet iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, neovisno o vrijednosti imovine na njegovom osobnom računu istekom ugovorenog roka iz ugovora iz članka 115. ovoga Zakona, ne izvrši isplatu zatraženog iznosa u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, na temelju pisanog zahtjeva člana, jednokratno u punom iznosu, u skladu s člankom 128. ovoga Zakona

70. ako obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobni račun članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond bez odgode ne prijavi Agenciji i nadležnim tijelima matične države članice te nadležnim tijelima svih država u kojima se nude mirovinski programi, u skladu s člankom 134. stavkom 4. ovoga Zakona

71. ako ne obavijesti Agenciju o tome kojim je sve nadležnim tijelima podnijelo prijavu obustave zatvaranja osobnih računa članova, uplata na osobni račun te prijenosa računa člana fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 4. ovoga Zakona

72. ako na svojim mrežnim stranicama ne objavi svaku obustavu zatvaranja osobnih računa, uplata na osobne račune članova u fondu te prijenosa računa člana fonda u drugi fond, za cijelo vrijeme trajanja obustave i ne obavijesti članove fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 5. ovoga Zakona

73. ako nastavak poslovanja fonda bez odgode ne prijavi Agenciji, ne objavi na mrežnim stranicama mirovinskog društva i ne obavijesti članove fonda, u skladu s člankom 134. stavkom 8. ovoga Zakona

74. ako Ministarstvu financija ne omogući uvid u poslovne knjige i operativne evidencije te ne dostavlja sve podatke i obavijesti potrebne radi provjere zahtjeva za odobrenje državnih poticajnih sredstava, upisa državnih poticajnih sredstava na osobne račune članova fondova, kao i ostale podatke potrebne za nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja državnih poticajnih sredstava, u skladu s člankom 135. stavkom 6. ovoga Zakona

75. ako do 1. listopada tekuće godine ne izradi i Ministarstvu financija ne podnese obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu državnih poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini, u skladu s člankom 136. stavkom 1. ovoga Zakona

76. ako do 1. ožujka tekuće godine ne podnese Ministarstvu financija skupno za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu, u skladu s člankom 137. stavkom 1. ovoga Zakona

77. ako primljeni iznos državnih poticajnih sredstava ne evidentira u poslovnim knjigama i ne upiše ga na osobne račune članova fonda u roku od osam radnih dana od primitka iznosa, u skladu s člankom 137. stavkom 3. ovoga Zakona

78. ako državna poticajna sredstva ne vodi na osobnom računu člana fonda na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos, u skladu s člankom 139. ovoga Zakona

79. ako se imovina fonda sastoji od imovine različite od one iz članka 155. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

80. ako imovina iz članka 155. stavka 1. od koje se sastoji imovina fonda ne ispunjava uvjete iz članka 155. stavka 1. ovoga Zakona i/ili iz pravilnika iz članka 155. stavka 3. ovoga Zakona

81. ako ulaže imovinu fonda protivno ograničenjima ulaganja iz članaka 156. do 156.c ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

82. ako protivno odredbi članka 157. ovoga Zakona koristi tehnike i instrumente vezane uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca u drugu svrhu od one propisane člankom 157. ovoga Zakona

83. ako fond, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto mirovinsko društvo, ulaže u imovinu iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona protivno ograničenjima ulaganja iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona, a mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

84. ako za račun otvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu većem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to učini na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 1. ovoga Zakona

85. ako za račun otvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu manjem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to ne učini putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 1. ovoga Zakona

86. ako za račun zatvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu većem od 5% neto vrijednosti imovine fonda i/ili isto učini na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 3. ovoga Zakona

87. ako za račun zatvorenog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu manjem od 5% neto vrijednosti imovine fonda, i to ne učini u svrhu osiguravanja likvidnosti i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od tri mjeseca, protivno odredbama članka 159. stavka 3. ovoga Zakona

88. ako više od 5% neto vrijednosti imovine otvorenog fonda pozajmi trećim osobama, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

89. ako više od 50% svakog pojedinog ulaganja pozajmi trećim osobama, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

90. ako imovinu otvorenog fonda pozajmi bez pisanog ugovora ili izvan organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru, protivno odredbama članka 159. stavka 2. ovoga Zakona

91. ako financijske izvedenice ne koristi u svoje ime i za račun fonda u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda i/ili smanjenja rizika ulaganja ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama fonda, u skladu s člankom 160. stavkom 1. ovoga Zakona

92. ako prilikom ugovaranja financijskih izvedenica ne poštuje ograničenja iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona

93. ako ulaže imovinu fonda u imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine, protivno odredbama članka 163. točke 1. ovoga Zakona

94. ako ulaže u vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno odredbama članka 163. točke 2. ovoga Zakona

95. ako ulaže imovinu fonda u vrijednosne papire izdane od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno odredbama članka 163. točke 2. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2. ili 3. ovoga Zakona

96. ako mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja iz članaka 156. do 163. ovoga Zakona, koja su posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena člankom 167. stavkom 2. ovoga članka, protivno odredbama članka 167. stavka 4. ovoga Zakona

97. ako u svoje ime i za račun fonda ugovara transakcije s članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva, protivno odredbama članka 165. stavka 1. ovoga Zakona

98. ako ne vodi evidenciju o transakcijama ugovorenima za račun fonda u kojima su suprotne strane dioničari, odnosno vlasnici udjela mirovinskog društva, depozitar fonda, pokrovitelj zatvorenog fonda ili bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim ili fizičkim osobama, u skladu s člankom 165. stavkom 2. ovoga Zakona

99. ako daje zajam ili jamstva iz imovine fonda bilo kojoj fizičkoj ili pravnoj osobi, protivno odredbama članka 165. stavka 4. ovoga Zakona

100. ako ne izračuna omjer zamjene udjela u fondu prenositelju za udjele u fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 209. stavkom 2. ovoga Zakona

101. ako ne izračuna omjer zamjene pripadajućih udjela u fondovima na koje se dijeli fond, u skladu s člankom 211. stavkom 2. ovoga Zakona

102. ako u roku od osam dana po primitku suglasnosti Agencije za preoblikovanje ne dostavi obavijest članovima fonda o svim radnjama i okolnostima preoblikovanja, koja sadrži elemente iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će preoblikovanje imati na njihovu imovinu u fondu u skladu s člankom 214. stavkom 1. ovoga Zakona

103. ako članovima fonda ne omogući prelazak u drugi fond bez plaćanja izlazne naknade u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o preoblikovanju iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 215. stavkom 1. ovoga Zakona

104. ako prije provođenja postupka pripajanja mirovinsko društvo za upravljanje fondom prenositeljem nije dobilo odobrenje Agencije za pripajanje, u skladu s člankom 217. stavkom 1. ovoga Zakona

105. fonda prenositelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 219. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 219. stavkom 1. ovoga Zakona

106. fonda preuzimatelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 219. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 219. stavkom 1. ovoga Zakona

107. ako protivno članku 220 stavku 3. ovoga Zakona naplaćuje troškove povezane s izradom mišljenja depozitara o pripajanju iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja

108. fonda prenositelja ako ne obavijesti sve članove fonda prenositelja o svim radnjama i okolnostima pripajanja koja sadrži elemente iz članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu prenositelju u skladu s člankom 221. stavkom 1. ovoga Zakona

109. prenositelj, ako članovima ne dostavi obavijesti o pripajanju nakon što mu Agencija izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije zabrane daljnjeg pristupa novih članova fondu prenositelju i fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 221. stavkom 3. ovoga Zakona

110. ako u postupku pripajanja ne omogući članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja prelazak u fond bez naplate naknade za izlaz u roku iz članka 221. stavka 3. ovoga Zakona te u roku od dva mjeseca nakon izvršenog pripajanja, u skladu s člankom 221. stavkom 4. ovoga Zakona

111. ako naplaćuje troškove revizije iz imovine fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja, protivno odredbi članka 223. stavka 6. ovoga Zakona

112. prenositelj, ako provede prijenos imovine i obveza te zamjenu udjela prilikom pripajanja, a da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, protivno odredbama članka 225. stavka 6. ovoga Zakona

113. preuzimatelj ako provede prijenos imovine i obveza te zamjenu udjela prilikom pripajanja, a da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, protivno odredbama članka 225. stavka 6. ovoga Zakona

114. ako po primitku suglasnosti Agencije, u roku propisanom člankom 235. stavkom 3. ovoga Zakona, ne dostavi članovima fonda obavijest o svim radnjama i okolnostima podjele, koja sadrži elemente iz članka 235. stavka 2. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će preoblikovanje imati na njihovu imovinu u fondu u skladu s člankom 235. stavkom 1. ovoga Zakona

115. ako članu fonda koji sudjeluje u podjeli nije omogućen prelazak u fond kojim upravlja neko drugo mirovinsko društvo bez naplate naknade za izlaz u razdoblju od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o podjeli, u skladu s člankom 235. stavkom 4. ovoga Zakona

116. ako mirovinsko društvo koje upravlja fondom koji sudjeluje u statusnoj promjeni podjele provede podjelu, odnosno izvrši prijenos imovine te zamjenu udjela, ako revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o podjeli, protivno članku 239. stavku 1. ovoga Zakona

117. ako izabere ili promijeni depozitara bez odobrenja Agencije, protivno odredbama članka 246. stavka 1. ovoga Zakona

118. ako u slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom odmah ne dostavi obavijest depozitaru o raskidu ili otkazu ugovora i o tome ne obavijesti Agenciju, u skladu s člankom 264. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

119. ako u slučaju otvaranja stečaja ili likvidacije nad depozitarom ne zatraži odobrenje Agencije na izbor novog depozitara, u roku iz članka 264. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

120. ako na području Republike Hrvatske nudi mirovinski program zatvorenog fonda s definiranim primanjima protivno odredbama članka 266. stavka 2. ovoga Zakona

121. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, ako nije osiguralo da za zatvoreni fond s definiranim primanjima u svakom trenutku raspolaže odgovarajućom razinom sredstava (tehničkih pričuva) koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz postojećih ugovora o članstvu, uzimajući u obzir sve zatvorene fondove s definiranim primanjima kojima upravlja, u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

122. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima, ako nema dostatnu i prikladnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva iz točke 1. ovoga stavka, uzimajući u obzir sve zatvorene fondove s definiranim primanjima kojima upravlja, u skladu s člankom 267. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona

123. ako izračun tehničkih pričuva zatvorenog fonda s definiranim primanjima nije izrađen na način propisan člankom 268. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona

124. ako imovinu za pokriće tehničkih pričuva zatvorenog fonda s definiranim primanjima ulaže protivno ograničenjima iz članka 269. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

125. ako za zatvoreni fond s definiranim primanjima koji ne ispunjava uvjete iz članka 267. stavka 1. ovoga Zakona ne usvoji konkretan i ostvariv plan oporavka, koji ispunjava uvjete iz članka 270. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 270. stavkom 1. ovoga Zakona

126. koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima koji pokriva biometričke rizike i/ili jamči investicijske rezultate ili određenu razinu primanja, ako nije osiguralo da za taj fond stalno raspolaže i dodatnom imovinom odnosno dodatnim kapitalom, koji mora ispunjavati uvjete iz članka 271. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 271. stavkom 1. ovoga Zakona

127. ako na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke o svim okolnostima potrebnima za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 278. stavkom 1. ovoga Zakona

128. ako kao subjekt nadzora Agencije iz članka 275. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 275. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 280. do 282. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 280. stavka 3. ili članka 282. stavka 2. ovoga Zakona

129. ako ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 281. ovoga Zakona

130. ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 282. stavkom 1. ovoga Zakona

131. ako unutar roka koji je odredila Agencija, Agenciji ne dostavi izvještaj o provedbi naloženih mjera iz članka 297. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 297. stavkom 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Lakši prekršaji mirovinskog društva

Članak 312.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:

1. ako ne ishodi od Agencije odobrenje za rad mirovinskog društva prije upisa mirovinskog društva u sudski registar, u skladu s člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona

2. ako ne ishodi od Agencije odobrenje za rad mirovinskog društva prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar, u skladu s člankom 21. stavkom 4. ovoga Zakona

3. ako o održanim sastancima ili sjednicama tijela mirovinskog društva ne vodi zapisnik u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona

4. ako mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici postupe protivno odredbama članka 53. stavka 1. točaka 1. - 5. ovoga Zakona

5. ako mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici postupe tako da im interesi članova fondova nisu prioritet i svoje interese ili interese povezanih osoba stavljaju ispred interesa članova fondova te integriteta tržišta kapitala, protivno odredbama članka 53. stavka 2. ovoga Zakona

6. ako nije uspostavilo i ne provodi dobar i razborit sustav upravljanja koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, te nije obuhvatilo učinkovite i primjerene politike, mjere, evidencije i postupke iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ili pravilnika iz članka 67. ovoga Zakona

7. ako nije ustrojilo ključne funkcije u skladu s člankom 55.b stavkom 1. ovoga Zakona

8. ako ne uspostavi i ne provodi primjerene politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te ne osigura da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te internim aktima mirovinskog društva, u skladu s člankom 56. stavkom 2. ovoga Zakona

9. ako redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te ne osigura da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te internim aktima mirovinskog društva, u skladu s člankom 56. stavkom 2. ovoga Zakona

10. ako nije ustrojilo trajnu i učinkovitu funkciju usklađenosti, u skladu s člankom 56.a stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

11. ako ne ustroji funkciju interne revizije u skladu s člankom 57. stavkom 1. ovoga Zakona

12. ako ne uspostavi sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i fondove kojima upravlja, uključujući i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, u skladu s člankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona

13. ako nije ustrojilo trajnu, učinkovitu i neovisnu funkciju upravljanja rizicima, razmjerno veličini i organizacijskom ustroju mirovinskog društva, kao i vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, u skladu s člankom 58.a stavkom 1. i pravilnikom iz članka 67. ovoga Zakona

14. ako ne provodi i ne dokumentira vlastitu procjenu rizika za mirovinsko društvo i zatvorene fondove kojima upravlja, u skladu s člankom 58.b stavkom 1. ovoga Zakona

15. ako nije organiziralo svoje poslovanje na način koji osigurava kontinuirani investicijski proces, u skladu s odredbama članka 59. stavka 1. ovoga Zakona

16. ako za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima nije osiguralo adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima konkretnom vrste imovine te opseg zaduženja pojedinog radnika nije primjeren, u skladu s člankom 59. stavkom 2. ovoga Zakona

17. ako u odnosu na svaku vrstu imovine nije osiguralo poznavanje prirode investicije, izdavatelja, specifičnosti vezanih za trgovanje, pravnih propisa te rizika koji proizlaze iz toga, u skladu s člankom 59. stavkom 3. ovoga Zakona

18. ako ne ustroji interno tijelo koje donosi odluke vezane uz korporativno upravljanje i odnose s izdavateljima financijski instrumenti kojih su imatelji fondovi kojima mirovinsko društvo upravlja, a koje se mora sastojati od osoba s odgovarajućim znanjem iz područja korporativnog upravljanja, skladu s člankom 60. stavkom 1. ovoga Zakona

19. ako ne organizira poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru, u skladu s člankom 55. stavkom 1. ovoga Zakona

20. ako nije, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, uspostavilo i ne provodi učinkovite politike upravljanja sukobima interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 4. ovoga Zakona

21. ako razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja redovito ne ažurira i ne nadzire učinkovite politike upravljanja sukobima interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 4. ovoga Zakona

22. ako nije uspostavilo i ne provodi politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 5. ovoga Zakona

23. ako redovito ne ažurira politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa, u skladu s člankom 55. stavkom 5. ovoga Zakona

24. ako nije poduzelo sve primjerene mjere potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje, u skladu s člankom 61. stavkom 1. ovoga Zakona

25. ako nije propisalo ili ne implementira jasne i razumne politike primitaka u skladu s člankom 62. stavkom 1. ovoga Zakona

26. ako uprava mirovinskog društva ne usvoji i najmanje jednom u tri godine ne preispita opća načela politike primitaka, u skladu s člankom 62. stavkom 10. ovoga Zakona

27. ako najmanje jednom godišnje interno ne revidira primjenu politike primitaka, u skladu s člankom 62. stavkom 11. ovoga Zakona

28. ako daje varijabilne primitke protivno članku 62. stavku 13. ovoga Zakona

29. ako u godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva ne objavi podatke iz članka 62. stavka 16. ovoga Zakona

30. ako ne organizira poslovanje i ne vodi ažurno poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo za svoj račun ili račun pojedinog fonda, u skladu s odredbama članka 63. stavka 3. ovoga Zakona

31. ako ne uspostavi i ne ostvaruje primjerene postupke za rješavanje pritužbi članova fonda, u skladu s člankom 64. točkama 1. i 3. ovoga Zakona

32. ako ne omogući ulagateljima podnošenje pritužbi na službenom jeziku države u kojoj se nudi mirovinski program zatvorenog fonda, u skladu s člankom 64. stavkom 2. ovoga Zakona

33. ako ne vodi evidenciju o svim pritužbama članova fonda i poduzetim mjerama, u skladu s rokom iz članka 64. točke 4. ovoga Zakona

34. ako ne čuva dokumentaciju o svim pritužbama članova fonda i poduzetim mjerama, u skladu s rokom iz članka 64. točke 4. ovoga Zakona

35. ako ne izrađuje ili ne dostavlja izvještaje mirovinskog društva Agenciji u rokovima ili na način propisan pravilnikom iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno pravilnikom iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona

36. ako za pružanje revizorskih usluga sklopi ugovor s revizorom koji ne ispunjava uvjete iz članka 74. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, protivno članku 74. stavku 3. ovoga Zakona

37. ako ne dostavi Agenciji revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, uključujući godišnje izvješće i financijske izvještaje iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, u roku iz članka 74. stavka 8. ovoga Zakona

38. ako nije ponovo izradilo godišnje financijske izvještaje, osiguralo obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorskog izvještaja, uključujući i relevantne financijske izvještaje, i dostavilo Agenciji u roku koji je ona odredila svojim rješenjem, sukladno članku 75. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona

39. ako objavi godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ako ne osigura da godišnji financijski izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni i ako ne osigura da se iz javne objave povuku već objavljeni godišnji financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni, protivno članku 75. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona

40. ako protivno odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakona poslove koje je dužno obavljati delegira trećim osobama bez odobrenja Agencije

41. ako ne utvrdi ili ne implementira interne politike i procedure u skladu s odredbama članka 78. stavka 2. ovoga Zakona

42. ako sazna za stjecanje ili otuđenje kvalificiranog udjela u društvu kojim neka osoba prelazi ili pada ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, a o tome bez odgode ne obavijesti Agenciju, u skladu s odredbama članka 84. stavka 6. ovoga Zakona

43. ako jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, Agenciji ne dostavi popis svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, u skladu s odredbama članka 84. stavka 7. ovoga Zakona

44. preuzimatelj, ako preuzme poslove upravljanja fondom bez odobrenja Agencije, protivno članku 87. stavku 2. ovoga Zakona

45. prenositelj i preuzimatelj, ako zajednički javno ne objave informaciju o prijenosu poslova upravljanja u roku iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona

46. prenositelj i preuzimatelj, ako ne obavijeste sve članove fondova kojima upravljaju o prijenosu poslova upravljanja u roku iz članka 90. stavka 2. ovoga Zakona

47. ako ne izvijesti Agenciju o činjenici da izračun i kontrola neto vrijednosti imovine fonda nisu izvršeni u propisanom roku, na način i u roku iz članka 110. stavka 10. ovoga Zakona

48. ako zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava ne sadrži elemente i priloge propisane člankom 138. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

49. ako ne izvijesti Ministarstvo financija o odabiru fonda za korištenje državnih poticajnih sredstava, u skladu s člankom 140. stavkom 4. ovoga Zakona

50. ako promidžbeni sadržaj o mirovinskom društvu i fondovima ne ispunjava zahtjeve iz članka 145. ovoga Zakona

51. ako prikazuje rezultate poslovanja fonda protivno odredbama članka 146. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona

52. ako Agenciji ne dostavi obavijest o svakom sklopljenom ugovoru s prodajnim zastupnicima na način ili u rokovima propisanim pravilnikom iz članka 150. stavka 3. ovoga Zakona

53. ako imovinu fonda ulaže na način da nije valutno usklađena s obvezama fonda u skladu s člankom 161. stavkom 1. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 164. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

54. ako najmanje 70% neto vrijednosti imovine zatvorenog fonda s definiranim primanjima nije uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine iz sustava dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, u skladu s člankom 161. stavkom 2. ovoga Zakona

55. ako na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi primjeren način ne objavi izjavu o načelima ulaganja koja sadrži elemente iz članka 166. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi ista bila dostupna svim članovima i potencijalnim članovima zatvorenog fonda te Agenciji

56. ako ne usvoji prospekt fonda, u skladu s člankom 169., 176. i 177. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

57. ako ne usvoji statut fonda u skladu s člankom 180. i člancima 182. do 184. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona

58. ako ne usvoji polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje u skladu s člancima 191. do 194. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona

59. ako ne objavi polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje u skladu s člankom 195. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona

60. ako ne izradi ključne podatke za članove otvorenog fonda u skladu s člancima 186. do 188. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona

61. ako ne izradi izvještaj o mirovinskom primanjima za članove zatvorenog fonda kojim upravlja, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona

62. ako redovito ne obavještava članove fonda o drugim objavama u vezi s poslovanjem fonda u skladu s člancima 199. do 203. ovoga Zakona, u skladu s člankom 167. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona

63. ako informacije navedene u prospektu nisu istinite, točne, potpune i dosljedne, u skladu s člankom 169. stavkom 2. ovoga Zakona

64. ako odredbe u prospektu nisu napisane jasnim, jednostavnim i članovima fonda lako razumljivim jezikom, u skladu s člankom 169. stavkom 3. ovoga Zakona

65. ako ne objavi prospekt fonda u skladu s člancima 171. do 174. ovoga Zakona

66. ako sljedeći radni dan nakon zaprimanja odobrenja Agencije za bitne promjene prospekta, mirovinsko društvo ne objavi obavijest o bitnim promjenama prospekta na način propisan člankom 173. ovoga Zakona, u skladu s člankom 177. stavka 2. ovoga Zakona

67. ako roku od osam dana od dana zaprimanja odobrenja Agencije za bitne promjene prospekta mirovinsko društvo ne pošalje svim članovima fonda obavijest o bitnim promjenama prospekta na način propisan ugovorom o članstvu iz članka 115. ovoga Zakona, u skladu s člankom 177. stavkom 3. ovoga Zakona

68. ako bez odgode ne obavijesti Agenciju o ispunjavanju svojih obveza prema članovima fonda iz članka 177. stavaka 2. i 3. ovoga članka, u skladu s člankom 177. stavkom 5. ovoga Zakona

69. ako jednom godišnje ne ažurira prospekt fonda u dijelu koji se odnosi na nebitne promjene prospekta u protekloj godini, u skladu s člankom 178. stavkom 1. ovoga Zakona

70. ako ne dostavi ažurirani prospekt fonda Agenciji najkasnije do 31. ožujka svake godine, u skladu s člankom 178. stavkom 2. ovoga Zakona

71. ako ne objavi statut fonda u skladu s člankom 185. ovoga Zakona

72. ako ne dostavi Agenciji sve promjene ključnih podataka za svaki otvoreni fond kojim upravlja u Republici Hrvatskoj, najkasnije pet dana prije njihove objave, u skladu s odredbama članka 189. stavka 1. ovoga Zakona

73. ako nema ključne podatke objavljene na svojoj mrežnoj stranici, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. ovoga Zakona

74. koje upravlja zatvorenim fondom, ako ne sastavi i ne učini dostupnim svim članovima zatvorenog fonda izvještaj o mirovinskim primanjima koji sadrži ključne informacije iz članka 189.a stavka 5. ovoga Zakona, u skladu s člankom 189.a stavcima 1. i 4. ovoga Zakona

75. ako za pružanje revizorskih usluga sklopi ugovor s revizorom koji ne ispunjava uvjete iz članka 193. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, protivno članku 193. stavku 3. ovoga Zakona

76. ako nije ponovo izradilo godišnje izvještaje fonda, nije osiguralo obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne godišnje izvještaje, nije ih dostavilo Agenciji u roku koji je ona svojim rješenjem odredila, u skladu s člankom 193. stavkom 10. ovoga Zakona

77. ako objavi godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ako ne osigura da ti godišnji izvještaji ne budu javno objavljeni i ako ne povuče te izvještaje iz javne objave, u skladu s člankom 193. stavkom 13. ovoga Zakona

78. ako ne dostavi Agenciji polugodišnje izvještaje fonda i revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih izvještaja iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s rokom iz članka 194. stavka 1., uključujući godišnje izvješće i godišnje izvještaje fonda iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s rokom iz članka 194. stavka 2. ovoga Zakona

79. ako potencijalnim članovima otvorenog fonda prije sklapanja ugovora o članstvu nisu besplatno stavljeni na raspolaganje ključni podaci za članove otvorenog fonda, u skladu s člankom 196. stavkom 1. ovoga Zakona

80. ako potencijalnim članovima fonda nisu dostupni statut i prospekt fonda te ključni podaci za članove otvorenog fonda, na svim mjestima na kojima se nude mirovinski programi fonda, u skladu s člankom 197. stavkom 1. ovoga Zakona

81. ako potencijalnim članovima fonda nije omogućen uvid u dokumente iz članka 197. stavka 1. ovoga Zakona u slučajevima kada mirovinske programe fonda izvan prodajnih mjesta nude radnici mirovinskog društva, odnosno druge osobe koje je mirovinsko društvo na to ovlastilo, u skladu s člankom 197. stavkom 2. ovoga Zakona

82. ako sljedeći radni dan nakon provedbe preoblikovanja o tome ne obavijesti Agenciju i depozitara fonda te na svojim mrežnim stranicama ne objavi informaciju o provedbi preoblikovanja, u skladu s člankom 215. stavkom 2. ovoga Zakona

83. ako mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem ne obavijesti Agenciju i depozitara fonda preuzimatelja o provedenoj statusnoj promjeni u roku iz članka 226. ovoga Zakona

84. ako ne učini dostupnom članu fonda besplatno presliku izvješća revizora o pripajanju, najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva, u skladu s člankom 224. stavkom 2. ovoga Zakona

85. ako ne objavi informaciju o provedbi statusne promjene na način i u roku iz članka 227. ovoga Zakona

86. ako ne da članu fonda besplatno presliku izvješća revizora o podjeli, najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva, u skladu s člankom 238. stavkom 2. ovoga Zakona

87. ako mirovinsko društvo podijeljenog fonda ne obavijesti Agenciju i depozitara o provedenoj statusnoj promjeni u roku iz članka 240. ovoga Zakona

88. ako ne objavi informaciju o provedbi statusne promjene na način i u roku iz stavka 241. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko društvo

Članak 313.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako kao namjeravani stjecatelj, koji namjerava izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u mirovinskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili da mirovinsko društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja, koji sadrži podatke iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

2. ako ne obavijesti Agenciju pisanim putem o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu, na način i u roku iz članka 80. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Teži prekršaji depozitara

Članak 314.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. prilikom obavljanja poslova depozitara iz članka 247. ovoga Zakona ne postupa u skladu s člankom 247. stavkom 8. ovoga Zakona

2. ne obavlja za mirovinski fond neki od poslova iz članka 247. stavka 1. ovoga Zakona i pravila za obavljanje poslova depozitara nad imovinom fondova iz članka 247. stavka 2. ovoga Zakona

3. ne osigura učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca fonda u skladu s člankom 247.a stavkom 1. ovoga Zakona i pravilima za obavljanje poslova depozitara nad imovinom fondova iz članka 247. stavka 2. ovoga Zakona

4. ne osigura da se sva novčana sredstva fonda evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju uvjete iz članka 247.a stavka 1. ovoga Zakona

5. na zahtjev Agencije ne dostavi informacije o svim pitanjima važnima za obavljanje nadzora nad poslovima depozitara za fondove, u skladu s člankom 248. stavkom 1. ovoga Zakona

6. ne upozori mirovinsko društvo o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima i ne zatraži pojašnjenje o utvrđenim okolnostima, u skladu s člankom 248. stavkom 2. ovoga Zakona

7. ne obavijesti Agenciju o okolnostima iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona

8. ne pohranjuje imovinu fonda u skladu s člankom 249. stavkom 1. ovoga Zakona

9. imovinu fonda ne čuva i ne vodi tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada fondu, u skladu s člankom 250. stavkom 2. ovoga Zakona

10. u izvršavanju svojih poslova i dužnosti predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara ne postupi s pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno o mirovinskom društvu, svojem osnivaču ili članu mirovinskog društva i isključivo u interesu članova fonda za koji obavlja poslove depozitara, u skladu s člankom 251. stavkom 1. ovoga Zakona

11. ne izbjegava sukob interesa između depozitara, osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela u depozitaru, člana mirovinskog društva i mirovinskog društva, u skladu s člankom 251. stavkom 3. ovoga Zakona

12. u odnosu na ostvarivanje zahtjeva i prava članova fonda te imovinu fonda ne postupa u skladu s člankom 255. stavkom 1. ovoga Zakona

13. ne vrati u imovinu fonda sve što je iz nje isplaćeno bez valjane pravne osnove, u skladu s člankom 255. stavkom 2. ovoga Zakona

14. s računa fonda ne isplati mirovinskom društvu naknadu za upravljanje fondom i s time povezane troškove te, ako je predviđeno statutom, izlaznu naknadu, protivno članku 256. stavku 1. ovoga Zakona

15. s računa fonda bez odobrenja mirovinskog društva isplati naknadu za obavljene poslove depozitara, protivno članku 256. stavku 2. ovoga Zakona

16. na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 278. stavkom 1. ovoga Zakona

17. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 275. stavka 6. točke 6. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 275. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 280. do 282. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 280. stavka 3. ovoga Zakona ili ne preda dokumentaciju iz članka 282. stavka 2. ovoga Zakona

18. ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 281. ovoga Zakona ili ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 282. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Lakši prekršaji depozitara

Članak 315.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. ne obavlja sve poslove upravljanja fondom koje u svrhu zaštite interesa članova fonda nije moguće odgađati, u skladu s člankom 93. stavkom 1. ovoga Zakona

2. od nastupanja razloga za prisilni prijenos ne obustavi uplate članova fonda i zatvaranja osobnih računa, u skladu s člankom 93. stavkom 2. ovoga Zakona

3. u roku od 60 dana od dana nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja fondom iz članka 92. ovoga Zakona ne provede odgovarajući postupak prikupljanja ponuda od društava koja ispunjavaju uvjete za upravljanje fondom i zainteresirani su preuzeti upravljanje fondom te postupak izbora novoga mirovinskog društva, u skladu s člankom 94. stavkom 1. ovoga Zakona

4. protivno odredbama članka 94. stavka 2. ovoga Zakona prilikom izbora mirovinskog društva ne vodi računa isključivo o interesima članova fonda u slučaju da se na poziv iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona depozitaru javi više mirovinskih društava koja ispunjavaju uvjete za preuzimanje poslova upravljanja fondom

5. ne sklopi ugovor o prijenosu poslova upravljanja s društvom preuzimateljem, u skladu s odredbama članka 94. stavka 3. ovoga Zakona

6. protivno odredbama članka 94. stavka 6. ovoga Zakona, članove fondova ne izvijesti o potrebi izbora fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo i ne odredi rok u kojem mogu pristupiti novom fondu, u slučaju da na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka ponudu ne podnese niti jedno mirovinsko društvo koje ispunjava uvjete za upravljanje fondom,

7. članove fonda koji u roku iz članka 94. stavka 6. ovoga članka ne izvrše izbor fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo po službenoj dužnosti ne rasporedi u druge otvorene fondove po načelu ravnopravnosti, na način da svakom mirovinskom društvu dodijeli jednak broj članova i ne izvrši likvidaciju fonda, sukladno odredbama članka 94. stavka 7. ovoga Zakona

8. ne osigura da mirovinsko društvo izračunava neto vrijednost imovine fonda te cijenu udjela fonda u skladu s člankom 110. stavkom 3. ovoga Zakona

9. ne obavijesti mirovinsko društvo o netočnost i/ili nepravilnosti koju je utvrdilo prilikom kontrole izračuna neto vrijednosti imovine fonda na način i u roku iz članka 110. stavka 6. ovoga Zakona

10. ne imenuje revizorsko društvo u skladu s člankom 253. stavkom 2. ovoga Zakona

11. ne obavijesti Agenciju o izboru revizorskog društva, u skladu s člankom 253. stavkom 3. ovoga Zakona

12. ne dostavi Agenciji revizorsko izvješće koje je zaprimio od revizora, u roku iz članka 253. stavka 5. ovoga Zakona

13. na treću osobu u drugoj državi članici ili trećoj državi koja nije registrirana za poslove skrbništva delegira poslove skrbništva nad imovinom fonda koja je uložena u vrijednosne papire za koje mjesto izdanja nije Republika Hrvatska, protivno članku 257. stavku 2. ovoga Zakona

14. delegira poslove iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treću osobu, protivno uvjetima iz članka 257. stavka 3. ovoga Zakona

15. ne dostavi Agenciji sve ugovore koje je sklopio s trećim osobama i/ili popis tih trećih osoba u rokovima iz članka 258. stavka 1. točke a) odnosno b) ovoga Zakona

16. u odnosu na poslove iz članka 247. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koje je delegirao na treću osobu, učinkovito, kontinuirano i s dužnom pažnjom ne nadzire obavljanje delegiranih poslova, u skladu s člankom 259. točkom 1. ovoga Zakona

17. ne obavijesti Agenciju i mirovinsko društvo o neispunjenju i/ili neurednom ispunjenju obveze te propustu treće osobe koji može značajno utjecati na imovinu fonda pohranjenu na skrbništvo, u skladu s člankom 259. točkom 2. ovoga Zakona

18. o namjeri prestanka obavljanja poslova depozitara fonda ili raskida odnosno otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara pisano ne obavijesti Agenciju i mirovinsko društvo za koje obavlja poslove depozitara fonda, u roku iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona

19. u slučaju otkaza ili raskida ugovora o obavljanju poslova depozitara ne obavijesti Agenciju o postojanju nerazriješenih povreda ovoga Zakona ili drugih propisa, u skladu s člankom 262. stavkom 3. ovoga Zakona

20. u slučaju raskida ili otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara, u roku od 30 dana, svu imovinu fonda ne prenese na pohranu i administriranje novom depozitaru s kojim mirovinsko društvo zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara, pri čemu ne preda i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje fonda za koji je do tada obavljao poslove depozitara, i to u pisanom ili elektroničkom obliku, ovisno o načinu vođenja naznačenih podataka, u skladu s člankom 263. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Prekršaji revizora i revizorskog društva

Članak 316.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo:

1. fonda koji ne revidira postupke naknade štete u skladu s člankom 70. stavkom 4. ovoga Zakona

2. fonda koji tijekom revizije godišnjih izvještaja ne revidira primjenu načela utvrđivanja vrijednosti neto imovine fonda, u skladu s člankom 110. stavkom 7. ovoga Zakona

3. fonda ako ne izradi izvješće o pripajanju u skladu s člankom 223. stavkom 2. ovoga Zakona

4. fonda ako ne izradi izvješće o podjeli u skladu s člankom 237. stavkom 2. ovoga Zakona

5. ako ne revidira izvršavanje obveza depozitara jednom godišnje u skladu s člankom 253. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni revizor.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 317.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. u tvrtki koristi izraz »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima« ili »društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom« protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona

2. u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost mirovinskog društva protivno odredbama članka 15. ovoga Zakona

3. član mirovinskog društva koji ne ispunjava uvjete iz članka 31. ovoga Zakona

4. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti protivno odredbi članka 77. stavka 2. ovoga Zakona

5. kao namjeravani stjecatelj ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona

6. ne obavijesti Agenciju o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 80. stavka 1. i 2. ovoga Zakona

7. kao prodajni zastupnik mirovinskog društva ne obavlja ponudu mirovinskog programa u skladu s odredbama članaka 150. do 152. ovoga Zakona

8. kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti depozitara protivno odredbi članka 257. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Donošenje provedbenih propisa

Članak 325.

(1) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise za provedbu ovoga Zakona, kada je za to ovlaštena ovim Zakonom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će provedbene propise iz članka 67., članka 73. stavaka 4. i 5., članka 75. stavka 3., članka 155. stavka 2., članka 173. stavka 3., članka 191. stavka 3., članka 192. stavka 2., članka 193. stavka 2., članka 247. stavka 2., članka 268. stavka 3. i članka 271. stavka 3. ovoga Zakona, donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do donošenja propisa na temelju ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju propisi doneseni na temelju Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.), ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na poslovanje dobrovoljnih mirovinskih društava i dobrovoljnih mirovinskih fondova.