I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst  i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14,  120/16 i 16/19). Ovaj Zakon mijenjan je i dopunjavan više puta, a značajna intervencija u ovaj Zakon izvršena je 2014., kada je sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014. utvrđeno da svi elementi plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti određeni zakonom.

Posljednje izmjene ovog Zakona kojima su mijenjani osnovica i koeficijenti za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika provedene su Zakonom o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 16/19) kada je osnovica za obračun plaće povećana za 6%, izjednačeni su koeficijenti pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima i čelnika pravosudnih tijela prvog stupnja, ukinut je povećani koeficijent od 0,14 čelnicima pravosudnih tijela koja imaju 11 do 20 pravosudnih dužnosnika s obzirom da ova veličina pravosudnih tijela  više ne predstavlja posebnu iznimku te su predviđeni koeficijenti za predsjednika i suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.

S obzirom da pored ovim Zakonom propisane osnovice i koeficijenata za obračun plaća pravosudnih dužnosnika postoje i osnovica i koeficijenti za državne dužnosnike te državne službenike i namještenike, sustav plaća u javnom sektoru nije jedinstveno uređen te je plaće u njemu nemoguće uspoređivati, a u odnosu na plaće državnih dužnosnika i državnih službenika navedeno je nužno zbog provedbe analize plaća koja se provodi u okviru investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. U okviru ove investicije izradit će se novi sustav plaća u državnoj službi te je u tu svrhu prijeko potrebno usporediti visinu koeficijenata državnih dužnosnika s visinom koeficijenata državnih službenika, utvrditi određene omjere između njihovih koeficijenata, a u analizama ugraditi kriterij usporedivosti i mjerljivosti koeficijenata i plaća državnih dužnosnika s koeficijentima i plaćama državnih službenika.

Slijedom navedenog, predloženom izmjenom Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika predlaže se propisati da je osnovica za izračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika istovjetna osnovici za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima, kao što se navedeno predlaže izmijeniti i u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, te izmijeniti koeficijente za izračun plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika na način da uz primjenu nove veće osnovice i novih manjih koeficijenata plaće pravosudnih dužnosnika ostanu na istoj razini kao i njihove sadašnje plaće.

Pored navedenog, ove izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika koriste se i za ažuriranje popisa pravosudnih dužnosnika nakon početka rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i prestanka postojanja prekršajnih sudova, otklon nezadovoljavajućeg rješenja prema važećem Zakonu sukladno kojem o plaćama sudaca u prvom i drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, a ujedno se vrši i usklađivanje iznosa naknada za odvojen život od obitelji izraženog u kunama s iznosima u eurima sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.) koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (“Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. Promjena osnovice i koeficijenata za obračun plaća pravosudnih dužnosnika, kao i usklađivanje iznosa naknada za odvojen život od obitelji izraženog u kunama s iznosima u eurima, neće imati fiskalni učinak na državni proračun jer će plaće pravosudnih dužnosnika, kao i naknada za odvojeni život od obitelji, ostati nepromijenjeni.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku s obzirom da je ujednačavanje osnovice za izračun plaća u javnom sektoru preduvjet za ispunjenje pokazatelja uspješno provedene investicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te ujedno preduvjet da bi Republika Hrvatska mogla dobiti financijska sredstava iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i da je rok za donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi 30. lipnja 2023. Donošenjem ovog Zakona do kraja 2022. omogućit će se provedba potrebne analize koeficijenata i plaća te izrada novih modela plaća i prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi.  Iz navedenog razloga u ovoj se proceduri predlaže donijeti i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

Članak 1.

U Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06,34/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14,  147/14, 120/16 i 16/19) u članku 1. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Pravosudni dužnosnici u smislu ovoga Zakona jesu:

1. u sudovima:

– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– predsjednik Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske,

– suci Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske,

– predsjednik Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske,

– suci Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske,

– predsjednik Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske,

– suci Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske,

– predsjednik Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske,

– suci Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske,

– predsjednici županijskih sudova,

– suci županijskih sudova,

–  predsjednici općinskih sudova,

– suci općinskih sudova,

predsjednici upravnih sudova,

– suci upravnih sudova,

– predsjednici trgovačkih sudova,

– suci trgovačkih sudova.

2. u državnim odvjetništvima:

– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske,

– zamjenici glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske,

– ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta,

– zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta,

– županijski državni odvjetnici,

– zamjenici županijskih državnih odvjetnika,

– općinski državni odvjetnici,

– zamjenici općinskih državnih odvjetnika.“.

Članak 2.

U članku 4. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„Osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika jednaka je osnovici za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima.

Koeficijenti za izračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika su:

1.a) predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske 5,89

2.a) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske 5,89

3.a) ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 5,36

4. a) predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 4,82

b) predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 4,82

c) predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 4,82

d) predsjednik Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske 4,82

e) suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske 4,82

f) zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske 4,82

5. a) suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske 4,28

b) suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 4,28

c) suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 4,28

d) suci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske 4,28

e) zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 4,28

6. a) predsjednici županijskih sudova određenih za postupanje u predmetima kaznenih djela određenih zakonom kojim se uređuje ustrojstvo i nadležnost Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 4,35

b) predsjednici županijskih sudova 3,74

c) županijski državni odvjetnici 3,74

7. a) suci županijskih sudova iz točke 6. a) ovoga članka određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta 4,28

b) suci županijskih sudova 3,41

c) zamjenici županijskih državnih odvjetnika 3,41

d) predsjednici općinskih sudova 3,41

e) predsjednici upravnih sudova 3,41

f) predsjednici trgovačkih sudova 3,41

g) općinski državni odvjetnici 3,41

8. a) suci općinskih sudova 2,66

b) suci upravnih sudova 2,66

c) suci trgovačkih sudova 2,66

d) zamjenici općinskih državnih odvjetnika 2,66.

Predsjednici županijskih, općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te županijski i općinski državni odvjetnici imaju pravo na povišeni koeficijent:

– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 21 – 50 sudaca ili zamjenika za 0,22

– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 51 – 100 sudaca ili zamjenika za 0,33

– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 100 sudaca ili zamjenika za 0,44.“.

Članak 3.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: „ministar“ dodaju se riječi: „nadležan za poslove“.

Članak 4.

U članku 8. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka priznaje se pravosudnom dužnosniku u iznosu od 130,00 eura mjesečno odnosno 60,00 eura mjesečno kada je pravosudnom dužnosniku osiguran smještaj na teret državnog proračuna. Troškovi putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnog blagdana iz stavka 1. točke 1. ovoga članka priznaju se pravosudnom dužnosniku u visini cijene putne karte za prijevoz najkraćim putem i najekonomičnijim sredstvom javnog prijevoza.“.

Članak 5.

Članak 9. mijenja se i glasi:

„Rješenja o utvrđivanju prava iz članka 4., 5. i 8. ovoga Zakona donosi čelnik pravosudnog tijela.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.“.

Članak 6.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom navode pravosudni dužnosnici na koje se odnosi Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, koji je navod potrebno ažurirati s obzirom na početak rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 1. siječnja 2021. te s obzirom na činjenicu prestanka postojanja prekršajnih sudova.

Uz članak 2.

Ovim se člankom propisuje da je osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika jednaka osnovici za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima. Trenutno je osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika utvrđena u fiksnom iznosu, a ovim se zakonskim prijedlogom ona izjednačava s osnovicom za izračun plaća državnih službenika i namještenika kako bi se u cijelom javnom sektoru plaće utvrđivale na istovjetan način. S obzirom na povećanje propisanog iznosa osnovice, a kako bi plaće pravosudnih dužnosnika ostale na trenutnoj razini, potrebno je smanjiti propisane koeficijente za svaku pojedinu kategoriju pravosudnih dužnosnika.

Uz članak 3.  

Ovim se člankom vrši terminološko usklađivanje članka 7. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (“Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Uz članak 4.  

Ovim se člankom propisuje iznos naknade za odvojen život od obitelji koja se priznaje pravosudnim dužnosnicima te visina priznatih troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnog blagdana. Iznosi naknade za odvojeni život izraženi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.) koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 5.

Ovim se člankom propisuje da o materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika rješenjima odlučuju čelnici pravosudnih tijela te da je protiv navedenih rješenja moguće izjaviti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Na ovaj se način otklanja postojeće rješenje prema kojem je za odlučivanje o plaćama pravosudnih dužnosnika u prvom i drugom stupnju nadležno isto tijelo, a ne nalazi se posebnog razloga da o plaćama pravosudnih dužnosnika, kao jednom od njihovih prava, ne odlučuju čelnici pravosudnih tijela sukladno ovlastima iz članka 29. stavka 1. točke 12. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 21/22) odnosno iz članka 52. stavka 1. točke 4. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 67/18 i 21/22).

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.

TEKST ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju plaće predsjednika i sudaca svih sudova, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, (u daljnjem tekstu: pravosudni dužnosnici).

Pravosudni dužnosnici u smislu ovoga Zakona jesu:

1. u sudovima:

– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– predsjednik Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske,

– suci Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske,

– predsjednik Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske,

– suci Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske,

– predsjednik Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske,

– suci Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske,

– predsjednici županijskih sudova,

– suci županijskih sudova,

– predsjednici upravnih sudova,

– suci upravnih sudova,

– predsjednici trgovačkih sudova,

– suci trgovačkih sudova,

– predsjednici općinskih sudova,

– suci općinskih sudova,

– predsjednici prekršajnih sudova,

– suci prekršajnih sudova.

2. u državnim odvjetništvima:

– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske,

– zamjenici glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske,

– ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta,

– zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta,

– županijski državni odvjetnici,

– zamjenici županijskih državnih odvjetnika,

– općinski državni odvjetnici,

– zamjenici općinskih državnih odvjetnika.

Članak 4.

Plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuju se množenjem osnovice za obračun plaće s koeficijentom za određenog dužnosnika.

Osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika utvrđuje se u visini od 4.710,595 kuna bruto.

Koeficijenti za izračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika jesu:

1.  a)   predsjednik Vrhovnog suda Republike

           Hrvatske                                                            7,86

2.  a)   Glavni državni odvjetnik Republike

           Hrvatske                                                            7,86

3.  a)   ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije

       i organiziranog kriminaliteta                                 7,14

4. a) predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske6,42

b) predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske6,42

c) predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske6,42

d) predsjednik Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske6,42

e) suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske6,42

f) zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske6,42

5. a) suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske5,70

b) suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske5,70

c) suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske5,70

d) suci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske5,70

e) zamjenici ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i

organiziranog kriminaliteta5,70

6. a) predsjednici županijskih sudova određenih za

postupanje u predmetima kaznenih djela određenih

zakonom kojim se uređuje ustrojstvo i nadležnost Ureda za

suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta5,80

b) predsjednici županijskih sudova4,98

c) županijski državni odvjetnici4,98

7. a) suci županijskih sudova iz točke 6. a) ovoga članka

određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i

organiziranog kriminaliteta5,70

b) suci županijskih sudova4,55

c) zamjenici županijskih državnih odvjetnika4,55

d) predsjednici općinskih sudova4,55

e) predsjednici upravnih sudova4,55

f) predsjednici trgovačkih sudova4,55

g) općinski državni odvjetnici4,55

8. a) suci općinskih sudova3,54

b) suci upravnih sudova3,54

c) suci trgovačkih sudova3,54

d) zamjenici općinskih državnih odvjetnika3,54.

Predsjednici županijskih, općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te županijski i općinski državni odvjetnici imaju pravo na povišeni koeficijent:

– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 21 – 50 sudaca ili zamjenika za 0,29

– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju 51 – 100 sudaca ili zamjenika za 0,43

– u sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 100 sudaca ili zamjenika za 0,58.

Članak 7.

U slučaju da se u pojedinom sudu ili državnom odvjetništvu ni nakon oglasa o slobodnim mjestima sudaca, odnosno državnih odvjetnika i njihovih zamjenika ne popuni dovoljan broj, što dovodi u pitanje redovito obavljanje poslova, ministar pravosuđa može odrediti da se u takvim sudovima ili državnim odvjetništvima plaća suca, državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika, poveća do 50% ovisno o broju nepopunjenih mjesta dužnosnika pod uvjetom da se na taj način osigura redovito obavljanje poslova suda, odnosno državnog odvjetništva.

Na plaću uvećanu do 50% imaju pravo i suci, državni odvjetnici i njihovi zamjenici koji su upućeni na rad u sudove ili državna odvjetništva iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 8.

Pravosudnim dužnosnicima pripada pravo na naknadu sljedećih materijalnih troškova:

1. naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, kada pravosudni dužnosnik to pravo ostvaruje sukladno Zakonu o sudovima odnosno Zakonu o državnom odvjetništvu,

2. naknada troškova za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem pravosudne dužnosti,

3. naknada troškova prijevoza na posao i s posla ako je dužnosniku mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta.

Naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka priznaje se pravosudnom dužnosniku u iznosu od 1.000,00 kuna mjesečno odnosno 500,00 kuna mjesečno kada je pravosudnom dužnosniku osiguran smještaj na teret državnog proračuna. Troškovi putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnog blagdana iz stavka 1. točke 1. ovoga članka priznaju se pravosudnom dužnosniku u visini cijene putne karte za prijevoz najkraćim putem i najekonomičnijim sredstvom javnog prijevoza.

Pravo na naknadu troškova za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem pravosudne dužnosti pravosudnog dužnosnika iz stavka 1. točke 2. ovoga članka obuhvaća dnevnicu, prijevozne troškove i troškove noćenja, a pravosudni dužnosnik ostvaruje ih kao državni službenik u pravosudnom tijelu.

Pravosudni dužnosnik čije je mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ostvaruje kao državni službenik u pravosudnom tijelu.

Članak 9.

Rješenja o utvrđivanju plaće dužnosnika iz članka 4. i 5. ovoga Zakona donosi Ministarstvo pravosuđa.

Rješenja, odnosno akte o pravima iz članka 8. ovoga Zakona donosi čelnik pravosudnog tijela.

Protiv rješenja, odnosno akta iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se podnijeti žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave.