I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.Ocjena stanja

U Republici Hrvatskoj je od 27. veljače 2014. na snazi Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima („Narodne novine“, br. 22/14., 29/18. i 115/18. - u daljnjem tekstu: Zakon), kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

U dosadašnjoj primjeni Zakona uočene su određene nedorečenosti, kao i mogućnosti poboljšanja, zbog čega je potrebno izmijeniti i dopuniti važeći Zakon, u cilju unaprjeđenja kapitaliziranog mirovinskog sustava.

Višegodišnje globalno okruženje niskih kamatnih stopa, s obzirom na iznimno ekspanzivne monetarne uvjete, odrazilo se na smanjenje profitabilnosti značajnog dijela financijskog sustava pa tako i mirovinskih osiguravajućih društava (u daljnjem tekstu:  Društva). Povrati na prosječnu imovinu Društava tako su se prethodnih godina kretali na razinama oko 1 %. Imajući u vidu trenutnu zakonsku obvezu usklađenja obveza sa stopom inflacije, recentno ubrzanje rasta opće razine cijena stavlja dodatan pritisak na ostvarivanje adekvatnih prinosa, a posredno i na kapital Društava. Navedena kretanja, iako cikličke naravi, ukazuju na strukturne nedostatke postojećeg pravnog okvira, čija predložena izmjena bi omogućila Društvima lakše prilagođavanje poslovanja promjenjivim makroekonomskim i financijskim okolnostima.

Očekivano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj dodatno će djelovati u smjeru smanjenja prinosa postojećeg ulagačkog portfelja Društava kroz smanjenje premije za rizik zemlje. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamatnih stopa, zbog inflacijom uvjetovane normalizacije globalnih monetarnih politika, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili znatno niži nego u prošlosti, a realni u srednjem roku i negativni. Navedeno je posebno važno imajući u vidu kako su državne obveznice na kraju prosinca 2021. činile čak 86,8 % ukupnih ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva Društava.

Osim za omogućavanje bolje prilagodbe promjenjivim okolnostima poslovanja, proširenje investicijskih opcija Društvima može doprinijeti i većoj diversifikaciji rizika ulaganja, što je posebno važno s obzirom na trend rasta značaja Društava u financijskom sustavu, a čija aktiva je u 2021. rasla 44,03 % te je na kraju 2021. iznosila 2,07 mlrd. kuna. Visoka koncentriranost strukture ulaganja Društava najviše se odražava u činjenici kako su državne obveznice Republike Hrvatske činile čak 76,74 % ukupnih ulaganja Društava krajem 2021.

Dodatno, Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj subjekti su od javnog interesa i u skladu s člankom 17. stavkom 3. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.), dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (u daljnjem  ekstu: MSFI), kako su uređeni Uredbom (EZ) broj 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda. MSFI 17 se odnosi na ugovore o osiguranju te se primjenjuje i na sva društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Prema novom MSFI 17, od 1. siječnja 2023., Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj će, u svojim  financijskim izvještajima, umjesto sadašnjih kategorija tehničkih pričuva, početi iskazivati koje predstavljaju obveze po ugovorima o osiguranju, a koje se iskazuju po MSFI 17. Za te obveze nije propisan ni način niti podjela na sada važećim osnovama i ne temelje se na pravilima, već će se temeljiti na jedinstveno propisanim načelima za priznavanje, mjerenje, vrednovanje, prestanak priznavanja i objavu informacija vezanih uz ugovore o osiguranju.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) će, u skladu s ovlastima Zakona, promijeniti strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja za Društva, ali i druge podzakonske akte koji su neposredno ili posredno povezani s promjenama veznima uz uvođenje MSFI 17.

Sve ove izmjene će imati utjecaja na poslovanje Društava, s obzirom na troškove prelaska na novi standard i novi sustav izvještavanja i objava. Međutim, dok će Društva morati primjenjivati isti standard za iskazivanje obveze po ugovorima o mirovinskom osiguranju (MSFI 17) kao i društva za osiguranje, na Društva se i dalje primjenjuje puno stroži okvir vezano za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva. Naime, društva za osiguranje kod ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva primjenjuju načelo razborite osobe (engl. prudent person principle), koje propisuje kako društvo za osiguranje može ulagati samo u imovinu i instrumente čije rizike to društvo može ispravno identificirati, mjeriti, pratiti, upravljati, kontrolirati i izvještavati te na odgovarajući način uzeti u obzir pri procjeni svojih ukupnih potreba za solventnošću. Sva imovina se ulaže na način koji osigurava sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja u cjelini.

S druge strane, Zakon za Društva propisuje fiksna kvantitativna ograničenja ulaganja, kao i kategorije klase imovine za koje je ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva dozvoljeno. Nadalje, Zakon za Društva također propisuje minimalnu razinu ulaganja za jednu klasu imovine, što nerazmjerno ograničava moguću investicijsku politiku Društva. Kako bi se dugoročno utjecalo na povećanje mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog sustava, potrebno je prilagoditi ograničenja ulaganja s ciljem stvaranja većeg prostora za realiziranje različitih investicijskih strategija u korist korisnika mirovina. S obzirom na osjetljivost i važnost mirovinskog osiguranja, posebno obveznog, Zakonom će se i dalje propisivati dopuštene kategorije ulaganja i ograničenja ulaganja, s ciljem zaštite nužne razine konzervativnosti u ulaganju, ali sada na razmjerniji način, a sve u interesu korisnika mirovina.  

Slijedom navedenoga, predlaže se omogućiti proširenje politike ulaganja za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na nove klase imovine, s ciljem diverzifikacije rizika, uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama kroz propisivanje ograničenja ulaganja. Također se predlaže liberalizirati postojeća ograničenja ulaganja, kako bi se Društvima omogućila nužna fleksibilnost u promjenjivim okolnostima poslovanja s ciljem očuvanja realne vrijednosti imovine osiguranika te kako bi se pospješila diversifikacija ulaganja po pojedinim klasama imovine, a samim tim i omogućilo optimalnije upravljanje rizicima.

Nadalje, radi usklađivanja s drugim propisima, potrebno je u Zakon implementirati koncept održivog financiranja, koji je reguliran europskim propisima, koji se ne odnose izravno na sudionike II. i III. mirovinskog stupa, međutim propisi daju diskrecijsko pravo državama članicama da prošire primjenu i na njih ili da nacionalno zakonodavstvo propiše zaseban režim. Sukladno tome, Republika Hrvatska odlučila je na sudionike III. mirovinskog stupa proširiti primjenu europske pravne stečevine koja regulira koncept održivog financiranja kroz Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, dok je za sudionike II. mirovinskog stupa odlučila propisati ekvivalentne nacionalne odredbe.

Europska unija se sve više suočava s katastrofalnim i nepredvidivim posljedicama klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa i drugih pitanja povezanih s održivosti. Potrebno je žurno djelovanje u smjeru mobilizacije kapitala kojim bi se takve posljedice umanjile, ne samo putem javnih politika, nego i kroz ulaganja sektora financijskih usluga. Iz tog je razloga potrebno od sudionika na financijskim tržištima zahtijevati objavljivanje konkretnih informacija o svojim pristupima uključivanju rizika održivosti i uzimanju u obzir štetnih učinaka na čimbenike održivosti.

Spomenuti koncept uzima u obzir okolišne, socijalne i upravljačke (tzv. ESG) faktore u pogledu donošenju odluka o ulaganju, što bi trebalo dovesti do dugoročnog povećanja ulaganja u održive ekonomske aktivnosti. S tim je povezana i transparentna objava relevantnih informacija o održivosti. Iako ne postoji izričita obveza primjene koncepta održivog financiranja na sudionike II. i III. mirovinskog stupa, okvir se odnosi praktično na sve financijske sudionike i financijske posrednike, među kojima su i ponuditelji mirovinskih proizvoda. S obzirom da je odluka o primjeni koncepta održivosti u odnosu na iste prepuštena državama članicama, procjenjuje se da bi primjena tog koncepta bila korisna u cilju daljnjeg jačanja i unaprjeđenja kapitaliziranog mirovinskog sustava. Naime, svaka promjena politike ulaganja, u ovom slučaju ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, koje se oblikuju od doznaka i jednokratnih uplata u mirovinsko osiguravajuće društvo, a služe za pokriće tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini, koja može dovesti do povećanja sredstava za isplatu mirovina, dobrodošla je. Uzimanjem o obzir rizika održivosti, Društva umanjuju rizik nepostizanja dugoročno postavljenih investicijskih ciljeva povezanih sa stvaranjem adekvatnih prinosa za mirovine tj. osiguravaju realizaciju adekvatnog životnog standarda svojim članovima nakon umirovljenja.

Važećim Zakonom propisana je obveza Društva da, ako dođe do manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo donese plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava. S obzirom da do manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva može doći i radi cikličkih kretanja na tržištu, te s obzirom da takav manjak može biti privremene prirode, ovaj dio Zakona potrebno je izmijeniti na način da se Društvu da mogućnost da vlastita sredstva ne uplaćuje u imovinu za pokriće tehničke pričuve odmah kada se pojavi manjak, nego da se predvidi mogućnost odgođene uplate ako taj manjak u određenom roku ne bude pokriven, radi izmjena vrijednosti te imovine ili drugih okolnosti, ali pod točno definiranim uvjetima. U okolnostima kada ne postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva, potrebno je uvesti obvezu Društva da obavještava Agenciju kada kapital Društva padne ispod dodatno propisane razine (prag za obavješćivanje).

U Zakon je potrebno uvesti i nove mjere uprave u svrhu osiguravanja potrebne granice solventnosti, uvesti obvezu Društva za izradu plana oporavka, kao i uvesti dodatnu mjeru zabrane isplate dividende kada iznos kapitala društva padne ispod praga za obavješćivanje. Potrebno je uvesti i nove odredbe vezane za nadzor i objavu nadzornih mjera, kao i prekršajnih sankcija, nove odredbe vezane za ICT sigurnost te pravila za ulaganja sredstava interventnih pričuva (prema načelu razumne osobe), a koja bi se također primjenjivala i na ulaganja dijela kapitala Društva ako se pojavi manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva.  

Važećim Zakonom je propisana obveza Društava da visinu mirovine usklađuju prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište i ne postoji mogućnost da korisnik mirovine odabere drugačiju opciju. Kako bi se omogućio izbor korisnicima mirovine, potrebno je Zakon izmijeniti u dijelu kojim se propisuje obveza usklađivanja mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na način da se Društvu omogući da potencijalnom korisniku mirovine ponudi i isplatu mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena. Važećim Zakonom također nije jasno propisano kako je Društvo dužno postupati kod isplate mirovine na koju je korisnik mirovine imao pravo od datuma stjecanja prava na mirovinu, prema zakonu koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, do trenutka početka isplate mirovine prema sklopljenom ugovoru o mirovini s Društvom (u daljnjem u tekstu: zaostaci). Stoga je potrebno važeći Zakon dopuniti u dijelu isplate zaostataka tako da se pojasni kako se na zaostatke ne primjenjuje obveza usklađivanja visine mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena.  

Kako važećim Zakonom nije propisan postupak procjene zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini, potrebno je dodatno specificirati odredbe koje bi regulirale što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu.

Nadalje, uočena je nedorečenost kod odredbe koja se odnosi na uplatu redovnih doprinosa iz obveznog mirovinskog osiguranja nakon sklapanja ugovora o mirovini. Naime, potrebno je utvrditi obvezu Društva za utvrđivanje nove svote mjesečne mirovine, kao i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine.

Uočeno je kako postoji pravna praznina u odnosu na obvezu korisnika mirovine za sklapanje ugovora o mirovini. Stoga je potrebno popuniti ovu pravnu prazninu, kao i jasnije naglasiti kako je ostvarivanje prava na mirovinu, iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, vezano za ostvarivanje prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Također, potrebno  je proširiti obvezu imenovanja korisnicima na maloljetnu djecu, koju korisnik mirovine dobije nakon sklapanja ugovora o mirovini, na dijete kod kojega je do njegove 18. godine života nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti i na dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti.

Uočen je nesklad definicije bračnog druga s definicijom iz Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.) te se u tom smislu definicija ujednačava.

Također, prema važećem Zakonu ne postoji pravna osnova za razmjenu informacija između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Društava, a u svrhu ostvarivanja prava korisnika mirovina u određenim  slučajevima. Potrebno je stvoriti pravnu osnovu za provedbu Sporazuma FATCA i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU (SL EU, L 359, od 16. prosinca 2014.) u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja.

Prema važećem Zakonu jedini stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu, koji za to ne treba posebno odobrenje Agencije, je Republika Hrvatska. Osim Republike Hrvatske, ovakav status bi trebale imati i  javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga je potrebno izmijeniti Zakon i u ovom dijelu.

Nedorečena je i odredba o naknadama Društvu, prema kojoj Društvo ne može naplatiti naknadu za jednokratnu isplatu u novcu u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. S obzirom da institut jednokratne isplate postoji i u obveznom mirovinskom osiguranju, ta se zabrana naplate naknade mora proširiti i na jednokratne isplate u okviru obveznog mirovinskog osiguranja.

U praksi se pojavio problem isplate mirovine u slučajevima kada Društvo zaprimi ukupnu doznaku u vrlo malim iznosima koji ne pokrivaju ni minimalne naknade, a Društvo je obvezno korisniku mirovine ponuditi sklapanje ugovora o mirovini na pet godina s mjesečnom isplatom od 0,00 kuna. Stoga je potrebno uvesti mogućnost da Društvo korisniku mirovine ponudi isplatu mirovine u obliku jednokratne isplate cjelokupnog doznačenog iznosa, s time da Društvo ne može naplatiti naknadu za takvu jednokratnu isplatu.  

2.Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Predloženim izmjenama Zakona unapređuje se sustav individualne kapitalizirane mirovinske štednje u fazi isplate mirovina, s ciljem boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih korisnika mirovina što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina korisnika mirovina. Također, Zakon se usklađuje s drugim donesenim propisima, kako propisima koji reguliraju kapitalizirani mirovinski sustav u fazi akumulacije, tako i drugim horizontalnim propisima kojima se regulira tržište kapitala u širem smislu.

Predloženim izmjenama dopunjuju se odredbe o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva. Radi jasnoće odredbi o ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, koje su do sada bile sadržane u jednom članku, potrebno je razdvojiti odredbe s obzirom na vrstu ograničenja koja se propisuju pa su tako sada zasebno propisana ograničenja ulaganja s obzirom na vrijednost imovine za pokriće tehničke pričuve prema klasama imovine, ograničenja ulaganja prema jednom izdavatelju te ograničenja ulaganja radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima. Ograničenja ulaganja za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje sada se u cijelosti uređuju Zakonom. Naime, dio ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, primjerice ograničenja ulaganja za obvezno mirovinsko osiguranje u infrastrukturne projekte, kao  i  ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP), instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka (EIB) i ograničenja ulaganja radi sprječavanja koncentracije u jednom izdavatelju, propisan je Pravilnikom o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja, a sada se, radi osiguranja veće pravne sigurnosti propisuju Zakonom. Izjednačavaju se vrste imovine u koje je dozvoljeno ulagati imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, tako se dozvoljava ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje u neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja i instrumente koje izdaje ili za koje jamči EIB, što do sada nije bilo moguće, kao i  ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u infrastrukturne projekte, što također do sada nije bilo moguće. Društvima se dozvoljava ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje u nove klase imovine poput pokrivenih obveznica kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama i prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira kojima se trguje na MTP-u. Kroz ulaganje u pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije dopušta se dodatna posredna izloženost nekretninama, kao sigurniji instrument od izravnog ulaganja u nekretnine. Što se tiče ulaganja u nekretnine, dorađeni su uvjeti koje nekretnina mora zadovoljiti, odnosno gdje se nekretnina smije nalaziti, o kakvoj se nekretnini radi i potrebi procjene vanjskog procjenitelja. Propisano je da se u nekretnine može ulagati i putem subjekata za posebnu namjenu (SPV), a što se također smatra izravnim ulaganjem. Ograničenje izloženosti prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, propisano je na način da se razlikuju ograničenja ovisno o tome je li druga ugovorna strana kreditna institucija ili neka druga institucija koja podliježe bonitetnom nadzoru te pripada kategorijama koje propiše Agencija.

S obzirom na uvođenje novih klasa imovine u koje je moguće ulagati imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, uređena su i ograničenja ulaganja u iste, vodeći računa o različitim karakteristikama ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje u odnosu na one za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Tako je maksimalno dozvoljeno ulaganje u pokrivene obveznice ograničeno na 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, dok su istovrsna ulaganja za dobrovoljno mirovinsko osiguranje ograničena na 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva. Što se tiče ulaganje u prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na MTP-u, kod imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje ograničeno je na 5 % imovine, a za dobrovoljno mirovinsko osiguranje na 10 % imovine.

Uz definiranje ograničenja ulaganja za nove klase imovine, liberaliziraju se ograničenja ulaganja za određene klase imovine u koju je već dozvoljeno ulaganje, a sa svrhom diverzifikacije rizika te mogućnosti ostvarivanja boljeg prinosa. Predložene izmjene Zakona također eksplicitno uključuju i geografsku diverzifikaciju portfelja kao dio principa raspršenosti ulaganja.

U odnosu na mogućnost ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a s obzirom da se javila potreba za uvođenjem novih potencijalno unosnijih i rizičnijih vrsta imovine te za liberaliziranjem postojećih ograničenja ulaganja, predlaže se uvođenje novih vrsta imovine u koju je moguće ulagati imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, kao što su hipotekarne obveznice, dionice kojima se trguje na MTP-u, definiranje pojma infrastrukturnih projekata, kao i uvođenje kategorije alternativnih ulaganja kao posebne kategorije ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje. S tim u vezi, predlaže se i uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine, a posebno nove kategorije alternativnih ulaganja, tako da Agencija može od Društva zahtijevati da vrednovanje potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak Društva.

Predlaže se uvesti i iznimnu mogućnost Društava za (privremeno) prekoračenje ograničenja ulaganja iz članaka 92. do 95. ovog Zakona, o čemu Agencija donosi posebnu odluku. Navedena mogućnost predviđena je za iznimne situacije kao što je primjerice bila pandemija koronavirusa. Naime, u takvim situacijama je karakteristična pojava ekstremne volatilnosti na tržištu, koja može sama po sebi poremetiti vrednovanje postojeće imovine Društava ili izazvati probleme s pouzdanošću vrednovanja ili može izazvati potrebu za rebalansom portfelja. Takvi problemi onda mogu dovesti do privremenog prelaska zakonom zadanih limita. Da ovakva odredba ne postoji, obvezno bi se primijenile odredbe ovog Zakona koje nalažu Društvima da u relativno kratkim rokovima imovinu Društva usklade sa zakonskim ograničenjima. Da bi se takvo usklađenje moglo provesti, izgledna bi bila prodaja (ili kupnja) dijela imovine (ili nove imovine) Društava u nepovoljnim tržišnim okolnostima, što bi moglo biti na štetu korisnika mirovine. Nadalje, potrebe Društava za prodajom imovine za pokriće tehničkih pričuva mogu izazvati i daljnje negativne efekte na RH tržištu kapitala, s obzirom na razinu likvidnosti tržišta, a koje bi mogle izazvati lančane efekte koji bi se prenijeli i na druge sudionike tržišta, prije svega investicijske fondove i osiguravatelje, a u konačnici i na male ulagatelje i izdavatelje na tržištu kapitala.

Ovakva mogućnost je do sada postojala samo vezano za prekoračenja ograničenja ulaganja obveznih mirovinskih fondova, a sukladno odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova. Kod obveznih mirovinskih fondova ovakve odluke do sada nisu donošene, međutim do potrebe za donošenjem takvih odluka može doći u slučaju nastupanja posebnih okolnosti u budućnosti, primjerice kao posljedica situacije u Ukrajini. Primjerice, u jeku krize izazvane pandemijom koronavirusa, nije bilo potrebe za korištenjem ove mogućnosti budući da je Hrvatska narodna banka na kriznu situaciju reagirala održavanjem stabilnosti tržišta državnih obveznica na način da je održala nekoliko aukcija izravne kupnje obveznica Republike Hrvatske, između ostalog i od društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i osiguravajućih društava. Međutim, ovakve su mjere komplementarne i jedna ne isključuje drugu. Nadalje, isključivo oslanjanje na mjere Hrvatske narodne banke može izazvati moralni hazard te stvoriti pogrešna očekivanja od sudionika na tržištu. S obzirom na značaj Društava za korisnike mirovine u Republici Hrvatskoj, predlaže se ovakvu mogućnost predvidjeti ne samo kod obveznih mirovinskih fondova, već i kod Društava i njihovog ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva kod obveznog mirovinskog osiguranja.

Predloženim izmjenama Zakona se uvodi koncept održivog financiranja u poslovanje Društava, definira se značenje ključnih pojmova održivog ulaganja, čimbenika i rizika održivosti.

Cilj ovih novih pravila je preusmjeriti tokove kapitala i financijskih ulaganja prema okolišno održivim ekonomskim aktivnostima. U izravnoj je vezi s postizanjem ciljeva iz Europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma, koji su usmjereni na razvoj nisko ugljičnih gospodarstava otpornih na klimatske promjene.

Uvođenjem koncepta održivog financiranja u poslovanje Društava, mijenja se i politika ulaganja u imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje na način da je Društvo prilikom donošenja odluka o ulaganja dužno uzeti u obzir rizike održivosti, a također se ustanovljuje obveza pružiti korisnicima mirovina informacije vezane uz održivost mirovinskog programa kojeg distribuiraju. Veći udio održivih ulaganja u ukupnim ulaganjima imovine za obvezno mirovinsko osiguranje dugoročno bi trebao dovesti do povećanja adekvatnosti budućih mirovina iz II. mirovinskog stupa. Prijenosom obveza iz europskih  uredbi vezanih za transparentnost, preciznije se uređuje vidljivost postupanja Društva i postiže maksimalna informiranost budućih korisnika mirovina.

Predloženim dopunama Zakona usklađuje se definicija tehničkih pričuva s MSFI 17. Kod oblikovanja tehničkih pričuva, uvedena je obveza da Društvo propiše, primjenjuje, dokumentira i redovito ažurira odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne politike, kao i postupke, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva. Uvedena je i ovlast Agencije da Pravilnikom propiše minimalne standarde koji se primjenjuju u postupku obračuna tehničkih pričuva.

Uvodi se mogućnost da Društvo, u slučaju ako postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, pod kontroliranim uvjetima, ne uplati vlastita sredstva u imovinu za pokriće tehničke pričuve. Taj dio kapitala Društva (u iznosu manjka) treba biti rezerviran za pokriće tehničkih pričuva, ali se neće uplaćivati osim ako prođe rok od 18 mjeseci, a manjak ostane. Postavlja se mehanizam ranog upozorenja, kada kapital Društva padne ispod razine od 120 % potrebne granice solventnosti te je Društvo dužno odmah obavijestiti Agenciju. Ova mogućnost se može iskoristiti samo ako iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos od 10 % tehničkih pričuva, niti iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos viška kapitala, koje Društvo održava iznad navedenog praga. Iznos viška kapitala, koje Društvo održava iznad praga, smatrati će se namjenskim sredstvima koja služe kao jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva. Nadalje, Zakonom je također potrebno urediti situaciju u kojoj bi razdoblje od 18 mjeseci isteklo, a manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva i dalje postoji. Zakonom potrebno propisati obvezu Društva da bez odgode obavijesti Agenciju i bez odgode pokrije manjak u imovini. Da bi se osigurala zaštita interesa korisnika mirovina, potrebno je uvesti ovlast Agencije da rješenjem zabrani Društvu korištenje ove mogućnosti, ako smatra da uvjeti nisu ispunjeni ili bi korištenje ugrozilo interese korisnika mirovine  S obzirom na ovu novu mogućnost, izmijenjen je dio Zakona koji predviđa ništetnost (cijelog) ugovora o mirovini, ako je ugovor o mirovini sklopljen kada postoji manjak u sredstvima tehničkih pričuva ili kada imenovani ovlašteni aktuar Društva obavijesti upravu Društva da će se takav manjak vjerojatno pojaviti. Ugrađena je mogućnost  da Društvo može sklopiti ugovor o mirovini, ako se manjak u sredstvima tehničkih pričuva može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva ili se manjak u sredstvima tehničkih pričuva ne može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva ako Društvo ispunjava uvjete za korištenje te nove mogućnosti, a Agencija nije rješenjem to zabranila.  

U Zakon se uvode nove mjere uprave Društva u svrhu osiguravanja potrebne granice solventnosti, obveza Društva za izradu plana oporavka, kao i dodatna mjera zabrane isplate dividende, kada iznos kapitala Društva padne ispod praga za obavješćivanje, sve po uzoru na Zakon o osiguranju. Po uzoru na Zakon o osiguranju i Zakon o tržištu kapitala uvode se i nove odredbe za nadzor i objavu nadzornih mjera i prekršajnih sankcija.

Predloženim izmjenama i dopunama uvodi se i licenciranje članova Nadzornog odbora Društva, što do sada nije bilo propisano, a radi usklađivanja s horizontalnim propisima – Zakonom o osiguranju i Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i ujednačavanja prakse u vezi položaja članova Nadzornih odbora. Također, uvode se detaljni zahtjevi vezani za ICT sigurnost i upravljanje ICT rizicima.  

Uvode se pravila za ulaganja sredstava interventnih pričuva (načelo razumne osobe) prema kojima se ulaganja provode na način koji je primjeren prirodi i trajanju obveza iz ugovora o mirovini i u najboljem interesu korisnika mirovine.

S obzirom da važeći Zakonom ima pravne praznine u pogledu samog postupka procjene zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini, dopunama Zakona propisuju se elementi procjene takvog zahtjeva, kao i slučajevi kada Agencija može rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini. Dodatno, uvode se odredbe koje reguliraju što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu.

Nadalje se predlaže izmjena koja je komplementarna paralelnim izmjenama koje se predlažu u zakonu koji uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova. Naime, u izmjenama i dopunama zakona koji uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova predlaže se unaprijediti informiranje članova mirovinskih fondova o njihovim pravima i obvezama nakon trenutka kada ostvare pravo na mirovinu, i to kada članu mirovinskog fonda ostane manje od godinu dana od datuma umirovljenja. U sklopu jačanja financijske pismenosti i kako bi se osiguralo da članovi imaju više vremena za informiranje o svim opcijama isplate mirovine, predlaže se da se članovima:

- od strane mirovinskih društava pošalje standardizirana i objektivna obavijest o opcijama koje članovi imaju kod isplate mirovine,

- da mirovinska društva takvu obavijest osmišljavaju zajedno s Središnjim registrom osiguranika i mirovinskim osiguravajućim društvima, a obavijest bi između ostalog sadržavala i podatke o svim mirovinskim programima koje nude mirovinska osiguravajuća društva,

- da se članove u sklopu takve obavijesti što ranije uputi na dodatno informiranje o mirovinskim programima koje nude sva mirovinska osiguravajuća društva, pri čemu se članove upućuje da takve informacije traže od mirovinskih osiguravajućih društava.

Ovim izmjenama se nadalje predlaže da se član obveznog mirovinskog fonda nakon zaprimanja takve obavijesti može obratiti Društvu ne samo sa zahtjevom o općenitom informiranju o mirovinskim programima, već i od Društva zatražiti da mu napravi informativni izračun mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje za razne opcije mirovinskih programa. Na ovaj način se podiže stupanj informiranosti budućih korisnika mirovine o opcijama koje su im na raspolaganju kada nastupi dan njihovog umirovljenja, te se buduće korisnike mirovine ranije dovodi u kontakt s Društvom.

Radi osiguranja potrebne razine zaštite potencijalnih korisnika u slučaju smrti korisnika mirovine, proširuje se obveza imenovanja korisnikom maloljetnog djeteta, a koju korisnik mirovine dobije nakon sklapanja ugovora o mirovini, djeteta kod kojega je do njegove 18. godine života nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti i djeteta sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti.

Definicija bračnog druga usklađuje se s definicijom iz Zakona o mirovinskom osiguranju.

Predloženim izmjenama, proširuje se popis osoba koje ne trebaju odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu na javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji se status izjednačava s onim  koji ima Republika Hrvatska.

Također, pojašnjava se i odredba prema kojoj Društvo ne  može naplatiti naknadu kod jednokratnih isplata u novcu u obveznom mirovinskom osiguranju, što je za sada slučaj kod jednokratnih isplata u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Predloženim dopunama uvodi se mogućnost da Društvo, u slučaju kada ukupno zaprimljena doznaka Društva iznosi manje ili jednako 4.000,00 eura, korisniku mirovine ponudi isplatu mirovine u obliku jednokratne isplate cjelokupnog iznosa doznačenog društvu, s time da Društvo ne može naplatiti naknadu za takvu jednokratnu isplatu

Na kraju, predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima usklađuju se s iznosima u eurima na način propisan Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.).

3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Cilj izmjena i dopuna važećeg Zakona je unaprjeđenje kapitaliziranog sustava mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz II. i III. mirovinskog stupa. Predlažu se izmjene vezane uz daljnje jačanje upravljanja rizicima, preispitivanje ograničenja ulaganja (prema klasama imovine, izloženost prema jednom izdavatelju, koncentracija u izdavatelju i dr.) te davanje mogućnosti Društvima da ulažu imovinu za pokriće tehničkih pričuva u nove klase imovine, poput pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, i dionica uvrštenih na MTP, uz kontrolirani rizik. Također, dozvoljava se ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje u neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja te instrumente koje izdaje ili za koje jamči EIB, a imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u infrastrukturne projekte.

Predloženo povećanje ograničenja ulaganja, posebno u dionice te širenje investicijskih mogućnosti Društava omogućilo bi nužnu fleksibilnost u promjenjivim okolnostima poslovanja, s ciljem očuvanja realne vrijednosti imovine osiguranika, ali i pospješilo diversifikaciju ulaganja po pojedinim klasama imovine, samim tim i optimalno upravljanje rizicima.

Zbog uvođenja novih vrsta imovine i definiranja posebne kategorije alternativnih ulaganja, predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine tako da Agencija može od Društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu dužne pažnje potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak Društva.

Uvođenjem novih zahtjeva i mogućnosti vezanih za potrebnu razinu kapitala Društava, mehanizam pokrivanja manjkova i rasporeda viškova iz imovine za pokriće tehničkih pričuva, postiže se veća fleksibilnost za Društva, uz sve potrebne zaštitne mehanizme kojima se osigurava zaštita interesa korisnika mirovina.  

Uvodi se i koncept održivog financiranja, na temelju kojeg se potiče preusmjeravanje financijskog ulaganja u održivije vrste imovine i postizanje odgovarajuće disperzivnosti ulaganja, uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama radi smanjenja, odnosno diverzifikacije rizika.

Licenciranjem članova Nadzornog odbora Društva osigurat će se kvalitetniji kadar i bolje i odgovornije postupanje u poslovanju Društava.

Propisivanjem načina postupanja kod provođenja izbora novog Društva, raspoređivanja ugovora o mirovini i prijenosa imovine za pokriće tehničkih pričuva u slučaju stečaja ili likvidacije, postiže se odgovarajući stupanj sigurnosti za korisnike u slučaju nastupanja neželjenih posljedica, koje mogu dovesti do stečaja ili likvidacije Društva.

Sve predložene izmjene i dopune Zakona imat će dugoročni utjecaj na postizanje veće financijske sigurnosti svih sudionika II. i III. mirovinskog stupa u starosti, povećanjem razine mirovina, dakle osiguravanjem adekvatnog standarda u starosti.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA  O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Članak 1.

U Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima („Narodne novine“, br. 22/14., 29/18. i 155/18.) u članku 3. stavku 1. točki 1. riječ: „nudi“ zamjenjuje se riječju: „distribuira“.

Točka 29. mijenja se i glasi:

„29. zajamčeno razdoblje je razdoblje isplate mirovine koje ne može biti kraće od pet godina, a obuhvaća razdoblje ugovoreno ugovorom o mirovini koji je sklopljen između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine“.

U točki 36. na oba mjesta riječ: „ponudu“ zamjenjuje se riječju: „distribuciju“.

U točki 56. riječ: „ponuda“ zamjenjuje se riječju: „distribucija“.

Iza točke 67. briše se točka i dodaju točke 68. do 79. koje glase:

„68. bračni drug obuhvaća bračnog druga, izvanbračnog druga koji je s članom fonda do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, te životnog partnera i neformalnog životnog partnera u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola. Status izvanbračne zajednice i neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku

69. ispitanik je osoba čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a čiji se osobni podaci obrađuju u skladu s Uredbom (EZ) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travanja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119/1, 4. 5. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 2016/679)  i ovim Zakonom

70. infrastrukturni projekti su projekti koji se odnose na javne sustave na razini države ili regije uključujući ceste, mostove, zračne luke, cjevovode, mrežu za prijenos energije, komunikacije, obrazovne ili zdravstvene ustanove, komunalnu infrastrukturu, javne zgrade i druga ulaganja koja Vlada Republike Hrvatske odredi kao takve

71. održivo ulaganje je ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju okolišnih ciljeva, mjereno, primjerice, ključnim pokazateljima učinkovitosti resursa u pogledu upotrebe energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, u pogledu stvaranja otpada, emisija stakleničkih plinova ili u pogledu bioraznolikosti i kružnoga gospodarstva ili ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju i socijalnih ciljeva, a posebno ulaganja kojima se doprinosi borbi protiv nejednakost ili potiče socijalna kohezija, socijalna integracija i radni odnosi ili ulaganje u ljudski kapital ili gospodarski kapital ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva i da društva u koja se ulaže slijede prakse dobrog upravljanja, a osobito u pogledu dobrih upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, isplaćivanja naknada za osoblje i izvršavanja poreznih obveza

72. rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja

73. čimbenici održivosti su okolišna i socijalna pitanja, pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštivanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja

76. usluga posrednog poravnanja je dogovor o posrednom poravnanju kako je definirano člankom 1. točkom b) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (SL.L 052/11, 23.2. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 149/2013).

77. bez odgode i/ili bez odgađanja i/ili odmah smatra se poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan“.

Članak 2.

U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Na ugovore koje sklapa mirovinsko osiguravajuće društvo, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje obvezne odnose, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.“.

Članak 3.

Naslov iznad članka 4.a mijenja se i glasi: „Osiguranje provedbe uredbi Europske unije, regulatornih i provedbenih tehničkih standarda te preporuka i smjernica europskih nadzornih tijela i ovlasti agencije“.

U članku 4.a stavku 2. riječ: „internetskoj“ zamjenjuje se riječju: „mrežnoj“.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na preporuke europskih nadzornih tijela.“.

Članak 4.

U članku 4.b riječ: „internetskoj“ zamjenjuje se riječju: „mrežnoj“.

Članak 5.

U članku 7. stavku 1. riječi: „23.100.000 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.065.897,00 eura“.

Članak 6.

U članku 13. riječ: „internetskoj“ zamjenjuju se riječju: „mrežnoj“.

Članak 7.

U članku 14. riječ: „internetskoj“ zamjenjuju se riječju: „mrežnoj“.

Članak 8.

U članku 23. stavku 1. točki 1. zarez i riječi: „predstečajni postupak ili postupak likvidacije“ brišu se.

Članak 9.

U članku 28. stavku 6. iza riječi: „Hrvatska“ dodaju se riječi: „ili javna ustanova čiji je osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru samoupravnog djelovanja“.

Članak 10.

Iza članka 45. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 45.a do 45.d koji glase:

„Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.a

(1) Za člana nadzornog odbora Društva može biti izabrana ili imenovana samo osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva podnosi Društvo za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.

(3) Iznimno, ako člana nadzornog odbora Društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 45. ovoga Zakona.

(4) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 45. ovoga Zakona.

(5) Za svaki mandat na funkciji člana nadzornog odbora Društva potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Agencije u skladu s ovim člankom.

(6) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva, dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom Društvu, ponovno dobiti odobrenje Agencije.

(7) Društvo je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja iz stavka 2. ovoga članka najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana nadzornog odbora.

Odbijanje izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.b

Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako:

1.predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 45. ovoga Zakona

2.Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju pažljivom, stručnom i savjesnom nadziranju upravljanja Društvom

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje i davanje odobrenja.

Prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.c

(1) Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva prestaje važiti ako:

1.osoba u roku od tri mjeseca od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude izabrana za člana nadzornog odbora, istekom navedenog roka

2.osobi prestane članstvo u nadzornom odboru, danom prestanka članstva

3. osoba da ostavku ili bude opozvana prije isteka mandata.

(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.

Ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.d

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva u sljedećim slučajevima:

1.ako član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

2.ako član nadzornog odbora teže ili sustavno krši svoje dužnosti i ovlasti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju zakona.

(2) Ako Agencija rješenjem ukine rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, nadležno tijelo Društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako Društvo ne bi imalo minimalan broj članova nadzornog odbora u skladu s osnivačkim aktom, odnosno zakonom, nadležno tijelo Društva dužno je u roku od tri mjeseca izabrati novog člana nadzornog odbora.“.

Članak 11.

U članku 49. stavku 2. točki 2. iza riječi: „preispitivanju“ zarez i riječi: „ako je primjenjivo“ brišu se.

Točka 10. mijenja se i glasi:

„10. mjere i postupke za primjereno upravljanje, nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima“.

U točki 12. iza riječi: „rizicima,“ dodaju se riječi: „uključujući i rizike održivosti,“.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. do 9.. koji glase:

„(5) Društvo je dužno osigurati da raspolaže potrebnim resursima i stručnim znanjima za učinkovito uključivanje rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima iz članka 50. ovoga Zakona.

(6) Društvo je dužno, kada koristi usluge poravnanja u smislu Uredbe (EU) 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201/1. 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) kod ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, redovito procjenjivati i upravljati rizikom koji za imovinu za pokriće tehničkih pričuva može proizaći iz različitih razina segregacije u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012, te s tim povezane vjerojatnosti izvršenja prijenosa poslovanja iz članka 48. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) 648/2012.

(7) Društvo je minimalno dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata članova sustava poravnanja koje Društvo koristi za pristup uslugama poravnanja.

(8) Ako Društvo koristi posredne usluge poravnanja u smislu članka 1. točke b) Delegirane uredbe Komisije (EU) 149/2013, minimalno je dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata pružatelja usluge posrednog poravnanja (klijent člana sustava poravnanja), pri čemu je Društvo dužno procijeniti je li za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja te jesu li dostupne sigurnije strukture računa.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije na temelju kojih Društvo procjenjuje potrebnu razinu segregacije iz stavka 6. ovoga članka te na temelju kojih Društvo procjenjuje je li prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja iz stavka 8. ovoga članka ili ne.“.

Članak 12.

U članku 54. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Društvo ne može imenovati za ovlaštenog aktuara osobu koja je kao ovlašteni aktuar sudjelovala u obavljanju zakonske revizije tog društva u posljednje dvije godine.“.

Članak 13.

U članku 58. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Troškove prijenosa iz stavka 1. ovoga članka ne snose preostali korisnici Društva prenositelja ni postojeći korisnici Društva prenositelja niti Društva preuzimatelja.“.

Članak 14.

Naslov iznad članka 59. mijenja se i glasi: „Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini“.

Članak 59. mijenja se i glasi:

„Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini   Društva prenositelja Agenciji podnosi Društvo preuzimatelj, a taj zahtjev mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. tvrtku, sjedište i OIB društva koje preuzima portfelj ugovora o mirovini Društva i Društva koje prenosi portfelj ugovora o mirovini

2. zahtjev u kojem je precizirano  raži li se izdavanje odobrenja za preuzimanje cijelog ili dijela portfelja ugovora o mirovini Društva, uz  navođenje što obuhvaća taj portfelj

3. popis ugovora o mirovini koji su predmet prijenosa te podatke o mirovinskom programu ugovora koji se prenose, kao i izračune pričuva za taj portfelj ugovora o mirovini

4. popis imovine za pokriće tehničkih pričuva, uz navođenje vrijednosti te podatke na temelju kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti

5. izmjenu poslovnog plana Društva preuzimatelja koja je nužna radi preuzimanja portfelja ugovora o mirovini

6. ugovor o prijenosu portfelja ugovora o mirovini

7. očitovanje je li predmet prijenosa, osim tehničkih pričuva, i imovina Društva prenositelja

8. očitovanje na koji način i u kojem roku će Društvo preuzimatelj izvršiti obvezu obavještavanja korisnika mirovine čiji ugovor o mirovini je preuzet o izvršenom preuzimanju tog portfelja

9. drugu dokumentaciju koju odredi Agencija.

Članak 15.

Naslov iznad članka 60. mijenja se i glasi: „Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini“.

Članak 60. mijenja se i glasi:

(1) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva, Agencija procjenjuje sljedeće:

1. je li Društvo preuzimatelj pružilo sve informacije iz članka 59. ovoga Zakona

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj Društva preuzimatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju Društvom preuzimateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi korisnika mirovina Društva preuzimatelja te preneseni dio mirovinskog programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva Društva preuzimatelja

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s pravilima ovoga Zakona

6. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih korisnika portfelja ugovora o mirovini zaštićeni na odgovarajući način

7. jesu li pojedinačna prava korisnika barem jednaka nakon prijenosa.

(2) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini u slučaju ako:

1.je vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva manja od visine pričuva koje se moraju oblikovati za portfelj ugovora o mirovini koji je predmet prijenosa, osim:

- ako će takav manjak društvo preuzimatelj nadoknaditi iz vlastitih sredstava ili

- ako se takav manjak može pokriti iz interventnih pričuva ili

- Društvo ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, a Agencija nije rješenjem zabranila korištenje mogućnosti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

2. postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi korisnika mirovina

3. Društvo preuzimatelj nema odobrenje za rad za obavljanje poslova koji su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja ugovora o mirovini bilo ugroženo poslovanje Društva preuzimatelja sukladno pravilima o upravljanju rizicima.

(3) Društvo preuzimatelj može započeti s isplatom mirovina nakon primitka odobrenja Agencije za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva te nakon što je obavijestilo Agenciju da je preuzelo ugovore o mirovini koji su predmet preuzimanja.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja iz ovoga članka.“.

Članak 16.

U članku 61. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Društvo je pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima korisnika mirovina dužno uključiti i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njegove procese, sustave i unutarnje kontrole.“.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6. i 7.

Članak 17.

Iza članka 66. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 66.a do 66.k koji glase:

„Transparentnost politika u području rizika održivosti

Članak 66.a

Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti informacije o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini Društva

Članak 66.b

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva na čimbenike održivosti.

(2) Ako Društvo uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu tih učinaka, pri čemu uvažava veličinu, prirodu i opseg svoga poslovanja te mirovinskih programa koje distribuira.

(3) Ako Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti jasne razloge zašto to ne čini, uključujući, ako je to relevantno, informacije o tome namjerava li i kada uzeti u obzir takve štetne učinke.

(4) Društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti uključiti najmanje sljedeće:

1. informacije o svojim politikama za utvrđivanje glavnih štetnih učinaka na održivost i pokazatelje održivosti, kao i određivanja prioriteta u vezi s tim učincima i pokazateljima

2. opis glavnih štetnih učinaka na održivost i svih mjera poduzetih u vezi s time ili, ako je to relevantno, planiranih mjera

3. kratke sažetke o politikama sudjelovanja u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, za izdavatelje dionica koje su uvrštene na uređenom tržištu

4. upućivanje na svoje poštovanje kodeksa odgovornog poslovnog ponašanja i međunarodno priznatih standarda u vezi s dužnom pažnjom i izvještavanjem.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u vezi s klimom kao i drugim štetnim učincima u vezi s okolišem te pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u pogledu načela „ne nanosi bitnu štetu“.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u području socijalnih pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.

Transparentnost politika primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti

Članak 66.c

Društvo je dužno u svoje politike primitaka iz članka 66. ovoga Zakona uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti i objaviti te informacije na svojim mrežnim stranicama.

Transparentnost uključivanja rizika održivosti

Članak 66.d

(1) Društvo je dužno u informacije iz  članka 71. ovoga Zakona, a koje uključuju izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona, uključiti sljedeće:

1. opis načina na koji su rizici održivosti uključeni u donošenje odluke o ulaganju imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis rezultata procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose mirovinskog programa.

(2) Ako Društvo rizike održivosti ne smatra relevantnima, opisi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati jasno i sažeto objašnjenje razloga za to.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini mirovinskog programa obveznog osiguranja

Članak 66.e

(1) Društvo iz članka 66.b stavka 2. ovoga Zakona dužno je za, svaki mirovinski program obveznog osiguranja u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti i sljedeće informacije:

1. jasno i obrazloženo objašnjenje o tome uzimaju li se u tom mirovinskom programu u obzir glavni štetni učinci na čimbenike održivosti i, ako da, na koji način

2. izjavu da su informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti dostupne u godišnjem financijskom izvještaju Društva.

(2) Društvo iz članka 66.b stavka 3. ovoga Zakona dužno je za svaki mirovinski program obveznog osiguranja kojeg distribuira, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona uključiti izjavu da Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, kao i razloge za to.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.f

(1) Ako Društvo kroz ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje promiče, uz ostala obilježja, okolišna ili socijalna obilježja, ili kombinacije tih obilježja, pod uvjetom da društva u koja se ulaže primjenjuju prakse dobrog upravljanja, ili ako Društvo ulaže dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, informacije koje je Društvo dužno objaviti u okviru informacija iz članka 71. ovoga Zakona uključuju sljedeće:

1. informacije o tome kako se ostvaruju okolišna i/ili socijalna obilježja

2. informacije o tome planira li Društvo dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulagati u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona

3. ako se koristi indeks kao referentna vrijednost, informacije o tome je li i na koji je način taj indeks usklađen s okolišnim i/ili socijalnim obilježjima.

(2) Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključiti i informaciju o tome gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

(3) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 72. ovoga Zakona, Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti sljedeću izjavu:

„Načelo „ne nanosi bitnu štetu“ primjenjuje se samo na ona ulaganja kod kojih se uzimaju u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Kod ulaganja na kojima se temelji preostali udio ovoga mirovinskog programa, ne uzimaju se u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti.”.

(4) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 72. ovoga Zakona, na takva ulaganja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 66.g stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.  

(5) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Transparentnost održivih ulaganja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.g

(1) Ako Društvo upravlja mirovinskim programom obveznog osiguranja koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja te je utvrđen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program dužno je objaviti i:

1. informacije o tome na koji je način određeni indeks usklađen s tim ciljem

2. objašnjenje o tome zašto i na koji način se utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem razlikuje od šireg tržišnog indeksa.

(2) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj ulagati u održiva ulaganja i nije određen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno uključiti objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti.

(3) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj smanjenje emisija ugljika, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno  navesti da je cilj biti izložen niskim emisijama ugljika kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom (SL  L 282, 19. 10. 2016).

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako ne postoji referentna vrijednost Europske unije za klimatsku tranziciju ili referentna vrijednost Europske unije usklađena s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti Europske unije za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti Europske unije usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja je potrebno uključiti podrobno objašnjenje o načinu osiguravanja trajnog napora u svrhu postizanja cilja smanjenja emisija ugljika radi postizanja dugoročnih ciljeva u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom.

(5) Društvo u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključuje i naznaku gdje se može pronaći metodologija upotrijebljena za izračun indeksa iz stavka 1. ovoga članka i referentnih vrijednosti Europske unije iz stavka 4. ovoga članka, ako referentne vrijednosti Europske unije postoje.

(6) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže u gospodarsku djelatnost kojom se doprinosi okolišnom cilju u smislu članka 3. točke 72. ovoga Zakona, u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program i godišnji financijski izvještaj Društva potrebno je uključiti sljedeće:

1. informacije o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198/13, 22. 6. 2020.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852), kojima doprinosi ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis kako su i u kojoj mjeri ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

(7) U opisu iz stavka 6. točke 2. ovoga članka Društvo je dužno odrediti udio ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u okolišno održive gospodarske djelatnosti, uključujući pojedinosti o udjelima omogućujućih i prijelaznih djelatnosti iz članka 16., odnosno članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, kao postotak svih ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

(8) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja na mrežnim stranicama

Članak 66.h

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama, uz podatke iz članka 70. ovoga Zakona, objaviti i ažurirati sljedeće informacije za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. i članka 66.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona:

1. opis okolišnih ili socijalnih obilježja ili cilja održivog ulaganja

2. informacije o metodologijama upotrijebljenim za procjenu, mjerenje i praćenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili učinka održivih ulaganja odabranih za mirovinski program obveznog osiguranja, uključujući izvore podataka, kriterije za analizu ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, te relevantne pokazatelje održivosti koji se upotrebljavaju za mjerenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili ukupnog učinka mirovinskog programa obveznog osiguranja na održivost

3. informacije iz članka 66.f i 66.g ovoga Zakona

4. informacije iz članka 66.i ovoga Zakona.

(2) Informacije koje Društvo treba objaviti na temelju stavka 1. ovoga članka moraju biti jasne, sažete i razumljive članovima, a Društvo ih je dužno objaviti na točan, pošten, jasan, nedvosmislen, jednostavan i sažet način na istaknutom i lako dostupnom dijelu mrežnih stranica Društva.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka te zahtjeve u vezi s prikazom informacija iz stavka 2. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja u periodičnim izvještajima

Članak 66.i

(1) Društvo koje distribuira mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ili članka 66.g stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, u godišnji izvještaj Društva iz članka 98. ovoga Zakona uključuje i sljedeće informacije:

1.za mirovinski program iz članka 56.f stavka 1. ovoga Zakona:

a) opis opsega u kojem su ostvarena okolišna ili socijalna obilježja te udio održivih ulaganja, kada je to primjenjivo

b) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona, za dio ulaganja u održiva ulaganja, kada je to primjenjivo

c) izjavu iz članka 66.f stavka 3. ovoga Zakona, kada je to primjenjivo.

2.za mirovinski program iz članka 66.g stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona:

a) opis ukupnog učinka mirovinskog programa u području održivosti na temelju relevantnih pokazatelja održivosti ili

b) ako je indeks utvrđen kao referentna vrijednost, usporedbe između ukupnog učinka mirovinskog programa koji je povezan s održivosti s učinkom utvrđenog indeksa i šireg tržišnog indeksa na temelju pokazatelja održivosti

c) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe objave informacija iz stavka 1. ovoga članka, Društvo može upotrebljavati informacije iz izvještaja poslovodstva u skladu s člankom 21. ili 21.a ili informacije iz nefinancijskih izvještaja u skladu s člankom 24. ili 24.a Zakona o računovodstvu, kada je to prikladno.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj i prikaz informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka.

Preispitivanje objava

Članak 66.j

(1) Društvo je dužno osigurati redovito ažuriranje informacija objavljenih u skladu s člancima 66.a, 66.c i/ili 66.g ovoga Zakona.

(2) Ako Društvo izmijeni informacije iz stavka 1. ovoga članka, dužno je na mrežnim stranicama objaviti i jasno objašnjenje takve izmjene.

Investicijski proces – alternativna ulaganja

Članak 66.k

(1) Prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno koristiti visoki stupanj dužne pažnje te osigurati odgovarajuće znanje i razumijevanje rizika ulaganja vezano uz takvu imovinu.

(2) Društvo dužno je uspostaviti, provoditi i primjenjivati pisane politike i postupke o primjeni visokog stupnja dužne pažnje iz stavka 1. ovoga članka i provoditi učinkovite mjere kojima osigurava da se investicijske odluke vezane za alternativna ulaganja izvršavaju u skladu s definiranim ciljevima i investicijskom strategijom ulaganja.

(3) Društvo je dužno redovito preispitivati i ažurirati politike i postupke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Pored poštivanja zahtjeva iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, kod alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno:

1. odrediti i redovito ažurirati poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima

2. odrediti moguće načine za ostvarenje ulaganja koja su u skladu s poslovnim planom iz točke 1. ovoga stavka

3. ocijeniti moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike, te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije

4. obavljati aktivnosti koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju i

5. pratiti uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz točke 1. ovoga stavka.

(5) Društvo je dužno je za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz 93. stavka 3. ovoga Zakona osigurati dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz ovoga članka, pri čemu je obvezno voditi računa o vrsti, opsegu i složenosti konkretnih alternativnih ulaganja te vrsti i rasponu aktivnosti koje se moraju poduzeti za odabir, realizaciju i praćenje takvih ulaganja.

(6) Društvo je dužno jednom godišnje, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, Agenciji dostaviti izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja iz 93. stavka 3. ovoga Zakona koje minimalno uključuje podatke o realizaciji poslovnog plana iz stavka 4. točke 1. ovoga članka, aktivnostima koje su poduzete u skladu s takvim poslovnim planom te podatke o uspješnosti provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan, uključujući i podatke o ostvarenju predviđene izlazne strategije, pripremnim radnjama za provođenje predviđene izlazne strategije te potencijalnim problemima kod provođenja predviđene izlazne strategije.

(7) Društvo je dužno u sklopu izvještaja iz stavka 6. ovoga članka Agenciji dostaviti podatke o osobama koje su unutar Društva zadužene za upravljanje portfeljem alternativnih ulaganja iz 93. stavka 3. ovoga Zakona, te procjenu Društva vezano za njihove kvalifikacije, razinu znanja i stručnosti u odnosu na konkretni portfelj alternativnih ulaganja za koji su zaduženi te takve podatke ažurirati prilikom svake promjene zaduženih osoba ili portfelja, ako se ulaže u vrstu imovine koja ima drugačiji profil rizika od alternativnih ulaganja kojima su ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja do tada bila izložena.

(8) Ako Društvo ne postupa u skladu sa stavcima 1. do 7. ovoga članka, Agencija može tom Društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganje u alternativna ulaganja iz 93. stavka 3. ovoga Zakona, kao i naložiti njihovo otuđenje u roku koji ocijeni primjerenim.“.

Članak 18.

Članak 68.c mijenja se i glasi:

„(1) Obradu osobnih podataka u okviru ovoga Zakona Društvo i nadležna tijela obavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, SL L 119/1, 4.5.2016.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU)  o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom podataka), a u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru Direktive (EU) 2016/2341, EIOPA poštuje Uredbu (EZ) 45/2001.

(2) Društvo prikuplja, obrađuje, čuva, dostavlja i upotrebljava osobne podatke potrebne za sklapanje ugovora o mirovini, obradu i isplatu mirovine koje proizlaze iz osiguranja, a sve u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(3).Društvu je dopuštena obrada osobnog identifikacijskog broja ili drugog primjenjivog osobnog identifikatora koji jednoznačno označava ispitanika u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora o mirovini te ostvarenja zakonskih prava korisnika mirovina.

(4) U svrhu sklapanja i izvršenja ugovora o mirovini te u svrhu isplate mirovine ili druge financijske transakcije, kada je to nužno za utvrđivanje identiteta ispitanika i za osiguranje točnosti podataka, Društvu je dopuštena obrada osobnih podataka prikupljanjem preslike odgovarajućeg identifikacijskog dokumenta i drugih javnih isprava koje izdaju nadležna državna tijela te kartice bankovnog računa bez vidljivog kontrolnog koda.

(5) Obrada podataka iz ovoga članka vrši se uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite prava i sloboda ispitanika te uz ograničavanje količine podataka sukladno svrsi koja se takvom obradom ostvaruje.“.

Članak 19.

U članku 69. u stavku 1. riječ: „nude“ zamjenjuje se riječju: „distribuiraju“.

U stavku 3. riječ „ponudu“ zamjenjuje se riječju „distribuciju“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Društvo je dužno osigurati da njegove promidžbene informacije nisu u suprotnosti s informacijama objavljenim na temelju članaka  66.a do 66.j ovoga Zakona.“.

Članak 20.

Naslov iznad članka 70. mijenja se i glasi: „Mrežna stranica Društva“.

U članku 70. riječ: „internetsku“ zamjenjuje se riječju: „mrežnu“.

Članak 21.

U članku 71. u stavku 1. riječ: „nudi“ zamjenjuje se riječju: „distribuira“.

U stavku 2. točki 6. riječ: „internetskih“ zamjenjuje se riječju: „mrežnih“.

Članak 22.

U članku 72. točki 2. iza riječi: „mirovine“ dodaju se riječi: „i potencijalnim korisnicima mirovine“, a riječ: „nudi“ zamjenjuje se riječju: „distribuira“.  

Iza točke 4. na kraju rečenice briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:

„5. pisano odgovoriti na pritužbu korisniku mirovine, odnosno potencijalnog korisnika mirovine u roku od 15 dana od dana primitka pritužbe“.

Članak 23.

U članku 74. stavku 1. točka 11. mijenja se i glasi:

„11. primjereno upravljanje informacijskim sustavom, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima.“.

U stavku 2. riječ: „internetska“ zamjenjuje se riječju: „mrežna“.

Članak 24.

Članak 80. mijenja se i glasi:

„(1) Kapital Društva mora biti najmanje jednak potrebnoj granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona.

(2) Ako je iznos kapitala Društva iz stavka 1. manji od 120 % granice solventnosti ili manji od 120 % iznosa iz članka 81. ovoga Zakona („prag za obavješćivanje”), Društvo je dužno odmah obavijestiti Agenciju te Agenciju redovito izvještavati o novim informacijama barem jednom mjesečno dok se iznos kapitala Društva ne vrati na razinu iznad praga za obavješćivanje.

(3) Obavijest iz stavka 2. dostavlja se Agenciji u pisanom obliku te sadrži sljedeće elemente:

1. razloge zbog kojih je kapital Društva ispod praga za obavješćivanje i opis kratkoročnih predviđanja financijske situacije Društva

2. sveobuhvatan opis mjera koje Društvo namjerava donijeti kako bi osiguralo trajno ispunjavanje kapitalnih zahtjeva te interesa korisnika mirovina

3 procjenu ugrožava li pad razine kapitala Društva ispod praga za obavješćivanje financijsku stabilnost društva ili interese korisnika mirovina

4. procjenu predstavlja li pad razine kapitala Društva ispod praga za obavješćivanje privremenu situaciji ili je indikator dugoročnijeg trenda, a u odnosu na mogućnost Društva da preuzima nove obveze po ugovorima o mirovini.

(4) Agencija može od Društva, kao i od imatelja kvalificiranih udjela Društva, zatražiti i dodatne podatke, analize i očitovanja, ako procijeni da su ista potrebna s ciljem osiguranja financijske stabilnosti Društva ili zaštite interesa korisnika mirovine.“.

Članak 25.

U članku 81.a iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. i stavci 4. do 8. koji glase:

„(3) Društvo je dužno imovinu za pokriće interventnih pričuva ulagati na način koji je primjeren prirodi i trajanju obveza iz ugovora o mirovini i u najboljem interesu korisnika mirovine te u skladu s utvrđenom i dokumentiranom politikom ulaganja.

(4) U slučaju sukoba interesa, Društvo i osobe koje upravljaju imovinom za pokriće interventnih pričuva dužni su osigurati da je ulaganje izvršeno u najboljem interesu korisnika mirovine.

(5) Društvo je dužno imovinu za pokriće interventnih pričuva ulagati na način koji osigurava sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja u cjelini i provoditi lokalizaciju te imovine na način da se osigura njezina raspoloživost.

(6) Imovina za pokriće interventnih pričuva mora biti primjereno diverzificirana kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na pojedinu vrstu imovine, jednog izdavatelja, grupu izdavatelja, geografsko područje, kao i prekomjerno akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini.

(7) Ulaganja u imovinu koju je izdao isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smiju portfelj imovine za pokriće interventnih pričuva izložiti prekomjernoj koncentraciji rizika.

(8) Prilikom ulaganja imovine za pokriće interventnih pričuva Društvo može ulagati samo u imovinu i financijske instrumente čije rizike može primjereno utvrditi, mjeriti i pratiti, kojima može primjereno upravljati, nadzirati ih i izvještavati o njima.“

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 9.

Članak 26.

Iza članka 81.a dodaju se naslov iznad članka i članak 81.b koji glase:

„Zabrana isplate dobiti

Članak 81.b

Društvo ne smije isplatiti dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ni u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika ako:

1. je razina kapitala Društva manja od praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili bi se razina kapitala Društva zbog isplate dobiti smanjila ispod praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona

2. postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ili je izgledno da će se takav manjak pojaviti unutar sljedeća tri mjeseca

3. je Agencija Društvu odredila otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u svezi s krivim iskazivanjem bilančnih ili izvanbilančnih stavki i poslovnog rezultata Društva te ako Društvo nije postupilo u skladu s mjerama Agencije o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti.“.

Članak 27.

Članak 82. mijenja se i glasi:

„(1) Društvo je dužno uspostaviti postupke za utvrđivanje pogoršanja financijskog stanja Društva, odnosno razine pokrića granice solventnosti kapitalom Društva.

(2) Društvo je dužno bez odgađanja obavijestiti Agenciju ako kapital Društva zbog povećane granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, ili kad postoji rizik da se taj nedostatak pojavi u sljedeća tri mjeseca.

(3) U slučaju nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka uprava Društva dužna je bez odgađanja poduzeti mjere radi dostizanja iznosa potrebnog kapitala i izraditi prijedlog mjera za koja su nadležna druga tijela tog Društva.

(4) Društvo je dužno u roku od dva mjeseca od dana kad je utvrđeno postojanje nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Agenciji na odobrenje realan plan oporavka.

(5) Društvo je dužno poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka u roku od šest mjeseci od dana kad je utvrđeno postojanje nedostatka kapitala na način da:

1. poveća razinu kapitala kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti ili

2. do razine koliko je to moguće, smanji profil rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti.

(6) Agencija može, na zahtjev Društva, produljiti rok iz stavka 5. ovoga članka za tri mjeseca kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti.

(7) Agencija može rješenjem ograničiti ili zabraniti slobodno raspolaganje imovinom Društva, u kojem slučaju Društvo ne smije raspolagati imovinom koja je obuhvaćena ograničenjem ili zabranom Agencije u razdoblju u kojem su takvo ograničenje ili zabrana na snazi

(8) U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 7. ovog članka Agencija će odrediti koja će imovina biti obuhvaćena tim mjerama.

(9) Kada Društvo obavlja poslove u drugoj državi članici, te u slučaju poduzimanja mjera iz stavka 7. ovog članka, Agencija će o mjerama koje je poduzela obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice u kojoj Društvo obavlja poslove neposredno ili putem podružnice, a nadležno tijelo te države članice je dužno, na zahtjev Agencije, poduzeti iste mjere.

(10) Na isti način kako je to opisano u stavku 9. ovog članka Agencija će postupiti i kada zaprimi takav zahtjev od strane nadležnog nadzornog tijela matične države članice.“.

Članak 28.

Iza članka 82. dodaju se naslov iznad članka i članak 82.a koji glase:

„Plan oporavka

Članak 82.a

(1) Plan oporavka iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona mora sadržavati najmanje pojedinosti ili dokaze o sljedećem:

1. procjeni troškova upravljanja, posebno tekućim općim troškovima

2. procjeni prihoda i rashoda iz djelatnosti isplate mirovina u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

3. procjeni financijskih sredstava za pokriće tehničkih pričuva, potrebne granice solventnosti

4. projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

(2) U razdoblju u kojem se provode mjere iz članaka 82. ovoga Zakona Agencija neće Društvu izdati rješenje o odobrenju za prijenos portfelja sve dok smatra da su ugrožena prava korisnika mirovine.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati minimalni sadržaj plana oporavka iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 29.

U članku 83. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

„(1) Tehničke pričuve predstavljaju računovodstvenu vrijednost ugovora o mirovini koju Društvo oblikuje za potrebe financijskog izvještavanja u skladu s računovodstvenim propisima, ovim Zakonom i drugim propisima.“.

Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2.

Članak 30.

U članku 84. stavku 1. iza riječi: „oblikuju“ dodaju se riječi: „na temelju“, a riječ „od“ briše se.

U stavku 5. riječi „dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati Pravilnikom.“ brišu se.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

„(6)  Društvo ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona, u iznosu do najviše 0,54 % godišnje ukupne imovine umanjene za financijske obveze imovine za pokriće interventnih pričuva u 2023. godini, a za svaku daljnju godinu najveća stopa naknade umanjuje se za 10 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, sve dok takvim smanjenjem najveća stopa naknade ne dosegne 0,3 %.

(7) Agencija će pravilnikom propisati osnovicu za izračun i način naplate naknade iz stavka 6. ovoga članka.“.

Članak 31.

U članku 85. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Društvo je dužno propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne politike i postupke, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva i to posebno za poslove obveznog mirovinskog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.“.

Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Agencija će pravilnikom propisati minimalne standarde koji se primjenjuju u postupku obračuna tehničkih pričuva.“.

Članak 32.

U članku 85.a stavku 1. riječi: „mirovinskog osiguravajućeg društva“ brišu se, a iza riječi: „ugovora o mirovinama“ dodaju se riječi: „i vodi se odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Vrijednost imovine iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se na isti način kao što je uređeno pravilnikom kojim je definirano vrednovanje imovine Društva.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ulaže se u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza, te smanjenja rizika kroz raspršenost ulaganja, što uključuje i geografsku diverzifikaciju portfelja .“.

Članak 33.

U članku 87. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. do 8. koji glase:

„(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, te ako se manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ne može u cijelosti pokriti iz sredstava interventnih pričuva, Društvo može odgoditi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, za razdoblje od najviše 18 mjeseci, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. izgledno je ili Društvo smatra vjerojatnim da bi se manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva mogao pokriti kroz razdoblje od najviše 18 mjeseci, a na temelju promjena u vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva ili na drugi način, što je Društvo dužno detaljno obrazložiti u planu za pokrivanje manjka iz stavka 1. ovoga članka

2. imenovani ovlašteni aktuar Društva je potvrdio da se manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva u tom razdoblju neće materijalno povećavati

3. Društvo, u trenutku kada je utvrđen manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva i kontinuirano u razdoblju dok se koristi mogućnost odgode pokrića tog manjka, održava kapital u iznosu od najmanje 120 % potrebne granice solventnosti

4. iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos od 10 % tehničkih pričuva

5. iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos viška kapitala koje Društvo održava iznad praga iz točke 3. ovoga stavka

6. iznos viška kapitala koje Društvo održava iznad praga iz točke 3. ovoga stavka, smatra se namjenskim sredstvima koja služe za jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva

7. Društvo u svojoj bilanci drži i odvojeno navodi iznos namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka

8. Društvo revidira iznos namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka najmanje jednom mjesečno

9. nikakva druga sredstva osim osnovnog kapitala, uključujući zadržanu dobit i rezerve, kako je navedeno u članku 76. ovoga Zakona, ne smiju se upotrebljavati kao namjenska sredstva iz točke 6. ovoga stavka

10. namjenska sredstva iz točke 6. ovoga stavka se ulažu na način koji osigurava njihovu likvidnost i unovčivost, a najmanje sukladno pravilima koja se odnose na ulaganja interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona

11. svi prinosi ostvareni ulaganjem namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka se također smatraju namjenskim sredstvima koja služe za jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva, i to u iznosu koji je potreban da se pokrije manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva.

(4) Društvo je dužno o ispunjavanju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka najmanje svakih 60 dana obavještavati Agenciju.

(5) Nakon isteka razdoblja od 18 mjeseci iz stavka 3. ovoga članka, te ako još uvijek postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva, Društvo je bez odgađanja dužno pokriti takav manjak korištenjem vlastitih sredstava Društva.

(6) Ako u razdoblju od 18 mjeseci iz stavka 3. ovoga Zakona Društvo prestane ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga Zakona, dužno je o tome bez odgađanja obavijestiti Agenciju, te bez odgađanja pokriti manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva.

(7) Agencija može Društvu zabraniti korištenje mogućnosti iz stavka 3. ovoga članka, ako smatra da uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni ili ako smatra da bi korištenje takve mogućnosti nerazmjerno ugrozilo interese korisnika mirovine ili tržišta mirovinskog osiguranja.

(8) U razdoblju u kojem postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva te kada Društvo koristi mogućnost iz stavka 3. ovoga članka, na namjenska sredstva iz točke 6. ovoga stavka se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 197. ovoga Zakona.“.

Članak 34.

U članku 88. stavku 1. iza riječi: „sklopilo, “ dodaje se riječ: „najviše“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Dio iznosa viška određen za isplate raspodijelit će se korisnicima mirovina razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine, odnosno mirovinskom programu te potrebnom iznosu tehničke pričuve za pojedini ugovor o mirovini.“.

U stavku 5. riječ: „pripisuje“ zamjenjuje se riječju: „isplaćuje“.

U stavku 6. riječi: „zajamčeni iznos“ zamjenjuju se riječima: „sastavni dio“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. i stavak 8. koji glase:

„(7) Ako je Društvo prethodno prenijelo vlastita sredstva na račun imovine za pokriće tehničkih pričuva u skladu s člankom 87. stavkom 1. ovoga Zakona, tada se višak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje nakon što se imovina za pokriće tehničkih pričuva umanji za prethodno prenesena vlastita sredstva Društva.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, prije obračuna pripisa viška imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo može prethodno prenesena vlastita sredstva s računa imovine za pokriće tehničkih pričuva prenijeti na poslovni račun Društva.“.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 9.

Članak 35.

Članak 92. mijenja se i glasi:

„(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176/1, 27. 6. 2013.).

6. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

7. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. nedavno izdanih prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, instrumenata tržišta novca i prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koji nisu uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja, pod određenim uvjetima. U protivnom će se vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima. Uvjeti su sljedeći:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana izdanja ili

b) nadležno tijelo izdavatelja donijelo je odluku o uvrštenju izdanih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca na uređeno tržište, koja je objavljena na mrežnim stranicama izdavatelja, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave

9. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP)

10. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala

11.  prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, koji ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište, odnosno primljeni u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu, pod sljedećim uvjetima:

a) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza

b) Vlada Republike Hrvatske je klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske

12. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

13. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koje uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

14. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

15. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice), pod sljedećim uvjetima:

a) izvedeni financijski instrumenti koriste se jedino u svrhu zaštite imovine za pokriće tehničkih pričuva i/ili učinkovito upravljanje i imovinom za pokriće tehničkih pričuva

b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje Društvo može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija

d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev Društva

e) ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz ovoga stavka koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana ovim Zakonom ili pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini u koju nije dozvoljeno uložiti imovinu za pokriće tehničkih pričuva

16. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s pripadajućim zemljištem, kada je to primjenjivo, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti  

d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu. Društvo posebne namjene obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom. Kada je primjenjivo, društvo posebne namjene treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinsko osiguravajuće društvo. Financijski izvještaji društva posebne namjene moraju se konsolidirati s financijskim izvještajima mirovinskog osiguravajućeg društva

17. novca na računu kod kreditnih institucija iz točke 8. ovoga stavka

18. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 13. ovoga stavka.

(2) Izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, osim Republike Hrvatske, mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije.

(3) Agencija će pravilnikom propisati dodatne uvjete koje mora ispunjavati imovina iz ovoga članka.“.

Članak 36.

Naslov iznad članka 93. mijenja se i glasi: „Ograničenja ulaganja s obzirom na vrijednost imovine za pokriće tehničke pričuve prema klasama imovine“.

Članak 93. mijenja se i glasi:

„(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva mora biti uloženo u prenosive dužničkih vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a  iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 35 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva  može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. najviše 35 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u UCITS fondove i/ili druge otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona

14. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedenih financijskih instrumenata iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona

15. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti u novcu na  računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona

16. iznimno od odredbi točke 12. ovoga stavka u novcu na računima može biti i više od 5 %, ali najviše do 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

17. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona ne smije biti veća od 50 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12., udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. i izvedene financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona.

(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima ulaganja iz stavka 1. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 25 % neto vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje može ukupno uložiti u alternativna ulaganja koja obuhvaćaju:

1. neuvrštene vlasničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

2. udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a u kojima je mirovinsko osiguravajuće društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje ili u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, steklo preko 10 % udjela ili dionica i

3. nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona.

(4) Ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za dobrovoljno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. do 100 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničkih vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. najviše 40 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u UCITS fondove i/ili druge otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona

14. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 92. stavka 1. točke 13. i  izvedenih financijskih instrumenata iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona

16. iznimno od odredbi točke 15. ovoga stavka, u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona može biti više od 10 % ali najviše do 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

17. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona ne smije biti veća od 70 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(5) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 4. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12., udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. i izvedene financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona.“.

Članak 37.

Iza članka 93. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 93.a, 93.b i 93.c koji glase:

„Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje prema jednom izdavatelju, odnosno grupi povezanih izdavatelja

Članak 93.a

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojim se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir kojeg izdaje ili za kojeg jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, Europskih fondova za dugoročna ulaganja, Europskih fondova za socijalno poduzetništvo i Europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točka 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. neovisno o pojedinačnim ograničenima iz točki  2. do 10. ovoga stavka, ista se neće kombinirati te se najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, odnosno najviše 10 % temeljne imovine za pokriće tehničkih pričuva u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca grupe izdavatelja, koji čine povezana društva, i financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja, koji čine povezana društva

12. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u  pojedini UCITS fond ili drugi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

13. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

14. neovisno o ograničenjima iz točki 13. i 14. ovoga stavka, najviše 15 % imovine  za pokriće tehničkih pričuva može ukupno biti uloženo u UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točaka 12. i 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije, a najviše 15 % u depozite kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

16. Izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti:

a) 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana kreditna institucija iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane kreditne institucije, ili

b) 2 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana neka druga institucija koja podliježe bonitetnom nadzoru te pripada kategorijama koje propiše Agencija, odnosno 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

17. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

18. kada se izloženost iz točke 16. ovoga stavka odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, mirovinsko osiguravajuće društvo može primijeniti više limite od onih navedenih u točki 15. ovoga članka. Smatrati će se da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako mirovinsko osiguravajuće društvo za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012 ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije.

19. kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u točki 10. ovoga stavka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (eng. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (eng. master) fonda.

(2) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje prema jednom izdavatelju, odnosno grupi povezanih izdavatelja

Članak 93.b

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

4. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir i instrument tržišta novca jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojim se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir kojeg izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, Europskih fondova za dugoročna ulaganja, Europskih fondova za socijalno poduzetništvo i Europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točka 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. neovisno o pojedinačnim ograničenima iz stavaka 2. do 10. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, odnosno najviše 15 % temeljne imovine za pokriće tehničkih pričuva u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva

12. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini UCITS fond ili drugi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

13. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

14. neovisno o ograničenjima iz stavaka 12. i 13. ovoga stavka, najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može ukupno biti uloženo u UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točaka 12. i 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite kod jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, a najviše 15 % u depozite kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

16. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti:

a) 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana kreditna institucija iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane kreditne institucije ili

b) 2 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana neka druga institucija koja podliježe bonitetnom nadzoru te pripada kategorijama koje propiše Agencija, odnosno 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe

17. kada se izloženost iz točke 16. ovoga stavka odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, Društvo može primijeniti više limite od onih navedenih u točki 15. ovoga članka. Smatrati će se da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako Društvo za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012 ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije

18. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

19. kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u točki 12. ovoga stavka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (eng. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (eng. master) fonda

(2) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti, kao i limite iz stavka 1. točke 18. ovoga članka koje Društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za imovinu za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije u smislu stavka 1. točke 18. ovoga članka.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

Članak 93.c

(1) Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, odnosno za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje može steći najviše:

1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

3. 10 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

4. 15 % jednog izdanja neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja bez prava glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 100 % prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. 20 % udjela u pojedinom UCITS fondu ili drugom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. Zakona

12. 10 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. Zakona

13. iznimno od točke 12. ovoga stavka, Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje može steći najviše 20 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, pod uvjetom da vrijednost pojedinog takvog ulaganja ne smije prijeći 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, a zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 10 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje

14. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije

15. iznimno od točke 14. ovoga stavka, može se steći izloženost do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana

(2) Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva ukupno može steći najviše:

1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 15 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

3. 15 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

4. 30 % jednog izdanja neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 15 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. 15 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP) iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 25 % udjela u pojedinom UCITS fondu ili drugom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

11. 15 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

12. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17.  ovoga Zakona kod te kreditne institucije

13. iznimno od točke 12. ovoga stavka, može se steći izloženost do 10% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.

(3) Društvo je dužno pri izračunu ograničenja ulaganja iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir i ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva iz drugih poslova vezanih za poslove mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona u skladu s posebnim propisima koji uređuju te poslove.“.

Članak 38.

U članku 94.  u podstavku 1. brojka: „90“ zamjenjuje se brojkom: „70“.

Članak 39.

U članku 95. stavku 3. riječ: „prijeboj“ zamjenjuje se riječju: „poravnanje“.

Članak 40.

U članku 96. stavcima 1. i 2. brojka: „93“ se zamjenjuje brojkom: „92“.

U stavku 2. podtočki c) brojka: „12“ se zamjenjuje brojkom: „18“.

U stavku 3. iza riječi „u interesu korisnika mirovina“ dodaje se „a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, odnosno predstečajni postupak, i duže od šest mjeseci.“

U stavku 4. brojka: „93“ se zamjenjuje brojkom: „92“, a riječ: „osnivanja“ zamjenjuje se riječima: „početka obavljanja djelatnosti“.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5, 6. i 7. koji glase:

„(5) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo Društvo, a kojom su se prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, Društvo je dužno uskladiti ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja.

(6) U slučaju nastanka posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Agencija može donijeti odluku kojom privremeno dozvoljava prekoračenje ograničenja ulaganja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona.

(7) Odluka iz stavka 6. ovoga članka može se donijeti na razdoblje od najviše godinu dana, osim ako Agencija procijeni da još uvijek traju posljedice posebnih okolnosti ili nije došlo do okončanja posebnih okolnosti kojim je izazvano donošenje odluke te će vodeći računa o zaštiti javnog interesa i/ili interesa korisnika mirovine odlučiti o daljnjem trajanju odluke iz stavka 6. ovoga članka.“

Članak 41.

Iza članka 97. dodaju naslov iznad članka i članak 97.a  koji glase:

„Vrednovanje imovine od strane vanjskog procjenitelja

Članak 97.a

(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja Agencija može zahtijevati od Društva da postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedeno dubinsko snimanje potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje Društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak Društva.

(2) Društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka može imenovati pravnu ili fizičku osoba koja je nezavisna od Društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s Društvom, te koja:

1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti

2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 4. ovoga članka

3. nije prethodno najmanje pet godina obavljala procjenu i/ili reviziju Društva.

(3) Kada Društvo imenuje vanjskog procjenitelja dužno je dokazati da:

1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti

2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 97. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 97. stavka 3. ovoga Zakona

3. nije prethodno najmanje pet godina obavljao procjenu i/ili reviziju Društva.

(4) Profesionalna jamstva iz stavka 3. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju barem dokaze o:

1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima

2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje

3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za čiju procjenu je vanjski procjenitelj imenovan

4. dovoljno dobrom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.

(5) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.

(6) Društvo je dužno o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 5. ovoga članka nisu ispunjeni.

(7) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2. do 5. ovoga članka.“.

Članak 42.

U članku 100.e stavku 7. riječ: „internetskim“ zamjenjuje se riječju: „mrežnim“.

Članak 43.

Iza članka 100.e dodaju se naslov iznad članka i članak 100.f koji glase:

„Revizija informacijskog sustava

Članak 100.f

(1) Za potrebe Agencije revizorsko društvo daje ocjenu o:

1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima i

2. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom.

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće su u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, potpuno nezadovoljavajuće).

(3) Agencija može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenim nadzorom poslovanja Društva ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2. odbiti ocjenu i zahtijevati od mirovinskog društva da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak Društva.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.

(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 100.a do 100.e ovoga Zakona.

(7) Agencija će donijeti pravilnik kojim pobliže uređuje sadržaj revizije za potrebe Agencije, način i rokove dostave, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 44.

Članak 103. mijenja se i glasi:

„Mirovina koja se isplaćuje na temelju odredaba ovoga Zakona određuje se i isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, odnosno kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.“.

Članak 45.

U članku 106. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti predložene jedinične iznose mirovina i zajamčene isplate imenovanim korisnicima najkasnije 60 dana prije dana primjene.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada radi specifičnosti pojedinog oblika mirovine nije moguće dostaviti predložene jedinične iznose mirovina i zajamčene isplate imenovanim korisnicima radi većeg broja mogućih kombinacija, Društvo je dužno Agenciji dostaviti dokumentaciju i podloge radi provjere adekvatnosti izračuna.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju biti detaljno obrazloženi uzimajući u obzir gospodarske i aktuarske parametre na kojima se temelje predloženi jedinični iznosi, s mišljenjem ovlaštenog aktuara.“.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 4. i 5.

Članak 46.

U članku 109. stavku 1. ispred riječi: „Korisnik“ oznaka stavka: „(1)“ i stavci 2., 3. i 4. brišu se.

Članak 47.

Iza članka 109. dodaju se naslov iznad članka i članak 109.a koji glase:

„Zastara potraživanja neisplaćenih mirovina

Članak 109.a

(1) Neisplaćeni iznosi koji proizlaze iz ugovora o mirovini zastarijevaju u roku od pet godina.

(2) Zastara potraživanja neisplaćenih iznosa koji proizlaze iz ugovora o mirovini počinje teći prvi dan nakon proteka kalendarske godine u kojoj nije ispunjena obveza iz ugovora o mirovini.

(3) Iznosi za koje je nastupila zastara ostaju u imovini za pokriće tehničkih pričuva Društva.“.

Članak 48.

Članak 110. mijenja se i glasi:

„Mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine u skladu s ovim Zakonom može biti predmet ovrhe od strane vjerovnika tog korisnika mirovine na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuju ovrhe.“.

Članak 49.

U članku 111. ispred riječi: „Iznos“ dodaje se oznaka stavka: „(1)“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada član fonda, u skladu s odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, izabere mirovinsko društvo za isplatu dijela mirovine ili društvo za životno osiguranje, iznos preostale doznake za isplatu mirovine, mirovinsko društvo će dostaviti Društvu kojeg je korisnik mirovine izabrao za isplatu mirovine, a koje će tom korisniku odrediti i isplaćivati mirovinu po ovom Zakonu, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu, vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna.“.

Članak 50.

U članku 112. stavku 6. iza riječi: „ostvarene prema“ dodaje se riječ: „važećem“, riječi: („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.),“ brišu se, a iza riječi: „visini od“ dodaje se riječ: „najviše“.

Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

„(8) Prije sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja s Društvom, Društvo mora korisniku mirovine ponuditi mogućnost jednokratne isplate iznosa mirovine na koju bi korisnik mirovine imao pravo, od datuma stjecanja prava na mirovinu prema zakonu koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti do trenutka početka isplate mirovine prema sklopljenom ugovoru o mirovini s Društvom, da je taj ugovor sklopljen na datum stjecanja prava na mirovinu prema zakonu koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, pri čemu taj iznos Društvo nije obvezno uskladiti po članku 116. stavku 1. ovoga Zakona.“.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Iza stavka 9. dodaje se stavak 10., te stavci 11. do 17. koji glase:

„(10) U slučaju kada ukupna primljena doznaka Društva iznosi manje od 4.000,00 eura, Društvo će korisniku mirovine ponuditi isplatu mirovine u obliku jednokratne isplate cjelokupnog iznosa doznačenog Društvu.

(11) Član obveznog mirovinskog fonda ovlašten je kontaktirati Društvo nakon što, sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova, zaprimi obavijest da je za njega nastupio trenutak da ima manje od godinu dana do ostvarenja prava na mirovinu i od Društva zatražiti da mu napravi informativni izračun mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje za razne opcije mirovinskih programa koje Društvo nudi, pri čemu je:

a. Društvo dužno upozoriti člana da se radi o informativnim izračunima koji nisu precizni jer krajnji izračun ovisi o nizu faktora (i navesti kojima) te da isti obuhvaćaju samo mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje

b. Društvo dužno člana uputiti koje podatke mu treba dostaviti kako bi mogao napraviti korektan informativni izračun

c. Društvo dužno članu jasno prenijeti ograde o preciznosti izračuna i razlozima takvih ograda

d. Društvo dužno članu objasniti rizike koji su povezani s pojedinim mirovinskim programom i različitim opcijama isplate mirovine koje nude, uključujući i sve povezane naknade.

(12) Kada član zatraži izradu informativnog izračuna iz stavka 11. ovog članka, o tome Društvu daje izjavu, te Društvo na temelju te izjave i uz suglasnost člana, može od Središnjeg registra osiguranika zatražiti dostavu stanja na osobnom računu tog člana, a za potrebe informativnog izračuna.

(13) Suradnju mirovinskih društava, Središnjeg registra osiguranika i Društava će isti urediti međusobnim sporazumom.  

(14) Obrazac obavijesti da je za člana obveznog mirovinskog fonda nastupio trenutak da ima manje od godinu dana do ostvarenja prava na mirovinu dužni su zajednički izraditi mirovinska društva, Središnji registar osiguranika i Društva, sukladno odredbama ovog Zakona i zakona koji uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova.

(15) Društva su dužna najmanje jednom godišnje ažurirati obrasce iz stavka 14. ovog članka, a obvezno kod promjene nekog od relevantnih podataka.

(16) Ažurirane obrasce iz stavka 15. ovog članka Društvo je dužno dostaviti mirovinskim društvima i Središnjem registru osiguranika prilikom svake izmjene.

(17) Agencija će detaljnije smjernicama propisati principe kojih se mirovinska osiguravajuća društva moraju držati kada rade informativne izračune iz stavka 11. ovog članka na zahtjev člana fonda. “.

Članak 51.

U članku 113. stavak 6. briše se.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

Članak 52.

Iza članka 113. dodaje se članak 113.a koji glasi:

„(1) Društvo isplaćuje mirovine korisnicima mirovina mjesečno i unaprijed, ne kasnije od dana utvrđenog u ugovoru o mirovini.

(2) Ako je iznos mjesečne isplate manji od 10 % prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, isplata se može obavljati tromjesečno.

(3) Društvo može prijeći s mjesečnog na tromjesečni način isplate samo uz prethodnu suglasnost korisnika mirovine.“.