I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

0

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

U skladu s odredbama članka 68. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 – pročišćeni tekst, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18 , 98/19, 64/20 i 133/20, u daljnjem tekstu: Zakon) osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo te se navedena odredba nije mijenjala od donošenja Zakona 2008. godine.

Zakonom nije propisan način, niti mogućnost sufinanciranja ili financiranja obroka za učenike osnovnih škola, izuzev za učenike s teškoćama u razvoju za koje se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za troškove prijevoza, prehrane i posebnih nastavnih sredstava za školovanje učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim programima. Sredstva za sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u razvoju isplaćuju se za svaku školsku godinu prema Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim programima, a koju donosi ministar nadležan za obrazovanje.

Cijenu školskog obroka određuje osnivač ili školski odbor, a ista ovisi o broju obroka, ali i načinu njegova pripremanja.

Prema prikupljenim podatcima o prehrani učenika u osnovnim školama u školskoj godini 2021./2022. prehrana je bila organizirana u 815 od 924 (89,46%) matične škole te 700 od 1 115 (62,78%) područnih škola pri čemu neke nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu.

U  prehranu je bilo uključeno 208 570 ili 66,85% učenika osnovnih škola, od kojih je jedan obrok dnevno imalo 80,86% učenika, a samo 39 911 ili 19,14% učenika imalo je dva ili više obroka.  S obzirom da je u produženi boravak bilo uključeno 26 178 učenika, zaključuje se da po dva ili više obroka imaju većinom učenici koji su uključeni u ovaj oblik nastave, a to su prvenstveno učenici od I. do IV. razreda.

Prema podatcima koje su Ministarstvu dostavile škole tijekom školske godine 2021./2022. besplatna prehrana bila je osigurana za cca 30% učenika osnovne škole, djelomično sufinancirana prehrana za cca 20% učenika dok je za većinu učenika cca 50% učenika osnovne škole prehranu financirao isključivo roditelj/skrbnik učenika.

Sredstva za sufinanciranje ili financiranje prehrane osiguravaju se iz različitih izvora (jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, Ministarstva rada , mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i to sredstvima iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Ministarstva znanosti i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, udruga, donacija i sl.).

Većina sredstava za sufinanciranje ili financiranje prehrane osigurava se za djecu u riziku od siromaštva i djecu s teškoćama u razvoju. Tako se za 27 493 učenika od I. do VIII. razreda osnovne škole koji ostvaruju pravo na dječji doplatak iz FEADA godišnje osigura 27.421.160,13 kn. Uz navedeno, ovisno o osiguranim sredstvima, dio sredstava za sufinanciranje i financiranje prehrane osiguravaju i osnivači, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave.  

U školskoj godini 2022./2023. osnovnoškolski odgoj i obrazovanje izvodi se u 927 matičnih i 1 100 područnih osnovnih škola/odjela osnovne škole i centara za odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u kojima je odgojno-obrazovni rad uključeno 309 363 učenika. Većina učenika pohađa nastavu u matičnim školama kojima su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave, Republika Hrvatska i vjerske zajednice (Tablica 1).

Tablica 1. Osnivači, broj osnovnih škola i broj učenika u šk. god. 2022./2023.

Izvor: Školski e-rudnik, 18. listopada 2022.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti  zakonom

U skladu s gore navedenom analizom, Prijedlogom zakona o dopuni Zakona predlaže se urediti mogućnost financiranja, odnosno sufinanciranja prehrane za učenike osnovnih škola za svaku školsku godinu, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna. Prijedlogom zakona se također predlaže propisati temelj za donošenje mjerila i kriterija kojima će se ostvarivati pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane za učenike osnovnih škola.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućilo bi se Vladi Republike Hrvatske financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane za sve učenike osnovnih škola, čime bi se osigurao zdrav i uravnotežen obrok učenicima i ostvario  pozitivan utjecaj na njihovo zdravlje. Ujedno, ova mjera dovela bi do izjednačavanja mogućnosti za prehranu svih učenika osnovnih škola.

Sukladno raspoloživim sredstvima državnoga proračuna omogućit će se financiranje odnosno sufinanciranje obroka za sve učenike osnovnih škola odlukom Vlade Republike Hrvatske za svaku školsku godinu, što ne isključuje mogućnost dodatnog financiranja školske prehrane iz drugih izvora.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva za provedbu predloženog Zakona osigurat će se u okviru državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu te projekcijama za 2024. i 2025. godinu.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.  

U cilju zaštite standarda roditelja, ublažavanja negativnih posljedica globalne gospodarske situacije i inflacije, stupanjem na snagu Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi po hitnom postupku omogućit će se donošenje odluke o financiranju odnosno  sufinanciranju obroka za sve učenike osnovnih škola koja će se moći primjenjivati već od drugog polugodišta školske godine 2022./2023.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Članak 1.

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12 – pročišćeni tekst, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18 , 98/19, 64/20 i 133/20), u članku 143. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim sredstvima državnoga proračuna, za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju prehrane za učenike osnovnih škola.

(5) Za svrhu iz stavka 4. ovog članka Vlada Republike Hrvatske će odlukom utvrditi mjerila i kriterije na temelju kojih će se ostvarivati pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane učenika osnovnih škola.“

Dosadašnji stavci 4., 5, 6. i 7.  postaju stavci 6., 7., 8. i 9.

Članak 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Ovom odredbom propisuje se temelj za donošenje Odluke Vlade Republike Hrvatske, kojom se, sukladno raspoloživim sredstvima državnoga proračuna, omogućuje financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane učenika osnovnih škola za svaku školsku godinu, kao o temelj za donošenje Odluke Vlade Republike Hrvatske kojom će se propisati mjerila i kriteriji za ostvarivanje prava na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane učenika osnovnih škola.  

Uz članak 2.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE DOPUNJAVAJU

Članak 143.

(1) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za financiranje škola čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za:

1. prijevoz učenika osnovnih škola,

2. (Brisana.)

3. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova,

4. ostala materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom osim materijalnih prava navedenih u članku 142. stavku 1. točki 2. ovog Zakona,

5. materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja,

6. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardima.

(2) Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola.

(3) Za svrhu iz stavka 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske će odlukom utvrditi mjerila i kriterije na temelju kojih će se ostvarivati pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prijevoza.

(4) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima.

(5) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se osigurati i sredstva za sufinanciranje:

1. programa rada s darovitim učenicima,

2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina, 3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom,

4. opremanje škola računalnim programima,

5. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,

6. programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti) i

7. škola kojima je osnivač druga fizička ili druga pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosi lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(6) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire javne potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim proračunom, i to za:

1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole,

2. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane,

3. ostale rashode za radnike koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,

4. ostale rashode za radnike koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,

5. naknade prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane,

6. troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama,

7. troškove premija osiguranja škola od odgovornosti prema trećim osobama.

(7) Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna, utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnog financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba iz stavka 1. ovog članka.