E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


 

 

PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
4
Komentiraj

1.OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit

1.3.

Datum:

16. studenoga 2022.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Porezna uprava, Središnji ured ,

Sektor za normativnu djelatnost, međunarodnu suradnju i edukaciju, Služba za doprinose, porez na dohodak i porez na dobit

Sandra Pezo, Voditeljica Službe za doprinose, porez na dohodak i dobit.

Tel.: 01/4809-325

sandra.pezo@porezna-uprava.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

 

DA

Vijeće Europske unije donijelo je Uredbu 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.

 

Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine, donijela „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“.

Zbog nastanka velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike donesen je snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Jesenski paket mjera donio je, među ostalim, ublažavanje rasta cijena električne energije za kućanstva, javni, neprofitni sektor i poduzetnike te utvrdio cijenu plina za kućanstva, ograničio je cijene osnovnih prehrambenih namirnica – pojeftinjenje košarice za 30% i druge mjere usmjerene prema najugroženijim skupinama građana i poduzetnika u trenutnim gospodarskim okolnostima. Kako bi se osigurala pravednost u rasporedu tereta negativnih okolnosti i kako bi se povećala mogućnost države u pružanju pomoći najugroženijim skupinama građana i poduzetnika Jesenskim paketom mjera je utvrđena i obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit za obveznike koji su unatoč negativnim gospodarskim okolnostima ostvarili povećanu dobit. Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 je, među ostalim , odredila državama članicama obvezu prikupljana solidarnog doprinosa.

 

Kao ekvivalentna mjera solidarnom doprinosu prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima predlaže se uvođenje također solidarne mjere plaćanja dodatnog poreza na dobit. Ispunjenje obveze iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 će se provesti na odgovarajući način primjenama odredbi ovoga Prijedloga zakona.

 

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

 

DA

Naziv pravne stečevine EU:

Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.

4
Komentiraj

2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Nekoliko je uzroka poremećaja, a glavni razlog je ruska agresija na Ukrajinu koja je izazvala dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi te narušila odnose Zapada i Rusije. Na globalni poremećaj dodatno su utjecale klimatske promjene koje su, radi rekordnih suša i razornih poplava, pridonijele poskupljenju hrane i energenata, a na što je utjecalo i zatvaranje Kine uslijed pandemije. Sve navedeno dovelo je do neravnoteže na tržištu izazvane velikom potražnjom i nedovoljnom ponudom. U tim uvjetima stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja .

Trenutačna energetska kriza negativno je utjecala na sve države članice, iako u različitoj mjeri. Veliko povećanje cijena energije znatno doprinosi općoj inflaciji u europodručju i usporava gospodarski rast u Europskoj uniji.  Očekuje se kako će navedeni problem rasta cijena energije ublažiti donesena Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 koja je, među ostalim, odredila državama članicama obvezu prikupljanja solidarnog doprinosa. Slijedom navedene Uredbe, države članice moraju primijeniti odredbu vezanu uz solidarni doprinos, osim ako su već donijele ili će donijeti ekvivalentne nacionalne mjere do 31. prosinca 2022. godine. Države članice prema Uredbi moraju osigurati da ekvivalentne nacionalne mjere imaju slične ciljeve i podliježu sličnim pravilima kao solidarni doprinos te da se njima ostvaruju prihodi koji su usporedivi ili viši u odnosu na procijenjene prihode od solidarnog doprinosa.

Kako je uočeno da u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani i poduzetnici trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit.

Kako su mjere iz Jesenskog paketa mjera vrijedne 21 milijardu kuna usmjerene najugroženijim skupinama građana i poduzetnika, nužno je, očekivano i pravedno uvesti i ciljanu mjeru prema obveznicima poreza na dobit iz svih sektora gospodarstva kako bi se povećala sredstva za financiranje potreba najugroženijih skupina. U trenutnim gospodarskim okolnostima opravdano je djelovati na prihodovnu stranu državnog proračuna jer se uvođenjem dodatnog poreza na dobit povećava mogućnost države za financiranje potreba građana i poduzetnika u potrebi.

 

Obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena je samo na obveznike poreza na dobit, koji ispune dva kriterija, a to je obavljanje djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljanje djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno ispunjavanje zadanog kriterija ostvarenog prometa.

 

Dakle, primjenom solidarnog doprinosa prema Uredbi zbog strukture gospodarstva ne bi se mogla ostvariti svrha iz Uredbe, a to je među ostalim potpora krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se predlaže i mjera solidarnosti, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, uvođenjem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

S obzirom da rješenje problema, u odnosu na prethodno navedeno, nije moguće postići posebnim ili jedinstvenim nenormativnim prijedlozima, potrebna je izrada nacrta prijedloga zakona kao jedino moguće rješenje u cilju ostvarenja donošenja mjere dodatnog poreza na dobit iz Vladinog Jesenskog paketa i solidarnog doprinosa utvrđenog Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 .

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika vrijedan je 21 milijardu kuna. Kako bi se povećala mogućnost države u financiranju potreba najugroženijih građana i poduzetnika potrebno je uvesti ekvivalentnu mjeru solidarnom mjeru koja će se primijeniti uz solidaran doprinos prema Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854.

1
Komentiraj

3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Pravedan raspored tereta energetske krize i drugih gospodarskih poremećaja.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Povećanje mogućnosti države u financiranju potreba najugroženijih građana i poduzetnika.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Obveza dodatnog poreza na dobit bi obuhvatila samo porezno razdoblje 2022. godine

0
Komentiraj

4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

 

Zakon o dodatnom porezu na dobit.

Obrazloženje:

Procjenjuje se da će se ovim normativnim rješenjem postići cilj koji se želi ostvariti uz optimalnu primjenu raspoloživih administrativnih resursa u danom vremenskom okviru.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

 

Nenormativnim rješenjima nije moguće postići navedeni ishod.

Obrazloženje:

Cilj koji se želi postići ostvaruje se isključivo normativnim rješenjem

0
Komentiraj

5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

0
Komentiraj

5.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Da

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Da

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14

 

Dodatni porez na dobit kako i solidarni doprinos prema Uredba Vijeća (EU) 2022/1854  cilja samo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi porezni obveznici ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja. To je dobit koja je nastala bez znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja, a do naglog povećanja dobiti je došlo zbog iznenadnih i nekih nepredvidivih globalnih poremećaja, okolnosti rata, smanjene opskrbe energijom i dr. Obveza dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 i dalje osigurava da se dio profitne marže, koja nije rezultat nepredvidivih kretanja na može iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje financijske stabilnosti.

Obveza dodatnog poreza na dobit bi obuhvatila poduzetnike obveznike poreza na dobit s najvećom gospodarskom snagom u trenutnim gospodarskim okolnostima koji su unatoč negativnim gospodarskim okolnostima, ostvarili povećanu dobit.

 

Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, a istodobno će se ostaviti dio dobiti poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne  

Da

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

 

Potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit su poduzetnici, obveznici poreza na dobit koji gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna imaju i najveću gospodarsku snagu. Izabrani kriterij prihoda je jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike.

P rema Zakonu o računovodstvu srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri uvjeta: ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna, prihod 300.000.000,00 kuna, prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika. Veliki poduzetnici su poduzetnici koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od navedena tri uvjeta.

Naime, uvođenjem dodatnog poreza na dobit postiže se p ravedan raspored tereta gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi , a temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima.

 

5.1.28.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Da

Ne

 

5
Komentiraj

5.2.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Predloženi propis nema negativnog učinka na tržišno natjecanje

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

2
Komentiraj

5.3.UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Nije utvrđen izravan socijalnu učinak.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

 

 

 

 

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Obzirom da nije utvrđen izravan socijalni učinak, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

1
Komentiraj

5.4.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

 

 

 

 

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

1
Komentiraj

5.5.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

 

 

 

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

 

 

 

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.

 

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

0
Komentiraj

5.6.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

 

 

 

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

 

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

0
Komentiraj

6.PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST)

 

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

NE

Obrazloženje:

Mali poduzetnici neće biti obuhvaćeni obvezom plaćanja dodatnog poreza na dobit . Moguće je da će nekoliko srednjih poduzetnika imati obvezu obračuna i uplate dodatnog poreza na dobit, međutim podaci koji se koriste za izračun dodatnog poreza na dobit su sastavni dio Prijave poreza na dobit koja se sastavlja slijedom posebnog propisa o oporezivanju dobiti i primjena Zakona o računovodstvu, stoga nije riječ o dodatnom administrativnom opterećenju.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

NE

Obrazloženje:

Ovaj propis neće imati negativnih učinaka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije odnosno djelovat će na suzbijanje nepoštene konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

NE

Obrazloženje:

Dodatni porez na dobit nije trošak poreznog razdoblja već obveza umanjuje dobit za isplatu. Moguće je da će nekoliko srednjih poduzetnika imati obvezu obračuna i uplate dodatnog poreza na dobit, međutim podaci koji se koriste za izračun dodatnog poreza na dobit su sastavni dio Prijave poreza na dobit koja se sastavlja slijedom posebnog propisa o oporezivanju dobit stoga neće izazvati troškove prilagodbe.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

 

NE

Obrazloženje:

Propisom neće biti obuhvaćeni mikro poduzetnici.  

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike .

Obrazloženje:

Potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit su poduzetnici obveznici poreza na dobit, ali s najjačom gospodarskom snagom, a to su veliki ili moguće i srednji poduzetnici koji u poreznom razdoblju 2022. godine ostvare povećanu dobit.

2
Komentiraj

7.UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

 

0
Komentiraj

8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

 

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

 

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

NE

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

NE

0
Komentiraj

9. PRILOZI

 

 

0
Komentiraj

10. POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

Potpis:

Datum: 16. studenog 2022.

0
Komentiraj

11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

 

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

 

0
Komentiraj

Komentari

Odustani
qwe rtz
Odustani
Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor
Copyright © 2023 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.