I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 31. listopada 2018. godine, a koji je noveliran 2019., 2020. i 2022. godine uređuje se društvena skrb za zdravlje stanovništva, načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024., kao jedan od prioriteta i ciljeva utvrđen je održiv zdravstveni sustav. Dobra organiziranost zdravstvenih usluga, učinkovitost sustava i dostupnost svim građanima pod jednakim uvjetima, temelj je financijske održivosti sustava koji zahtijeva modernizaciju.

Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na izazove kroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti te osigurati pravičnu dostupnost skrbi svim stanovnicima Hrvatske utvrđeno je kao jedan od općih ciljeva u Nacionalnim planom za oporavak i otpornost. Navedeni opći cilj ujedno je sadržan i u Preporukama Vijeća Europske unije za Hrvatsku, Nacionalnom programu reformi za 2022., kao i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine.

Predloženim zakonom namjeravaju se urediti sljedeća pitanja:

- obveza svakog zdravstvenog radnika u okviru svojih kompetencija, ako se to od njega zatraži, pružanje hitne medicinske pomoći svakoj osobi kojoj je takva pomoć potrebna

- uvesti u zdravstveni sustav novo načelo, načelo kvalitete koje se osigurava provođenjem mjera sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja

- osigurati suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti kroz funkcionalnu integraciju te utvrđivanje načina i mjerila kao i načina praćenja provedbe funkcionalne integracije

- urediti način osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite pravilnikom koji donosi ministar

- rad mobilnih ljekarni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima

- detaljnije razraditi odredbe o zdravstvenom turizmu

- urediti rad turističkih ambulanti

- propisati obvezu zdravstvenih radnika privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe za sudjelovanjem u radu posebno organiziranih ambulanti te u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite

- urediti prenošenje osnivačkih prava nad općim bolnicama na Republiku Hrvatsku uz odgovarajuće izmjene u odredbama o upravnim vijećima kao i propisati da se n a području jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba može osnovati jedna opća bolnica

- propisati dodatne uvjete koje moraju ispunjavati ravnatelj zdravstvene ustanove i njegov zamjenik

- urediti pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s aktima kojima se uređuju navedena prava u sustavu zdravstva za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja zdravstvene ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i urediti radno-pravni status ravnatelja nakon prestanka mandata

- urediti prikupljanje rezultata mjerenja ishoda liječenja i izvještavanja o navedenom kroz redefiniranje zadaća Povjerenstva za lijekove zdravstvene ustanove

- redefinirati odredbe o obveznom sadržaju statuta zdravstvene ustanove

- omogućiti osnivanje podružnica u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama, općim i specijalnim bolnicama sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova

- ojačati ulogu doma zdravlja u jedinicama područne (regionalne) samouprave i organizacija zdravstvene zaštite prema potrebama stanovništva

- ojačati specijalističko – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu izvan bolničkih zdravstvenih ustanova i unutar domova zdravlja

- urediti centre izvrsnosti, osnivanje kojih više neće biti ograničeno samo na  kliničke ustanove za pojedine bolesti ili dijagnostičke i terapijske postupke, već se mogućnost osnivanja centara izvrsnosti proširuje na  sve bolničke zdravstvene ustanove

- redefinirati odredbe o zdravstvenim zavodima

- redefinirati odredbe o Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu s ciljem unapređenja sustava hitne medicinske pomoći i osiguravanje podizanja potrebnih kompetencija

- urediti odredbe o antidopingu kao jedne od djelatnosti iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uvažavajući Svjetski antidopinški kodeks i međunarodne standarde Svjetske antidopinške agencije te međunarodne konvencije za borbu protiv dopinga  

- urediti koordinativnu ulogu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana

- redefinirati odredbe o mogućnosti da zdravstveni radnik može uz odobrenje poslodavca za svoj račun sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti, kao i mogućnost ministra zdravstva da u slučaju poteškoća u organizaciji rada zdravstvene ustanove zatraži od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja

- novelirati odredbe o odobravanju specijalizacije uvođenjem novog uvjeta za doktore medicine

- novelirati odredbe o polaganju specijalističkog ispita, preciznije u vezi načina imenovanja ispitne komisije

- uvesti priznavanje položenog specijalističkog ispita pred Europskom udrugom medicinskih specijalista (UEMS).

U svrhu unapređenja zdravstvenog sustava, prijedlogom zakona uvodi se u zdravstveni sustav novo načelo, načelo kvalitete koje se osigurava provođenjem mjera sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje omogućuju najviši mogući povoljan ishod liječenja. Nadalje, prijedlogom zakona osigurava se suradnja zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti kroz funkcionalnu integraciju te utvrđivanje načina i mjerila kao i načina praćenja provedbe funkcionalne integracije.

Radi provedbe mjera iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, prijedlogom zakona uvode se odredbe o usluzi mobilne ljekarne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima. Prijedlogom zakona, uređuje se da na navedenim područjima ljekarničku djelatnost može obavljati dom zdravlja ili ljekarnička ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave koja ima rješenje za obavljanje ljekarničke djelatnosti i putem mobilnih ljekarni sukladno propisanim normativima i standardima, a što se utvrđuje rješenjem Ministarstva zdravstva.

Prijedlogom zakona se nadalje u cijelosti noveliraju odredbe o zdravstvenom turizmu, uzimajući u obzir cilj sadržan u Programu Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. koji daje poseban naglasak na promociju zdravstvenog turizma, koji je izuzetno važan za konkurentnost i za razvijanje cjelogodišnjeg turizma.

U okviru zdravstvenog turizma, prijedlogom zakona uređuje se pružanje zdravstvenih usluga, kao oblika medicinske usluge, lječilišne usluge i usluge medicinskog wellnessa. Prema predloženom zakonu zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici, uz iznimku pružanja lječilišnih usluga koje mogu pružati samo specijalne bolnice i lječilišta, a zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu se pružati samo izvan kapaciteta ugovorenih sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Prijedlogom zakona se nadalje propisuje da Ministarstvo zdravstva rješenjem utvrđuje da zdravstvena ustanova, trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnik ispunjava normative i standarde za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu.

Prijedlogom zakona, također se uređuje vođenje evidencije pravnih i fizičkih osoba koje pružaju zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, kao i evidenciju turističkih ambulanti koju vodi po službenoj dužnosti Ministarstvo zdravstva putem Upisnika zdravstvenog turizma, a navedeni subjekti imaju pravo na korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma.

U svrhu provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima, prijedlogom zakona uvodi se novina prema kojoj jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, jedinica lokalne samouprave, turistička zajednica, druga pravna i fizička osoba koja obavlja ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatni zdravstveni radnik mogu  organizirati rad turističke ambulante koji se organizira izvan mreže javne zdravstvene službe.

Prijedlogom zakona se nadalje propisuje da Ministarstvo zdravstva rješenjem utvrđuje ispunjava li ispunjava turistička ambulanta normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme.

Prijedlogom zakona se nadalje dopunjuju odredbe važećeg Zakona o obvezama zdravstvenih radnika privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe na način da su isti obvezni sudjelovati na poziv nadležnog tijela i/ili nadležnog doma zdravlja u radu posebno organiziranih ambulanti te u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite.

Predloženim zakonom nadalje se mijenjaju odredbe o osnivanju opće bolnice, na način da opću bolnicu osniva isključivo Republika Hrvatska (i to uz mogućnost osnivanja jedne opće bolnice n a području jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba , umjesto dosadašnjeg modela prema kojem opću bolnicu osniva jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb. Jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb i nadalje su osnivači doma zdravlja, zavoda za hitnu medicinu i zavoda za javno zdravstvo.

U cilju uključivanja jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u donošenje odluka koje su od značaja za funkcioniranje bolničke zdravstvene zaštite na njihovom području, predloženim se zakonom uređuje iznimka od odredbe članka 85. stavka 5. važećega  Zakona prema kojoj ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje upravno vijeće, na način da prema predloženoj odredbi ravnatelja opće bolnice, čija su osnivačka prava ovim Zakonom prenesena na Republiku Hrvatsku,  imenuje i razrješuje upravno vijeće uz prethodno pribavljeno mišljenje župana jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i uz suglasnost ministra.

Radi unaprjeđivanja postupka izvještavanja osnivača o poslovanju zdravstvene ustanove, dopunjuje se važeća odredba o zadaćama upravnog vijeća zdravstvene ustanova na način da isto ima zadaću podnositi osnivaču godišnje izvješće o svome radu.

         Radi prikupljanja rezultata mjerenja ishoda liječenja i izvještavanja o navedenom, prijedlogom zakona dopunjuju se važeće odredbe o zadaćama Povjerenstva za lijekove zdravstvene ustanove, na način da se utvrđuje njegova dodatna zadaća  u vezi dostave upravnom vijeću i ravnatelju izvješća o potrošnji lijekova s liste posebno skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) i lijekova koji nisu utvrđeni listom lijekova Zavoda, uz dinamiku izvještavanja najmanje svaka tri mjeseca.

U cilju zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja financijskih sredstava, prijedlogom zakona se redefiniraju odredbe o obveznom sadržaju statuta zdravstvene ustanove, uvođenjem odredbi o pravima, obvezama i odgovornostima ravnatelja i upravnog vijeća u vezi s financijskim poslovanjem  u zdravstvenoj ustanovi.

U pogledu ustrojstva bolničkih zdravstvenih ustanova, važeći se Zakon dopunjuje odredbama kojima se omogućava osnivanje podružnica u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama, općim i specijalnim bolnicama sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.

Predloženim zakonom se određuje da se na području jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osniva  jedan dom zdravlja. Zbog specifičnosti pružanja zdravstvene zaštite na pojedinim područjima te na otocima može se osnovati podružnica doma zdravlja

S ciljem jačanja uloge doma zdravlja u jedinicama područne (regionalne) samouprave i organizacije zdravstvene zaštite prema potrebama stanovništva, predloženim zakonom uređuje se da dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada / medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti, dok može obavljati i zdravstvenu njegu u kući i fizikalnu terapiju u kući. Nadalje, uređuje se da  radi osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite dom zdravlja na svom području koordinira rad svih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe. Dom zdravlja obvezan je osigurati potreban broj ordinacija za obavljanje svake pojedine djelatnosti sukladno odluci osnivača.

S ciljem jačanja specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite izvan bolničkih zdravstvenih ustanova bolnica i unutar domova zdravlja, dopunjuju se važeće odredbe na način da dom zdravlja mora osigurati provođenje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite sukladno mreži javne zdravstvene službe zapošljavanjem ili sklapanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji doma zdravlja s bolničkom ustanovom.

Pored navedenoga, dom zdravlja može ustrojiti i dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području doma zdravlja, a u istima se provode sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici koje uključuju prevenciju, liječenje, socijalno-medicinsku skrb te skrb za specifične potrebe pružanja zdravstvene zaštite stanovnika na određenom području. Nadalje, prijedlogom zakona uređuje se mogućnost da dom zdravlja organizira, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe s obzirom na zdravstveno stanje stanovništva i kada bi pružanje zdravstvene zaštite u poliklinici ili bolnici otežavalo provođenje te zaštite. Također dom zdravlja, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, osigurava koordinatora palijativne skrbi koji povezuje i koordinira radom mobilnog palijativnog tima i svih drugih dionika palijativne skrbi u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Gradu Zagrebu (bolničke zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, udruge, posudionice pomagala, volonteri). Na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe u domu zdravlja mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje. Dom zdravlja može sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sklopljenom sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima obavljati zdravstvenu djelatnost i u vozilu koje ispunjava propisane normative i standarde.

Predloženim zakonom noveliraju se odredbe o odobravanju specijalizacije uvođenjem novog uvjeta za doktore medicine tj. jedne godine radnog iskustva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i uvođenje mogućnosti da ministar godišnjim planom odobri dodatni broj potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija koje nisu obuhvaćene Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja ako te specijalizacije nije bilo moguće iz objektivnih razloga planirati u Nacionalnom planu specijalističkog usavršavanja.

Nadalje, u odnosu na opće bolnice uvodi se novina da se za obavljanje pojedinih djelatnosti može umjesto posteljnih kapaciteta, osigurati pružanje zdravstvene zaštite u dnevnoj bolnici.

Predloženim zakonom, dopunjuje se važeći Zakon s odredbama o centrima izvrsnosti, osnivanje kojih više neće biti ograničeno samo na  kliničke ustanove za pojedine bolesti ili dijagnostičke i terapijske postupke. Mogućnost osnivanja centara izvrsnosti proširuje se na  sve bolničke zdravstvene ustanove, a o dodjeli i obnovi naziva centra izvrsnosti Ministarstvo zdravstva donosi rješenje uz prethodno pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugog odgovarajućeg društva, dok je ministar zdravstva ovlašten pravilnikom detaljnije propisati mjerila za dodjelu i obnovu naziva centra izvrsnosti.

Predloženi zakon ima za cilj redefinirati odredbe o Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu  s ciljem unapređenja sustav hitne medicinske pomoći i osiguravanje podizanja potrebnih kompetencija. U smislu navedenoga Hrvatski zavod za hitnu medicinu definira se kao zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti hitne medicine, sanitetskog prijevoza i telemedicine, dok se djelatnost hitne medicine organizira u svrhu neprekidnog hitnog medicinskog zbrinjavanja svih osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a radi maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do konačnog medicinskog zbrinjavanja. Nadalje djelatnost hitne medicine obuhvaća provođenje mjera i postupaka hitnog izvanbolničkog medicinskog zbrinjavanja na mjestu događaja ili u prostoru za reanimaciju/ambulanti zavoda za hitnu medicinu ili tijekom prijevoza oboljelih i ozlijeđenih osoba prijevoznim sredstvima hitne medicinske službe u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu te provođenje mjera i postupaka hitnog bolničkog medicinskog zbrinjavanja u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. S obzirom da je djelatnosti hitne medicine dodan i sanitetski prijevoz, prijedlogom zakona ovlašćuje se ministar zdravstva donijeti Mrežu hitne medicine i sanitetskih prijevoza na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu odlukom, kao i pravilnikom urediti organizaciju i način obavljanja hitne medicine i sanitetskog prijevoza,  na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora. Riječ je o dvije novine u odnosu na sanitetski prijevoz koji se prema važećem Zakonu obavlja na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u sklopu doma zdravlja, dok dosadašnja mreža hitne medicine, prema predloženom zakonu sada uključuje i sanitetski prijevoz.

Prijedlogom zakona uvode se bitne novine radi unaprjeđenja rada i postupanja hitne medicinske službe. Hrvatski zavod za hitnu medicinu ovlašten je općim aktom utvrditi  raspored i područje djelovanja timova hitne medicinske službe na području Republike Hrvatske i opremljenost zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba sukladno standardima i normativima te o tome jednom godišnje obavijestiti osnivače zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba. Nadalje, Hrvatski zavod za hitnu medicinu može provoditi postupke zajedničke nabave opreme za potrebe zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba sukladno propisu kojim se uređuje javna nabava, donosi opće akte o provedbi standardnih operativnih postupaka, protokola rada i algoritama postupanja u djelatnosti hitne medicine kao i opće akte o provedbi utvrđenih standarda opreme, vozila te vizualnog identiteta vozila i zdravstvenih radnika.

Predloženim se zakonom uvažavajući Svjetski antidopinški kodeks i međunarodne standarde Svjetske antidopinške agencije te međunarodne konvencije za borbu protiv dopinga, dorađuju odredbe o antidopingu kao jednoj od djelatnosti iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Temeljem iskustva Republike Hrvatske u vrijeme pandemije odnosno epidemije, predloženim zakonom uvodi se novina u vezi koordinativne uloge Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana .  U navedenim okolnostima Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima ulogu koordiniranja i rukovođenja svim zavodima za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, koji su obvezni postupati po naredbama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo radi brzog i učinkovitog poduzimanja aktivnosti iz nadležnosti zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.

U svrhu poboljšanja postojećeg uređenja  u vezi mogućnosti da zdravstveni radnik može uz odobrenje poslodavca za svoj račun sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti poslodavca, a s ciljem osiguravanja nesmetanog funkcioniranja javnog sustava i pružanja zdravstvene zaštite, predloženim zakonom se uvode dodatna mjerila za dobivanje odobrenja poslodavca i to u odnosu na predstojnika klinike, predstojnika kliničkog zavoda, pročelnika zavoda i pročelnika službe zdravstvene ustanove.

Nadalje, uvodi se novina tj. mogućnost ministra zdravstva da u slučaju poteškoća u organizaciji rada zdravstvene ustanove zatraži od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja za obavljanje posla iz zdravstvene djelatnosti poslodavca.

Također, ovim se zakonskim prijedlogom  uređuje da zdravstveni radnik za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, zamjenika ravnatelja, pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove, predstojnika klinike, predstojnika kliničkog zavoda, pročelnika zavoda i pročelnika službe zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost u zdravstvenoj djelatnosti u kojoj je zaposlen, odnosno u djelatnosti koja je povezana s poslovima iz djelatnosti u kojoj je zaposlen.

Također se propisuju dodatni uvjeti koje moraju ispunjavati ravnatelj zdravstvene ustanove i njegov zamjenik, na način da moraju imati završenu dodatnu edukaciju iz područja upravljanja u zdravstvu, kao dodatne kompetencije koje će unaprijediti upravljanje zdravstvenom ustanovom.

          Prijedlogom zakona se nadalje uređuje pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s aktima kojima se uređuju navedena prava u sustavu zdravstva za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja zdravstvene ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i radno-pravni status ravnatelja nakon prestanka mandata

           Predloženim zakonom noveliraju se odredbe važećeg Zakona o polaganju specijalističkog ispita te daje ovlast Ministarstvu zdravstva da odredi  članove ispitne komisije iz redova priznatih stručnjaka određenih specijalnosti sa liste ispitivača koju donosi ministar zdravstva.

Predloženim zakonom, također se uvodi novina kojom se uređuje priznavanje položenog specijalističkog ispita pred Europskom udrugom medicinskih specijalista (UEMS).

Predloženi zakon  nadalje se dopunjuje odredbama o  poslovima s posebnim uvjetima rada, na način da se na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje  razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika. Riječ je o poslovima s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja i intravenoznoj aplikaciji citostatika, pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena za koje se utvrđuje opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.

Predloženim se zakonom, kao posljedica izmjena ili dopuna važećih odredbi revidiraju prekršajne odredbe u odnosu na:

- obavljanje ljekarničke djelatnosti u mobilnoj ljekarni

- pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu

- rad turističke ambulante

- korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma

- ne odazivanje zdravstvenih radnika privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe pozivu  nadležnog tijela i/ili nadležnog doma zdravlja za rad  u posebno organiziranim ambulantama te u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite

- utvrđivanje ljekovitosti prirodnih ljekovitih činitelja od strane za to neovlaštene pravne osobe.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga zakona neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U pogledu unutarnjeg ustrojstva kliničkih i bolničkih zdravstvenih ustanova, važeći se Zakon dopunjuje odredbama kojima se omogućava osnivanje podružnica u bolničkim zdravstvenim ustanovama, sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. Budući da se zakonskom odredbom utvrđuje mogućnost za novi organizacijski oblik rada zdravstvene ustanove navedeno nema financijskog učinka na državni proračun Republike Hrvatske.

S obzirom da dana 1. siječnja 2024. godine Republika Hrvatska preuzima obveze dosadašnjih osnivača zdravstvenih ustanova na razini područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba te da prihodi i rashodi ovih bolnica više neće biti dio proračuna područne (regionalne) samouprave, već državnog proračuna Republike Hrvatske, isto zbog promjene klasifikacije neće rezultirati povećanjem manjka opće države.

Pripajanje djelatnosti sanitetskog prijevoza iz domova zdravlja u zavode za hitnu medicinu neće imati financijskog učinka, budući se radi o ustanovama čiji je osnivač županija te se status radnika ne mijenja već se mijenja samo poslodavac, prostor ostaje isti, a racionalizira se korištenje vozila i opreme.

Sukladno važećoj odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti unutar petogodišnjeg plana specijalističkog usavršavanja uvrštene su i specijalizacije potrebne za privatni sektor.

Kako su već sve planirane specijalizacije za privatni sektor iskorištene, a nije moguće realno planirati razvoj privatnog sektora i njihove potrebe za specijalizacijama potrebno je omogućiti dopunu plana na predloženi način a za što nije potrebno osigurati financijska sredstva iz državnog proračuna ili iz javnog sustava.

Sve druge potrebe za eventualnim izmjenama broja pojedinih vrsta specijalizacije bit će u okviru definiranog ukupnog broja te neće imati financijski učinak niti na državni proračun, niti  na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Zakonom o radu („Narodne novine“, br. 93/14, 127/17 i 98/19) propisano je da se posebnim propisom utvrđuju poslovi i trajanje radnog vremena, na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Posebni uvjeti rada sadržani su u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, br. 29/18, 35/19, 78/19 92/19 i 56/20). Ovim zakonskim prijedlogom vrši se usklađivanje s posebnim zakonom što neće imati financijskog utjecaja na državni proračun Republike Hrvatske.

Financijska sredstva za provođenje zdravstvene zaštite u skladu s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona, u cijelosti su uključena u Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, stoga pružanje usluga zdravstvene zaštite koje se financiraju sredstvima obveznog zdravstvenog osiguranja, nema dodatnog financijskog učinka na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Članak 1.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20 i 119/22) iza članka 5. dodaje se članak 5. a koji glasi:

„Članak 5. a

Svaki zdravstveni radnik u okviru svojih kompetencija, ako se to od njega zatraži u  iznimnim situacijama, obvezan je pružiti hitnu medicinsku pomoć svakoj osobi kojoj je takva pomoć potrebna i izvan svog radnog mjesta.“.  

Članak 2.

U članku 13. iza riječi: “dostupnosti“ dodaje se zarez i riječ: „kvaliteti“.

Članak 3.

Iza članka 16. dodaje se članak 16.a koji glasi:

„Članak 16.a

Načelo kvalitete osigurava se provođenjem mjera sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja.“.

Članak 4.

U članku 20. dodaje se oznaka stavka 1.

Iz stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Način i mjerila suradnje zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti kroz funkcionalnu integraciju, te način praćenja provedbe funkcionalne integracije pravilnikom propisuje ministar.“.

Članak 5.

U članku 22. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Način osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite propisuje pravilnikom ministar.“

Članak 6.

U članku 36. stavku 1. iza riječi: “djelatnosti hitne medicine“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „sanitetskog prijevoza“

U stavku 2. iza riječi: „ djelatnost hitne medicine“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „sanitetskog prijevoza“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Zdravstvena djelatnost na razini zdravstvenih zavoda jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba obuhvaća javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost hitne medicine i sanitetskog prijevoza.“.

Stavak 6. briše se.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

Članak 7.

U članku 37. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9 . koji glase:

„(4) Dom zdravlja ili ljekarnička ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave koja ima rješenje za obavljanje ljekarničke djelatnosti, ljekarničku djelatnost na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima može obavljati i putem mobilnih ljekarni.

(5) Ministarstvo na zahtjev osnivača doma zdravlja odnosno ljekarničke ustanove iz stavka 4. ovoga članka donosi rješenje kojim utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za obavljanje ljekarničke djelatnosti u mobilnoj ljekarni.

(6) Uz zahtjev iz stavka 5. ovoga članka potrebno je dostaviti:

- dokaz o pravu raspolaganja mobilnim sredstvom za obavljanje ljekarničke djelatnosti

- mišljenje Zavoda i Hrvatske ljekarničke komore o obavljanju ljekarničke djelatnosti u mobilnoj ljekarni

- dokaz iz kojeg je razvidno da se radi o potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima.

(7) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 5. ovoga članka u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(8) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(9) Normative i standarde za obavljanje ljekarničke djelatnosti putem mobilnih ljekarni iz stavka 4. ovoga članka, pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje nadležne komore.“  

Članak 8.

Iznad članka 39. dodaje se nova GLAVA III. i naslov: “ZDRAVSTVENI TURIZAM“.

Članak 9.

Članak 39. mijenja se i glasi:

„(1) Zdravstveni turizam jest pružanje zdravstvenih usluga - dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije uz mogućnost korištenja prirodnih ljekovitih činitelja, uz pružanje ugostiteljskih usluga i/ili usluga u turizmu.

(2) Pod prirodnim ljekovitim činiteljima smatraju se dijelovi prirode koji povoljno djeluju na očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje kvalitete života te sprečavanje bolesti, liječenje, oporavak i rehabilitaciju i to: termomineralne vode, morska voda, peloidi, naftalan i klima.

(3) Normative i standarde za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za turizam i prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore, pravilnikom propisuje ministar.

(4) Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“.

Članak 10.

Iza članka 39. dodaju se članci 39.a, 39.b i 39.c koji glase:

„Članak 39.a

(1) Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, lječilišne usluge mogu pružati samo specijalne bolnice i lječilišta.

(3) Zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici mogu pružati zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu samo izvan kapaciteta ugovorenih sa Zavodom.

(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu i:

- pružati usluge u turizmu sukladno propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu

- obavljati ugostiteljsku djelatnost sukladno propisima kojima se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

Članak 39.b  

(1) U okviru zdravstvenog turizma iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona pružaju se sljedeći oblici zdravstvenih usluga:

- medicinske usluge

- lječilišne usluge

- usluge medicinskog wellnessa.

(2) Medicinske usluge iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka obuhvaćaju dijagnostičke i terapijske postupke, postupke zdravstvene njege te postupke medicinske rehabilitacije.

(3) Lječilišne usluge iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka jesu usluge kojima se pomoću prirodnih ljekovitih činitelja, uz postupke fizikalne medicine i rehabilitacije provodi preventivna zdravstvena zaštita, specijalističko-konzilijarna i bolnička rehabilitacija.

(4) Usluge medicinskog wellnessa iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka jesu usluge kojima se uz primjenu preventivnih, medicinskih, dijagnostičkih i terapijskih postupaka te postupaka zdravstvene njege i medicinske rehabilitacije provode ciljani programi za očuvanje i unaprjeđenje sveukupnog zdravlja i kvalitete života.

(5) Ministarstvo rješenjem utvrđuje da zdravstvena ustanova, trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnik ispunjava normative i standarde za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu iz pravilnika iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Ljekovitost prirodnih ljekovitih činitelja iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje ovlaštena pravna osoba koja ima rješenje Ministarstva o ispunjavanju zahtjeva propisanih pravilnikom iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona.

(7) Na temelju nalaza i mišljenja ovlaštene pravne osobe iz stavka 6. ovoga članka, Ministarstvo rješenjem utvrđuje da lječilište/specijalna bolnica ispunjava zahtjeve za pružanje lječilišnih usluga u termalnom lječilištu (toplicama), peloidnom lječilištu, talasoterapijskom lječilištu, klimatskom lječilištu i naftalanskom lječilištu.

(8) Rješenje iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka Ministarstvo donosi u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(9) Protiv rješenja iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Članak 39.c

(1) U svrhu provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima, može se organizirati rad turističke ambulante.

(2) Turistička ambulanta se organizira izvan mreže javne zdravstvene službe.

(3) Turističku ambulantu iz stavka 1. ovoga članka može organizirati jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, jedinica lokalne samouprave, turistička zajednica, druga pravna i fizička osoba koja obavlja turističku djelatnost, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatni zdravstveni radnik, u skladu sa člankom 11. stavcima 6. i 9. ovoga Zakona.  

(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 3. ovoga članka dužne su utvrditi i razdoblje rada turističke ambulante tijekom godine.

(5) Ministarstvo rješenjem utvrđuje da turistička ambulanta ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(7) Normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme iz stavka 5. ovoga članka, pravilnikom propisuje ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora.

(8) Ako tijelo iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 7. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“.

Članak 11.

Članak 40. mijenja se i glasi:

„(1) Evidenciju o pravnim i fizičkim osobama iz članka 39.a ovoga Zakona i evidenciju turističkih ambulanti iz članka 39.c ovoga Zakona, vodi Ministarstvo u Upisniku zdravstvenog turizma.

(2) Pravne i fizičke osobe upisane u upisnik iz stavka 1. ovog članka imaju pravo na korištenje zaštićenog znaka zdravstvenog turizma.

(3) Sadržaj i način vođenja Upisnika zdravstvenog turizma, pravilnikom propisuje ministar.

(4) Izgled, uvjete i način korištenja zaštićenog znaka zdravstvenog turizma, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za turizam, pravilnikom propisuje ministar.“.

Članak 12.

U članku 64. dodaje se oznaka stavka 1.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Zdravstveni radnici privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe obvezni su u iznimnim okolnostima na poziv nadležnog tijela i/ili nadležnog doma zdravlja sudjelovati u radu posebno organiziranih ambulanti, odnosno u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite.“

Članak 13.

U članku 70. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Državni zdravstveni zavod, opću bolnicu, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliničku bolnicu i klinički bolnički centar osniva Republika Hrvatska.“.

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavci 3. do 10. postaju stavci 2. do 9.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 7. brojka: „7.“ zamjenjuje se brojkom: „6.“

Članak 14.

Iza članka 82. dodaje se članak 82.a koji glasi:

„Članak 82.a

Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.“.

Članak 15.

Članak 83. mijenja se i glasi:

„(1) Upravno vijeće upravlja zdravstvenom ustanovom.

(2) Upravno vijeće zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ima pet članova i čine ga predstavnici:

– osnivača (predsjednik i dva člana)

– radnika ustanove (dva člana).

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka upravno vijeće opće bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska ima sedam članova i čine ga predstavnici:

- osnivača (predsjednik i tri člana)

- jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba (jedan član)

- radnika ustanove (dva člana)

(4) Upravno vijeće zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb te jedinica lokalne samouprave ima pet članova i čine ga predstavnici:

– osnivača (predsjednik i dva člana)

– radnika ustanove (dva člana).

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, upravno vijeće bolničke zdravstvene ustanove, zavoda za javno zdravstvo  i zavoda za hitnu medicinu čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb ima sedam članova i čine ga predstavnici:

– osnivača (predsjednik i tri člana)

– Republike Hrvatske (jedan član)

– radnika ustanove (dva člana).

(6) Članove upravnog vijeća iz stavka 2. podstavka 1. i stavka 3. podstavka 1. ovoga članka imenuje osnivač na prijedlog ministra, članove upravnog vijeća iz stavka 3. podstavka 2., stavka 4. podstavka 1. i stavka 5. podstavka 1. ovoga članka imenuje osnivač na prijedlog pročelnika upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba nadležnog za zdravstvo, a člana upravnog vijeća iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

(7) Jednog člana upravnog vijeća iz stavka 2. podstavka 2.,  stavka 3. podstavka 3., stavka 4. podstavka 2. i stavka 5. podstavka 3. ovoga članka imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove, a jednog člana stručno vijeće zdravstvene ustanove iz redova radnika ustanove sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim studijem.

(8) Članovi upravnog vijeća moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij.

(9) Uvjet iz stavka 8. ovoga članka ne odnosi se na člana upravnog vijeća kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove.

(10) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

(11) Visinu naknade za rad članova upravnog vijeća odlukom utvrđuje ministar, a isplaćuje se iz sredstava zdravstvene ustanove.“

Članak 16.

U članku 84. stavku 1. iza podstavka 10. dodaje se novi podstavak 11. koji glasi:

„- p odnosi osnivaču godišnje izvješće o svome radu“.

Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 12.

Članak 17.

U članku 85. iza stavka 10. dodaje se stavak 11. koji glasi:

„(11)  Uz uvjete propisane stavcima 6. i 7. ovoga članka ravnatelj zdravstvene ustanove i njegov zamjenik mora imati završenu dodatnu edukaciju iz područja upravljanja u zdravstvu.“

Članak 18.

Iza članka 85. dodaje se članak 85.a koji glasi:

„Članak 85.a

(1) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelj zdravstvene ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s aktima kojima se uređuju navedena prava u sustavu zdravstva.

(2) Ravnatelj zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka mandata ravnatelja nema ograničenja prilikom zapošljavanja odnosno imenovanja na nova radna mjesta i položaje te nema ograničenja prilikom povratka na prethodno radno mjesto odnosno položaj.

(3) Ravnatelj zdravstvene iz stavka 1. ovoga članka smije za vrijeme mandata ravnatelja obavljati poslove iz zdravstvene djelatnosti u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je ravnatelj sukladno ugovoru o radu i potrebama posla.

(4) Na prava i obveze ravnatelja zdravstvene ustanove koja nisu utvrđena ovim Zakonom primjenjuje se odredbe zakona kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.“.

Članak 19.

Iza članka 86. dodaje se članak 86.a koji glasi:

„Članak 86.a

(1) Iznimno od odredbe članka 85. stavka 5. ovoga Zakona, ravnatelja opće bolnice čija su osnivačka prava ovim Zakonom prenesena na Republiku Hrvatsku,  imenuje i razrješuje upravno vijeće uz prethodno pribavljeno mišljenje župana jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i uz suglasnost ministra.

(2) Ako župan jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba iz stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od dana kada je zatraženo upravnom vijeću ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.

Članak 20.

U članku 96. stavku 5. podstavku 8. iza riječi: „ustanovi“ briše se točka i dodaju riječi: „te dostavlja upravnom vijeću i ravnatelju izvješće o potrošnji lijekova s liste posebno skupih lijekova Zavoda i lijekova koji nisu utvrđeni listom lijekova Zavoda, najmanje svaka tri mjeseca, a koje sadrži i rezultate mjerenja ishoda liječenja“.“

Članak 21.

U članku 97.  stavku 6. podstavku 2. riječi: „općim aktima agencije nadležne za kvalitetu zdravstvene zaštite“ zamjenjuju se riječima: „propisima kojima se uređuje kvaliteta zdravstvene zaštite.“

Članak 22.

U članku 98. stavku 2. iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:

„- prava, obveze i odgovornosti ravnatelja i upravnog vijeća u vezi s financijskim poslovanjem  u zdravstvenoj ustanovi u cilju zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja financijskih sredstava“.

Dosadašnji podstavci 3. do 5. postaju podstavci 4. do 6.

Članak 23.

Iza članka 101. dodaje se članak 101.a koji glasi:

„Članak 101.a

Zdravstvene ustanove iz članka 100. i 101. ovoga Zakona mogu osnivati  podružnice sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.“

Članak 24.

U članku 102. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Na području jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osniva se jedan dom zdravlja.“.

Stavak 3. briše se.

Stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Zbog specifičnosti pružanja zdravstvene zaštite na pojedinim područjima te na otocima može se osnovati podružnica doma zdravlja.“

Članak 25.

Članak 103. mijenja se i glasi:

„(1) Dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

(2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada / medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.

(3) Dom zdravlja može obavljati zdravstvenu njegu u kući i fizikalnu terapiju u kući.

(4) Dom zdravlja obvezan je osigurati potreban broj ordinacija za obavljanje svake pojedine djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka sukladno odluci osnivača.

(5) Radi osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite dom zdravlja na svom području koordinira rad svih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe koji obavljaju djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano te mora osigurati provođenje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite sukladno mreži javne zdravstvene službe zapošljavanjem ili sklapanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji doma zdravlja s bolničkom ustanovom.

(7) Dom zdravlja može ustrojiti i dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području doma zdravlja.

(8) U okviru dispanzerske djelatnosti iz stavka 7. ovoga članka provode se sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici koje uključuju prevenciju, liječenje, socijalno-medicinsku skrb te skrb za specifične potrebe pružanja zdravstvene zaštite stanovnika na određenom području.

(9) Dom zdravlja može organizirati radne jedinice za obavljanje djelatnosti iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe.

(10) Dom zdravlja može organizirati, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe s obzirom na zdravstveno stanje stanovništva i kada bi pružanje zdravstvene zaštite u poliklinici ili bolnici otežavalo provođenje te zaštite.

(11) Odluku o organiziranju radne jedinice iz stavka 10. ovoga članka donosi župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda.

(12) Dom zdravlja, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, osigurava koordinatora palijativne skrbi koji povezuje i koordinira radom mobilnog palijativnog tima i svih drugih dionika palijativne skrbi u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Gradu Zagrebu (bolničke zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, udruge, posudionice pomagala, volonteri).

(13) Uz koordinatora palijativne skrbi iz stavka 12. ovoga članka dom zdravlja organizira mobilni palijativni tim sukladno standardima i normativima utvrđenim pravilnikom iz članka 76. stavka 6. ovoga Zakona, koji pruža specijalističku palijativnu skrb bolesniku u njegovu domu te pruža podršku obitelji na temelju cjelovitog i multidisciplinarnog pristupa.

(14) Raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi i mobilnih palijativnih timova odlukom određuje župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba.

(15) Na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe u domu zdravlja mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje.

(16) Dom zdravlja može sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sklopljenom sa Zavodom obavljati djelatnost iz stavka 3. i 4. ovoga članka i u prostoru koji se nalazi na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima.

(17) Ministarstvo na zahtjev doma zdravlja donosi rješenje kojim utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obavljanje zdravstvene djelatnosti u prostoru iz stavka 16. ovoga članka, sukladno pravilniku o normativima i standardima iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.

(18) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 17. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(19) Protiv rješenja iz stavka 17. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(20) Dom zdravlja može sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sklopljenom sa Zavodom na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima obavljati zdravstvenu djelatnost i u vozilu koje ispunjava uvjete sukladno pravilniku o normativima i standardima iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.

(21) Ministarstvo na zahtjev doma zdravlja donosi rješenje kojim utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za obavljanje zdravstvene djelatnosti u posebnom vozilu, sukladno pravilniku o normativima i standardima iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.

(22) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 21. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(23) Protiv rješenja iz stavka 21. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 26.

Članak 104. mijenja se i glasi:

„Iznimno od odredbe članka 36. ovoga Zakona, sanitetski prijevoz mogu obavljati i druge zdravstvene ustanove sukladno uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 138. ovoga Zakona.“.

Članak 27.

Članak 105. briše se.

Članak 28.

U članku 108. stavak 5.  mijenja se i glasi:

„(5) Normative i standarde u pogledu prostora, opreme i djelatnika iz stavaka 1. i 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra.“.

Članak 29.

Članak 114. mijenja se i glasi:

„(1) Opća bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.

(2) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ovisno o potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu moguće je, u pojedinim djelatnostima umjesto posteljnih kapaciteta, osigurati pružanje zdravstvene zaštite u dnevnoj bolnici.

(3) Ako u gradu uz opću bolnicu bolničku djelatnost obavlja i specijalna bolnica za dječje bolesti odnosno za ginekologiju i porodiljstvo, opća bolnica ne mora imati ustrojstvenu jedinicu za pedijatriju odnosno za ginekologiju i porodiljstvo.

(4) Na području jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba može se osnovati jedna opća bolnica.“.

Članak 30.

Iza članka 118. dodaje se članak 118.a koji glasi:

„Članak 118.a

(1) U bolničkim zdravstvenim ustanovama mogu se organizirati centri izvrsnosti za pojedine bolesti ili dijagnostičke i terapijske postupke.

(2) Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugog odgovarajućeg društva, donosi rješenje o dodjeli i obnovi naziva centra iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(3) Ako tijelo iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo Ministarstvu ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(5) Mjerila za dodjelu i obnovu naziva centra iz stavka 1. ovoga članka, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne komore, pravilnikom propisuje ministar.“

Članak 31.

U članku 119. riječ: „ izvorima“ zamjenjuju se riječima: „ činiteljima“.

Članak 32.

U članku 122. stavci 5. i 6. brišu se.