PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) propisuje se način naplate sudskih pristojbi za radnje koje sud poduzima na zahtjev stranke u sudskim postupcima.
Izmjenama ovoga Zakona pristupa se s obzirom na izmijenjeni položaj sudionika elektroničke komunikacije sa sudovima odnosno s obzirom na okolnost da je ovaj vid komunikacije postao redovan. Važećim člankom 7. Zakona o sudskim pristojbama propisan je poseban način plaćanja sudske pristojbe na podneske podnesene u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda te poseban način plaćanja sudske pristojbe na odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda. Osnovna svrha navedenih odredbi bila je praćenje uvođenja odnosno poticanje korištenja ovog načina komunikacije sa sudovima, iz kojeg je razloga pristojbena obveza za ovako podnesene podneske i dostavljene sudske odluke bila reducirana na 50% redovno propisane pristojbe.
U vrijeme donošenja važećeg Zakona o sudskim pristojbama elektronička komunikacija bila je uvedena u ograničenom opsegu, samo u odnosu na trgovačke sudove i pojedine kategorije sudionika sudskih postupaka. Odlukom ministra pravosuđa od 20. travnja 2020. utvrđena je ispunjenost uvjeta za primjenu elektroničke komunikacije na svim općinskim i županijskim sudovima te Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a odlukom od 13. srpnja 2020. i na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.
Imajući u vidu i odredbe članka 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 70/19.) sukladno kojima su obvezni sudionici elektroničke komunikacije sa sudovima državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji i povjerenici te sukladno kojima u roku od godine dana od njihovog stupanja na snagu i sve pravne osobe postaju obvezni sudionici elektroničke komunikacije sa sudovima, te imajući u vidu daljnje širenje primjene elektroničke komunikacije i u upravnim sporovima na temelju odredbe članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 110/21.), na način da obuhvaća komunikaciju upravnih sudova s tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, državnim odvjetništvom, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima te pravnim osobama, umanjenje pristojbene obveze kako je trenutno propisano u članku 7. Zakona o sudskim pristojbama više nije odgovarajuće i ne može služiti prvotnoj namjeni poticanja i promoviranja elektroničke komunikacije.
Postojeća razina pristojbenog opterećenja u elektroničkoj komunikaciji predlaže se zadržati samo u zemljišnoknjižnim postupcima s obzirom da se podnošenje prijedloga za upise ubuduće planira samo od strane javnih bilježnika i odvjetnika, a kako se ukupni troškovi za predlagatelja ne bi povećali.
Kako bi se realnije vrednovalo angažiranje sudova i poduzimanje sudskih radnji kako je propisano Tarifom sudskih pristojbi, ali i zadržale prednosti ovakvog sustava naplate sudskih pristojbi koji umanjuje potrebu poduzimanja radnji prisilne naplate sudskih pristojbi, visina pristojbenih obveza u članku 7. Zakona o sudskim pristojbama predlaže se povećati za 25%.
Radi jasnijeg utvrđenja posljedica nepostupanja u rokovima propisanim ovom člankom, a imajući u vidu brojne upite sudova i stranaka, izrijekom se predlaže propisati i da se protekom ovih rokova pristojbene obveze izjednačuju s onima izvan elektroničke komunikacije.
Kako bi se riješio dio pitanja koja u praksi utječu na pokretanje postupaka zaštite prava potrošača, ovim se Prijedlogom propisuje i posebno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi kod pokretanja postupaka u slučaju postojanja pravomoćne sudske odluke o zaštiti kolektivnog interesa.
Iako je Zakonom o sudskim pristojbama već propisan iznos vrijednosti predmeta spora koji se uzima u slučajevima neodredive vrijednosti predmeta spora, dodatno se radi zaštite prava potrošača propisuje da u postupcima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata ovaj iznos ne može prijeći 1.327,22 eura.
Konačno, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu o sudskim pristojbama u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima sukladno odredbama prijedloga zakona koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U tekstu Zakona potrebno je izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Elektronički sustav naplate sudskih pristojbi unutar sustava elektroničke komunikacije već je uspostavljen, a predložena korekcija iznosa pristojbene obveze osigurat će dodatne prihode u državni proračun Republike Hrvatske u visini od najmanje 10.000.000 kuna na godišnjoj razini. Navedeno povećanje prihoda je veće od smanjenja prihoda koje će nastati uvođenjem nove kategorije oslobođenja od plaćanja sudske pristojbe za potrošače kao tužitelje u postupcima pokrenutim na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa, a do kojeg će oslobođenja stvarno doći samo u slučaju njihovog konačnog neuspjeha u sudskim postupcima, zbog čega potencijalno smanjenje prihoda, u ovom trenutku, nije moguće procijeniti.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA
Članak 1.
U Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) u članku 5. stavku 6. riječi: „100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „13,27 eura“.
Članak 2.
U članku 6. riječ: „kunama“ zamjenjuju se riječju: „eurima“.
Članak 3.
Članak 7. mijenja se i glasi:
„(1) Za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini 75% propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(2) Na odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u visini 75% propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom ako je uplaćena u roku od tri dana od dana elektroničke dostave odluke.
(3) Za podneske i odluke u zemljišnoknjižnom postupku za koje je zemljišnoknjižni upis predložen u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u trenutku podnošenja u visini 50 % propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(4) Ako se sudska pristojba sukladno stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ne plati u utvrđenim rokovima, sudska pristojba plaća se u iznosima utvrđenim Tarifom.“.
Članak 4.
U članku 11. stavku 1. točka 20. mijenja se i glasi:
„20. potrošači kao stečajni dužnici i tužitelji u postupcima pokrenutim na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa.“.
Članak 5.
U članku 19. riječi: „10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,22 eura“.
Članak 6.
U članku 20. stavku 1. i 2. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.634,14 eura“.
Članak 7.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„(1) Kao vrijednost predmeta spora uzima se:
1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 2.654,45 eura
2. u sporovima zbog smetanja posjeda iznos od 663,61 eura
3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili majčinstva iznos od 663,61 eura
4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka iznos od 663,61 eura
5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku visina potraživanja, ali ne u iznosu većem od 1.327,22 eura
6. u sporovima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata iznos ne veći od 1.327,22 eura.
(2) Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđivanja očinstva ili majčinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdržavanje djeteta ili bračnog druga, plaća se samo jedna pristojba, i to prema vrijednosti prema kojoj se pristojba plaća za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili majčinstva.
(3) Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 663,61 eura.“.
Članak 8.
U članku 25. riječi: „10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,22 eura“.
Članak 9.
U članku 28. stavku 9. riječi: „100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „13,17 eura“.
Članak 10.
U cijelom tekstu Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) riječi: „ministar pravosuđa“ i riječi: „Ministarstvo pravosuđa“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „ministar nadležan za poslove pravosuđa“ i riječima: „ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa“ u odgovarajućem padežu.
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članke 1. i 2.
Ovim se člancima novčani iznosi izraženi u kunama usklađuju s iznosima u eurima sukladno odredbama zakona kojim će biti uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 3.
Ovim se člankom predlaže propisati plaćanje sudskih pristojbi na podneske i za odluke koje se podnose odnosno dostavljaju sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda u određenom roku od dostavljanja odnosno zaprimanja u iznosu od 75% iznosa utvrđenog Tarifom sudskih pristojbi. U slučaju neplaćanja pristojbe u propisanim rokovima sudska se pristojba plaća u cijelosti, u iznosu utvrđenom Tarifom sudskih pristojbi. S obzirom na širenje primjene elektroničke komunikacije sa sudovima odredbe ovoga članka predlažu se kao korekcija važećeg umanjenja iznosa pristojbene obveze za podneske i odluke predane odnosno dostavljene kroz elektroničku komunikaciju. Kao iznimku predlaže se propisati zemljišnoknjižne postupke s obzirom da se podnošenje prijedloga za upise ubuduće planira samo od strane javnih bilježnika i odvjetnika, a kako se ukupni troškovi za predlagatelja ne bi povećali, pa se za podneske i odluke u ovoj vrsti postupka pristojba predlaže kao i do sada, u iznosu od 50% propisanog iznosa prema Tarifi.
Uz članak 4.
Ovim se člankom oslobođenje potrošača od plaćanja sudskih pristojbi propisuje i za pokretanje postupaka na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa kako bi se potrošačima omogućilo nesmetano ostvarenje njihovih prava.
Uz članke 5. do 9.
Ovim se člancima novčani iznosi izraženi u kunama usklađuju s iznosima u eurima sukladno odredbama zakona kojim će biti uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Ujedno se dopunom u članku 21. Zakona o sudskim pristojbama posebno propisuje da se u sporovima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata kao vrijednost predmeta spora uzima iznos ne veći od 1.327,22 eura, također kako bi se potrošačima omogućilo nesmetano ostvarenje njihovih prava.
Uz članak 10.
Ovim se člankom propisuje usklađenje teksta Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) u odnosu na riječi: „ministar pravosuđa“ i „Ministarstvo pravosuđa“ sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave.
Uz članak 11.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 5.
(1) Pristojbe propisane Tarifom plaćaju se bezgotovinski, gotovinski, u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske ili elektroničkim putem.
(2) Podaci o načinu plaćanja sudske pristojbe ističu se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča, mrežnim stranicama sudova i u sudskim pisarnicama.
(3) Pristojbe se bezgotovinski i gotovinski plaćaju u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.
(4) Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda, koje je dužno u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.
(5) Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz naznaku stranaka u postupku, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.
(6) U državnim biljezima pristojbe se mogu platiti ako je iznos pristojbi manji od 100 kuna.
(7) Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju štambiljem »poništeno« ili na drugi odgovarajući način.
(8) Na zahtjev stranke koja je sudsku pristojbu platila u državnim biljezima sud će stranci izdati potvrdu o plaćenoj pristojbi.
Članak 6.
Iznosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.
Članak 7.
(1) Za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(2) Za zemljišnoknjižne upise za koje je podneskom iz stavka 1. ovog članka predložen upis u zemljišnu knjigu pristojba se plaća u trenutku predlaganja upisa u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(3) Na odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom ako je uplaćena u roku od tri dana od dana elektroničke dostave odluke.
Članak 11.
(1) Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti
2. osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti
3. radnici u sporovima i drugim postupcima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz radnog odnosa
4. službenici i namještenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa
5. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i osobe s invaliditetom, na temelju valjane isprave Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
6. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
8. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
9. korisnici socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu
10. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti te organizacije osoba s invaliditetom
11. djeca kao stranke u postupcima radi uzdržavanja ili u postupcima o tražbinama na temelju tog prava
12. stranke koje pokreću postupke radi utvrđivanja majčinstva ili očinstva i postupke radi troškova koji su nastali trudnoćom i porodom izvanbračnog djeteta
13. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti
14. maloljetnici u postupcima davanja dopuštenja za sklapanje braka
15. stranke u postupcima radi predaje djeteta i radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom
16. stranke koje pokreću postupke o pravima iz obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi
17. stranke koje pokreću postupke za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata
18. stranke koje pokreću postupke o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša
19. sindikati i udruge sindikata više razine u parničnim postupcima za sudsku nadomjesnu suglasnost i u kolektivnim radnim sporovima te sindikalni povjerenici u parničnim postupcima u obavljanju ovlasti radničkog vijeća
20. potrošači kao stečajni dužnici
21. druge osobe i tijela kada je to propisano posebnim zakonom.
(2) Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
(3) U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.
(4) Odredba stavka 1. točke 10. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije koje odlukom odredi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
(5) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
Članak 19.
U parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje, trpljenje, nečinjenje, izjava volje, utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa ili utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manji od 10.000,00 kuna.
Članak 20.
(1) U parnicama za poništenje pravorijeka arbitraže kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je stranci dosuđen, a ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manja od 50.000,00 kuna.
(2) U parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 50.000,00 kuna.
Članak 21.
(1) Kao vrijednost predmeta spora uzima se:
1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 20.000,00 kuna
2. u sporovima zbog smetanja posjeda iznos od 5000,00 kuna
3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili majčinstva iznos od 5000,00 kuna
4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka iznos od 5000,00 kuna
5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku visina potraživanja, ali ne u iznosu većem od 10.000,00 kuna.
(2) Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđivanja očinstva ili majčinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdržavanje djeteta ili bračnog druga, plaća se samo jedna pristojba, i to prema vrijednosti prema kojoj se pristojba plaća za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili majčinstva.
(3) Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 5000,00 kuna.
5. Neutvrdiva vrijednost predmeta spora
Članak 25.
Kada se vrijednost predmeta spora ne može utvrditi prema posebnim propisima i prema odredbama ovoga Zakona, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 10.000,00 kuna.
V. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE
Članak 28.
(1) Sud će upozoriti stranku koja je nazočna sudskoj radnji za koju treba platiti pristojbu, a pristojbu nije odmah platila, da u roku od tri dana plati pristojbu te će stranci dati podatke o iznosu sudske pristojbe i broju računa prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske na koji je potrebno izvršiti uplatu.
(2) U upozorenju iz stavka 1. ovoga članka stranci će se skrenuti pozornost na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku, a u sudskom spisu će se naznačiti dano upozorenje.
(3) Ako stranka ne postupi po upozorenju iz stavka 1. ovoga članka, sud će donijeti rješenje o pristojbi kojim će stranku pozvati na plaćanje pristojbe u roku od osam dana od dostave rješenja.
(4) Ako stranka nije bila nazočna sudskoj radnji za koju mora platiti pristojbu, sud će donijeti rješenje o pristojbi kojim će stranku pozvati da u roku od osam dana od dostave rješenja plati pristojbu i upozoriti je na posljedice iz članka 30. ovoga Zakona.
(5) Kada putem pošte primi podnesak za koji pristojba nije plaćena ili nije u cijelosti plaćena, sud će donijeti rješenje o pristojbi kojim će pozvati podnositelja podneska da u roku od osam dana od dana dostave rješenja plati pristojbu te će ga upozoriti na posljedice iz članka 30. ovoga Zakona.
(6) Rješenje o pristojbi donosi i sve radnje u postupku naplate pristojbe poduzima službenik suda koji je za to ovlašten godišnjim rasporedom poslova.
(7) Rješenje o pristojbi sadrži OIB stranke i nalog stranci da utvrđeni iznos pristojbe u propisanom roku uplati na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i nalog Financijskoj agenciji za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima stranke sa svih njezinih računa i oročenih novčanih sredstava prema odredbama zakona koji uređuje provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, u slučaju ako stranka ne plati pristojbu.
(8) Rješenje o pristojbi dostavlja se stranci, a ako stranka ima punomoćnika ili zastupnika, dostavlja se punomoćniku ili zastupniku.
(9) Na rješenje o pristojbi iz stavaka 3. i 5. ovoga članka plaća se dodatna pristojba u iznosu od 100,00 kuna.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) propisuje se način naplate sudskih pristojbi za radnje koje sud poduzima na zahtjev stranke u sudskim postupcima.
Izmjenama ovoga Zakona pristupa se s obzirom na izmijenjeni položaj sudionika elektroničke komunikacije sa sudovima odnosno s obzirom na okolnost da je ovaj vid komunikacije postao redovan. Važećim člankom 7. Zakona o sudskim pristojbama propisan je poseban način plaćanja sudske pristojbe na podneske podnesene u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda te poseban način plaćanja sudske pristojbe na odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda. Osnovna svrha navedenih odredbi bila je praćenje uvođenja odnosno poticanje korištenja ovog načina komunikacije sa sudovima, iz kojeg je razloga pristojbena obveza za ovako podnesene podneske i dostavljene sudske odluke bila reducirana na 50% redovno propisane pristojbe.
U vrijeme donošenja važećeg Zakona o sudskim pristojbama elektronička komunikacija bila je uvedena u ograničenom opsegu, samo u odnosu na trgovačke sudove i pojedine kategorije sudionika sudskih postupaka. Odlukom ministra pravosuđa od 20. travnja 2020. utvrđena je ispunjenost uvjeta za primjenu elektroničke komunikacije na svim općinskim i županijskim sudovima te Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a odlukom od 13. srpnja 2020. i na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.
Imajući u vidu i odredbe članka 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 70/19.) sukladno kojima su obvezni sudionici elektroničke komunikacije sa sudovima državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji i povjerenici te sukladno kojima u roku od godine dana od njihovog stupanja na snagu i sve pravne osobe postaju obvezni sudionici elektroničke komunikacije sa sudovima, te imajući u vidu daljnje širenje primjene elektroničke komunikacije i u upravnim sporovima na temelju odredbe članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 110/21.), na način da obuhvaća komunikaciju upravnih sudova s tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, državnim odvjetništvom, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima te pravnim osobama, umanjenje pristojbene obveze kako je trenutno propisano u članku 7. Zakona o sudskim pristojbama više nije odgovarajuće i ne može služiti prvotnoj namjeni poticanja i promoviranja elektroničke komunikacije.
Postojeća razina pristojbenog opterećenja u elektroničkoj komunikaciji predlaže se zadržati samo u zemljišnoknjižnim postupcima s obzirom da se podnošenje prijedloga za upise ubuduće planira samo od strane javnih bilježnika i odvjetnika, a kako se ukupni troškovi za predlagatelja ne bi povećali.
Kako bi se realnije vrednovalo angažiranje sudova i poduzimanje sudskih radnji kako je propisano Tarifom sudskih pristojbi, ali i zadržale prednosti ovakvog sustava naplate sudskih pristojbi koji umanjuje potrebu poduzimanja radnji prisilne naplate sudskih pristojbi, visina pristojbenih obveza u članku 7. Zakona o sudskim pristojbama predlaže se povećati za 25%.
Radi jasnijeg utvrđenja posljedica nepostupanja u rokovima propisanim ovom člankom, a imajući u vidu brojne upite sudova i stranaka, izrijekom se predlaže propisati i da se protekom ovih rokova pristojbene obveze izjednačuju s onima izvan elektroničke komunikacije.
Kako bi se riješio dio pitanja koja u praksi utječu na pokretanje postupaka zaštite prava potrošača, ovim se Prijedlogom propisuje i posebno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi kod pokretanja postupaka u slučaju postojanja pravomoćne sudske odluke o zaštiti kolektivnog interesa.
Iako je Zakonom o sudskim pristojbama već propisan iznos vrijednosti predmeta spora koji se uzima u slučajevima neodredive vrijednosti predmeta spora, dodatno se radi zaštite prava potrošača propisuje da u postupcima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata ovaj iznos ne može prijeći 1.327,22 eura.
Konačno, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu o sudskim pristojbama u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima sukladno odredbama prijedloga zakona koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U tekstu Zakona potrebno je izvršiti i terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministarstva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Elektronički sustav naplate sudskih pristojbi unutar sustava elektroničke komunikacije već je uspostavljen, a predložena korekcija iznosa pristojbene obveze osigurat će dodatne prihode u državni proračun Republike Hrvatske u visini od najmanje 10.000.000 kuna na godišnjoj razini. Navedeno povećanje prihoda je veće od smanjenja prihoda koje će nastati uvođenjem nove kategorije oslobođenja od plaćanja sudske pristojbe za potrošače kao tužitelje u postupcima pokrenutim na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa , a do kojeg će oslobođenja stvarno doći samo u slučaju njihovog konačnog neuspjeha u sudskim postupcima, zbog čega potencijalno smanjenje prihoda, u ovom trenutku, nije moguće procijeniti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) u članku 5. stavku 6. riječi: „100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „13,27 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 6. riječ: „kunama“ zamjenjuju se riječju: „eurima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
Članak 7. mijenja se i glasi:
„(1) Za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini 75% propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(2) Na odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u visini 75% propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom ako je uplaćena u roku od tri dana od dana elektroničke dostave odluke.
(3) Za podneske i odluke u zemljišnoknjižnom postupku za koje je zemljišnoknjižni upis predložen u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u trenutku podnošenja u visini 50 % propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(4) Ako se sudska pristojba sukladno stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ne plati u utvrđenim rokovima, sudska pristojba plaća se u iznosima utvrđenim Tarifom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 11. stavku 1. točka 20. mijenja se i glasi:
„20. potrošači kao stečajni dužnici i tužitelji u postupcima pokrenutim na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 19. riječi: „10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,22 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
U članku 20. stavku 1. i 2. riječi: „50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „6.634,14 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„(1) Kao vrijednost predmeta spora uzima se:
1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 2.654,45 eura
2. u sporovima zbog smetanja posjeda iznos od 663,61 eura
3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili majčinstva iznos od 663,61 eura
4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka iznos od 663,61 eura
5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku visina potraživanja, ali ne u iznosu većem od 1.327,22 eura
6. u sporovima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata iznos ne veći od 1.327,22 eura.
(2) Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđivanja očinstva ili majčinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdržavanje djeteta ili bračnog druga, plaća se samo jedna pristojba, i to prema vrijednosti prema kojoj se pristojba plaća za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili majčinstva.
(3) Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 663,61 eura.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 25. riječi: „10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,22 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
U članku 28. stavku 9. riječi: „100,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „13,17 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U cijelom tekstu Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) riječi: „ministar pravosuđa“ i riječi: „Ministarstvo pravosuđa“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „ministar nadležan za poslove pravosuđa“ i riječima: „ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa“ u odgovarajućem padežu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 1. i 2.
Ovim se člancima novčani iznosi izraženi u kunama usklađuju s iznosima u eurima sukladno odredbama zakona kojim će biti uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovim se člankom predlaže propisati plaćanje sudskih pristojbi na podneske i za odluke koje se podnose odnosno dostavljaju sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda u određenom roku od dostavljanja odnosno zaprimanja u iznosu od 75% iznosa utvrđenog Tarifom sudskih pristojbi. U slučaju neplaćanja pristojbe u propisanim rokovima sudska se pristojba plaća u cijelosti, u iznosu utvrđenom Tarifom sudskih pristojbi. S obzirom na širenje primjene elektroničke komunikacije sa sudovima odredbe ovoga članka predlažu se kao korekcija važećeg umanjenja iznosa pristojbene obveze za podneske i odluke predane odnosno dostavljene kroz elektroničku komunikaciju. Kao iznimku predlaže se propisati zemljišnoknjižne postupke s obzirom da se podnošenje prijedloga za upise ubuduće planira samo od strane javnih bilježnika i odvjetnika, a kako se ukupni troškovi za predlagatelja ne bi povećali, pa se za podneske i odluke u ovoj vrsti postupka pristojba predlaže kao i do sada, u iznosu od 50% propisanog iznosa prema Tarifi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovim se člankom oslobođenje potrošača od plaćanja sudskih pristojbi propisuje i za pokretanje postupaka na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa kako bi se potrošačima omogućilo nesmetano ostvarenje njihovih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 5. do 9.
Ovim se člancima novčani iznosi izraženi u kunama usklađuju s iznosima u eurima sukladno odredbama zakona kojim će biti uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Ujedno se dopunom u članku 21. Zakona o sudskim pristojbama posebno propisuje da se u sporovima o utvrđivanju prethodnih pravnih pitanja u kojima se istodobno ne traži restitucija, naknada štete ili bilo kakva isplata kao vrijednost predmeta spora uzima iznos ne veći od 1.327,22 eura, također kako bi se potrošačima omogućilo nesmetano ostvarenje njihovih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Ovim se člankom propisuje usklađenje teksta Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18.) u odnosu na riječi: „ministar pravosuđa“ i „Ministarstvo pravosuđa“ sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
(1) Pristojbe propisane Tarifom plaćaju se bezgotovinski, gotovinski, u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske ili elektroničkim putem.
(2) Podaci o načinu plaćanja sudske pristojbe ističu se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča, mrežnim stranicama sudova i u sudskim pisarnicama.
(3) Pristojbe se bezgotovinski i gotovinski plaćaju u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.
(4) Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda, koje je dužno u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.
(5) Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz naznaku stranaka u postupku, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.
(6) U državnim biljezima pristojbe se mogu platiti ako je iznos pristojbi manji od 100 kuna.
(7) Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju štambiljem »poništeno« ili na drugi odgovarajući način.
(8) Na zahtjev stranke koja je sudsku pristojbu platila u državnim biljezima sud će stranci izdati potvrdu o plaćenoj pristojbi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
Iznosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
(1) Za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(2) Za zemljišnoknjižne upise za koje je podneskom iz stavka 1. ovog članka predložen upis u zemljišnu knjigu pristojba se plaća u trenutku predlaganja upisa u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom.
(3) Na odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba se plaća u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom ako je uplaćena u roku od tri dana od dana elektroničke dostave odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
(1) Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti
2. osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti
3. radnici u sporovima i drugim postupcima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz radnog odnosa
4. službenici i namještenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa
5. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i osobe s invaliditetom, na temelju valjane isprave Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
6. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
8. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
9. korisnici socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu
10. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti te organizacije osoba s invaliditetom
11. djeca kao stranke u postupcima radi uzdržavanja ili u postupcima o tražbinama na temelju tog prava
12. stranke koje pokreću postupke radi utvrđivanja majčinstva ili očinstva i postupke radi troškova koji su nastali trudnoćom i porodom izvanbračnog djeteta
13. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti
14. maloljetnici u postupcima davanja dopuštenja za sklapanje braka
15. stranke u postupcima radi predaje djeteta i radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom
16. stranke koje pokreću postupke o pravima iz obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi
17. stranke koje pokreću postupke za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata
18. stranke koje pokreću postupke o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša
19. sindikati i udruge sindikata više razine u parničnim postupcima za sudsku nadomjesnu suglasnost i u kolektivnim radnim sporovima te sindikalni povjerenici u parničnim postupcima u obavljanju ovlasti radničkog vijeća
20. potrošači kao stečajni dužnici
21. druge osobe i tijela kada je to propisano posebnim zakonom.
(2) Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
(3) U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.
(4) Odredba stavka 1. točke 10. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije koje odlukom odredi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
(5) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
U parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje, trpljenje, nečinjenje, izjava volje, utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa ili utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manji od 10.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
(1) U parnicama za poništenje pravorijeka arbitraže kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je stranci dosuđen, a ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manja od 50.000,00 kuna.
(2) U parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 50.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
(1) Kao vrijednost predmeta spora uzima se:
1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 20.000,00 kuna
2. u sporovima zbog smetanja posjeda iznos od 5000,00 kuna
3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili majčinstva iznos od 5000,00 kuna
4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka iznos od 5000,00 kuna
5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku visina potraživanja, ali ne u iznosu većem od 10.000,00 kuna.
(2) Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđivanja očinstva ili majčinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdržavanje djeteta ili bračnog druga, plaća se samo jedna pristojba, i to prema vrijednosti prema kojoj se pristojba plaća za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili majčinstva.
(3) Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 5000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5. Neutvrdiva vrijednost predmeta spora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 25.
Kada se vrijednost predmeta spora ne može utvrditi prema posebnim propisima i prema odredbama ovoga Zakona, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 10.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
V. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 28.
(1) Sud će upozoriti stranku koja je nazočna sudskoj radnji za koju treba platiti pristojbu, a pristojbu nije odmah platila, da u roku od tri dana plati pristojbu te će stranci dati podatke o iznosu sudske pristojbe i broju računa prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske na koji je potrebno izvršiti uplatu.
(2) U upozorenju iz stavka 1. ovoga članka stranci će se skrenuti pozornost na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku, a u sudskom spisu će se naznačiti dano upozorenje.
(3) Ako stranka ne postupi po upozorenju iz stavka 1. ovoga članka, sud će donijeti rješenje o pristojbi kojim će stranku pozvati na plaćanje pristojbe u roku od osam dana od dostave rješenja.
(4) Ako stranka nije bila nazočna sudskoj radnji za koju mora platiti pristojbu, sud će donijeti rješenje o pristojbi kojim će stranku pozvati da u roku od osam dana od dostave rješenja plati pristojbu i upozoriti je na posljedice iz članka 30. ovoga Zakona.
(5) Kada putem pošte primi podnesak za koji pristojba nije plaćena ili nije u cijelosti plaćena, sud će donijeti rješenje o pristojbi kojim će pozvati podnositelja podneska da u roku od osam dana od dana dostave rješenja plati pristojbu te će ga upozoriti na posljedice iz članka 30. ovoga Zakona.
(6) Rješenje o pristojbi donosi i sve radnje u postupku naplate pristojbe poduzima službenik suda koji je za to ovlašten godišnjim rasporedom poslova.
(7) Rješenje o pristojbi sadrži OIB stranke i nalog stranci da utvrđeni iznos pristojbe u propisanom roku uplati na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i nalog Financijskoj agenciji za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima stranke sa svih njezinih računa i oročenih novčanih sredstava prema odredbama zakona koji uređuje provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, u slučaju ako stranka ne plati pristojbu.
(8) Rješenje o pristojbi dostavlja se stranci, a ako stranka ima punomoćnika ili zastupnika, dostavlja se punomoćniku ili zastupniku.
(9) Na rješenje o pristojbi iz stavaka 3. i 5. ovoga članka plaća se dodatna pristojba u iznosu od 100,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave