I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavcima 1. i 2. i člancima 52. i 70. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakonom o vodama (Narodne novine, br. 66/19. i 84/21.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Također, važećim Zakonom provedeno je usklađivanje sa svim relevantnim direktivama Europske unije iz područja voda, između ostalih i s određenim odredbama Direktive Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 260, 7. 10. 2015.), a koje su navedene u članku 2. važećeg Zakona.

U prosincu 2020. donesena je nova Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 435, 23.12.2020.), (u daljnjem tekstu: Preinaka Direktive) kojom se Direktiva Vijeća 98/83/EZ stavlja izvan snage. Krajnji rok za prenošenje navedene Preinake Direktive u nacionalno zakonodavstvo je 12. siječnja 2023. godine. Većina odredbi navedene Direktive prenijet će se Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja i propisima donesenima na temelju toga Zakona, a određene odredbe prenose se ovim Zakonom.

Nadalje, u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom (Narodne novine, broj 146/20.) i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti odredbe važećeg Zakona radi pune prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 57/22).

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Ovim Zakonom osigurava se usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s Preinakom Direktive, kao i prilagodba uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Predloženim Zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

U pogledu osiguranja pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju propisuje se obveza poboljšanja pristupa za sve stanovnike u Republici Hrvatskoj, a posebno za ranjive i marginalizirane skupine, kako su definirane ovim Zakonom. To su socijalno ugrožene osobe (koje ostvaruju pravo na naknadu za troškove stanovanja sukladno posebnom Zakonu o  socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22. i 46/22.)), stanovništvo koje živi u ruralnim područjima i područjima sa specifičnim geografskim obilježjima (brdsko-planinska područja, otoci, prometno nepovezana područja) zbog čega im je otežano ili onemogućeno osigurati pristup vodi za ljudsku potrošnju putem vodne usluge javne vodoopskrbe) te i zbjeglice, migranti, nomadske zajednice i druge osobe koje nemaju prebivalište ili stalno boravište na području Republike Hrvatske i nemaju osiguran pristup vodnim uslugama putem sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje. Za provedbu navedenih mjera nadležne su jedinice lokalne samouprave putem nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga, odnosno samostalno svatko u svom dijelu u skladu s obvezama koje proizlaze na temelju ovoga Zakona i Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19.).

Uvodi se obveza provođenja procjene rizika za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju, što uključuje identifikaciju opasnosti i opasnih događaja (izvora onečišćenja) u tim područjima u svrhu smanjenja potrebe obrade vode namijenjene za ljudsku potrošnju, a sve u cilju zaštite zdravlja ljudi od potencijalnih štetnih učinaka uslijed konzumiranja takve vode. Propisuje se nadležnost Hrvatskih voda i Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ (u daljnjem tekstu: Institut za vode) za provedbu navedene procjene i elementi koje treba uzeti u obzir, kao i obuhvat procjene rizika. Procjena rizika za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju predstavlja prvu sastavnicu procjene rizika u vodoopskrbnom lancu (koja se prenosi ovim Zakonom), dok se preostale dvije sastavnice (procjena rizika za sustav opskrbe i procjena rizika kućne vodoopskrbne mreže) prenose Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja. Utvrđuje se krajnji rok za prvu procjenu rizika za područja sliva vodozahvata do 12. srpnja 2027. te periodično preispitivanje svakih šest godina i po potrebi ažuriranje u skladu s planskim ciklusima donošenja Plana upravljanja vodnim područjima.

Također, ovim Zakonom utvrđuje se krajnji rok do 12. siječnja 2029. za uspostavu skupa podataka koji sadrži informacije o mjerama poduzetima za poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i za promicanje korištenja takve vode kao i postotku stanovništva koje ima pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Nadalje, ovim Zakonom uvodi se obveza provedbe procjene gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe, korištenjem metode ocjenjivanja „infrastrukturni indeks istjecanja” (ILI) u svrhu smanjenja gubitaka na prihvatljivu razinu. Procjenu gubitaka vode dužni su provoditi j avni isporučitelji vodnih usluga na svojem uslužnom području, i to oni koji isporučuju najmanje 10.000 m ³ / dnevno ili opskrbljuju najmanje 50.000 ljudi, što znači oko 20% postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga koji obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe na području Republike Hrvatske. Na temelju procjene izrađene od strane javnih isporučitelja vodne usluge, Hrvatske vode izrađuju objedinjenu procjenu razine gubitaka vode za područje Republike Hrvatske, a rezultate te procjene dostavljaju Europskoj Komisiji do 12. siječnja 2026.

Također, propisuje se obveza Hrvatskih voda da stave na raspolaganje Europskoj komisiji skupove podataka vezano uz poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju te procjenu rizika i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata.

Kako bi se osigurala prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je propisati iznose u eurima za prekršajne odredbe.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Predloženim Zakonom osigurat će se usklađenost nacionalnog zakonodavstva s Preinakom Direktive.

Poboljšat će se pristup vodi za ljudsku potrošnju za sve, a posebno za ranjive i marginalizirane skupine, osiguranjem mogućnosti priključenja stanovništva na sustave javne vodoopskrbe, pokretn om isporukom (autocisternom i vodonoscem), postavljanjem javnih slavina na javnim površinama (trg, ulica, park ili sl.) koje su na sustavu javne vodoopskrbe te postavljanjem javnih zdenaca, javnih crpki i drugih sličnih građevina na javnim prostorima, koje nisu na sustavu javne vodoopskrbe.

Uspostavom procjene rizika za područja sliva vodozahvata postiže se i koherentnost s  Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama (SL L 327, 22. 12. 2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU od 30. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP), (SL, L, 311, 31. 10. 2014.), što znači potpunu primjena načela ˝onečišćivač plaća˝ i načela predostrožnosti zaštite vodnih resursa iz kojih se zahvaća voda za ljudsku potrošnju. Zaštita vodnih tijela iz kojih se zahvaća voda namijenjena za ljudsku potrošnju je dio programa  mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima koji predstavlja temeljni planski dokument upravljanja vodama.

Provođenjem procjene razine gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe i provođenjem mjera za smanjenje gubitaka vode na prihvatljivu razinu, pridonosi se očuvanju dobrog količinskog stanja vodnih tijela podzemnih voda iz kojih se najvećim dijelom zahvaća voda za ljudsku potrošnju, odnosno zaštita tih vodonosnika od precrpljivanja. Navedenim mjerama također se osigurava financijska samoodrživost javnih isporučitelja vodne usluge javne vodoopskrbe.

Nadalje, ovim Zakonom osigurat će se prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Hrvatske vode i Institut za  vode provode procjenu rizika i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju na način da osiguravaju financijska sredstva u okviru svog financijskog plana, odnosno svoga proračuna. Iznimno od navedenog, za provedbu istraživačkog monitoringa za parametar mikroplastiku sredstva se osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva zdravstva, poziciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Također, Hrvatske vode osiguravaju financijska sredstva iz vodnih naknada u okviru svog financijskog plana za financiranje nadogradnje informacijskog sustava Hrvatskih voda u svrhu stavljanja na raspolaganje Europskoj komisiji skupova podataka koji sadrže informacije o poboljšanju pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnji te procjeni rizika i upravljanja rizikom za područja sliva vodozahvata. Također, iz istog izvora Hrvatske vode osiguravaju financijska sredstva za izradu objedinjene procjene razine gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe za područje Republike Hrvatske na temelju procjene gubitaka vode izrađene od strane javnih isporučitelja vodnih usluga.

Jedinice lokalne samouprave osiguraju financijska sredstva u svojim proračunima za provedbu mjera, koje smatraju potrebnima i primjerenima, radi poboljšanja pristupa vodi (postavljanje i održavanje javnih slavina koje su na sustavu javne vodoopskrbe te postavljanje javnih zdenaca, javnih crpki i drugih sličnih građevina na javnim prostorima koje nisu na sustavu javne vodoopskrbe), ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir lokalne uvjete (klimatska i geografska obilježja), što uključuje i kontrolu i nadzor nad osiguranjem zdravstvene ispravnosti vode koja se isporučuje iz navedenih građevina . Također, osiguravaju financijska sredstva za provedbu aktivnosti identificiranja osoba koje nemaju pristup ili s ograničenim pristupom vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, u svrhu dostavljanja istoga popisa nadležnom javnom isporučitelju vodnih usluga.

Javni isporučitelji vodnih usluga osiguravaju financijska sredstva u okviru svog poslovnog plana, čiji sastavni dio je plan gradnje i održavanja komunalnih vodnih građevina, za financiranje mjera koje se odnose na poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, te provedbu aktivnosti koje se odnose na utvrđivanje razloga za nedostatak pristupa, procjenu poboljšanja istoga i obavještavanje stanovništva o mogućnosti priključenja na sustav javne vodoopskrbe ili o alternativnim načinima pristupa vodi za ljudsku potrošnju.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA

Članak 1.

U Zakonu o vodama (Narodne novine, br. 66/19. i 84/21.) u članku 1. stavku 1. iza riječi: „tih djelatnosti“ dodaju se zarez i riječi: „pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, procjena i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata“.

Članak 2.

U članku 2. točka 12. mijenja se i glasi :

„12. Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23. 12. 2020.).“.

Članak 3.

U članku 4. stavku 1. iza točke 71. dodaje se nova točka 71.a koja glasi:

„71.a ranjive i marginalizirane skupine uključuju:

a) osobe koje sukladno propisima kojima se uređuje socijalna skrb imaju pravo na naknadu za troškove stanovanja

b) stanovnici u ruralnim područjima i područjima sa specifičnim geografskim obilježjima, kao što su brdsko-planinska područja, otoci, prometno nepovezana područja i sl., zbog čega im je otežano ili onemogućeno osigurati pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje

c) izbjeglice, migranti, nomadske zajednice i dr. osobe koje nemaju prebivalište ili stalno boravište na području Republike Hrvatske i nemaju osiguran pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje“.

Točke 95. i 99. brišu se.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) U smislu ovoga Zakona, pojmovi:  opasnost i rizik u pogledu vode namijenjene za ljudsku potrošnju, opasan događaj , voda namijenjena za ljudsku potrošnju , vodocrpilište i vodozahvat imaju značenja definirana zakonom kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 4.

U članku 5. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Ispunjenje cilja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka temelji se na načelu predostrožnosti, a osigurava se sprječavanjem izravnih ili neizravnih utjecaja na smanjenje kakvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili na onečišćenje voda koje se upotrebljavaju za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju.“.

Članak 5 .

U članku 25. stavku 1. točki 2. podtočki 2.1. riječ: „vodozahvati“ zamjenjuje se riječima: „vodozahvatne građevine“.

Članak 6.

U članku 50. stavku 10. iza riječi: „Ministarstvu“ dodaju se zarez i riječi: „Hrvatskim vodama“.

Članak 7.

Iza članka 97. dodaju se naslov iznad članka i članak 97.a koji glase:

„Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju

Članak 97.a

(1) Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju osigurava se:

1. priključenjem na sustav javne vodoopskrbe u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge

2. pokretnom isporukom vode autocisternom u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge

3. pokretnom isporukom vode plovilom za prijevoz vode (vodonoscem) i/ili autocisternom u skladu sa zakonom kojim se uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka

4. na javnim slavinama koje su na sustavu javne vodoopskrbe u skladu s odlukom iz stavka 2. ovoga članka

5. na javnom zdencu, javnoj crpki i drugim sličnim građevinama koje nisu na sustavu javne vodoopskrbe u skladu s odlukom iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave propisuju se: položaj i lokacije, način i uvjeti korištenja, način održavanja građevina iz stavka 1. točke 4. odnosno iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, izvršenje obveze osiguranja i kontrole zdravstvene ispravnosti vode sukladno posebnim propisima o vodi za ljudsku potrošnju, eventualna ograničenja u pogledu dopuštenih količina vode, odgovornosti za provedbu obveza propisanih odlukom, osiguranje financijskih sredstava i druga pitanja.

(3) Pristup vodi iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka osigurava se radi promicanja korištenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz slavine na odgovarajućem javnom prostoru, kao što su trg, ulica, park ili sl., postavljanjem vanjske i unutarnje opreme s pripadajućim instalacijama, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir lokalne uvjete, kao što su klimatska i geografska obilježja.

(4) U svrhu poboljšanja ili održavanja pristupa iz stavka 1. ovoga članka:

– upravni odjel za komunalne djelatnosti jedinice lokalne samouprave utvrđuje i sastavlja popis osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, uključujući ranjive i marginalizirane skupine i dostavlja popis tih osoba nadležnom javnom isporučitelju vodnih usluga najkasnije do 10. prosinca tekuće godine

– javni isporučitelj vodnih usluga utvrđuje razloge za nedostatak pristupa i procjenjuje mogućnosti njegovog poboljšanja za osobe iz podstavka 1. ovoga stavka te ih obavješćuje o mogućnostima priključenja na sustav javne vodoopskrbe ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi prikladan i lako dostupan način

– jedinica lokalne samouprave osigurava poduzimanje mjera koje smatra potrebnima i primjerenima za osiguravanje pristupa iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka putem nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga te poduzima mjere koje smatra potrebnima i primjerenima za osiguravanje pristupa iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka sukladno stavku 3. ovoga članka.

(5) Jedinica lokalne samouprave ovlaštena je prenijeti poslove upravljanja građevinama iz stavka 1. točke 4. odnosno iz stavka 1. točke 5. ovoga članka javnom isporučitelju vodnih usluga ili trećim osobama uz naknadu troškova upravljanja, posebice u pogledu kontrole zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.“.

Članak 8.

Naslovi iznad članaka i članci 98. i 99. brišu se.

Članak 9 .

U članku 100. stavku 1. riječi: „prvenstva u korištenju voda za vodoopskrbu“ zamjenjuju se riječima: „cilja iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona“.

Stavak 4. briše se.

Članak 10.

Iza članka 100. dodaju se naslovi iznad članaka i članci od 100.a do 100.d koji glase:

„Procjena rizika za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju

Članak 100.a

(1) Za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju provodi se procjena rizika koja obuhvaća:  

1. određivanje područja sliva vodozahvata uključujući:

1.1. utvrđivanje područja sliva uključujući izradu kartografskih prikaza tih područja u odgovarajućem mjerilu

1.2. analizu obuhvata zona sanitarne zaštite izvorišta uspostavljenih u skladu s člancima 103. i 104. ovoga Zakona, što uključuje i izradu karata tih zona

1.3. georeferentne podatke vodozahvata, pristup kojima imaju samo tijela iz članka 100.b stavka 2. ovoga Zakona    

1.4. opis upotrebe zemljišta, način otjecanja vode i prihranjivanja (obnavljanja) vodonosnika i površinskih vodnih tijela iz kojih se zahvaća voda

2. utvrđivanje opasnosti i opasnih događaja u područjima sliva vodozahvata koji bi mogli uzrokovati pogoršanje kakvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju u tolikoj mjeri da bi njeno korištenje moglo predstavljati rizik za zdravlje ljudi

3. monitoring sljedećih relevantnih pokazatelja, tvari ili onečišćujućih tvari u površinskim i/ili podzemnim vodama:

3.1. mikrobiološki i kemijski pokazatelji propisani posebnim propisom kojim se uređuje sukladnost, metode analiza i praćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i dodatni parametri propisani godišnjim planom državnog monitoringa sukladno zakonu kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju

3.2. onečišćujuće i specifične onečišćujuće tvari u podzemnim vodama propisane propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

3.3. prioritetne tvari i druge onečišćujuće tvari u površinskim vodama propisane propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

3.4. onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv propisane propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

3.5. druge onečišćujuće tvari relevantne za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju utvrđene na temelju informacija prikupljenih u skladu s točkom 2. ovoga stavka

3.6. prirodno prisutne tvari koje bi mogle predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi korištenjem vode namijenjene za ljudsku potrošnju i/ili

3.7. tvari i spojeve s ˝popisa za praćenje˝ u okviru istraživačkog monitoringa kako je definiran zakonom kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju.

(2) Relevantni pokazatelji, tvari ili onečišćujuće tvari iz stavka 1. točke 3. ovoga članka odabiru se na temelju stavka 1. točke 2. ovoga članka i informacija koje dostavljaju isporučitelji vode i/ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo o provedenom monitoringu sirove vode (monitoring izvorišta) te posebice o kretanjima i neuobičajenim vrijednostima ili koncentracijama praćenih pokazatelja, tvari ili onečišćujućih tvari.

(3) Ako vodocrpilište obuhvaća više vodozahvata, a zahvaćanje vode je iz istog vodonosnika, provodi se cjelovita procjena rizika za sve  vodozahvate toga vodocrpilišta.

(4) Cjelovita procjena rizika može se provoditi i za više vodocrpilišta jednog isporučitelja vode ako je zahvaćanje vode iz jednog vodonosnika.

(5) Procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka provode Hrvatske vode, osim točke 3. koju provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona.    

(6) U svrhu provedbe aktivnosti:

– iz stavka 1. točke 1. ovoga članka mogu se koristiti informacije prikupljene sukladno člancima 51. i 100. ovoga Zakona

– iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mogu se koristiti informacije o utjecaju ljudskih djelatnosti iz članka 51. ovoga Zakona i značajnim pritiscima prikupljenima u skladu s propisom iz članka 40. ovoga Zakona

– iz stavka 1. točke 3. ovoga članka mogu se koristiti rezultati monitoringa iz članka 100. stavka 2. i članka 50. ovoga Zakona, a pokazatelji, tvari ili onečišćujuće tvari koji nisu obuhvaćeni monitoringom iz ovoga podstavka mogu se uvrstiti u plan monitoringa iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.  

(7) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se za razdoblje od šest godina koje je istovjetno razdoblju važenja Plana iz članka 39. ovoga Zakona, nakon čega se preispituje za razdoblje od idućih šest godina i prema potrebi mijenja i/ili dopunjuje.

Izvješćivanje o rezultatima procjene rizika

Članak 100.b

(1) Hrvatske vode izrađuju Izvješće o rezultatima procjene rizika iz članka 100.a ovoga Zakona, u suradnji s institutom za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(2) Hrvatske vode dostavljaju Izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu, tijelu državne uprave nadležnom za zdravstvo, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Državnom inspektoratu i relevantnom isporučitelju vode.

(3) Osim Izvješća iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatske vode osiguravaju i pristup rezultatima monitoringa iz članka 100.a stavka 1. točke 3. ovoga Zakona relevantnom isporučitelju vode.

Mjere upravljanja rizikom u području sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju

Članak 100.c

(1) Na osnovi ishoda procjene rizika iz članka 100.a ovoga Zakona, radi sprječavanja ili kontrole utvrđenih rizika, Hrvatske vode osiguravaju, prema potrebi, poduzimanje sljedećih mjera upravljanja:

1. preventivne mjere, uz osnovne mjere predviđene ili poduzete sukladno programu mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima, ako se to zahtijeva radi očuvanja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju te, po potrebi, uključivanje tih mjera u program mjera Plana upravljanja vodnim područjima; preventivne mjere provest će, prema potrebi, onečišćivači u suradnji s isporučiteljima vode i drugim relevantnim dionicima

2. mjere ublažavanja, uz mjere predviđene ili poduzete sukladno programu mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima, ako se to zahtijeva radi očuvanja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju te, po potrebi, uključivanje tih mjera u program mjera Plana upravljanja vodnim područjima; mjere ublažavanja provest će, prema potrebi, onečišćivači u suradnji s  isporučiteljima vode i relevantnim dionicima

3. preispitivanje potrebe za uspostavom ili prilagodbom zona sanitarne zaštite utvrđenih sukladno člancima 103. i 104. ovoga Zakona.

(2) Na osnovi ishoda procjene rizika iz članka 100.a ovoga Zakona, radi sprječavanja ili kontrole utvrđenih rizika, institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona provodi monitoring pokazatelja, tvari ili onečišćujućih tvari u površinskim i/ili podzemnim vodama, u područjima sliva vodozahvata koji bi mogli predstavljati rizik za zdravlje ljudi putem potrošnje vode ili mogu dovesti do neprihvatljivog pogoršanja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju, a koji nisu uzeti u obzir u monitoringu provedenome u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 50. ovoga Zakona te se prema potrebi uključuju u plan monitoringa iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Mjere koje su dužne provoditi osobe koje koriste vode ili ispuštaju otpadne vode određuju se vodopravnim aktima iz članka 156. stavka 2. točaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona.

(4) Upravljanje rizikom iz stavka 1. ovoga članka preispituje se svakih šest godina i prema potrebi mijenja i/ili dopunjuje.

Prikupljanje podataka i izvješćivanje Europske komisije

Članak 100.d

(1) Hrvatske vode u elektroničkom obliku vode skup podataka koji sadržava informacije o:

– mjerama poduzetima za poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i za promicanje korištenja takve vode u skladu s člankom 97.a ovoga Zakona, kao i o postotku stanovništva koji ima pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju

– područjima sliva vodozahvata  određenima na temelju članka 100.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, rezultatima monitoringa provedenog na temelju članka 100.a stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i sažete informacije o poduzetim mjerama upravljanja rizikom u području sliva vodozahvata provedene u skladu s člankom 100.c ovoga Zakona.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatske vode stavljaju na raspolaganje Europskoj komisiji.

(3) Skupovi podataka iz stavka 1. ovoga članka ažuriraju se svakih šest godina od dana njihove uspostave.

(4) Jedinice lokalne samouprave i javni isporučitelji vodnih usluga iz članka 97.a stavka 4. podstavka 3. ovoga Zakona dužni su dostavljati informacije o poduzetim mjerama iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka Hrvatskim vodama najkasnije do 10. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.“.

Članak 11.

Iza članka 101. dodaju se naslov iznad članka i članak 101.a koji glase:

„Procjena razina gubitaka vode

Članak 101.a

(1) Procjena razina gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe provodi se u svrhu ispunjenja ciljeva iz članka 5. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i načela iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir relevantne aspekte javnog zdravlja te okolišne, tehničke i gospodarske aspekte.

(2) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka dužan je za svoje uslužno područje provoditi javni isporučitelj vodnih usluga čija dnevna isporuka iznosi najmanje 10 000 m ³ ili koji opskrbljuje najmanje 50 000 ljudi korištenjem metode ocjenjivanja „infrastrukturni indeks istjecanja” (ILI) sukladno propisu iz članka 27. zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva i dostaviti Hrvatskim vodama.

(3) U svrhu izrade delegiranog akta Europske komisije kojim se utvrđuje prag prihvatljivog gubitka, Hrvatske vode izrađuju objedinjenu procjenu razine gubitaka za područje Republike Hrvatske na temelju podataka iz stavka 2. ovoga članka i dostavljaju je Europskoj komisiji.

(4) Hrvatske vode donose akcijski plan kojim se utvrđuju mjere za smanjenje gubitaka za ona uslužna područja za koja se utvrdi da prosječni godišnji gubici premašuju prag utvrđen  delegiranim aktom Europske komisije i dostavljaju ga Europskoj komisiji.

(5) Akcijski plan iz stavka 5. ovoga članka mijenja se i/ili dopunjuje ovisno o potrebi provedbe mjera na onim uslužnim područjima za koja se naknadno utvrdi povećanje razine gubitaka iznad propisanog praga.“.

Članak 12.

U članku 103. stavku 1. riječi: „rijeka, jezera, akumulacija i sl.“ zamjenjuju se riječima: „tijela površinske vode“.

Članak 13.

U članku 105. stavku 2. riječi: „jedinici područne (regionalne) samouprave“ zamjenjuju se riječima: „javnom isporučitelju vodnih usluga“.

Članak 14.

U članku 210. stavku 3. iza riječi: „razdoblje od“ dodaje se riječ: „najviše“.

Članak 15.

U članku 224. stavku 1. riječi: „od 30.000,00 do 300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.980,00 do 39.810,00 eura“.

U stavcima 2. i 3. riječi: „od 4000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuje se riječima: „od 530,00 do 1.320,00 eura“.

Članak 16.

U članku 225. stavku 1. riječi: „od 20.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 2.650,00 do 13.270,00 eura“.

Iza točke 15. dodaju se nove točke 16. – 19. koje glase:

„16. ne utvrđuje, ne sastavlja i/ili ne dostavlja popis osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, uključujući ranjive i marginalizirane skupine nadležnom javnom isporučitelju vodnih usluga sukladno članku 97.a stavku 4. podstavku 1. ovoga Zakona

17. ne obavješćuje o mogućnostima priključenja na sustav javne vodoopskrbe ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi najprikladniji i lako dostupan način sukladno članku 97.a stavku 4. podstavku 2. ovoga Zakona

18. ne dostavlja informacije Hrvatskim vodama sukladno članku 100.d stavku 4. ovoga Zakona

19. ne izradi i ne dostavi Hrvatskim vodama procjenu razina gubitaka vode sukladno članku 101.a stavku 2. ovoga Zakona“.

Dosadašnje točke 16. – 25. postaju točke 20. – 29.

U stavcima 2. i 3. riječi: „od 2000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuje se riječima: „od 260,00 do 1.320,00 eura“.

Članak 17.

U članku 226. stavku 1. riječi: „od 10.000,00 do 50.000,00 kuna zamjenjuje se riječima: „od 1.320,00 do 6.630,00 eura“.

U stavcima 2. i 3. riječi: „od 1000,00 do 5000,00 kuna“ zamjenjuje se riječima: „od 130,00 do 660,00 eura“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za prvu procjenu rizika i upravljanja rizikom za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju

Članak 18.

Prva procjena rizika i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju sukladno člancima 100.a, 100.b i 100.c koji su dodani člankom 10. ovoga Zakona provest će se najkasnije do 12. srpnja 2027.

Rokovi za uspostavu skupa podataka

Članak 19.

(1) Hrvatske vode uspostavit će skup podataka iz članka 100.d stavka 1. podstavka 1. koji je dodan člankom 10. ovoga Zakona do 12. siječnja 2029.

(2) Hrvatske vode uspostavit će skup podataka iz članka 100.d stavka 1. podstavka 2. koji je dodan člankom 10. ovoga Zakona do 12. srpnja 2027.

Rokovi dostave procjene razina gubitaka vode i izrade akcijskog plana

Članak 20.

(1) Javni isporučitelj vodnih usluga dostavit će procjenu razina gubitaka vode sukladno članku 101.a stavku 2. koji je dodan člankom 11. ovoga Zakona za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 30. studenoga 2025. najkasnije do 12. prosinca 2025.

(2) Hrvatske vode dostavit će rezultate procjene razine gubitaka vode iz članka 101.a stavka 3. koji je dodan člankom 11. ovoga Zakona Europskoj komisiji do 12. siječnja 2026.

(3) Hrvatske vode donijet će akcijski plan iz članka 101.a stavka 4. koji je dodan člankom 11. ovoga Zakona i dostaviti ga Europskoj komisiji u roku od dvije godine od dana donošenja delegiranog akta Europske komisije.

Rok za donošenje odluka jedinica lokalne samouprave

Članak 21.

Za građevine iz članka 97.a stavka 1. točaka 4. i 5. koji je dodan člankom 7. ovoga Zakona, izgrađene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti odluku sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 22.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim se člankom dopunjuje predmet uređivanja u članku 1. stavku 1. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 66/19. i 84/21.; u daljnjem tekstu: Zakon) radi usklađenja s Direktivom (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23. 12. 2020.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2020/2184).  

Uz članak 2.

Ovim se člankom, u skladu s nomotehničkim pravilima i praksom u zakonodavstvu Republike Hrvatske, ispunjava obveza navođenja naziva pravnog akta (direktive) Europske unije s kojim se usklađuje prijedlog propisa, u zasebnom članku u prvoj glavi prijedloga propisa (opće ili osnovne odredbe), odnosno u članku 2. Zakona.

Uz članak 3.

Ovim se člankom u članku 4. Zakona dodaje novi pojam, brišu se pojmovi te se poziva na pojmove definirane zakonom kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju radi usklađenja s Direktivom (EU) 2020/2184.

Uz članak 4.

Ovim se člankom mijenja stavak 3. članka 5. Zakona, odnosno isti se poboljšava tako da se propisuje novouneseno upućivanje na načelo predostrožnosti radi usklađenja s člankom 4. stavkom 2. Direktive (EU) 2020/2184.

Uz članak 5.

Ovim se člankom radi horizontalnog terminološkog usklađenja sa Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja, a kojim se definira pojam vodozahvata kao mjesto gdje voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto gdje se putem zdenca voda crpi iz tijela podzemne vode te mjesto na kojem se zahvaća voda iz tijela površinske vode zamjenjuje pojam: „vodozahvati“ s „vodozahvatne građevine“ u članku 25. stavku 1. točki 2. podtočki 2.1. Zakona, jer se u biti radi o građevinama.

Uz članak 6.

Ovim se člankom u članku 50. stavku 10. Zakona dopunjuje da se izvješće o monitoringu dostavlja i Hrvatskim vodama. Naime, bilo je potrebno dodati da se Izvješće dostavlja i Hrvatskim vodama s obzirom da sada izvješće radi Institut za vode.

Uz članak 7.

Ovim se člankom dodaju naslov iznad članka i članak 97.a, odnosno propisuje osiguranje te poboljšanje ili održavanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju radi usklađenja s člankom 16. Direktive (EU) 2020/2184.

Uz članak 8.

Ovim se člankom brišu naslovi iznad članaka i članci 98. i 99. Zakona, jer je sadržaj članka 98. obuhvaćen člankom 97.a koji se dodaje člankom 7. ovoga Zakona uz dodatna poboljšanja te su odredbe članka 99. uređene Zakonom o vodnim uslugama i Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja.

Uz članak 9.

Ovim se člankom poboljšava odredba stavka 1. i briše stavak 4. članka 100. Zakona s obzirom da se tom odredbom propisuje izrada planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju i provedba procjene rizika sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju, a proizlazi iz Direktive Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 260, 7. 10. 2015.), kojom su uvedeni prvi elementi pristupa temeljenog na riziku u ograničenom opsegu. Direktivom (EU) 2020/2184 uvodi se potpuni pristup temeljen na riziku u pogledu sigurnosti vode kojim se obuhvaća cijeli lanac opskrbe, od područja sliva, zahvaćanja, obrade, skladištenja i distribucije do točke usklađenosti te se sastoji od triju sastavnica: 1. procjena rizika i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se uređuje ovim Zakonom, 2. procjena rizika i upravljanje rizikom za sustav opskrbe uspostavom Plana sigurnosti vode, koja se uređuje Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja i 3. procjena rizika za kućnu vodoopskrbnu mrežu, koja se također uređuje Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja. S obzirom da se uspostava planova sigurnosti vode uređuje Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja, potrebno je brisati stavak 4. članka 100. Zakona, a radi usklađenja s Direktivom (EU) 2020/2184.

Uz članak 10.

Ovim se člankom dodaju naslovi iznad članaka i članci od 100.a do 100.d kojima se propisuje procjena rizika za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju, i zvješćivanje o rezultatima procjene rizika, mjere upravljanja rizikom u području sliva vodozahvata i prikupljanje podataka i izvješćivanje Europske komisije radi usklađenja s člankom 7. stavkom 4., člankom 8. i člankom 18. stavkom 1. podstavcima (a) i (b) Direktive (EU) 2020/2184.

Uz članak 11.

Ovim se člankom dodaju naslov iznad članka i članak 101.a kojim se propisuje procjena razina gubitaka vode radi usklađenja s člankom 4. stavkom 3. Direktive (EU) 2020/2184.

Uz članak 12.

Ovim se člankom horizontalno terminološki usklađuje s pojmom vodozahvat koji je definiran Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja, a u kojem se navodi da je to mjesto na kojem se zahvaća voda iz tijela površinske vode. S obzirom da su rijeka, jezera, akumulacija po definiciji tijela površinske vode, napravljena je navedena izmjena.

Uz članak 13.

Ovim se člankom u članku 105. stavku 2. Zakona riječi: „jedinici područne (regionalne) samouprave“ zamjenjuju riječima: „javnom isporučitelju vodnih usluga“, odnosno ispravlja se kome jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi izvorište ili površinski vodozahvat može predložiti uvođenje naknade za razvoj sukladno zakonu kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, s obzirom da je odredbama zakona kojima se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva propisano da tu odluku donosi javni isporučitelj vodnih usluga.

Uz članak 14.

Ovim se člankom dopunjuje odredba članka 210. stavka 3. Zakona tako da se propisuje da se rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta izdaju na razdoblje od najviše deset godina, a ne deset godina. Isto se dodaje, jer se rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama iz članka 209. stavka 1. točaka 1., 3., 5. i 6. Zakona može izdati pravnoj osobi koja ima poslovni nastan u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (EGP-a) ili izvan EU na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, što znači odsutnost stalnog i kontinuiranog sudjelovanja u gospodarskom životu države članice domaćina, odnosno na kraći rok od deset godina.

Uz članak 15.

Ovim se člankom zamjenjuju iznosi u kunama s iznosima u eurima u članku 224. stavcima 1., 2. i 3. Zakona kako bi se osigurala prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, slijedom čega će se na dan uvođenja eura, odnosno 1. siječnja 2023. sukladno Odluci Vijeća (EU) 2022/1211 od 12. srpnja 2022. o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. (SL L 187, 14.7.2022.), iznosi u kunama zamijeniti iznosima u eurima.

Uz članak 16.

Ovim se člankom zamjenjuju iznosi u kunama s iznosima u eurima u članku 225. stavcima 1., 2. i 3. Zakona kako bi se osigurala prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, slijedom čega će se na dan uvođenja eura, odnosno 1. siječnja 2023. sukladno Odluci Vijeća (EU) 2022/1211 od 12. srpnja 2022. o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. (SL L 187, 14.7.2022.), iznosi u kunama zamijeniti iznosima u eurima.

Nadalje, dodaju se prekršajne odredbe dodavanjem novih točaka 16. – 19. radi usklađenja s Direktivom (EU) 2020/2184 te je izvršena renumeracija dosadašnjih točaka.

Uz članak 17.

Ovim se člankom zamjenjuju iznosi u kunama s iznosima u eurima u članku 226. stavcima 1., 2. i 3. Zakona kako bi se osigurala prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, slijedom čega će se na dan uvođenja eura, odnosno 1. siječnja 2023. sukladno Odluci Vijeća (EU) 2022/1211 od 12. srpnja 2022. o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. (SL L 187, 14.7.2022.), iznosi u kunama zamijeniti iznosima u eurima.

Uz članak 18.

Ovim se člankom propisuje rok za prvu procjenu rizika i upravljanja rizikom za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

Uz članak 19.

Ovim se člankom propisuju rokovi za uspostavu skupova podataka o kojima će se izvješćivati Europska komisija.

Uz članak 20.

Ovim se člankom propisuju rokovi dostave procjene razina gubitaka vode koji se odnose na javnog isporučitelja vodnih usluga i Hrvatske vode te rok izrade i dostave akcijskog plana koji se odnosi na Hrvatske vode.

Uz članak 21.

Ovim se člankom propisuje rok za donošenje odluka jedinica lokalne samouprave za javne slavine koje su na sustavu javne vodoopskrbe te javne zdence, javne crpke i druge slične građevine koje nisu na sustavu javne vodoopskrbe, koje su izgrađene prije stupanja na snagu ovoga Zakona,  u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno u skladu s odredbom članka 97.a stavka 2., koji je dodan člankom 7. ovoga Zakona.

Uz članak 22.

Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona 1. siječnja 2023. zbog preuzimanja određenih odredbi Direktive (EU) 2020/2184, kao i potrebe istovremenog stupanja na snagu sa Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, koji je u postupku donošenja, a kojim se preuzima većina odredbi navedene Direktive te zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj sukladno Odluci Vijeća (EU) 2022/1211 od 12. srpnja 2022. o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. (SL L 187, 14.7.2022.).

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO  DOPUNJUJU

Predmet uređivanja

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

(2) Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra.

Usklađenje s direktivama Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22. 12. 2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU оd 30. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP) (SL L 311, 31. 10. 2014.)

2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (SL L 372, 27. 12. 2006.)

3. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (SL L 288, 6. 11. 2007.)

4. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30. 5. 1991.), dopunjena:

– Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljače 1998. s obzirom na određene zahtjeve utvrđene u Dodatku I. (Tekst značajan za EGP) (SL L 67, 7. 3. 1998.)

5. Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31. 12. 1991.)

6. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o onečišćenju određenim opasnim tvarima koje se ispuštaju u vodni okoliš Zajednice (SL L 64, 4. 3. 2006.)

7. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.)

8. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264, 25. 9. 2006.)

9. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše (SL L 376, 27. 12. 2006.)

10. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoće okoliša na području politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24. 12. 2008.)

11. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda (SL L 201, 1. 8. 2009.) i

12. Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5. 12. 1998.) – članci 2. i 4.2. kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 260, 7. 10. 2015.).

Značenje pojmova

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja:

1.  aglomeracija  je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja

2.  bujica  je stalni ili povremeni vodotok čija su obilježja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno tečenje jake erozivne sposobnosti, sklonost k promjeni smjera tečenja te veliki donos ili pronos nanosa koji može pokrenuti klizišta

3.  branjeno područje  je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga režima čine optimalno područje za učinkovitu obranu od poplava

4.  ciljevi kakvoće voda  su ciljevi utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

5.  ciprinidne vode  su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice  Ciprinidae  te onih iz porodica  Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae  i dr., sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona

6.  detaljna melioracijska odvodnja  je djelatnost prikupljanja i odvođenja viška vode s poljoprivrednoga zemljišta

7.  dobar ekološki potencijal  je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

8.  dobro ekološko stanje  je stanje nekog tijela površinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

9.  dobro kemijsko stanje podzemne vode  je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

10.  dobro kemijsko stanje površinske vode  je kemijsko stanje koje se traži za zadovoljenje ciljeva kakvoće za površinske vode, određeno u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze utvrđene standarde kakvoće za vode

11.  dobro količinsko stanje  je stanje definirano propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

12.  dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode  kada je njezino količinsko i kemijsko stanje najmanje dobro

13.  dobro stanje površinske vode  je stanje tijela površinske vode kada je njezino ekološko i kemijsko stanje najmanje dobro

14.  ekološki prihvatljiv protok  je protok kojim se osigurava kakvoća, količina i vremenska raspodjela površinske i podzemne vode potrebne za održavanje funkcija i procesa slatkovodnih, estuarijskih i o njima ovisnih ekosustava, o kojima ovise i ljudi; ekološki prihvatljiv protok određuje se za vodne aktivnosti: zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja i distribucije površinskih voda

15.  ekološko stanje  je pojam kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s površinskim vodama, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

16.  emisija  je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili topline ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti

17.  ES (ekvivalent stanovnik)  je organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5)

18.  estuarij  je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda

19.  eutrofikacija  je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda

20.  granica osjetljivosti  je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je moguće odrediti pri mjerenju pokazatelja za površinske vode

21.  granica slatkih voda  je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg povećanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode

22.  granična vrijednost emisije  je masa, izražena u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari

23.  individualni sustav odvodnje  je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje; individualni sustavi odvodnje osobito uključuju odvodne kanale, sabirne jame, male sanitarne uređaje, uređaje za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda, ispuste, kućne vodove i dr.

24.  individualni sustav vodoopskrbe  je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav vodoopskrbe osobito uključuje zdence, cjevovode, kućne vodove i dr.

25.  industrijske otpadne vode  su sve otpadne vode, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, koje se ispuštaju iz prostora korištenih za obavljanje trgovine ili industrijske djelatnosti

26.  izravno ispuštanje u podzemne vode  je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske slojeve

27.  izvanredno pogoršanje kakvoće vode za kupanje  je događaj ili skup događaja koji pogoršava kakvoću površinskih voda za kupanje

28.  izvorište  je mjesto na katastarskoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na katastarskoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda

29.  javne usluge  su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje te vodne usluge, a javne usluge se u poglavlju XI. ovoga Zakona označuju kao usluge

30.  javno navodnjavanje  je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta putem građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave ili mješovitih melioracijskih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske

31.  jezero  je vodno tijelo stajaće površinske vode

32.  kombinirani pristup  je pristup određen člankom 68. ovoga Zakona

33.  količinsko stanje  je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utječe izravnim ili neizravnim zahvaćanjem vode

34.  komunalne otpadne vode  su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije

35.  kondicioniranje  je postupak obrade zahvaćene vode da bi postala prikladna za ljudsku potrošnju

36.  kontrola emisije  je kontrola koja zahtijeva specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije ili drukčije utvrđeno ograničenje ili uvjeta prirode i drugih značajki emisije ili uvjeta rada koji utječu na emisiju

37.  kopnene vode  su sve stajaće vode i tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode u smjeru kopna od polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora kako je uređeno propisima o pomorstvu

38.  korištenje voda u širem smislu  obuhvaća vrste korištenja voda iz članka 86. ovoga Zakona, što uključuje i vodne usluge, opće korištenje voda iz članka 88. ovoga Zakona, slobodno korištenje voda iz članka 89. ovoga Zakona te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na stanje voda

39.  korito  je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajaće vode

40.  mali sanitarni uređaji  su uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES, uključujući i septičku jamu

41.  međudržavne vode  su vode I. reda koje čine ili presijecaju državnu granicu

42.  ministar  je ministar nadležan za vodno gospodarstvo

43.  Ministarstvo  je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo

44.  mjere upravljanja vodom za kupanje  su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i održavanja profila površinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa površinskih voda za kupanje, procjenjivanja površinskih voda za kupanje, klasifikacija površinskih voda za kupanje, određivanja i procjena uzroka onečišćenja koja mogu utjecati na površinske vode za kupanje i štetiti zdravlju kupača, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji radi sprječavanja izlaganja kupača onečišćenju i poduzimanja mjera radi smanjivanja rizika od onečišćenja

45.  monitoring  je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema utvrđenom programu

46.  navodnjavanje  je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta, sportskih terena ili drugoga zemljišta

47.  obala  je pojas zemljišta uz korito tekućih i drugih površinskih voda koji služi pristupu vodi i redovitom održavanju korita

48.  oborinske vode  su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama

49.  obnovljiva ležišta pijeska i šljunka  su ležišta što nastaju erozijom i prirodnim nanošenjem tih tvari u koritima rijeka i drugih vodotoka i na njihovim obalama te na mjestima njihova utoka u more

50.  ocjena voda za kupanje  je postupak ocjenjivanja kakvoće površinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

51.  odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda  je obrada otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijamnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona

52.  onečišćenje podzemnih voda  je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može biti ugrožavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda odnosno ugrožavanje i negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim propisima

53.  onečišćenje voda za kupanje  je prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ili onečišćenja drugim organizmima ili otpadom koji utječe na kakvoću površinskih voda za kupanje i koji čini opasnost za zdravlje kupača u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

54.  onečišćenje  je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete za materijalnu imovinu, remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša

55.  onečišćivač  je svaka fizička ili pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja prouzroči onečišćenje voda i okoliša, kao i vlasnik ili drugi zakoniti posjednik opasne stvari, na način definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je onečišćena voda i/ili vodni okoliš

56.  onečišćujuće tvari  su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, uključujući opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari

57.  opasne tvari  su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrđene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

58.  otpadne vode  su sve potencijalno onečišćene industrijske, sanitarne, oborinske i druge vode

59.  otpadni mulj  znači preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

60.  podaci o kakvoći voda za kupanje  su podaci prikupljeni monitoringom površinskih voda za kupanje

61.  područja značajna za vodni režim  su vodotoci i druga tijela površinskih voda te uređeno i neuređeno inundacijsko područje

62.  podsliv  je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku)

63.  podzemne vode  su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem

64.  poplava  je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama; ovaj pojam ne obuhvaća poplave iz sustava javne odvodnje

65.  površinske vode  su kopnene vode, osim podzemnih voda, te prijelazne vode; pojam  površinske vode  uključuje i priobalne vode, kada se sukladno članku 3. stavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na priobalne vode te vode teritorijalnog mora kada se sukladno članku 3. stavku 2. podstavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na vode teritorijalnog mora

66.  pozadinska razina  je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u vodnom tijelu podzemne vode koja odgovara stanju bez antropogenih poremećaja ili s vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje

67.  prijelazne vode  su površinske vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane zbog blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova

68.  priobalne vode  su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda

69.  prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće tvari  su tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona za koje treba poduzeti mjere određene u propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

70.  pročišćavanje komunalnih otpadnih voda  je obrada komunalnih otpadnih voda mehaničkim, fizikalno-kemijskim i/ili biološkim procesima

71.  radovi  su gradnja, uključujući rekonstrukciju (dogradnju, nadgradnju) regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vodnih građevina za melioracije, građevina za navodnjavanje, komunalnih vodnih građevina, građevina za unutarnju plovidbu, vodnih građevina za proizvodnju električne energije i drugih vodnih građevina

72.  ranjivo područje  je područje koje otjecanjem i procjeđivanjem može pridonijeti povećanju onečišćenja voda, koje su onečišćene ili im prijeti onečišćenje nitratima te koje su eutrofične ili podložne eutrofikaciji

73.  rashladne vode  su industrijske otpadne vode koje se koriste za odvođenje topline iz procesa ili uređaja, a mogu biti u zatvorenom ili otvorenom rashladnom krugu

74.  raspoložive zalihe podzemne vode  su višegodišnji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne vode, umanjen za višegodišnji prosjek tečenja, potreban za postizanje ciljeva ekološke kakvoće povezanih površinskih voda, utvrđen propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi se izbjeglo svako znatnije pogoršanje ekološkog stanja tih voda i nanošenje znatne štete povezanim kopnenim ekosustavima

75.  referentna metoda mjerenja  je određeni način mjerenja i precizan opis postupka za određivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoće površinskih voda namijenjenih zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju, utvrđenih propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

76.  riječni sliv  je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama

77.  rijeka  je kopneno vodno tijelo koje najvećim dijelom teče površinom tla, ali može i dijelom toka teći ispod zemlje

78.  rizik od poplava  je kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost

79.  sabirna jama  je vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju otpadne vode

80.  salmonidne vode  su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice  Salmonidae,  sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona

81.  sanitarne otpadne vode  su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata i uslužnih objekata te koje uglavnom potječu iz ljudskog metabolizma i aktivnosti kućanstava

82.  sezona kupanja  je kalendarsko razdoblje u kojem se može očekivati veliki broj kupača

83.  slatka voda  je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za ljudsku potrošnju

84.  standard kakvoće podzemne vode  su koncentracije pojedine onečišćujuće tvari, skupine onečišćujućih tvari ili pokazatelja onečišćenja u podzemnoj vodi, koje zbog zaštite ljudskog zdravlja i okoliša ne bi trebalo prekoračiti

85.  standard kakvoće voda  su koncentracije određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoračene radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša

86.  stanje podzemne vode  je općeniti pojam koji znači stanje tijela podzemne vode određeno njezinim količinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije

87.  stanje površinske vode  je općeniti pojam koji znači stanje tijela površinske vode određeno njezinim ekološkim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije

88.  sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda  je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode

89.  tijelo podzemne vode  je određen volumen podzemne vode u jednom ili više vodonosnika

90.  tijelo površinske vode  je jasno određen i značajan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode

91.  trajna zabrana kupanja  je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu sezonu kupanja

92.  trenutačno onečišćenje  je mikrobiološko onečišćenje površinskih voda za kupanje određeno sukladno kriterijima iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona

93.  umjetno vodno tijelo  je tijelo površinskih voda stvoreno ljudskom djelatnošću

94.  unos onečišćujućih tvari u podzemne vode  je izravan ili neizravan unos onečišćujućih tvari u podzemne vode kao posljedica čovjekove aktivnosti

95.  unutarnja vodoopskrbna mreža  ima značenje sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju

96.  usluge  su vodne usluge, vodoistražni radovi i druge hidrogeološke usluge, pogon i održavanje vodnih građevina, poslovi preventivne obrane od poplava, poslovi i mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, sprječavanje širenja i otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra, čišćenje i uklanjanje nanosa u području značajnom za vodni režim, uzimanje uzoraka i ispitivanje voda, ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, navodnjavanje, uključujući i javno navodnjavanje, melioracijska odvodnja i drugi poslovi koji ovim Zakonom nisu određeni kao radovi

97.  uređeni deponij  je posebno uređeno i nadzirano zemljište koje se nalazi u inundacijskom području, a namijenjeno je odlaganju izvađenog šljunka i pijeska prema članku 114. ovoga Zakona

98.  velik broj kupača  je broj koji utvrđuje nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupača u prethodnim godinama ili na raspoloživu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje kupanja

99.  voda namijenjena za ljudsku potrošnju  je:

a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju bilo nakon obrade (kondicioniranja), koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kućanstava, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome potječe li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu i

b) sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, očuvanja ili stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju, osim ako nadležno tijelo ne smatra da kakvoća vode ne može utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovu konačnom obliku

100.  vodna politika  je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske uređenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, uređuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje te vodne usluge

101.  vodne aktivnosti  su sve aktivnosti kojima se za kućanstva, javnopravne osobe ili gospodarske subjekte osigurava:

a) zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribucija površinskih ili podzemnih voda i

b) prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u vode.

Vodne aktivnosti uključuju, ali nisu ograničene na vodne usluge

102.  vodni okoliš  je vodni sustav, uključujući vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), čovjeka te materijalnu i kulturnu baštinu koju je stvorio čovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja

103.  vodni režim  je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje količina i kakvoće svih tijela površinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih građevina na državnom području

104.  vodno područje  je površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima

105.  vodonosnik  je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omogućuju značajan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda

106.  vodotok  čini korito tekuće vode zajedno s obalama i vodama koje njime stalno ili povremeno teku i

107.  znatno promijenjeno vodno tijelo  je tijelo površinske vode čije su značajke bitno promijenjene zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima utvrđeno na način propisan propisom iz članka 40. ovoga Zakona.

(2) U smislu ovoga Zakona, pojmovi:  interni vodovodni i odvodni sustavi, interni vodovodni sustavi, interni odvodni sustavi, javna odvodnja, javna vodoopskrba, priključak, sustav javne odvodnje, sustav javne vodoopskrbe, uslužno područje  i  vodne usluge  imaju značenja definirana zakonom kojim se uređuju vodne usluge.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Upravljanje vodama

Članak 5.

(1) Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz stavka 2. ovoga članka i članka 46. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.

(2) Ciljevi upravljanja vodama su:

1. osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju radi zaštite zdravlja ljudi

2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe

3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i

4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

(3) Ispunjenje cilja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osigurava se sprječavanjem izravnih ili neizravnih utjecaja na smanjenje kakvoće vode za ljudsku potrošnju ili na onečišćenje voda koje se upotrebljavaju za proizvodnju vode za ljudsku potrošnju.

Vrste vodnih građevina

Članak 25.

(1) Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:

1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama

2. komunalne vodne građevine:

2.1. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda i

2.2. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, građevine i oprema za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijamnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu kanala

3. vodne građevine za melioracije:

3.1. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka 2. ovoga članka

3.2. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama i

3.3. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočaka 3.1. i 3.2. ove točke

4. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, retencije, strojarnica, vodna komora, crpne stanice, dovodni i odvodni kanali, dovodni i odvodni tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama i

5. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

(2) Građevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama, betonskim propustima, čepovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom i dijele se na:

1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:

1.1. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mreže i odvode u prirodni ili umjetni prijamnik i

1.2. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mreže i odvode melioracijske građevine I. reda

2. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:

2.1. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta i njihovo odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske građevine II. reda) i

2.2. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta odnosno drugih čestica i njihovo odvođenje u melioracijske građevine III. reda.

(3) Vodne građevine iz ovoga članka od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(4) Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske.

Monitoring

Članak 50.

(1) Nadzor nad stanjem površinskih, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praćenjem stanja voda (u daljnjem tekstu: monitoring).

(2) Ciljevi monitoringa su:

– utvrđivanje dugoročnih promjena (u daljnjem tekstu: nadzorni monitoring)

– utvrđivanje promjena zbog provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete za dobro stanje (u daljnjem tekstu: operativni monitoring) i

– utvrđivanje nepoznatih odnosa (u daljnjem tekstu: istraživački monitoring).

(3) Monitoring iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi:

– zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode

– kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i

– količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.

(4) Osim pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka monitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja – područja posebne zaštite voda određena.

(5) Prikupljanje podataka u okviru biološkog monitoringa radi interkalibracije klasifikacijskog sustava ekološkoga stanja bioloških elemenata kakvoće površinskih voda obavlja se na lokacijama interkalibracijskih tipova površinskih voda.

(6) Monitoring provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona o čemu donosi plan monitoringa.

(7) Službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni laboratorij za vode u sastavu instituta za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(8) Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona nadležan je za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Izvješće iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(11) Poslovi monitoringa iz ovoga članka obavljaju se kao javna služba.

Odluka o javnim zdencima, crpkama i dr.

Članak 98.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave propisuje se: način održavanja građevina te osiguranje odgovarajuće kakvoće i dovoljne količine voda i uvjete korištenja javnih zdenaca, javnih crpki i drugih sličnih građevina, koji nisu uključeni u sustav javne vodoopskrbe.

Skrb o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju

Članak 99.

Javni isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe dužan je skrbiti o:

– zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju

– sanitarno-tehničkim, higijenskim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za javnu vodoopskrbu sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju i

– tehničkoj ispravnosti građevina za javnu vodoopskrbu sukladno ovome Zakonu.

Identifikacija voda za ljudsku potrošnju

Članak 100.

(1) Radi osiguranja prvenstva u korištenju voda za vodoopskrbu Hrvatske vode će posebno identificirati na svakom vodnom području:

1. sve vode za ljudsku potrošnju koje osiguravaju u prosjeku više od 10 m³ vode na dan ili kojima se opskrbljuje više od 50 ljudi i

2. sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budućnosti.

(2) Na tijelima površinskih i podzemnih voda iz kojih se osigurava zahvaćanje više od 100 m³ dnevno obavlja se monitoring njihova stanja.

(3) Monitoring iz stavka 2. ovoga članka sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća:

1. prethodno utvrđivanje pokazatelja kakvoće za klasifikaciju ekološkog stanja

2. definiranje normativa za klasifikaciju ekološkog i kemijskog stanja

3. monitoring ekološkog i kemijskog stanja te

4. klasifikaciju i prikaz ekološkog stanja.

(4) Na temelju monitoringa iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se planovi sigurnosti vode za ljudsku potrošnju i provodi procjena rizika, sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju.

Zone sanitarne zaštite

Članak 103.

(1) Područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda iz rijeka, jezera, akumulacija i sl. (u daljnjem tekstu: izvorišta i površinski vodozahvati), mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost (zone sanitarne zaštite).

(2) Ministar pravilnikom uređuje detaljnije uvjete za utvrđivanje zona sanitarne zaštite, mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokove donošenja odluka o zaštiti izvorišta i postupak donošenja tih odluka o zaštiti izvorišta.

Povećana ulaganja u zonama sanitarne zaštite

Članak 105.

(1) Kada su, radi zaštite izvorišta i površinskih vodozahvata u zonama sanitarne zaštite, potrebna posebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine, potrebna sredstva za takva ulaganja osiguravaju se sukladno zakonu kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

(2) Jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi izvorište ili površinski vodozahvat može predložiti jedinici područne (regionalne) samouprave da sukladno zakonu kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva uvede naknadu za razvoj, radi financiranja potreba iz stavka 1. ovoga članka.

Uvjeti za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama

Članak 210.

(1) Za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti, a osobito tehnička opremljenost, brojnost i stručnost zaposlenika.

(2) Posebne uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom, u kojem propisuje i branjena područja iz članka 128. stavka 2. ovoga Zakona. Posebni uvjeti za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona propisuju se uz prethodno mišljenje Hrvatske akreditacijske agencije.

(3) Ispunjenje posebnih uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem Ministarstva u upravnom postupku (rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta) na zahtjev stranke. Rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta izdaju se na razdoblje od deset godina.

(4) Za djelatnost iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta se izdaje po branjenim područjima.

(5) Vodopravni inspektor je ovlašten usmenim rješenjem dopustiti obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i na susjednom branjenom području / branjenim područjima:

– kada se zbog izvanrednih okolnosti u stadijima redovite i izvanredne obrane od poplava ne može očekivati da će imatelj rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona na odnosnom branjenom području uspješno provesti obranu od poplava vlastitim ljudstvom i opremom odnosno

– kada za odnosno branjeno područje ne postoji važeće rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta.

(6) Imatelj Rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona može obavljati i djelatnost iz članka 209. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(7) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Teži prekršaji

Članak 224.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi vodno dobro protivno namjeni iz članka 10. ovoga Zakona

2. koristi javno vodno dobro bez propisanih akata iz članka 18. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona

3. izvodi zahvat u prostoru iz članka 19. stavaka 1. ovoga Zakona na javnom vodnom dobru bez prethodne suglasnosti Hrvatskih voda

4. ne dopusti privremeno korištenje katastarskih čestica izvan sustava javnog vodnog dobra za namjene iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona

5. ispušta ili unosi u vode opasne tvari i druge onečišćujuće tvari te ih odlaže na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda i vodnoga okoliša protivno članku 49. ovoga Zakona

6. kao obveznik primjene mjera iz članka 53. stavka 8. ovoga Zakona ne primjeni osnovne mjere iz programa mjera zaštite voda u skladu s člankom 54. stavkom 2. ovoga Zakona

7. ispušta otpadne vode protivno članku 70. stavku 1. ovoga Zakona

8. pri obavljanju gospodarske ili druge poslovne djelatnosti unosi, ispušta ili odlaže opasne ili druge onečišćujuće tvari u vode, bez djelomičnog ili potpunog odstranjivanja tih tvari prije ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili drugi prijamnik protivno odredbi članka 71. ovoga Zakona

9. ispušta otpadne vode protivno odluci o odvodnji otpadnih voda iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona

10. ne donese plan mjera iz članka 81. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona

11. ne postupa po odluci iz članka 82. ovoga Zakona

12. ne poduzme mjere za žurno sprječavanje odnosno otklanjanje onečišćenja voda neposredno po saznanju o nastanku opasnosti od onečišćenja voda ili o onečišćenju voda sukladno članku 83. stavku 4. ovoga Zakona

13. koristi vode protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 90. ovoga Zakona

14. ne provodi odluku o ograničenju korištenja voda iz članka 93. stavka 2. ovoga Zakona

15. vadi pijesak i šljunak u području značajnom za vodni režim protivno članku 110. stavku 1. ovoga Zakona

16. vadi pijesak i šljunak u zonama sanitarne zaštite izvorišta, a izvan područja značajnog za vodni režim protivno članku 111. ovoga Zakona

17. prije početka vađenja šljunka i pijeska ne poduzme sve radnje sukladno članku 112. stavku 4. ovoga Zakona

18. koristi šljunak i pijesak protivno namjenama iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona

19. nije nazočna na branjenom području ljudstvom i materijalnim sredstvima i ne održava vlastito ustrojstvo, stanje osposobljenosti i pokretljivosti ljudstva, kao i stanje materijalnih sredstava, sukladno članku 132. stavku 1. ovoga Zakona

20. se ne odazove u pripremno stanje i ne sudjeluje u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava sukladno članku 132. stavku 2. ovoga Zakona

21. ne koristi akumulacije i retencije na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona

22. ne obavlja stalno promatranje sigurnosti brana prema članku 134. stavku 3. ovoga Zakona

23. ne dopusti odlaganje pijeska, šljunka, gline ili kamena za korištenje u obrani od poplava, na zahtjev Hrvatskih voda, sukladno članku 144. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona

24. ne dopusti prijelaz osoba, prijevoznih sredstava i mehanizacije potrebne u obrani od poplava, na zahtjev Hrvatskih voda, sukladno članku 144. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona

25. ne dopusti ovlaštenicima Hrvatskih voda prijelaz preko zemljišta čiji je vlasnik i/ili korisnik, radi premjeravanja snimanja i obilježavanja u vezi s građenjem vodnih građevina i održavanjem vodotoka i vodnih građevina sukladno članku 145. stavku 1. ovoga Zakona

26. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 146. stavkom 1. ovoga Zakona

27. bez vodopravnih akata iz članka 158. stavka 1., članka 162. stavka 1. odnosno članka 163. stavka 1. ovoga Zakona izvodi zahvate u prostoru za koje su ti akti propisani

28. ispušta otpadne vode i koristi vode protivno članku 164. ovoga Zakona

29. ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona

30. koristi vode bez akta iz članka 169. stavka 1. ovoga Zakona

31. koristi vode za namjene iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona

32. obavlja djelatnosti iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona bez važećeg rješenja, propisanog člankom 210. stavkom 3. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 10.000,00 kuna.

Prekršaji srednje težine

Članak 225.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi javno vodno dobro za odmor i rekreaciju protivno članku 20. ovoga Zakona

2. u svojstvu upravitelja višenamjenskom akumulacijom ne ispunjava obvezu trpljenja korištenja višenamjenske akumulacije od strane drugih nositelja prava korištenja za druge namjene iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona

3. u slučaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati štetan utjecaj na kakvoću površinskih voda za kupanje i zdravlje kupača ne poduzme pravodobne i primjerene mjere sukladno članku 58. stavka 3. ovoga Zakona

4. ne obavlja uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda prema članku 75. stavku 1. ovoga Zakona

5. nema, ne koristi ili ne održava uređaj za mjerenje protoka vode ili uređaj za automatsko uzimanje uzoraka ili ga ne učini dostupnim vodnom nadzoru prema članku 75. stavku 4. ovoga Zakona

6. ne vodi očevidnik ispuštanja opasnih tvari sukladno članku 76. stavku 3. ovoga Zakona

7. se ne pridržava tehničkih zahtjeva za projektiranje, građenje, održavanje ili kontrolu tehničke ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda sukladno članku 78. stavku 1. ovoga Zakona

8. ne podvrgne kontroli ispravnosti sukladno članku 78. stavku 2. ovoga Zakona

9. ne uskladi stanje već izgrađene građevine za odvodnju otpadnih voda s tehničkim zahtjevima u propisanim rokovima sukladno članku 78. stavku 3. ovoga Zakona

10. ne provede stručni nadzor nad održavanjem individualnih sustava odvodnje sukladno članku 79. stavku 1. ovoga Zakona

11. ne prazni individualni sustav odvodnje sukladno članku 79. stavku 2. ovoga Zakona

12. bez odgađanja ne obavijesti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje u slučaju iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona

13. ne vodi očevidnik o količinama zahvaćene vode sukladno propisu iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona

14. koristi vodu iz tijela podzemnih voda, osim za opće korištenje voda i slobodno korištenje voda, bez odobrenja iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

15. ne postupa po odluci o redu prvenstva korištenja voda iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona

16. ne podvrgne kontroli ispravnosti građevine za vodoopskrbu sukladno članku 101. stavku 2. ovoga Zakona

17. ne izradi ili ne dostavi nadležnim tijelima ili osobama geodetsku snimku, analizu granulometrijskog sastava odnosno elaborat sukladno članku 112. stavcima 4. do 7. ovoga Zakona

18. ne vodi očevidnik vađenja šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 1. ovoga Zakona

19. ne sudjeluje u obrani od poplava sukladno uvjetima iz članka 133. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. ne provodi mjere obrane od leda iz članka 136. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

21. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 141. stavkom 1. ovoga Zakona

22. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 3. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona

23. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona

24. ne omogući provedbu upravnog nadzora iz članka 213. ovoga Zakona

25. ne omogući neposredni nadzor vodočuvara sukladno članku 223. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

Lakši prekršaji

Članak 226.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. kao obveznik primjene mjera ne primjenjuje obvezne mjere propisane akcijskim programom donesenim na temelju članka 57. stavka 4. ovoga Zakona

2. ne omogući Hrvatskim vodama mjerenje protoka vode ili uzorkovanje i ispitivanje sastava ispuštenih otpadnih voda prema članku 75. stavku 5. ovoga Zakona

3. ne dostavi podatke o uzorkovanju i ispitivanju sastava ispuštenih otpadnih voda Hrvatskim vodama sukladno članku 76. stavku 1. ovoga Zakona

4. ne dostavi podatke o proizvodnji odnosno uvozu i stavljanju na tržište kemikalija koje nakon uporabe dospijevaju u vode Hrvatskim vodama sukladno članku 76. stavku 2. ovoga Zakona

5. ne koristi vode za osobne potrebe na način i u količinama sukladno članku 88. ovoga Zakona

6. ne koristi vode sukladno članku 89. ovoga Zakona

7. koristi vode na način koji prelazi opseg općeg korištenja voda odnosno slobodnog korištenja voda protivno članku 91. ovoga Zakona

8. ne dostavi podatke o količinama zahvaćene vode Hrvatskim vodama sukladno članku 92. stavku 1. ovoga Zakona

9. u roku od 48 sati ne prijavi pronalaženje podzemne vode tijekom izvođenja radova sukladno članku 94. stavku 1. ovoga Zakona

10. ne omogući uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda sukladno članku 94. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona

11. ne poduzme potrebne mjere po nalogu vodopravnog inspektora, sukladno članku 94. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona

12. ne prijavi podatke o količini izvađenog šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 4. ovoga Zakona

13. deponira šljunak i pijesak protivno članku 114. stavku 1. ovoga Zakona i/ili

14. ne dostavlja podatke o vodama i vodnom okolišu za potrebe provedbe vodne politike iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna.