I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.Ocjena stanja

U Republici Hrvatskoj je od 27. veljače 2014. na snazi Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima („Narodne novine“, br. 22/14., 29/18. i 115/18. - u daljnjem tekstu: Zakon), kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

U dosadašnjoj primjeni Zakona uočene su određene nedorečenosti, kao i mogućnosti poboljšanja, zbog čega je potrebno izmijeniti i dopuniti važeći Zakon, u cilju unaprjeđenja kapitaliziranog mirovinskog sustava.

Višegodišnje globalno okruženje niskih kamatnih stopa, s obzirom na iznimno ekspanzivne monetarne uvjete, odrazilo se na smanjenje profitabilnosti značajnog dijela financijskog sustava pa tako i mirovinskih osiguravajućih društava (u daljnjem tekstu:  Društva). Povrati na prosječnu imovinu Društava tako su se prethodnih godina kretali na razinama oko 1 %. Imajući u vidu trenutnu zakonsku obvezu usklađenja obveza sa stopom inflacije, recentno ubrzanje rasta opće razine cijena stavlja dodatan pritisak na ostvarivanje adekvatnih prinosa, a posredno i na kapital Društava. Navedena kretanja, iako cikličke naravi, ukazuju na strukturne nedostatke postojećeg pravnog okvira, čija predložena izmjena bi omogućila Društvima lakše prilagođavanje poslovanja promjenjivim makroekonomskim i financijskim okolnostima.

Očekivano uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj dodatno će djelovati u smjeru smanjenja prinosa postojećeg ulagačkog portfelja Društava kroz smanjenje premije za rizik zemlje. Stoga bi i u slučaju rasta referentnih kamatnih stopa, zbog inflacijom uvjetovane normalizacije globalnih monetarnih politika, nominalni tržišni kamatni prinosi od ulaganja u trenutno dominantne dužničke vrijednosne papire bili znatno niži nego u prošlosti, a realni u srednjem roku i negativni. Navedeno je posebno važno imajući u vidu kako su državne obveznice na kraju prosinca 2021. činile čak 86,8 % ukupnih ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva Društava.

Osim za omogućavanje bolje prilagodbe promjenjivim okolnostima poslovanja, proširenje investicijskih opcija Društvima može doprinijeti i većoj diversifikaciji rizika ulaganja, što je posebno važno s obzirom na trend rasta značaja Društava u financijskom sustavu, a čija aktiva je u 2021. rasla 44,03 % te je na kraju 2021. iznosila 2,07 mlrd. kuna. Visoka koncentriranost strukture ulaganja Društava najviše se odražava u činjenici kako su državne obveznice Republike Hrvatske činile čak 76,74 % ukupnih ulaganja Društava krajem 2021.

Dodatno, Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj subjekti su od javnog interesa i u skladu s člankom 17. stavkom 3. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.), dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (u daljnjem  ekstu: MSFI), kako su uređeni Uredbom (EZ) broj 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda. MSFI 17 se odnosi na ugovore o osiguranju te se primjenjuje i na sva društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Prema novom MSFI 17, od 1. siječnja 2023., Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj će, u svojim  financijskim izvještajima, umjesto sadašnjih kategorija tehničkih pričuva, početi iskazivati koje predstavljaju obveze po ugovorima o osiguranju, a koje se iskazuju po MSFI 17. Za te obveze nije propisan ni način niti podjela na sada važećim osnovama i ne temelje se na pravilima, već će se temeljiti na jedinstveno propisanim načelima za priznavanje, mjerenje, vrednovanje, prestanak priznavanja i objavu informacija vezanih uz ugovore o osiguranju.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) će, u skladu s ovlastima Zakona, promijeniti strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja za Društva, ali i druge podzakonske akte koji su neposredno ili posredno povezani s promjenama veznima uz uvođenje MSFI 17.

Sve ove izmjene će imati utjecaja na poslovanje Društava, s obzirom na troškove prelaska na novi standard i novi sustav izvještavanja i objava. Međutim, dok će Društva morati primjenjivati isti standard za iskazivanje obveze po ugovorima o mirovinskom osiguranju (MSFI 17) kao i društva za osiguranje, na Društva se i dalje primjenjuje puno stroži okvir vezano za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva. Naime, društva za osiguranje kod ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva primjenjuju načelo razborite osobe (engl. prudent person principle), koje propisuje kako društvo za osiguranje može ulagati samo u imovinu i instrumente čije rizike to društvo može ispravno identificirati, mjeriti, pratiti, upravljati, kontrolirati i izvještavati te na odgovarajući način uzeti u obzir pri procjeni svojih ukupnih potreba za solventnošću. Sva imovina se ulaže na način koji osigurava sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja u cjelini.

S druge strane, Zakon za Društva propisuje fiksna kvantitativna ograničenja ulaganja, kao i kategorije klase imovine za koje je ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva dozvoljeno. Nadalje, Zakon za Društva također propisuje minimalnu razinu ulaganja za jednu klasu imovine, što nerazmjerno ograničava moguću investicijsku politiku Društva. Kako bi se dugoročno utjecalo na povećanje mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog sustava, potrebno je prilagoditi ograničenja ulaganja s ciljem stvaranja većeg prostora za realiziranje različitih investicijskih strategija u korist korisnika mirovina. S obzirom na osjetljivost i važnost mirovinskog osiguranja, posebno obveznog, Zakonom će se i dalje propisivati dopuštene kategorije ulaganja i ograničenja ulaganja, s ciljem zaštite nužne razine konzervativnosti u ulaganju, ali sada na razmjerniji način, a sve u interesu korisnika mirovina.  

Slijedom navedenoga, predlaže se omogućiti proširenje politike ulaganja za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na nove klase imovine, s ciljem diverzifikacije rizika, uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama kroz propisivanje ograničenja ulaganja. Također se predlaže liberalizirati postojeća ograničenja ulaganja, kako bi se Društvima omogućila nužna fleksibilnost u promjenjivim okolnostima poslovanja s ciljem očuvanja realne vrijednosti imovine osiguranika te kako bi se pospješila diversifikacija ulaganja po pojedinim klasama imovine, a samim tim i omogućilo optimalnije upravljanje rizicima.

Nadalje, radi usklađivanja s drugim propisima, potrebno je u Zakon implementirati koncept održivog financiranja, koji je reguliran europskim propisima, koji se ne odnose izravno na sudionike II. i III. mirovinskog stupa, međutim propisi daju diskrecijsko pravo državama članicama da prošire primjenu i na njih ili da nacionalno zakonodavstvo propiše zaseban režim. Sukladno tome, Republika Hrvatska odlučila je na sudionike III. mirovinskog stupa proširiti primjenu europske pravne stečevine koja regulira koncept održivog financiranja kroz Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, dok je za sudionike II. mirovinskog stupa odlučila propisati ekvivalentne nacionalne odredbe.

Europska unija se sve više suočava s katastrofalnim i nepredvidivim posljedicama klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa i drugih pitanja povezanih s održivosti. Potrebno je žurno djelovanje u smjeru mobilizacije kapitala kojim bi se takve posljedice umanjile, ne samo putem javnih politika, nego i kroz ulaganja sektora financijskih usluga. Iz tog je razloga potrebno od sudionika na financijskim tržištima zahtijevati objavljivanje konkretnih informacija o svojim pristupima uključivanju rizika održivosti i uzimanju u obzir štetnih učinaka na čimbenike održivosti.

Spomenuti koncept uzima u obzir okolišne, socijalne i upravljačke (tzv. ESG) faktore u pogledu donošenju odluka o ulaganju, što bi trebalo dovesti do dugoročnog povećanja ulaganja u održive ekonomske aktivnosti. S tim je povezana i transparentna objava relevantnih informacija o održivosti. Iako ne postoji izričita obveza primjene koncepta održivog financiranja na sudionike II. i III. mirovinskog stupa, okvir se odnosi praktično na sve financijske sudionike i financijske posrednike, među kojima su i ponuditelji mirovinskih proizvoda. S obzirom da je odluka o primjeni koncepta održivosti u odnosu na iste prepuštena državama članicama, procjenjuje se da bi primjena tog koncepta bila korisna u cilju daljnjeg jačanja i unaprjeđenja kapitaliziranog mirovinskog sustava. Naime, svaka promjena politike ulaganja, u ovom slučaju ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, koje se oblikuju od doznaka i jednokratnih uplata u mirovinsko osiguravajuće društvo, a služe za pokriće tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini, koja može dovesti do povećanja sredstava za isplatu mirovina, dobrodošla je. Uzimanjem o obzir rizika održivosti, Društva umanjuju rizik nepostizanja dugoročno postavljenih investicijskih ciljeva povezanih sa stvaranjem adekvatnih prinosa za mirovine tj. osiguravaju realizaciju adekvatnog životnog standarda svojim članovima nakon umirovljenja.

Važećim Zakonom propisana je obveza Društva da, ako dođe do manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo donese plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava. S obzirom da do manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva može doći i radi cikličkih kretanja na tržištu, te s obzirom da takav manjak može biti privremene prirode, ovaj dio Zakona potrebno je izmijeniti na način da se Društvu da mogućnost da vlastita sredstva ne uplaćuje u imovinu za pokriće tehničke pričuve odmah kada se pojavi manjak, nego da se predvidi mogućnost odgođene uplate ako taj manjak u određenom roku ne bude pokriven, radi izmjena vrijednosti te imovine ili drugih okolnosti, ali pod točno definiranim uvjetima. U okolnostima kada ne postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva, potrebno je uvesti obvezu Društva da obavještava Agenciju kada kapital Društva padne ispod dodatno propisane razine (prag za obavješćivanje).

U Zakon je potrebno uvesti i nove mjere uprave u svrhu osiguravanja potrebne granice solventnosti, uvesti obvezu Društva za izradu plana oporavka, kao i uvesti dodatnu mjeru zabrane isplate dividende kada iznos kapitala društva padne ispod praga za obavješćivanje. Potrebno je uvesti i nove odredbe vezane za nadzor i objavu nadzornih mjera, kao i prekršajnih sankcija, nove odredbe vezane za ICT sigurnost te pravila za ulaganja sredstava interventnih pričuva (prema načelu razumne osobe), a koja bi se također primjenjivala i na ulaganja dijela kapitala Društva ako se pojavi manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva.  

Važećim Zakonom je propisana obveza Društava da visinu mirovine usklađuju prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište i ne postoji mogućnost da korisnik mirovine odabere drugačiju opciju. Kako bi se omogućio izbor korisnicima mirovine, potrebno je Zakon izmijeniti u dijelu kojim se propisuje obveza usklađivanja mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na način da se Društvu omogući da potencijalnom korisniku mirovine ponudi i isplatu mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena. Važećim Zakonom također nije jasno propisano kako je Društvo dužno postupati kod isplate mirovine na koju je korisnik mirovine imao pravo od datuma stjecanja prava na mirovinu, prema zakonu koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, do trenutka početka isplate mirovine prema sklopljenom ugovoru o mirovini s Društvom (u daljnjem u tekstu: zaostaci). Stoga je potrebno važeći Zakon dopuniti u dijelu isplate zaostataka tako da se pojasni kako se na zaostatke ne primjenjuje obveza usklađivanja visine mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena.  

Kako važećim Zakonom nije propisan postupak procjene zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini, potrebno je dodatno specificirati odredbe koje bi regulirale što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu.

Nadalje, uočena je nedorečenost kod odredbe koja se odnosi na uplatu redovnih doprinosa iz obveznog mirovinskog osiguranja nakon sklapanja ugovora o mirovini. Naime, potrebno je utvrditi obvezu Društva za utvrđivanje nove svote mjesečne mirovine, kao i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine.

Uočeno je kako postoji pravna praznina u odnosu na obvezu korisnika mirovine za sklapanje ugovora o mirovini. Stoga je potrebno popuniti ovu pravnu prazninu, kao i jasnije naglasiti kako je ostvarivanje prava na mirovinu, iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, vezano za ostvarivanje prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Također, potrebno  je proširiti obvezu imenovanja korisnicima na maloljetnu djecu, koju korisnik mirovine dobije nakon sklapanja ugovora o mirovini, na dijete kod kojega je do njegove 18. godine života nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti i na dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti.

Uočen je nesklad definicije bračnog druga s definicijom iz Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.) te se u tom smislu definicija ujednačava.

Također, prema važećem Zakonu ne postoji pravna osnova za razmjenu informacija između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Društava, a u svrhu ostvarivanja prava korisnika mirovina u određenim  slučajevima. Potrebno je stvoriti pravnu osnovu za provedbu Sporazuma FATCA i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU (SL EU, L 359, od 16. prosinca 2014.) u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja.

Prema važećem Zakonu jedini stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu, koji za to ne treba posebno odobrenje Agencije, je Republika Hrvatska. Osim Republike Hrvatske, ovakav status bi trebale imati i  javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga je potrebno izmijeniti Zakon i u ovom dijelu.

Nedorečena je i odredba o naknadama Društvu, prema kojoj Društvo ne može naplatiti naknadu za jednokratnu isplatu u novcu u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. S obzirom da institut jednokratne isplate postoji i u obveznom mirovinskom osiguranju, ta se zabrana naplate naknade mora proširiti i na jednokratne isplate u okviru obveznog mirovinskog osiguranja.

U praksi se pojavio problem isplate mirovine u slučajevima kada Društvo zaprimi ukupnu doznaku u vrlo malim iznosima koji ne pokrivaju ni minimalne naknade, a Društvo je obvezno korisniku mirovine ponuditi sklapanje ugovora o mirovini na pet godina s mjesečnom isplatom od 0,00 kuna. Stoga je potrebno uvesti mogućnost da Društvo korisniku mirovine ponudi isplatu mirovine u obliku jednokratne isplate cjelokupnog doznačenog iznosa, s time da Društvo ne može naplatiti naknadu za takvu jednokratnu isplatu.  

2.Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Predloženim izmjenama Zakona unapređuje se sustav individualne kapitalizirane mirovinske štednje u fazi isplate mirovina, s ciljem boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih korisnika mirovina što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina korisnika mirovina. Također, Zakon se usklađuje s drugim donesenim propisima, kako propisima koji reguliraju kapitalizirani mirovinski sustav u fazi akumulacije, tako i drugim horizontalnim propisima kojima se regulira tržište kapitala u širem smislu.

Predloženim izmjenama dopunjuju se odredbe o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva. Radi jasnoće odredbi o ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, koje su do sada bile sadržane u jednom članku, potrebno je razdvojiti odredbe s obzirom na vrstu ograničenja koja se propisuju pa su tako sada zasebno propisana ograničenja ulaganja s obzirom na vrijednost imovine za pokriće tehničke pričuve prema klasama imovine, ograničenja ulaganja prema jednom izdavatelju te ograničenja ulaganja radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima. Ograničenja ulaganja za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje sada se u cijelosti uređuju Zakonom. Naime, dio ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, primjerice ograničenja ulaganja za obvezno mirovinsko osiguranje u infrastrukturne projekte, kao  i  ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP), instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka (EIB) i ograničenja ulaganja radi sprječavanja koncentracije u jednom izdavatelju, propisan je Pravilnikom o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja, a sada se, radi osiguranja veće pravne sigurnosti propisuju Zakonom. Izjednačavaju se vrste imovine u koje je dozvoljeno ulagati imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, tako se dozvoljava ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje u neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja i instrumente koje izdaje ili za koje jamči EIB, što do sada nije bilo moguće, kao i  ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u infrastrukturne projekte, što također do sada nije bilo moguće. Društvima se dozvoljava ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje u nove klase imovine poput pokrivenih obveznica kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama i prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira kojima se trguje na MTP-u. Kroz ulaganje u pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije dopušta se dodatna posredna izloženost nekretninama, kao sigurniji instrument od izravnog ulaganja u nekretnine. Što se tiče ulaganja u nekretnine, dorađeni su uvjeti koje nekretnina mora zadovoljiti, odnosno gdje se nekretnina smije nalaziti, o kakvoj se nekretnini radi i potrebi procjene vanjskog procjenitelja. Propisano je da se u nekretnine može ulagati i putem subjekata za posebnu namjenu (SPV), a što se također smatra izravnim ulaganjem. Ograničenje izloženosti prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, propisano je na način da se razlikuju ograničenja ovisno o tome je li druga ugovorna strana kreditna institucija ili neka druga institucija koja podliježe bonitetnom nadzoru te pripada kategorijama koje propiše Agencija.

S obzirom na uvođenje novih klasa imovine u koje je moguće ulagati imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, uređena su i ograničenja ulaganja u iste, vodeći računa o različitim karakteristikama ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje u odnosu na one za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Tako je maksimalno dozvoljeno ulaganje u pokrivene obveznice ograničeno na 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, dok su istovrsna ulaganja za dobrovoljno mirovinsko osiguranje ograničena na 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva. Što se tiče ulaganje u prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na MTP-u, kod imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje ograničeno je na 5 % imovine, a za dobrovoljno mirovinsko osiguranje na 10 % imovine.

Uz definiranje ograničenja ulaganja za nove klase imovine, liberaliziraju se ograničenja ulaganja za određene klase imovine u koju je već dozvoljeno ulaganje, a sa svrhom diverzifikacije rizika te mogućnosti ostvarivanja boljeg prinosa. Predložene izmjene Zakona također eksplicitno uključuju i geografsku diverzifikaciju portfelja kao dio principa raspršenosti ulaganja.

U odnosu na mogućnost ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a s obzirom da se javila potreba za uvođenjem novih potencijalno unosnijih i rizičnijih vrsta imovine te za liberaliziranjem postojećih ograničenja ulaganja, predlaže se uvođenje novih vrsta imovine u koju je moguće ulagati imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, kao što su hipotekarne obveznice, dionice kojima se trguje na MTP-u, definiranje pojma infrastrukturnih projekata, kao i uvođenje kategorije alternativnih ulaganja kao posebne kategorije ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje. S tim u vezi, predlaže se i uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine, a posebno nove kategorije alternativnih ulaganja, tako da Agencija može od Društva zahtijevati da vrednovanje potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak Društva.

Predlaže se uvesti i iznimnu mogućnost Društava za (privremeno) prekoračenje ograničenja ulaganja iz članaka 92. do 95. ovog Zakona, o čemu Agencija donosi posebnu odluku. Navedena mogućnost predviđena je za iznimne situacije kao što je primjerice bila pandemija koronavirusa. Naime, u takvim situacijama je karakteristična pojava ekstremne volatilnosti na tržištu, koja može sama po sebi poremetiti vrednovanje postojeće imovine Društava ili izazvati probleme s pouzdanošću vrednovanja ili može izazvati potrebu za rebalansom portfelja. Takvi problemi onda mogu dovesti do privremenog prelaska zakonom zadanih limita. Da ovakva odredba ne postoji, obvezno bi se primijenile odredbe ovog Zakona koje nalažu Društvima da u relativno kratkim rokovima imovinu Društva usklade sa zakonskim ograničenjima. Da bi se takvo usklađenje moglo provesti, izgledna bi bila prodaja (ili kupnja) dijela imovine (ili nove imovine) Društava u nepovoljnim tržišnim okolnostima, što bi moglo biti na štetu korisnika mirovine. Nadalje, potrebe Društava za prodajom imovine za pokriće tehničkih pričuva mogu izazvati i daljnje negativne efekte na RH tržištu kapitala, s obzirom na razinu likvidnosti tržišta, a koje bi mogle izazvati lančane efekte koji bi se prenijeli i na druge sudionike tržišta, prije svega investicijske fondove i osiguravatelje, a u konačnici i na male ulagatelje i izdavatelje na tržištu kapitala.

Ovakva mogućnost je do sada postojala samo vezano za prekoračenja ograničenja ulaganja obveznih mirovinskih fondova, a sukladno odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova. Kod obveznih mirovinskih fondova ovakve odluke do sada nisu donošene, međutim do potrebe za donošenjem takvih odluka može doći u slučaju nastupanja posebnih okolnosti u budućnosti, primjerice kao posljedica situacije u Ukrajini. Primjerice, u jeku krize izazvane pandemijom koronavirusa, nije bilo potrebe za korištenjem ove mogućnosti budući da je Hrvatska narodna banka na kriznu situaciju reagirala održavanjem stabilnosti tržišta državnih obveznica na način da je održala nekoliko aukcija izravne kupnje obveznica Republike Hrvatske, između ostalog i od društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i osiguravajućih društava. Međutim, ovakve su mjere komplementarne i jedna ne isključuje drugu. Nadalje, isključivo oslanjanje na mjere Hrvatske narodne banke može izazvati moralni hazard te stvoriti pogrešna očekivanja od sudionika na tržištu. S obzirom na značaj Društava za korisnike mirovine u Republici Hrvatskoj, predlaže se ovakvu mogućnost predvidjeti ne samo kod obveznih mirovinskih fondova, već i kod Društava i njihovog ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva kod obveznog mirovinskog osiguranja.

Predloženim izmjenama Zakona se uvodi koncept održivog financiranja u poslovanje Društava, definira se značenje ključnih pojmova održivog ulaganja, čimbenika i rizika održivosti.

Cilj ovih novih pravila je preusmjeriti tokove kapitala i financijskih ulaganja prema okolišno održivim ekonomskim aktivnostima. U izravnoj je vezi s postizanjem ciljeva iz Europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma, koji su usmjereni na razvoj nisko ugljičnih gospodarstava otpornih na klimatske promjene.

Uvođenjem koncepta održivog financiranja u poslovanje Društava, mijenja se i politika ulaganja u imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje na način da je Društvo prilikom donošenja odluka o ulaganja dužno uzeti u obzir rizike održivosti, a također se ustanovljuje obveza pružiti korisnicima mirovina informacije vezane uz održivost mirovinskog programa kojeg distribuiraju. Veći udio održivih ulaganja u ukupnim ulaganjima imovine za obvezno mirovinsko osiguranje dugoročno bi trebao dovesti do povećanja adekvatnosti budućih mirovina iz II. mirovinskog stupa. Prijenosom obveza iz europskih  uredbi vezanih za transparentnost, preciznije se uređuje vidljivost postupanja Društva i postiže maksimalna informiranost budućih korisnika mirovina.

Predloženim dopunama Zakona usklađuje se definicija tehničkih pričuva s MSFI 17. Kod oblikovanja tehničkih pričuva, uvedena je obveza da Društvo propiše, primjenjuje, dokumentira i redovito ažurira odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne politike, kao i postupke, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva. Uvedena je i ovlast Agencije da Pravilnikom propiše minimalne standarde koji se primjenjuju u postupku obračuna tehničkih pričuva.

Uvodi se mogućnost da Društvo, u slučaju ako postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, pod kontroliranim uvjetima, ne uplati vlastita sredstva u imovinu za pokriće tehničke pričuve. Taj dio kapitala Društva (u iznosu manjka) treba biti rezerviran za pokriće tehničkih pričuva, ali se neće uplaćivati osim ako prođe rok od 18 mjeseci, a manjak ostane. Postavlja se mehanizam ranog upozorenja, kada kapital Društva padne ispod razine od 120 % potrebne granice solventnosti te je Društvo dužno odmah obavijestiti Agenciju. Ova mogućnost se može iskoristiti samo ako iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos od 10 % tehničkih pričuva, niti iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos viška kapitala, koje Društvo održava iznad navedenog praga. Iznos viška kapitala, koje Društvo održava iznad praga, smatrati će se namjenskim sredstvima koja služe kao jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva. Nadalje, Zakonom je također potrebno urediti situaciju u kojoj bi razdoblje od 18 mjeseci isteklo, a manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva i dalje postoji. Zakonom potrebno propisati obvezu Društva da bez odgode obavijesti Agenciju i bez odgode pokrije manjak u imovini. Da bi se osigurala zaštita interesa korisnika mirovina, potrebno je uvesti ovlast Agencije da rješenjem zabrani Društvu korištenje ove mogućnosti, ako smatra da uvjeti nisu ispunjeni ili bi korištenje ugrozilo interese korisnika mirovine  S obzirom na ovu novu mogućnost, izmijenjen je dio Zakona koji predviđa ništetnost (cijelog) ugovora o mirovini, ako je ugovor o mirovini sklopljen kada postoji manjak u sredstvima tehničkih pričuva ili kada imenovani ovlašteni aktuar Društva obavijesti upravu Društva da će se takav manjak vjerojatno pojaviti. Ugrađena je mogućnost  da Društvo može sklopiti ugovor o mirovini, ako se manjak u sredstvima tehničkih pričuva može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva ili se manjak u sredstvima tehničkih pričuva ne može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva ako Društvo ispunjava uvjete za korištenje te nove mogućnosti, a Agencija nije rješenjem to zabranila.  

U Zakon se uvode nove mjere uprave Društva u svrhu osiguravanja potrebne granice solventnosti, obveza Društva za izradu plana oporavka, kao i dodatna mjera zabrane isplate dividende, kada iznos kapitala Društva padne ispod praga za obavješćivanje, sve po uzoru na Zakon o osiguranju. Po uzoru na Zakon o osiguranju i Zakon o tržištu kapitala uvode se i nove odredbe za nadzor i objavu nadzornih mjera i prekršajnih sankcija.

Predloženim izmjenama i dopunama uvodi se i licenciranje članova Nadzornog odbora Društva, što do sada nije bilo propisano, a radi usklađivanja s horizontalnim propisima – Zakonom o osiguranju i Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i ujednačavanja prakse u vezi položaja članova Nadzornih odbora. Također, uvode se detaljni zahtjevi vezani za ICT sigurnost i upravljanje ICT rizicima.  

Uvode se pravila za ulaganja sredstava interventnih pričuva (načelo razumne osobe) prema kojima se ulaganja provode na način koji je primjeren prirodi i trajanju obveza iz ugovora o mirovini i u najboljem interesu korisnika mirovine.

S obzirom da važeći Zakonom ima pravne praznine u pogledu samog postupka procjene zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini, dopunama Zakona propisuju se elementi procjene takvog zahtjeva, kao i slučajevi kada Agencija može rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini. Dodatno, uvode se odredbe koje reguliraju što se u situaciji likvidacije i/ili stečaja događa s ugovorima o isplati mirovine i tehničkim pričuvama za njihovu isplatu.

Nadalje se predlaže izmjena koja je komplementarna paralelnim izmjenama koje se predlažu u zakonu koji uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova. Naime, u izmjenama i dopunama zakona koji uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova predlaže se unaprijediti informiranje članova mirovinskih fondova o njihovim pravima i obvezama nakon trenutka kada ostvare pravo na mirovinu, i to kada članu mirovinskog fonda ostane manje od godinu dana od datuma umirovljenja. U sklopu jačanja financijske pismenosti i kako bi se osiguralo da članovi imaju više vremena za informiranje o svim opcijama isplate mirovine, predlaže se da se članovima:

- od strane mirovinskih društava pošalje standardizirana i objektivna obavijest o opcijama koje članovi imaju kod isplate mirovine,

- da mirovinska društva takvu obavijest osmišljavaju zajedno s Središnjim registrom osiguranika i mirovinskim osiguravajućim društvima, a obavijest bi između ostalog sadržavala i podatke o svim mirovinskim programima koje nude mirovinska osiguravajuća društva,

- da se članove u sklopu takve obavijesti što ranije uputi na dodatno informiranje o mirovinskim programima koje nude sva mirovinska osiguravajuća društva, pri čemu se članove upućuje da takve informacije traže od mirovinskih osiguravajućih društava.

Ovim izmjenama se nadalje predlaže da se član obveznog mirovinskog fonda nakon zaprimanja takve obavijesti može obratiti Društvu ne samo sa zahtjevom o općenitom informiranju o mirovinskim programima, već i od Društva zatražiti da mu napravi informativni izračun mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje za razne opcije mirovinskih programa. Na ovaj način se podiže stupanj informiranosti budućih korisnika mirovine o opcijama koje su im na raspolaganju kada nastupi dan njihovog umirovljenja, te se buduće korisnike mirovine ranije dovodi u kontakt s Društvom.

Radi osiguranja potrebne razine zaštite potencijalnih korisnika u slučaju smrti korisnika mirovine, proširuje se obveza imenovanja korisnikom maloljetnog djeteta, a koju korisnik mirovine dobije nakon sklapanja ugovora o mirovini, djeteta kod kojega je do njegove 18. godine života nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti i djeteta sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti.

Definicija bračnog druga usklađuje se s definicijom iz Zakona o mirovinskom osiguranju.

Predloženim izmjenama, proširuje se popis osoba koje ne trebaju odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu na javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji se status izjednačava s onim  koji ima Republika Hrvatska.

Također, pojašnjava se i odredba prema kojoj Društvo ne  može naplatiti naknadu kod jednokratnih isplata u novcu u obveznom mirovinskom osiguranju, što je za sada slučaj kod jednokratnih isplata u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Predloženim dopunama uvodi se mogućnost da Društvo, u slučaju kada ukupno zaprimljena doznaka Društva iznosi manje ili jednako 4.000,00 eura, korisniku mirovine ponudi isplatu mirovine u obliku jednokratne isplate cjelokupnog iznosa doznačenog društvu, s time da Društvo ne može naplatiti naknadu za takvu jednokratnu isplatu

Na kraju, predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima usklađuju se s iznosima u eurima na način propisan Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.).

3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Cilj izmjena i dopuna važećeg Zakona je unaprjeđenje kapitaliziranog sustava mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz II. i III. mirovinskog stupa. Predlažu se izmjene vezane uz daljnje jačanje upravljanja rizicima, preispitivanje ograničenja ulaganja (prema klasama imovine, izloženost prema jednom izdavatelju, koncentracija u izdavatelju i dr.) te davanje mogućnosti Društvima da ulažu imovinu za pokriće tehničkih pričuva u nove klase imovine, poput pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, i dionica uvrštenih na MTP, uz kontrolirani rizik. Također, dozvoljava se ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje u neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja te instrumente koje izdaje ili za koje jamči EIB, a imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u infrastrukturne projekte.

Predloženo povećanje ograničenja ulaganja, posebno u dionice te širenje investicijskih mogućnosti Društava omogućilo bi nužnu fleksibilnost u promjenjivim okolnostima poslovanja, s ciljem očuvanja realne vrijednosti imovine osiguranika, ali i pospješilo diversifikaciju ulaganja po pojedinim klasama imovine, samim tim i optimalno upravljanje rizicima.

Zbog uvođenja novih vrsta imovine i definiranja posebne kategorije alternativnih ulaganja, predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine tako da Agencija može od Društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu dužne pažnje potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak Društva.

Uvođenjem novih zahtjeva i mogućnosti vezanih za potrebnu razinu kapitala Društava, mehanizam pokrivanja manjkova i rasporeda viškova iz imovine za pokriće tehničkih pričuva, postiže se veća fleksibilnost za Društva, uz sve potrebne zaštitne mehanizme kojima se osigurava zaštita interesa korisnika mirovina.  

Uvodi se i koncept održivog financiranja, na temelju kojeg se potiče preusmjeravanje financijskog ulaganja u održivije vrste imovine i postizanje odgovarajuće disperzivnosti ulaganja, uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama radi smanjenja, odnosno diverzifikacije rizika.

Licenciranjem članova Nadzornog odbora Društva osigurat će se kvalitetniji kadar i bolje i odgovornije postupanje u poslovanju Društava.

Propisivanjem načina postupanja kod provođenja izbora novog Društva, raspoređivanja ugovora o mirovini i prijenosa imovine za pokriće tehničkih pričuva u slučaju stečaja ili likvidacije, postiže se odgovarajući stupanj sigurnosti za korisnike u slučaju nastupanja neželjenih posljedica, koje mogu dovesti do stečaja ili likvidacije Društva.

Sve predložene izmjene i dopune Zakona imat će dugoročni utjecaj na postizanje veće financijske sigurnosti svih sudionika II. i III. mirovinskog stupa u starosti, povećanjem razine mirovina, dakle osiguravanjem adekvatnog standarda u starosti.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA  O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Članak 1.

U Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima („Narodne novine“, br. 22/14., 29/18. i 155/18.) u članku 3. stavku 1. točki 1. riječ: „nudi“ zamjenjuje se riječju: „distribuira“.

Točka 29. mijenja se i glasi:

„29. zajamčeno razdoblje je razdoblje isplate mirovine koje ne može biti kraće od pet godina, a obuhvaća razdoblje ugovoreno ugovorom o mirovini koji je sklopljen između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine“.

U točki 36. na oba mjesta riječ: „ponudu“ zamjenjuje se riječju: „distribuciju“.

U točki 56. riječ: „ponuda“ zamjenjuje se riječju: „distribucija“.

Iza točke 67. briše se točka i dodaju točke 68. do 79. koje glase:

„68. bračni drug obuhvaća bračnog druga, izvanbračnog druga koji je s članom fonda do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, te životnog partnera i neformalnog životnog partnera u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola. Status izvanbračne zajednice i neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku

69. ispitanik je osoba čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a čiji se osobni podaci obrađuju u skladu s Uredbom (EZ) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travanja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119/1, 4. 5. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 2016/679)  i ovim Zakonom

70. infrastrukturni projekti su projekti koji se odnose na javne sustave na razini države ili regije uključujući ceste, mostove, zračne luke, cjevovode, mrežu za prijenos energije, komunikacije, obrazovne ili zdravstvene ustanove, komunalnu infrastrukturu, javne zgrade i druga ulaganja koja Vlada Republike Hrvatske odredi kao takve

71. održivo ulaganje je ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju okolišnih ciljeva, mjereno, primjerice, ključnim pokazateljima učinkovitosti resursa u pogledu upotrebe energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, u pogledu stvaranja otpada, emisija stakleničkih plinova ili u pogledu bioraznolikosti i kružnoga gospodarstva ili ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju i socijalnih ciljeva, a posebno ulaganja kojima se doprinosi borbi protiv nejednakost ili potiče socijalna kohezija, socijalna integracija i radni odnosi ili ulaganje u ljudski kapital ili gospodarski kapital ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva i da društva u koja se ulaže slijede prakse dobrog upravljanja, a osobito u pogledu dobrih upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, isplaćivanja naknada za osoblje i izvršavanja poreznih obveza

72. rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja

73. čimbenici održivosti su okolišna i socijalna pitanja, pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštivanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja

76. usluga posrednog poravnanja je dogovor o posrednom poravnanju kako je definirano člankom 1. točkom b) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (SL.L 052/11, 23.2. 2013.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 149/2013).

77. bez odgode i/ili bez odgađanja i/ili odmah smatra se poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan“.

Članak 2.

U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Na ugovore koje sklapa mirovinsko osiguravajuće društvo, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje obvezne odnose, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.“.

Članak 3.

Naslov iznad članka 4.a mijenja se i glasi: „Osiguranje provedbe uredbi Europske unije, regulatornih i provedbenih tehničkih standarda te preporuka i smjernica europskih nadzornih tijela i ovlasti agencije“.

U članku 4.a stavku 2. riječ: „internetskoj“ zamjenjuje se riječju: „mrežnoj“.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na preporuke europskih nadzornih tijela.“.

Članak 4.

U članku 4.b riječ: „internetskoj“ zamjenjuje se riječju: „mrežnoj“.

Članak 5.

U članku 7. stavku 1. riječi: „23.100.000 kuna“ zamjenjuju se riječima: „3.065.897,00 eura“.

Članak 6.

U članku 13. riječ: „internetskoj“ zamjenjuju se riječju: „mrežnoj“.

Članak 7.

U članku 14. riječ: „internetskoj“ zamjenjuju se riječju: „mrežnoj“.

Članak 8.

U članku 23. stavku 1. točki 1. zarez i riječi: „predstečajni postupak ili postupak likvidacije“ brišu se.

Članak 9.

U članku 28. stavku 6. iza riječi: „Hrvatska“ dodaju se riječi: „ili javna ustanova čiji je osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru samoupravnog djelovanja“.

Članak 10.

Iza članka 45. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 45.a do 45.d koji glase:

„Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.a

(1) Za člana nadzornog odbora Društva može biti izabrana ili imenovana samo osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva podnosi Društvo za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.

(3) Iznimno, ako člana nadzornog odbora Društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 45. ovoga Zakona.

(4) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 45. ovoga Zakona.

(5) Za svaki mandat na funkciji člana nadzornog odbora Društva potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Agencije u skladu s ovim člankom.

(6) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva, dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom Društvu, ponovno dobiti odobrenje Agencije.

(7) Društvo je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja iz stavka 2. ovoga članka najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana nadzornog odbora.

Odbijanje izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.b

Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako:

1.predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 45. ovoga Zakona

2.Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju pažljivom, stručnom i savjesnom nadziranju upravljanja Društvom

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje i davanje odobrenja.

Prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.c

(1) Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva prestaje važiti ako:

1.osoba u roku od tri mjeseca od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude izabrana za člana nadzornog odbora, istekom navedenog roka

2.osobi prestane članstvo u nadzornom odboru, danom prestanka članstva

3. osoba da ostavku ili bude opozvana prije isteka mandata.

(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.

Ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.d

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva u sljedećim slučajevima:

1.ako član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

2.ako član nadzornog odbora teže ili sustavno krši svoje dužnosti i ovlasti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju zakona.

(2) Ako Agencija rješenjem ukine rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, nadležno tijelo Društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako Društvo ne bi imalo minimalan broj članova nadzornog odbora u skladu s osnivačkim aktom, odnosno zakonom, nadležno tijelo Društva dužno je u roku od tri mjeseca izabrati novog člana nadzornog odbora.“.

Članak 11.

U članku 49. stavku 2. točki 2. iza riječi: „preispitivanju“ zarez i riječi: „ako je primjenjivo“ brišu se.

Točka 10. mijenja se i glasi:

„10. mjere i postupke za primjereno upravljanje, nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima“.

U točki 12. iza riječi: „rizicima,“ dodaju se riječi: „uključujući i rizike održivosti,“.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. do 9.. koji glase:

„(5) Društvo je dužno osigurati da raspolaže potrebnim resursima i stručnim znanjima za učinkovito uključivanje rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima iz članka 50. ovoga Zakona.

(6) Društvo je dužno, kada koristi usluge poravnanja u smislu Uredbe (EU) 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201/1. 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) kod ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, redovito procjenjivati i upravljati rizikom koji za imovinu za pokriće tehničkih pričuva može proizaći iz različitih razina segregacije u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012, te s tim povezane vjerojatnosti izvršenja prijenosa poslovanja iz članka 48. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) 648/2012.

(7) Društvo je minimalno dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata članova sustava poravnanja koje Društvo koristi za pristup uslugama poravnanja.

(8) Ako Društvo koristi posredne usluge poravnanja u smislu članka 1. točke b) Delegirane uredbe Komisije (EU) 149/2013, minimalno je dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata pružatelja usluge posrednog poravnanja (klijent člana sustava poravnanja), pri čemu je Društvo dužno procijeniti je li za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja te jesu li dostupne sigurnije strukture računa.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije na temelju kojih Društvo procjenjuje potrebnu razinu segregacije iz stavka 6. ovoga članka te na temelju kojih Društvo procjenjuje je li prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja iz stavka 8. ovoga članka ili ne.“.

Članak 12.

U članku 54. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Društvo ne može imenovati za ovlaštenog aktuara osobu koja je kao ovlašteni aktuar sudjelovala u obavljanju zakonske revizije tog društva u posljednje dvije godine.“.

Članak 13.

U članku 58. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Troškove prijenosa iz stavka 1. ovoga članka ne snose preostali korisnici Društva prenositelja ni postojeći korisnici Društva prenositelja niti Društva preuzimatelja.“.

Članak 14.

Naslov iznad članka 59. mijenja se i glasi: „Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini“.

Članak 59. mijenja se i glasi:

„Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini   Društva prenositelja Agenciji podnosi Društvo preuzimatelj, a taj zahtjev mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. tvrtku, sjedište i OIB društva koje preuzima portfelj ugovora o mirovini Društva i Društva koje prenosi portfelj ugovora o mirovini

2. zahtjev u kojem je precizirano  raži li se izdavanje odobrenja za preuzimanje cijelog ili dijela portfelja ugovora o mirovini Društva, uz  navođenje što obuhvaća taj portfelj

3. popis ugovora o mirovini koji su predmet prijenosa te podatke o mirovinskom programu ugovora koji se prenose, kao i izračune pričuva za taj portfelj ugovora o mirovini

4. popis imovine za pokriće tehničkih pričuva, uz navođenje vrijednosti te podatke na temelju kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti

5. izmjenu poslovnog plana Društva preuzimatelja koja je nužna radi preuzimanja portfelja ugovora o mirovini

6. ugovor o prijenosu portfelja ugovora o mirovini

7. očitovanje je li predmet prijenosa, osim tehničkih pričuva, i imovina Društva prenositelja

8. očitovanje na koji način i u kojem roku će Društvo preuzimatelj izvršiti obvezu obavještavanja korisnika mirovine čiji ugovor o mirovini je preuzet o izvršenom preuzimanju tog portfelja

9. drugu dokumentaciju koju odredi Agencija.

Članak 15.

Naslov iznad članka 60. mijenja se i glasi: „Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini“.

Članak 60. mijenja se i glasi:

(1) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva, Agencija procjenjuje sljedeće:

1. je li Društvo preuzimatelj pružilo sve informacije iz članka 59. ovoga Zakona

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj Društva preuzimatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju Društvom preuzimateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi korisnika mirovina Društva preuzimatelja te preneseni dio mirovinskog programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva Društva preuzimatelja

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s pravilima ovoga Zakona

6. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih korisnika portfelja ugovora o mirovini zaštićeni na odgovarajući način

7. jesu li pojedinačna prava korisnika barem jednaka nakon prijenosa.

(2) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini u slučaju ako:

1.je vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva manja od visine pričuva koje se moraju oblikovati za portfelj ugovora o mirovini koji je predmet prijenosa, osim:

- ako će takav manjak društvo preuzimatelj nadoknaditi iz vlastitih sredstava ili

- ako se takav manjak može pokriti iz interventnih pričuva ili

- Društvo ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, a Agencija nije rješenjem zabranila korištenje mogućnosti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

2. postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi korisnika mirovina

3. Društvo preuzimatelj nema odobrenje za rad za obavljanje poslova koji su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja ugovora o mirovini bilo ugroženo poslovanje Društva preuzimatelja sukladno pravilima o upravljanju rizicima.

(3) Društvo preuzimatelj može započeti s isplatom mirovina nakon primitka odobrenja Agencije za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva te nakon što je obavijestilo Agenciju da je preuzelo ugovore o mirovini koji su predmet preuzimanja.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja iz ovoga članka.“.

Članak 16.

U članku 61. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Društvo je pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima korisnika mirovina dužno uključiti i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njegove procese, sustave i unutarnje kontrole.“.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6. i 7.

Članak 17.

Iza članka 66. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 66.a do 66.k koji glase:

„Transparentnost politika u području rizika održivosti

Članak 66.a

Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti informacije o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini Društva

Članak 66.b

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva na čimbenike održivosti.

(2) Ako Društvo uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu tih učinaka, pri čemu uvažava veličinu, prirodu i opseg svoga poslovanja te mirovinskih programa koje distribuira.

(3) Ako Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti jasne razloge zašto to ne čini, uključujući, ako je to relevantno, informacije o tome namjerava li i kada uzeti u obzir takve štetne učinke.

(4) Društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti uključiti najmanje sljedeće:

1. informacije o svojim politikama za utvrđivanje glavnih štetnih učinaka na održivost i pokazatelje održivosti, kao i određivanja prioriteta u vezi s tim učincima i pokazateljima

2. opis glavnih štetnih učinaka na održivost i svih mjera poduzetih u vezi s time ili, ako je to relevantno, planiranih mjera

3. kratke sažetke o politikama sudjelovanja u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, za izdavatelje dionica koje su uvrštene na uređenom tržištu

4. upućivanje na svoje poštovanje kodeksa odgovornog poslovnog ponašanja i međunarodno priznatih standarda u vezi s dužnom pažnjom i izvještavanjem.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u vezi s klimom kao i drugim štetnim učincima u vezi s okolišem te pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u pogledu načela „ne nanosi bitnu štetu“.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u području socijalnih pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.

Transparentnost politika primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti

Članak 66.c

Društvo je dužno u svoje politike primitaka iz članka 66. ovoga Zakona uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti i objaviti te informacije na svojim mrežnim stranicama.

Transparentnost uključivanja rizika održivosti

Članak 66.d

(1) Društvo je dužno u informacije iz  članka 71. ovoga Zakona, a koje uključuju izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona, uključiti sljedeće:

1. opis načina na koji su rizici održivosti uključeni u donošenje odluke o ulaganju imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis rezultata procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose mirovinskog programa.

(2) Ako Društvo rizike održivosti ne smatra relevantnima, opisi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati jasno i sažeto objašnjenje razloga za to.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini mirovinskog programa obveznog osiguranja

Članak 66.e

(1) Društvo iz članka 66.b stavka 2. ovoga Zakona dužno je za, svaki mirovinski program obveznog osiguranja u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti i sljedeće informacije:

1. jasno i obrazloženo objašnjenje o tome uzimaju li se u tom mirovinskom programu u obzir glavni štetni učinci na čimbenike održivosti i, ako da, na koji način

2. izjavu da su informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti dostupne u godišnjem financijskom izvještaju Društva.

(2) Društvo iz članka 66.b stavka 3. ovoga Zakona dužno je za svaki mirovinski program obveznog osiguranja kojeg distribuira, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona uključiti izjavu da Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, kao i razloge za to.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.f

(1) Ako Društvo kroz ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje promiče, uz ostala obilježja, okolišna ili socijalna obilježja, ili kombinacije tih obilježja, pod uvjetom da društva u koja se ulaže primjenjuju prakse dobrog upravljanja, ili ako Društvo ulaže dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, informacije koje je Društvo dužno objaviti u okviru informacija iz članka 71. ovoga Zakona uključuju sljedeće:

1. informacije o tome kako se ostvaruju okolišna i/ili socijalna obilježja

2. informacije o tome planira li Društvo dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulagati u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona

3. ako se koristi indeks kao referentna vrijednost, informacije o tome je li i na koji je način taj indeks usklađen s okolišnim i/ili socijalnim obilježjima.

(2) Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključiti i informaciju o tome gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

(3) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 72. ovoga Zakona, Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti sljedeću izjavu:

„Načelo „ne nanosi bitnu štetu“ primjenjuje se samo na ona ulaganja kod kojih se uzimaju u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Kod ulaganja na kojima se temelji preostali udio ovoga mirovinskog programa, ne uzimaju se u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti.”.

(4) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 72. ovoga Zakona, na takva ulaganja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 66.g stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.  

(5) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Transparentnost održivih ulaganja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.g

(1) Ako Društvo upravlja mirovinskim programom obveznog osiguranja koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja te je utvrđen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program dužno je objaviti i:

1. informacije o tome na koji je način određeni indeks usklađen s tim ciljem

2. objašnjenje o tome zašto i na koji način se utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem razlikuje od šireg tržišnog indeksa.

(2) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj ulagati u održiva ulaganja i nije određen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno uključiti objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti.

(3) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj smanjenje emisija ugljika, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno  navesti da je cilj biti izložen niskim emisijama ugljika kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom (SL  L 282, 19. 10. 2016).

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako ne postoji referentna vrijednost Europske unije za klimatsku tranziciju ili referentna vrijednost Europske unije usklađena s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti Europske unije za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti Europske unije usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja je potrebno uključiti podrobno objašnjenje o načinu osiguravanja trajnog napora u svrhu postizanja cilja smanjenja emisija ugljika radi postizanja dugoročnih ciljeva u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom.

(5) Društvo u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključuje i naznaku gdje se može pronaći metodologija upotrijebljena za izračun indeksa iz stavka 1. ovoga članka i referentnih vrijednosti Europske unije iz stavka 4. ovoga članka, ako referentne vrijednosti Europske unije postoje.

(6) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže u gospodarsku djelatnost kojom se doprinosi okolišnom cilju u smislu članka 3. točke 72. ovoga Zakona, u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program i godišnji financijski izvještaj Društva potrebno je uključiti sljedeće:

1. informacije o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198/13, 22. 6. 2020.), (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852), kojima doprinosi ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis kako su i u kojoj mjeri ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

(7) U opisu iz stavka 6. točke 2. ovoga članka Društvo je dužno odrediti udio ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u okolišno održive gospodarske djelatnosti, uključujući pojedinosti o udjelima omogućujućih i prijelaznih djelatnosti iz članka 16., odnosno članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, kao postotak svih ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

(8) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja na mrežnim stranicama

Članak 66.h

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama, uz podatke iz članka 70. ovoga Zakona, objaviti i ažurirati sljedeće informacije za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. i članka 66.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona:

1. opis okolišnih ili socijalnih obilježja ili cilja održivog ulaganja

2. informacije o metodologijama upotrijebljenim za procjenu, mjerenje i praćenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili učinka održivih ulaganja odabranih za mirovinski program obveznog osiguranja, uključujući izvore podataka, kriterije za analizu ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, te relevantne pokazatelje održivosti koji se upotrebljavaju za mjerenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili ukupnog učinka mirovinskog programa obveznog osiguranja na održivost

3. informacije iz članka 66.f i 66.g ovoga Zakona

4. informacije iz članka 66.i ovoga Zakona.

(2) Informacije koje Društvo treba objaviti na temelju stavka 1. ovoga članka moraju biti jasne, sažete i razumljive članovima, a Društvo ih je dužno objaviti na točan, pošten, jasan, nedvosmislen, jednostavan i sažet način na istaknutom i lako dostupnom dijelu mrežnih stranica Društva.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka te zahtjeve u vezi s prikazom informacija iz stavka 2. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja u periodičnim izvještajima

Članak 66.i

(1) Društvo koje distribuira mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ili članka 66.g stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, u godišnji izvještaj Društva iz članka 98. ovoga Zakona uključuje i sljedeće informacije:

1.za mirovinski program iz članka 56.f stavka 1. ovoga Zakona:

a) opis opsega u kojem su ostvarena okolišna ili socijalna obilježja te udio održivih ulaganja, kada je to primjenjivo

b) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona, za dio ulaganja u održiva ulaganja, kada je to primjenjivo

c) izjavu iz članka 66.f stavka 3. ovoga Zakona, kada je to primjenjivo.

2.za mirovinski program iz članka 66.g stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona:

a) opis ukupnog učinka mirovinskog programa u području održivosti na temelju relevantnih pokazatelja održivosti ili

b) ako je indeks utvrđen kao referentna vrijednost, usporedbe između ukupnog učinka mirovinskog programa koji je povezan s održivosti s učinkom utvrđenog indeksa i šireg tržišnog indeksa na temelju pokazatelja održivosti

c) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe objave informacija iz stavka 1. ovoga članka, Društvo može upotrebljavati informacije iz izvještaja poslovodstva u skladu s člankom 21. ili 21.a ili informacije iz nefinancijskih izvještaja u skladu s člankom 24. ili 24.a Zakona o računovodstvu, kada je to prikladno.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj i prikaz informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka.

Preispitivanje objava

Članak 66.j

(1) Društvo je dužno osigurati redovito ažuriranje informacija objavljenih u skladu s člancima 66.a, 66.c i/ili 66.g ovoga Zakona.

(2) Ako Društvo izmijeni informacije iz stavka 1. ovoga članka, dužno je na mrežnim stranicama objaviti i jasno objašnjenje takve izmjene.

Investicijski proces – alternativna ulaganja

Članak 66.k

(1) Prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno koristiti visoki stupanj dužne pažnje te osigurati odgovarajuće znanje i razumijevanje rizika ulaganja vezano uz takvu imovinu.

(2) Društvo dužno je uspostaviti, provoditi i primjenjivati pisane politike i postupke o primjeni visokog stupnja dužne pažnje iz stavka 1. ovoga članka i provoditi učinkovite mjere kojima osigurava da se investicijske odluke vezane za alternativna ulaganja izvršavaju u skladu s definiranim ciljevima i investicijskom strategijom ulaganja.

(3) Društvo je dužno redovito preispitivati i ažurirati politike i postupke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Pored poštivanja zahtjeva iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, kod alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno:

1. odrediti i redovito ažurirati poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima

2. odrediti moguće načine za ostvarenje ulaganja koja su u skladu s poslovnim planom iz točke 1. ovoga stavka

3. ocijeniti moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike, te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije

4. obavljati aktivnosti koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju i

5. pratiti uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz točke 1. ovoga stavka.

(5) Društvo je dužno je za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz 93. stavka 3. ovoga Zakona osigurati dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz ovoga članka, pri čemu je obvezno voditi računa o vrsti, opsegu i složenosti konkretnih alternativnih ulaganja te vrsti i rasponu aktivnosti koje se moraju poduzeti za odabir, realizaciju i praćenje takvih ulaganja.

(6) Društvo je dužno jednom godišnje, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, Agenciji dostaviti izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja iz 93. stavka 3. ovoga Zakona koje minimalno uključuje podatke o realizaciji poslovnog plana iz stavka 4. točke 1. ovoga članka, aktivnostima koje su poduzete u skladu s takvim poslovnim planom te podatke o uspješnosti provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan, uključujući i podatke o ostvarenju predviđene izlazne strategije, pripremnim radnjama za provođenje predviđene izlazne strategije te potencijalnim problemima kod provođenja predviđene izlazne strategije.

(7) Društvo je dužno u sklopu izvještaja iz stavka 6. ovoga članka Agenciji dostaviti podatke o osobama koje su unutar Društva zadužene za upravljanje portfeljem alternativnih ulaganja iz 93. stavka 3. ovoga Zakona, te procjenu Društva vezano za njihove kvalifikacije, razinu znanja i stručnosti u odnosu na konkretni portfelj alternativnih ulaganja za koji su zaduženi te takve podatke ažurirati prilikom