Pojmovnik

BRUTO DOMAĆI IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ - Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj (eng. Gross Domestic Expenditure on R&D - GERD) ukupni su domaći izdaci za istraživanje i razvoj na području države u promatranoj kalendarskoj godini. Sastoje se od tekućih i kapitalnih troškova ulaganja, a iskazuju se u bruto iznosima. GERD se koristi kao pokazatelj znanstvenih i tehnoloških aktivnosti jer predstavlja sažetak aktivnosti istraživanja i razvoja i financiranja.

CENTRI KOMPETENCIJE - Centri kompetencije su pojedinačni (umreženi) subjekti kojima upravlja industrija, a čije je svrha pružanje podrške u jačanju kapaciteta poslovnog sektora (uglavnom malih i srednjih poduzetnika kojima nedostaju interni kapaciteti za istraživanje i razvoj) za provedbu projekata istraživanja i razvoja (naročito onih koji se bave razvojem i primijenjenim istraživanjem i komercijalizacijom rezultata) u skladu s tematskim područjima utvrđenima u hrvatskoj Strategiji pametne specijalizacije. Njihov je glavni cilj povećati konkurentnost poslovnog sektora kroz ulaganja u istraživanje i razvoj i povećati izdatke za istraživanje i razvoj poslovnog sektora.

DIVERZIFIKACIJA - Upotpunjavanje ili proširivanje proizvodnog ili prodajnog asortimana uključivanjem novih proizvoda i usluga koji se razlikuju od dosadašnjih. Ti novi proizvodi i usluge nude se na drugim segmentima tržišta, proizvedeni su na drukčijem proizvodnom procesu, primjena i način upotrebe novih proizvoda i usluga su drukčiji od postojećih.

DRUŠTVENO KORISNE INOVACIJE - Društveno korisne inovacije uključuju nova i inovativna rješenja raznih društvenih problema; sastoje se od novih strategija, koncepata, poslovnih modela, instrumenata, metodologija ili politika radi stvaranja novih rješenja za zadovoljavanje društvenih potreba. Društvene inovacije su inovacije koje su društvene i u svojim ciljevima i sredstvima - novim idejama (proizvodi, usluge i modeli) koje istovremeno zadovoljavaju društvene potrebe (djelotvornije od alternative) i stvaraju nove društvene odnose ili suradnje. Društvene inovacije nadilaze granice između javnog sektora, privatnog sektora, trećeg sektora i kućanstva.

EKOLOŠKE INOVACIJE - Ekološke su inovacije bilo koji oblik inovacije u cilju postizanja značajnog napretka u područjima održivog razvoja, kroz smanjenje utjecaja na okoliš, povećanje otpornosti na pritisak u okolišu ili učinkovitiju uporabu prirodnih resursa. Inovacija ima ključnu ulogu u pomicanju proizvodne industrije prema održivoj proizvodnji, a razvoj inicijativa održive proizvodnje postiže se kroz ekološke inovacije. Razne aktivnosti ekološke inovacije mogu se analizirati kroz tri dimenzije: ciljevi (ciljno područje ekološke inovacije: proizvodi, procesi, metode stavljanja na tržište, organizacije i ustanove), mehanizmi (načini na koji se promjene unose u ciljeve: izmjena, redizajn, alternative i stvaranje) i učinci (djelovanje ekološke inovacije na okoliš).

EKSPERIMENTALNI RAZVOJ - Eksperimentalni razvoj znači stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i uporaba postojećih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i ostalih mjerodavnih znanja i vještina u cilju razvoja novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga. To može uključivati i, primjerice, aktivnosti u cilju konceptualnog definiranja, planiranja i dokumentiranja novih proizvoda, procesa ili usluga. Eksperimentalni razvoj može obuhvaćati izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte, ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete iz stvarnog života ako je osnovni cilj ostvarenje daljnjih tehničkih poboljšanja proizvoda, procesa ili usluga koji nisu u bitnome utvrđeni. To može uključivati i razvoj tržišno upotrebljivog prototipa ili pilot-projekta koji je nužno konačni tržišni proizvod, a preskupo ga je proizvesti samo da bi se upotrebljavao u svrhu demonstracijskih aktivnosti i provjere. Eksperimentalni razvoj ne uključuje rutinske ili periodične izmjene postojećih proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa, usluga i drugih aktivnosti u tijeku, čak i ako te izmjene znače poboljšanja.

EUROPSKE TEHNOLOŠKE PLATFORME - Europske tehnološke platforme osnovane su tijekom proteklih pet godina kao instrument za jačanje konkurentnosti europske industrije. Njihova je svrha razvijanje zajedničke vizije i strategije za istraživanje, razvoj tehnologije i inovacije za sve dionike odgovorne za tehnološku inovaciju unutar određenog sektora.

INDUSTRIJSKO ISTRAŽIVANJE - Industrijsko istraživanje znači planirano istraživanje ili kritički pregled u cilju stjecanja novih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga. To obuhvaća stvaranje sastavnih dijelova složenih sustava i može uključivati izradu prototipova u laboratorijskom okruženju ili u okruženju sa simuliranim sučeljima postojećih sustava te pilot-linije ako je to neophodno za industrijsko istraživanje, prvenstveno za provjeru generičke tehnologije.

INKUBACIJA - Inkubacija se odnosi na pomoć odobrenu poduzetniku u fazama od osnivanja poduzeća do njegovog širenja. Obično se radi o srednjoročnom procesu koji se odvija u prve tri godine djelatnosti novo-osnovanog poduzeća, i u tom je razdoblju moguće ocijeniti uspjeh poslovnog pothvata kao i izglede za razvoj u potpuno zrelo poduzeće. Općenito, tekuće aktivnosti uključuju pristup resursima, uslugama izravnog savjetovanja i mentorstva, kao i usluge iznajmljivanja poslovnog prostora po povoljnim uvjetima, kao i posebnu edukaciju.

INKUBATOR INOVACIJA - Inkubator inovacija jest centar za razvoj poslovanja za nove poduzetnike kao i za male i srednje poduzetnike koji namjeravaju razvijati inovativne ideje. Inkubatori koji se temelje na inovacijama podržavaju poslovne projekte koji mogu biti tehnološki ili ne-tehnološki orijentirani.

INOVACIJA - Pojam „inovacija” koristi se za opisivanje raznih fenomena, od znanstvenih otkrića do jednostavno „razmišljanja izvan okvira” koji se postižu primjenom kreativnih rješenja. Inovacija znači uvođenje novog ili značajno poboljšanog proizvoda, usluge, procesa, marketinške ili organizacijske metode unutar postojećeg poslovnog procesa, radne organizacije ili druge vrste ugovornog odnosa. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u Priručniku iz Osla (treće izdanje) utvrđuje četiri vrste inovacija u poduzećima: inovativni proizvod, inovativni proces (tehnološka inovacija), i marketinška ili organizacijska inovacija (ne-tehnološka inovacija). Valja napomenuti da inovacije mogu uključivati različite razine noviteta. Mogu predstavljati nešto što nije novo u svijetu, ali je novo na tržištu, u sektoru ili samo u poduzeću/ustanovi.

INOVACIJA USLUGE - Inovacija usluge uključuje nove ili značajno poboljšane koncepte i ponude usluga, bez obzira na to uvode li ih tvrtke koje se bave uslugama ili one koje se bave proizvodnjom, kao i inovaciju u procesu usluge, infrastrukturi usluge, obradi kupaca, poslovnim modelima, komercijalizaciji (prodaja, marketing, isporuka), produktivnosti usluge i hibridnim oblicima inovacije koji istovremeno, na različite načine, služe nekoliko skupina kupaca.

INOVACIJSKA INFRASTRUKTURA - Inovacijska infrastruktura uključuje javne i privatne ustanove s ciljem podržavanja komercijalizacije inovacija i primjene tehnologije u gospodarstvu a odnosi se na centre kompetencije, „žive laboratorije“ (eng. living labs), centre za razvoj novih proizvoda, centre za ispitivanje kvalitete, centre za dizajn, i ostale ustanove kojima je cilj razvijanje novih proizvoda, usluga, tehnologija, poboljšanje poslovnih procesa i modela upravljanja.

INOVACIJSKA MREŽA ZA INDUSTRIJU - Inovacijska mreža za industriju dio je Inovacijskog sustava Republike Hrvatske i ima za cilj podržati industriju u komercijalizaciji znanstvenog istraživanja i primjeni novih tehnologija kroz mapiranje i stavljanje u funkciju znanstveno-istraživačke infrastrukture i postojećih istraživačko-razvojnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru, radi jačanja konkurentnosti prioritetnih industrijskih sektora u Republici Hrvatskoj. Uspostava Inovacijske mreže za industriju rezultat je suradnje između javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora, a sastoji se od tematskih inovacijskih platformi.

INOVACIJSKI LANAC VRIJEDNOSTI - Pojam kojim se opisuje put od istraživanja i tehnološkog razvoja do komercijalizacije inovacije i primjene nove tehnologije radi jačanja konkurentnosti i povećanja proizvodnje. Među dionicima inovacijskog lanca nalaze se znanstveno-istraživačke ustanove, ustanove koje omogućuju komercijalizaciju inovacije i primjenu novih tehnologija, kao i mali, srednji i veliki poduzetnici. Valja naglasiti da pojam „inovacijski lanac vrijednosti” ne predstavlja linearni proces od ideje do tržišta, već međusobno nadopunjavanje dionika, partnerstva i suradnje s ciljem stvaranja novog znanja koje ne dolazi nužno samo iz znanosti već ga može pokrenuti druga tvrtka, dobavljač ili kupac.

INOVACIJSKI VAUČER - Inovacijski vaučeri omogućavaju malim i srednjim poduzetnicima dobivanje stručne podrške od znanstveno-istraživačkih ustanova. Od savjetodavnih se usluga razlikuju po tome što su više usmjereni na pomoć u razvoju novih proizvoda, usluga i procesa, nego na rješavanje postojećih poslovnih problema.

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO - Intelektualno vlasništvo se odnosi na skup uglavnom ekskluzivnih prava kojima se štite rezultati inovativnih i kreativnih aktivnosti. U tom smislu intelektualno vlasništvo predstavlja nematerijalnu imovinu čije uspješno iskorištavanje može biti vrijedan temelj ili doprinos poslovanju. Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od neovlaštenog korištenja. Dijeli se na dvije kategorije: industrijsko vlasništvo, koje prvenstveno obuhvaća patente, žigove, zaštićeni industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti, te autorska prava koja se odnose na zaštitu djela iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti. Prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj su regulirana Zakonom o autorskim i srodnim pravima i Zakonom o patentu.

ISTRAŽIVAČKA INFRASTRUKTURA - Istraživačka infrastruktura znači objekti, resursi i s tim povezane usluge koje znanstvenici upotrebljavaju za provedbu istraživanja u svojem polju te obuhvaća znanstvenu opremu ili komplete instrumenata, resurse koji se temelje na znanju kao što su zbirke, arhivi ili strukturirani znanstveni podatci, pomoćne infrastrukture koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kao što su infrastruktura GRID, računalna, programerska i komunikacijska infrastruktura, te sva druga sredstva jedinstvene prirode koja su bitna za istraživanje. Takve infrastrukture mogu biti „na jednome mjestu” ili „raspodijeljene” (organizirana mreža resursa). ¹

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ - Istraživanje i razvoj uključuje sustavni kreativan rad u cilju povećanja znanja o prirodi, čovjeku, kulturi i društvu, i praktične primjene tog znanja. Podijeljen je na temeljno istraživanje, primijenjeno istraživanje i eksperimentalni razvoj, pri čemu ovo potonje može uključivati realizaciju tehnoloških demonstratora, tj. uređaja koji demonstriraju djelovanje novog koncepta ili nove tehnologije u odgovarajućem ili reprezentativnom okruženju. Istraživanje i razvoj ne uključuju proizvodnju i kvalifikaciju predproizvodnih prototipova, alata i industrijskog inženjeringa, industrijskog dizajna ili proizvodnje.

ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNI PROJEKT – podrazumijeva aktivnosti koje se protežu na jednu ili više prethodno definiranih kategorija istraživanja i razvoja, a namijenjena je ostvarenju nedjeljive zadaće gospodarske, znanstvene ili tehničke prirode s jasno unaprijed definiranim ciljevima. Istraživačko-razvojni projekt se može sastojati od nekoliko radnih paketa, aktivnosti ili usluga te uključuje jasne ciljeve i aktivnosti koji će se provoditi u cilju postizanja tih ciljeva (uključujući očekivane troškove) i konkretne indikatore za utvrđivanje ishoda tih aktivnosti i njihovo uspoređivanje s odgovarajućim ciljevima. Kada se jedan ili više istraživačko-razvojnih projekata ne mogu jasno razdvojiti, a posebno kada nemaju neovisne mogućnosti za tehnološki uspjeh, smatraju se jednim projektom.

IZLAZNI POKAZATELJI - Izlazni pokazatelji predstavljaju „fizički” produkt trošenja sredstava kroz intervencije u obliku politika.

KLASTER - Klaster je pravni subjekt, geografska koncentracija međusobno povezanih poduzeća, specijaliziranih dobavljača, pružatelja usluga, tvrtki u povezanim industrijama i povezanih ustanova u područjima u kojima subjekti međusobno konkuriraju, ali i surađuju.

KLASTER KONKURENTNOSTI - Klaster konkurentnosti je neprofitna organizacija koja djeluje unutar sektora od strateške važnosti za razvoj Republike Hrvatske, a koja povezuje privatne, znanstveno-istraživačke i javne ustanove (trostruka spirala). Klasteri konkurentnosti koriste se kao instrument za jačanje sektorske konkurentnosti, učinkovitu uporabu fondova i programa EU-a, internacionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje, lobiranje, promidžbu sektora i brendiranje te za ciljano privlačenje ulaganja i stvaranje nove vrijednosti dodane na razini sektora.

KLJUČNE RAZVOJNE TEHNOLOGIJE - Ključne razvojne  ehnologije (KET) omogućuju prijelaz s tradicionalnog gospodarstva na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika koje se temelji na znanju. Ključne razvojne tehnologije imaju važnu ulogu u razvoju i inovaciji i jačanju konkurentnosti industrije. Ključne razvojne tehnologije uključuju biotehnologiju, nanotehnologiju, mikro- i nano-elektroniku i fotoniku, kao i na napredne materijale i tehnologije.

KOLABORATIVNO ISTRAŽIVANJE - Kolaborativno se istraživanje odnosi na definiranje i upravljanje istraživačko-razvojnim projektima koje zajedno provode gospodarski subjekti i/ili znanstvene organizacije, na bilateralnoj osnovi ili kroz konzorcij, radi razvoja novih znanja, proizvoda, usluga ili novih tehnologija..

LANAC VRIJEDNOSTI - Lanac vrijednosti uključuje aktivnosti potrebne da bi proizvod došao od početnog razvoja i dizajna, podrijetla sirovina i ostalih ulaznih čimbenika, stavljanja na tržište i distribucije do konačnog kupca. Kad je aktivnosti potrebno usklađivati na globalnoj razini, korišteni pojam je globalni lanac vrijednosti.

METODOLOGIJA TRIJU ZVJEZDICA ZA MAPIRANJE KLASTERA - Mapiranje „aglomeracija” temelji se na metodologiji „triju zvjezdica” koju je razvio Europski opservatorij za klastere u svrhu mapiranja i procjene klastera. U metodologiji se koriste podaci o zapošljavanju radi utvrđivanja različitih kategorija aglomeracija. Svakoj „aglomeraciji”, definiranoj prema svojem NACE kodu, dodjeljuje se jedna, dvije ili tri zvjezdice prema sljedećim kriterijima: veličini, dominantnosti i specijalizaciji.

MODERNIZACIJA je jedan od modela strukturnih promjena. Odnosi se na razvoj konkretnih primjena tehnologije opće namjene generira značajan utjecaj na učinkovitost i kvalitetu postojećeg (često tradicionalnog) sektora.

NACIONALNI INOVACIJSKI SUSTAV - Nacionalni inovacijski sustav jest skup ustanova, pojedinaca, znanja, praksi i resursa koji interakcijom osiguravaju prepoznavanje, promidžbu, provedbu i svrhovitu uporabu inovacija.

NADOLAZEĆE INDUSTRIJE – Nadolazeće industrije mogu se shvatiti kao ili nove gospodarske grane ili postojeće gospodarske grane koje se razvijaju ili stapaju u nove gospodarske grane. Promjene najčešće pokreću ključne razvojne tehnologije, novi poslovni modeli, poput koncepata inovativnih usluga, ili socijalni izazovi, poput zahtjeva održivosti. Mnoge gospodarske grane u nastajanju, poput gospodarske grane kreativnih i mobilnih usluga i usluga mobilnosti ili gospodarske grane ekološke inovacije, izrastaju iz postojećih industrija. Na taj način prolaze kroz različite tradicionalno definirane sektore i izgrađuju nove industrijske krajobraze i lance vrijednosti koji integriraju među-sektorske kompetencije i poveznice.

ORGANIZACIJSKA INOVACIJA - Organizacijska inovacija znači provedba nove organizacijske metode u poslovnim praksama poduzeća, organizaciji radnog mjesta ili vanjskim odnosima, isključujući promjene koje se temelje na organizacijskim metodama koje su već u uporabi u poduzeću, promjene u strategiji upravljanja, spajanja i preuzimanja, prestanak korištenja procesa, jednostavnu zamjenu ili proširenje kapitala, promjene proizašle jednostavno iz promjena u cijenama čimbenika, prilagodbu, lokalizaciju, redovne, sezonske ili cikličke promjene i trgovanje novim ili značajno poboljšanim proizvodima.

ORGANIZACIJE ZA ISTRAŽIVANJE I ŠIRENJE ZNANJA ² - znači subjekt (poput sveučilišta ili istraživačkih instituta, agencija za prijenos tehnologije, posrednika u inovacijama, fizičkih osoba usmjerenih na istraživanje ili virtualnih subjekata koji surađuju), neovisno o njegovom pravnom statusu (organiziran prema javnom ili privatnom zakonu) ili načinu financiranja, čiji je primarni cilj neovisno provesti temeljna istraživanja, industrijska istraživanja ili eksperimentalni razvoj ili intenzivno širiti rezultate takvih aktivnosti putem edukacije, publikacije ili prijenosa znanja. Ako se takav subjekt bavi i gospodarskim djelatnostima, financiranje, troškovi i prihodi od tih gospodarskih djelatnosti moraju se zasebno obračunavati. Poduzeća koja mogu izvršiti presudan utjecaj na takvog subjekta, na primjer, u kvaliteti dioničara ili članova, ne smiju imati povlašteni pristup rezultatima koje generiraju.

OTVORENE INOVACIJE - Otvorene inovacije znači postizanje veće inovativnosti kombiniranjem internih ideja koje se njeguju unutar okvira aktivnosti određenih subjekata i vanjskih ideja vezanih uz razvoj sličnih proizvoda ili usluga. Također je nužno kombinirati interne i vanjske lance vrijednosti kao i istraživanje tržišnih trendova usmjerenih ka razvoju novih tehnologija. U užem smislu, subjekte se potiče da o inovacijama ne razmišljaju u okviru postojećih poslovnih modela, već da nastoje povećati učinkovitost i djelotvornost kroz niz drugih inovativnih procesa i ideja.

PAMETNA SPECIJALIZACIJA - Pametna specijalizacija znači definiranje teritorijalnog kapitala i potencijala svake zemlje i regije, naglašavanje konkurentnih prednosti kao i umrežavanje dionika i resursa oko vizije budućnosti temeljene na izvrsnosti. Uključuje i jačanje nacionalnih i regionalnih inovacijskih sustava, utvrđivanje i razvoj tematskih inovacijskih platformi i unapređenje razmjene znanja, kao i širenje prednosti inovacije kroz cijelo gospodarstvo. Pametna specijalizacija novi je koncept inovacijske politike strukturiran u cilju promidžbe učinkovite i djelotvorne uporabe javnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Njezin cilj je potaknuti inovacije radi postizanja gospodarskog rasta i prosperiteta omogućavajući državama/regijama da se fokusiraju na svoje prednosti.

PODUZETNIČKO OTKRIVANJE - Poduzetničko otkrivanje predstavlja otkrivanje i istraživanje novog prostora mogućnosti iz kojeg je vjerojatno da će proizaći mnoge inovacije i razviti se nove aktivnosti.

POKAZATELJI KONTEKSTA - Pokazatelji konteksta osiguravaju jednostavne i pouzdane informacije koje opisuju varijablu ovisnu o kontekstu. Daju informacije o situaciji i njezinom razvoju u državi/regiji, ili području bitnom za politiku pomoći.

POKAZATELJI REZULTATA/ISHODA - Pokazatelji rezultata/ishoda obuhvaćaju posebne dimenzije dobrobiti i napretka na koje se namjerava utjecati (pozitivno ili negativno) aktivnostima politike.

POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTRI EUROPSKE KOMISIJE (EC-BIC) - Centri BIC su organizacije koje podržavaju inovativne male i srednje poduzetnike (MSP-ovi) i poduzetnike. Karakterizira ih kvalitetan program certifikacije koji poduzetnicima omogućuje dobivanje oznake EC-BIC. Njihova je misija doprinijeti cjelokupnom gospodarskom i socijalnom razvoju regija kroz provedbu usluga podrške za poduzetnike, čime im se pomaže u ostvarivanju njihovih inovativnih poslovnih ideja, i pružanju prilagođenih usluga postojećim MSP-ovima, u cilju njihove modernizacije i inovacije. Zbog toga poslovno-inovacijski centri nude prilagođeni, integrirani sustav usluga, pri čemu paze na provedbu cjelokupnog procesa inkubacije, umrežavaju svoje usluge i aktivnosti s onima drugih ključnih aktera regionalnog sustava za inovacije.

POSLOVNI SEKTOR - Poslovni se sektor sastoji od poduzeća/tvrtki čija je glavna djelatnost proizvodnja robe i usluga koje se stavljaju na tržište po komercijalnim cijenama.

POST-INKUBACIJA - Post-inkubacija je povezana s aktivnostima koje treba provesti kad poduzeće uđe u fazu zrelosti i kad je spremno za samostalan rad. To uključuje trenutak kad poduzeće napusti inkubator ako je fizički bio u procesu inkubacije. Bez obzira na to, mali i srednji poduzetnici mogu tražiti niz usluga kao podršku svojem poslovanju, na primjer, usluge internacionalizacije ili uvođenja inovacije kroz aktivnosti ispitivanja i otkrivanja radi povećanja prodaje ili poboljšanja proizvodnih procesa. Inkubatori pozicionirani kao „post-inkubatori” često promijene svoje ime u „akceleratori”.

PRAĆENJE – Praćenje ili monitoring se odnosi na praćenje provedbe intervencije u stvarnom vremenu - radi se o kontinuiranom procesu koji se odvija istovremeno s provedbom intervencije. Praćenje odgovara na pitanje „Što se događa?” Omogućuje redovno mjerenje napretka provedbe strategije, programa ili instrumenta/aktivnosti, tj. usmjereno je na dobivanje informacija o stvarnom napretku, npr. o tome koliko je prijelaznih točaka savladano, odvija li se intervencija prema planu, koliko je novaca već isplaćeno, je li u intervenciju uključen planirani broj dionika, itd. Praćenjem se dobivaju jednostavne ali trenutačne informacije za voditelja (bez mišljenja) koje je potrebno protumačiti i objasniti, potonje najčešće evaluacijom. Na primjer, ako se provedba intervencije ne odvija po planu, praćenje oglašava alarm i na taj način voditelju daje rano upozorenje i znak da je potrebno korektivno djelovanje. Međutim, praćenje ne daje odgovor na pitanje o tome što je potrebno napraviti da bi se problem riješio.

PRED-INKUBATOR -Pred-inkubatori nude usluge vezane uz fazu prije inkubacije. Inkubatori nude stručno mišljenje (obuku i izravno savjetovanje) i kapacitete radi pružanja podrške potencijalnim poduzetnicima u razvoju njihovih poslovnih ideja, poslovnih planova i pronalaženju tržišta.

PRIJENOS ZNANJA - Prijenos znanja uključuje procese stjecanja, prikupljanja i razmjene izričitog i prešutnog znanja, uključujući vještine i kompetencije koje se koriste i u komercijalnim i ne-komercijalnim aktivnostima kao što su suradnja na istraživanjima, savjetovanje, licenciranje, osnivanje spin-off tvrtki, publicitet i mobilnost istraživača i ostalih osoba uključenih u navedene aktivnosti. Osim znanstvenog i tehnološkog znanja, prijenos znanja uključuje i druge oblike znanja poput znanja o korištenju standarda i regulatornih mjera kojima se ti standardi podržavaju, znanja o uvjetima funkcioniranja operativnog okruženja u stvarnom vremenu kao i metode organizacijske inovacije i upravljanja znanjem vezanim uz identifikaciju, prijenos, zaštitu i iskorištavanje nematerijalne imovine. Iako je naglasak na znanstvenom i tehnološkom znanju , obuhvaćeni su i ostali oblici, poput poslovnih procesa koji se temelje na tehnologiji.

PRIMIJENJENO ISTRAŽIVANJE - Primijenjeno istraživanje znači teoretski ili eksperimentalni rad koji se provodi prvenstveno u svrhu stjecanja novog znanja i koji je usmjeren prvenstveno na postizanje praktičnog cilja. U kontekstu najnovije terminologije, pojam „primijenjeno istraživanje” uključuje industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj ili kombinaciju tih dviju vrsta istraživanja.

PROCESNA INOVACIJA - Procesna inovacija znači provedba nove ili značajno poboljšane proizvodnje ili metode isporuke (uključujući značajne promjene u tehnikama, opremi ili softveru), isključujući manje promjene ili poboljšanja, povećanja proizvodnih ili uslužnih kapaciteta kroz dodavanje proizvodnih ili logističkih sustava koji su vrlo slični onima koji se već koriste, prestanak korištenja procesa, jednostavnu zamjenu ili proširenje kapitala, promjene koje jednostavno proizlaze iz promjena u cijenama čimbenika, prilagođavanje, lokalizaciju, redovne, sezonske ili druge cikličke promjene i trgovanje novim ili značajno poboljšanim proizvodima.

RADIKALNO OSNIVANJE domene gospodarske djelatnosti - u ovom slučaju strukturalne promjene, otkriće je u tome što istraživanje, razvoj i inovacija u određenom području imaju potencijal da određene djelatnosti učine progresivnima i privlačnima, kakve prije nisu bile.

SPIN-OFF - Pojam „spin-off” znači dio poslovanja odvojen od matične tvrtke radi omogućavanja njezinog slobodnijeg rasta i razvoja. Spin-off tvrtka preuzima imovinu, intelektualno vlasništvo, tehnologiju, postojeće proizvode ili neke druge vrijednosti matične tvrtke, pri čemu vlasnici matične tvrtke dobivaju udjele u spin-off tvrtki i na taj način nadoknađuju gubitak kapitala ili vlasništva.

SPIN-OUT - Pojam „spin-out” se uglavnom koristi za opisivanje procesa u kojem zaposlenici utvrđuju mogućnost za komercijalizaciju elemenata istraživanja ili baze znanja unutar sveučilišta. Najčešće je željeni ishod osnivanje nove neovisne tvrtke, iako ona može održavati snažne veze sa sveučilištem iz kojeg je proizašla, te koristiti zajedničke zaposlenike. Mogu biti potrebni i pravni okviri unutar kojih će se provoditi buduća primjena istraživanja ili omogućiti pristup pravima intelektualnog vlasništva, itd. Dobar primjer je Tehnološki institut u Massachusettsu (MIT) u SAD-u, jedan od najuspješnijih modela u kojima spin-out procesi doprinose gospodarskom razvoju..

START-UP TVRTKA – Start-up tvrtka je pojam koji opisuje nove tvrtke (registrirane u posljednje dvije godine) a koje su u početnim stadijima rasta i razvoja, npr. pronalaženju tržišta. Start-up tvrtke uglavnom su najrizičnije tvrtke koje privlače ulagače jer su u početku svojeg poslovanja, bez jasnog položaja na tržištu i u fazi kad im je potrebna institucijska i savjetodavna pomoć. S druge strane, start-up tvrtke omogućuju samozapošljavanje, npr. pokretanje vlastitog posla uz relativno malo troškova, a temelje se na znanju s velikim potencijalom za rast.

STUDIJA IZVEDIVOSTI - Studija izvedivosti znači evaluacija i analiza potencijala projekta, u cilju podržavanja procesa donošenja odluka objektivnim i racionalnim otkrivanjem njegovih prednosti i nedostataka, mogućnosti i prijetnji (SWOT), kao i utvrđivanjem resursa potrebnih za njegovu provedbu i, konačno, njegovih izgleda za uspjeh.

TEMATSKA INOVACIJSKA PLATFORMA - Tematske inovacijske platforme dio su Inovacijske mreže za industriju Republike Hrvatske osnovane za tematska prioritetna područja i među-sektorske teme definirane kroz Strategiju pametne specijalizacije Republike Hrvatske. Tematska inovacijska platforma sastoji se od mreže dionika iz gospodarstva, javnog i znanstveno-istraživačkog sektora, povezanih na temelju razvoja i učinkovite primjene znanstveno-istraživačke infrastrukture, što omogućuje uporabu novih tehnologija i komercijalizaciju inovacije radi jačanja konkurentnosti jednog ili više prioritetnih industrijskih sektora i hrvatskog gospodarstva u cjelini. Ustanove unutar tematskih inovacijskih platformi međusobno su povezane kroz internetsku komunikacijsku platformu.

TEMELJNO ISTRAŽIVANJE - Temeljno istraživanje znači eksperimentalni ili teorijski rad prvenstveno u cilju stjecanja novih znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica, bez predviđene izravne tržišne primjene ili uporabe.

TRANZICIJA jest jedan uzorak strukturalnih promjena za koje je vjerojatno da će ih strategija pametne specijalizacije generirati. Do tranzicije dolazi kad nova gospodarska grana nastane iz postojećih zajedničkih industrijskih elemenata (skup mogućnosti istraživanja i razvoja, inženjeringa i proizvodnje koji podržavaju inovacije).

UGOVORNO ISTRAŽIVANJE - Ugovorno istraživanje uključuje aktivnosti znanstveno-istraživačkih ustanova koje se temelje na znanju i iskustvu (eng. know-how) iz područja znanosti, a koje naručuje subjekt iz poslovnog ili javnog sektora radi razvijanja novih proizvoda, usluga ili novih tehnologija.

VREDNOVANJE – Vrednovanje ili evaluacija objašnjava djeluje li intervencija (ili ne), te zašto i kako djeluje (ili ne) i općenito se bavi pitanjima poput „Radimo li pravu stvar?”, „Radimo li je dobro?”, „Jesmo li mogli bolje?” Vrednovanje pomaže u boljem razumijevanju razloga iz kojih su dani učinci postignuti, je li to dobro ili loše s obzirom na dane okolnosti, kako se to desilo, i je li do zabilježenih promjena došlo zbog intervencije ili su ipak postojali drugi čimbenici koji su utjecali na ishod. Vrednovanjem se podacima daje značenje, obogaćuje ih se širim kontekstom i osigurava temeljito razumijevanje procesa. Sve u svemu, evaluacije se mogu podijeliti prema dvjema glavnim linijama, tj. vremenu u odnosu na izvršenje i opseg intervencije. Vrednovanja se mogu izvršiti prije ( ex ante ), tijekom (tekuće) ili nakon ( ex post ) provedbe intervencije, a mogu biti usmjerene na procjenu ciljeva postignutih intervencijom (djelotvornost), ili procesa funkcioniranja intervencije (učinkovitost).

ZAJEDNICE ZNANJA I INOVACIJA - Zajednice znanja i inovacija (KIC) visoko su integrirana, kreativna i izvrsnošću pokretana partnerstva koja udružuju područja obrazovanja, tehnologije, istraživanja, poslovanja i poduzetništva, radi stvaranja novih inovacija i novih inovacijskih modela koji ostale potiču da ih oponašaju. Zajednice znanja i inovacija pravno su i financijski strukturirani subjekti međunarodno raspoređenih ali tematski usklađenih partnera. Ti partneri uključuju ključne aktere iz triju strana trokuta znanja: istraživanje, visoko obrazovanje, inovacije-poduzetništvo-poslovanje. Zajednice znanja i inovacija grade mreže izvrsnosti s namjerom rješavanja ključnih društvenih problema i dugoročnog obzora od 7 do 15 godina.

ZELENA ULAGANJA - Pojam „zelena ulaganja” obuhvaća izravna ulaganja, uglavnom inozemnog kapitala. Drugim riječima, pojmovi opisuju kapitalna ulaganja stanovnika jedne zemlje koja se ostvaruju u inozemstvu. Može se raditi o ulaganju u osnivanje vlastitog posla (na primjer, nove tvrtke), ulaganju u osnivanje zajedničke tvrtke (na primjer, osnivanje miješanog društva), ili osnivanju odnosno otvaranju podružnica. Za tu je vrstu ulaganja karakteristično da investitor preuzima kontrolu i aktivno je provodi te upravlja društvom u koje je uložio. Time se izravna ulaganja razlikuju od takozvanih portfeljnih ulaganja.

ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI – Znanstveni centri izvrsnosti su strukture u kojima se istraživanje i razvoj tehnologije provode po svjetskim standardima u smislu mjerljive proizvodnje (uključujući osposobljavanje) i/ili tehnoloških inovacija. Neke su od ključnih osobina pojma „kritične mase” znanstvenika i/ili programera koji rade s tehnologijom visoke razine: dobro utvrđena struktura (uglavnom na temelju postojećih struktura) s vlastitim programom istraživanja koji može ujediniti povezana područja i komplementarne vještine, održavanje visoke stope razmjene kvalificiranih ljudskih resursa, dinamična uloga u okolnom sustavu inovacija (dodana vrijednost znanju), visoke razine međunarodne vidljivosti i znanstvene i/ili industrijske povezanosti, razumna stabilnost financijskih i operativnih uvjeta nakon proteka vremena (osnova za ulaganje u ljude i izgradnju partnerstava) i izvori financiranja koji ne ovise o javnim financijskim sredstvima nakon proteka vremena. Znanstveni centri izvrsnosti omogućuju da interdisciplinarna mreža inovativnih istraživača i istraživačkih timova zajedno s poslovnim i drugim javnim subjektima sustavno provode istraživanja u područjima od najveće važnosti i za znanost i društvo općenito.

ZNANSTVENA ORGANIZACIJA - obavlja znanstvenu djelatnost, a podrazumijeva sveučilišta i njihove sastavnice, javne znanstvene institute, znanstvene institute, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i druge pravne osobe i njihove ustrojbene jedinice upisane u Upisnik znanstvenih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. ³

1. UVOD

1.1. Obrazloženje Strategije pametne specijalizacije

1.1.1. Obrazloženje u kontekstu Europske unije

U kontekstu nepovoljnog vanjskog gospodarskog okruženja i izazova koji donose demografske promjene, poboljšanje životnog standarda i dugoročni rast može se potaknuti putem ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije i ljudski kapital. Europska unija pokrenula je inicijativu izrade Strategija pametne specijalizacije kao novi pristup gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživačko razvojnim aktivnostima i inovacijama. Države članice usredotočile su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji će povećati ukupnu konkurentnost EU i smanjiti razlike u razvoju između gospodarstava svojih 28 članica. Nova Kohezijska politika EU za programsko razdoblje 2014. – 2020. ⁴ kao „ex-ante“ uvjet zahtjeva od zemalja članica identificiranje područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju njihovom inovacijskom potencijalu, a koja su temeljena na sredstvima i sposobnostima za korištenje EU sredstava u području istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Cilj je omogućiti učinkovitije korištenje ESI fondova i povećati sinergiju između EU, nacionalnih i regionalnih politika.

Strategija pametne specijalizacije (u daljnjem tekstu: S3) trebala bi se temeljiti na dostupnim resursima i potencijalu za njihovo korištenje, identifikaciji konkurentnih prednosti, te tehnološkoj specijalizaciji kao temelju budućih inovacija. S3 će zemljama članicama pomoći potaknuti javne i privatne investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Umjesto da se prati pristup „odozgo prema dolje“, primarno uključujući javni sektor, procesu izrade S3 treba se pristupiti „odozdo prema gore“ i kroz suradnju i zajednički napor javnog, znanstveno istraživačkog i poslovnog sektora i kroz proces poduzetničkog otkrivanja utvrditi vlastite snage i konkurentne prednosti. Strategijom pametne specijalizacije mogu se potaknuti strukturne promjene kroz modernizaciju, diversifikaciju, tranziciju ili radikalne promjene u svim državama/regijama EU. Proces pametne specijalizacije nije unificirani model koji je jednak za sve, već je to poduzetnički proces koji se temelji na iskorištavanju teritorijalnog kapitala i na inovacijama. Usmjeren je na ekonomsku transformaciju EU država/regija i usmjeravanje prema većoj dodanoj vrijednosti i aktivnostima baziranim na znanju.

S3 teži uskladiti dva ključna i pomalo konfliktna zahtjeva: (1) identificiranje prioriteta prema vertikalnoj logici („specialisation“) i (2) održavanje tržišnih snaga u odabranim prioritetnim područjima („smart“). Međutim, provođenje takve politike je vrlo složeno i zahtijeva jake institucionalne kapacitete na nacionalnoj i regionalnoj razini.

1.1.2. Važnost S3 za Republiku Hrvatsku

S3 za Republiku Hrvatsku predstavlja sveukupnu procjenu upravljačkih kapaciteta javnog sektora, instrumenata za poticanje inovacija, te ključne osnove za inovacije – istraživačkih kapaciteta i ljudskog kapitala. Njome se predlaže snažni okvir za praćenje i vrednovanje, te omogućuje sektorska analizu pet prioritetnih područja gospodarstva i njihov inovacijski potencijal.

Razvoj S3 za Republiku Hrvatsku, kao novu državu članicu EU-a, dolazi u vrijeme intenzivnih nacionalnih reformi i političkih promjena. Niz važnih strateških dokumenata nedavno je usvojeno na Vladi i Saboru RH ili je u procesu izrade i/ili revizije. S3 nastoji ujediniti sve relevantne aspekte iz različitih sektorskih strategija i dati im dugoročnu perspektivu (2020) kao temelj za pametni rast.

Strategija pametne specijalizacije RH je integrirani strateški dokument za ekonomsku transformaciju  koji se temelji na sljedećem:

 Ciljanoj podršci politike i ulaganjima u ključne nacionalne prioritete kao odgovor na društvene izazove i potrebe za razvojem temeljenom na znanju;

 Procjeni snaga, konkurentnih prednosti i potencijala za izvrsnost u istraživanju i razvoju;

 Instrumentima koji imaju za cilj podržati tehnološke i inovacije temeljene na praksi s ciljem poticanja ulaganja privatnog sektora te strukturnih promjena hrvatskog gospodarstva;

 Instrumentima koji imaju za cilj omogućavanje sinergije i identifikaciju komplementarnosti između instrumenata podrške javnog sektora za istraživanje i razvoj, industrijskog poticanja, razvoja ljudskog kapitala i usavršavanja;

 Detaljnom planu kojim bi svi relevantni dionici bili uključeni u razvoj inovacija te postali kooperativni kroz mehanizme donošenja odluka za razvoj prioritetnih područja gospodarstva.

Glavni cilj S3 je transformirati hrvatsko gospodarstvo i povećati njegovu konkurentnost, koncentrirajući resurse znanja te povezujući ih s ograničenim brojem prioriteta ⁵ . Identifikacijom ključnih prioriteta u S3 omogućit će se koncentracija istraživačkih kapaciteta i infrastrukture. To će koristiti i javnom i privatnom sektoru, koji će na taj način okupiti kritičnu masu istraživača koji će zajednički raditi na strateškim temama istraživanja i razvoja (I&R) s ciljem postizanja istraživačke izvrsnosti te njihove komercijalizacije.

Hrvatska S3 nadilazi formalne zahtjeve postavljene od strane EK. S3 će biti vodeći princip koji okuplja poslovnu zajednicu, znanstveno-istraživačke i javne institucije kao i građane, s primarnim ciljem razvoja i korištenja inovacija za poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti. To će se postići provedbom S3 ne samo kroz aktivnosti predviđene Europskim fondom za regionalni razvoj, već i kroz aktivnosti predviđene ESF, EAFRD i EMFF i drugim financijskim izvorima za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije na nacionalnoj i EU razini. Hrvatska S3 obuhvaća širi pojam inovacija, ne samo ulaganja u istraživanje u okviru proizvodnog sektora, već i jačanje konkurentnosti kroz društvene i uslužne inovacije, nove poslovne modele i inovacije temeljene na praksi. ⁶

Hrvatska S3 temelji se na postojećim znanjima, ljudskom potencijalu i teritorijalnom kapitalu u cilju doprinosa gospodarskom razvoju i društvenoj koheziji. S3 nudi jasnu priliku za uspješan dovršetak tranzicije Republike Hrvatske u tržišno gospodarstvo, kroz primjenu postojeće baze znanja i kompetencija u cilju korištenja tržišnih potencijala i rješavanja društvenih izazova kako bi se potaknuo ekonomski rast. Ona također pruža mogućnost za transformaciju Republike Hrvatske iz primarno turističko orijentirane zemlje u zemlju koja se temelji na znanju i vještinama svojih građana koji kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije pridonose njenom gospodarskom prosperitetu.

1.2. Glavni principi, metodologija i konceptualni okvir S3

Hrvatska je mala zemlja s vrlo otvorenim gospodarstvom. Njezina veličina može se usporediti s veličinom regija u velikim zemljama članicama EU-a i to je razlog zašto se koncept pametne specijalizacije nije primijenio na razini regija, već samo na nacionalnoj razini.

Priprema S3 zahtijevala je integrirani i teritorijalno temeljen pristup programiranju s ciljem stvaranja uvjeta za razvoj Republike Hrvatske u cjelini, pritom poštujući regionalne različitosti. S3 će potaknuti učinkovito i sinergijsko korištenje javnih sredstava za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije u cilju diverzifikacije i modernizacije postojećih industrija kroz poticanje strukturnih promjena u hrvatskom gospodarstvu i usmjeravanja njegovog rasta na temelju povećanja inovacijske sposobnosti i istraživačke izvrsnosti.

Trenutno, hrvatsko gospodarstvo suočava se s velikim izazovima i novi pristup razvoju kroz provedbu predloženih mjera u okviru S3 je od ključnog značaja za daljnji rast i razvoj RH. Kroz S3 Republika Hrvatska je adresirala nekoliko velikih prepreka koje sprječavaju njezin veći ekonomski rast:

1. Inovacijski rezultati RH tijekom posljednjih desetljeća bili su slabi i nisu uspjeli ispuniti očekivanja. Inovacijski sustav djelovao je ispod svojih potencijala  (bilo mjereno inovacijskim inputima, rezultatima ili doprinosom inovacija gospodarskom rastu);

2. Hrvatska je u kontekstu inovacija značajno ispod inovacijskog prosjeka EU te pripada skupini zemalja koje se smatra umjerenim inovatoromima (eng. moderate inovator);

3. Hrvatska je ispod prosjeka EU u većini pokazatelja, ali je iznad prosjeka u EU po pitanju ljudskih potencijala, zbog velikog broja novih doktora znanosti i mladih sa završenom srednjom razinom obrazovanja;

4. Postoje tri ključna čimbenika koji sprječavaju inovacije: porezni sustav, nedostatak primarne i sekundarne faze financiranja ulaganja te poslovno okruženje. Jedan od strukturnih problema s kojim se Hrvatska suočava je niski obujam poslovnih ulaganja u I&R, unatoč izdašnosti postojećih poreznih olakšica;

5. Proizvodi visoke dodane vrijednosti i usluge temeljene na znanju (KIBS) ostaju i dalje zanemariv dio izvoza, dok vještine i tehnološke mogućnosti stagniraju. Taj trend odražava se na hrvatski izvoz, tehnološku uspješnost i rangiranje na ljestvici konkurentnosti kao mjerilo usporedivosti s drugim zemljama.

Razlika u ICT vještinama između Hrvatske i EU ima negativan utjecaj na sudjelovanje u e-trgovini, e-vladi, e-praksi u cjelini. Trenutna situacija zahtijeva usvajanje konkretnih, jasnih, formuliranih i kvantitativnih mjera za razdoblje do 2020. godine. Nove strategije i promjene u nacionalnim politikama su neophodne, posebice u odnosu na poticanje obrazovanja i razvoj pametnih vještina te financiranje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija i davanja podrške poslovnom sektoru.

Zbog ograničenih financijskih resursa i kapaciteta, S3 se usredotočuje na ograničeni broj prioritetnih područja koja su definirana na temelju snaga i potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije (I&R&I) s naglaskom na izvoznu orijentiranost uključenih pod-područja. Predložene mjere u okviru S3 usmjerene su na izbjegavanje fragmentacije u segmentu istraživanja i koncentraciju strukturnih fondova i nacionalnih proračunskih i privatnih sredstava na prioritete s najvećim razvojnim potencijalom.

Kako bi proces pametne specijalizacije bio što učinkovitiji, a s obzirom na specifičnu situaciju u RH u kojoj poslovnom sektoru  nedostaje potrebna kultura ulaganja u I&R&I, Hrvatska će morati uložiti dodatne napore kako bi povećala razinu pripravnosti svih dionika da se uključe u provedbu S3.

Specifične mjere za povećanje konkurentnosti tematskih i pod-tematskih prioritetnih područja provodit će kroz poticanje aktivnosti i investicija u I&R&I, kako u istraživačkim organizacijama tako i u poslovnom sektoru. To će se postići paralelno s mjerama potpore za ulaganja u I&R&I i instrumentima jačanja nacionalnog inovacijskog sustava koji će potaknuti suradnju znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora u aktivnostima I&R&I. Također, predloženi S3 provedbeni instrumenti koji se odnose na poboljšanje poslovnih ulaganja u I&R&I i njihovu komercijalizaciju, morati će biti usmjereni na specifične niše u vertikalnom smislu, dok će s druge strane investicije vezane uz znanstveni sektor biti više horizontalne. Na taj će se način postići djelotvornost i učinkovitost inovacijskog sustavau Republici Hrvatskoj. Znanstveni sektor biti će također orijentiran i otvoren za razvoj novih niša dajući na taj način smjer razvoja novim industrijama. Poslovni sektor će biti više orijentiran prema jačanju postojećih prioritetnih niša s ciljem komercijalizacije inovacija i povećanja svog tržišnog udjela na međunarodnom tržištu.

Hrvatska je nedavno pokrenula nekoliko inicijativa u cilju poboljšanja nacionalnog inovacijskog sustava. U pripremi su Nacionalni projekt za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i razvoju tematskih inovacijskih platformi , projekt „Znanstveno i tehnologijsko predviđanje“ i „Predviđanje pametnih vještina“ . Glavni rezultat ovih aktivnosti bit će usmjeren na izradu strategija I&R&I za poslovni sektor za svako tematsko prioritetno područje S3, izradu dugoročnih znanstvenih i tehnoloških predviđanja za znanstveni sektor i izradu predviđanja potreba za pametnim vještinama vezano uz razvoj ljudskog kapitala potrebnog za jačanje konkurentnosti tematskih i pod-tematskih prioritetnih područja S3.

Cjelokupni strateški okvir će služiti kao potpora u jačanju nacionalnog inovacijskog ekosustava i usmjeravanje budućih poslovnih ulaganja u I&R&I u svakom tematskom i pod-tematskom prioritetnom području S3. S druge strane, rezultati dobiveni temeljem predviđanja budućeg razvoja znanosti i tehnologija će dati smjernice za budući razvoj hrvatskog gospodarstva i utvrđivanje potencijalnih novih niša i industrija u nastajanju.

S3 se temelji na 4 opća načela: (1) izbor i kritična masa, (2) konkurentska prednost, (3) povezivanje i klasteri i (4) kolaborativno vodstvo. Hrvatska je jasno izabrala područja specijalizacije temeljem kritične mase (1) iako to nije bilo lako zbog velikog udjela mikro i malih poduzeća i malog broja stanovnika u odnosu na većinu drugih država članica. Također, Hrvatska je izgradila S3 na jasno identificiranim konkurentskim prednostima i izvrsnosti (2). Sveobuhvatna analiza provedena je u svrhu izrade S3 koristeći sve relevantne gospodarske pokazatelje i pokazatelje I&R&I, uključujući i analizu primjene ključnih razvojnih tehnologija (KET-ova) u Republici Hrvatskoj. Nadalje, skup politika S3 usmjeren je na suradnju i sinergiju dionika u nacionalnom i međunarodnom kontekstu (3). Izgradnja nacionalne i međunarodne mreže za povezivanje poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora, koja uključuje inicijative kao što su „Teaming“ u okviru programa Obzor 2020, integraciju u Zajednice znanja i inovacija (KIC-eve) te EU tehnološke platforme, u središtu je S3 za Republiku Hrvatsku. Posljednje, predložene aktivnosti za Republiku Hrvatsku temelje se na postizanju uske suradnje između Vlade RH i poslovnog i javno financiranog znanstveno-istraživačkog sektora u cilju zajedničkog upravljanja procesom pametne specijalizacije (4).

Tijekom izrade S3 Hrvatska je imala podršku S3 platforme EU, a proces pametne specijalizacije bio je usklađen s koracima opisanim u RIS3 priručniku (slika 1).

Slika 1 Koraci u izradi S3

Na temelju rezultata analize u okviru procesa izrade S3 postojeće snage i razvojni potencijali pokušati će se staviti u funkciju budućeg pametnog, uključivog i održivog gospodarskog rasta i razvoja RH (slika 2).

Slika 2 Analitički pristup definiranju tematskih prioritetnih područja S3

Strategija pametne specijalizacije pokriva mnoga važna područja politika, kojima upravljaju različita tijela državne uprave u RH. Ova međuresorna dimenzija adresirana je kroz osnivanje S3 Nadzornog odbora i S3 međuresorne radne grupe u koje su bile uključene sve relevantne institucije Vlade RH predvođene  Ministarstvom gospodarstva. Rad Nadzornog odbora i S3 međuresorne radne grupe potpomognut je Partnerskom radnom grupom.

Ono što razlikuje pripremu S3 od tradicionalnih strateških dokumenta u okviru industrijske i inovacijske politike je proces definiran kao poduzetničko otkrivanje (eng. Entrepreneurial Discovery Process, EDP) ⁷ koji podrazumijeva interaktivni proces u kojem poslovni sektor u suradnji s ostalim dionicima razvoja otkriva informacije o budućem smjeru razvoja i kroz zajedničku komunikaciju dolazi do spoznaja o novim aktivnosti, dok vlada ocjenjuje rezultate poduzetničkog otkrivanja i procjenjuje sposobnost  poslovnog sektora za ostvarivanje potencijala i razvoj novih niša i industrija u nastajanju. Ovaj proces otkrivanja treba biti uključen u šire strateške ciljeve te mora utvrditi mehanizme upravljanja i kriterije za utvrđivanje prioriteta razvoja RH. Poduzetnici u Hrvatskoj su bili uključeni u proces pametne specijalizacije od 2012. godine kroz  umrežavanje na „Triple Helix“ principu i uspostavu 12 klastera konkurentnosti ⁸ , te  kroz pripremu S3 dokumenta. Njihova uključenost će se nastaviti kroz kontinuirani proces poduzetničkog otkrivanja i instrumente koji će to omogućiti kao i kroz buduću provedbu projekata I&R (rezultati poduzetničkog otkrivanja i partnerskih savjetovanja nalaze se u Dodatku 1).

Glavni pokazatelji koji ukazuju na snage i potencijale RH za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, definirani temeljem pripremnih analiza za izradu S3, kao i rezultati poduzetničkog otkrivanja su kritički preispitani kroz razgovore s različitim dionicima iz poslovnog, znanstveno istraživačkog i javnog sektora, uključujući i međunarodne stručnjake iz određenih tematskih područja. Prioriteti S3 utvrđeni su na temelju kritične mase zajedno s jasnim naznakama uvjeta potrebnih za uspješan razvoj tematskih prioritetnih područja (TPP-ova). Ostvarivanje prioriteta biti će omogućeno kroz provedbene instrumente koji su dio skupa mjera politika („Policy mix“-a) i S3 akcijskog plana. Konačno, sustav i instrumenti upravljanja, praćenja i vrednovanja provedbe S3 razvijeni su i dogovoreni zajedno s instrumentima koji će omogućiti buduće revidiranje S3.

S3 također primjenjuje pristup "otvorenost prema drugim regijama". U tu svrhu, suradnja s drugim državama/regijama s komplementarnim prioritetima vrlo je važna i uključivat će stvaranje prekograničnih tehnoloških platformi, sudjelovanje u prekograničnim suradnjama, transnacionalnim i međuregionalnim programima i uključivanje u KIC-eve i Europske tehnološke platforme.

2. TEMELJ STRATEGIJE ZA PAMETAN, UKLJUČIV I ODRŽIV RAST

Temelj Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske je razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju u skladu s načelima Europa 2020 koja uključuju pametan, održiv i uključiv rast. Tome će pridonijeti ciljana ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije u okviru odabranih tematskih i podtematskih prioritetnih područja kao jedan od strateških prioriteta nacionalne politike.

2.1. Vizija i glavni strateški cilj

U okviru procesa izrade Strategije pametne specijalizacije definirana je sljedeća vizija:

 Hrvatska će biti prepoznata kao gospodarstvo koje se temelji na znanju i koje potiče kreativnost i inovacije na svim razinama društva za bolju kvalitetu života svih svojih stanovnika.

Vizija je prenesena na glavni strateški cilj:

 Usmjeravanje kapaciteta u području znanja i inovacija na područja od najvećeg potencijala za Hrvatsku radi pokretanja konkurentnosti i društveno-gospodarskog razvoja i transformacije hrvatskog gospodarstva kroz učinkovite aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija.

Da bi postigla taj cilj, Hrvatska će svoj daljnji razvoj temeljiti na strukturnim promjenama gospodarstva u području zelene ekonomije (zeleni prijevoz, održiva proizvodnja i obrada hrane i drva, obnovljivi izvori energije, čiste tehnologije i bio proizvodi), zdravlja i kvalitete života i sigurnosti. Kroz poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije u odabranim tematskim prioritetnim područjima Hrvatska će modernizirati, diverzificirati i gdje je to potrebno uvesti novi smjer i/ili radikalne promjene u svoje gospodarstvo i na taj način osigurati budući gospodarski rast i razvoj.

Vizija i glavni strateški cilj postići će se ostvarivanjem šest specifičnih strateških ciljeva usmjerenih prema pametnom, uključivom i održivom rastu Republike Hrvatske koji se odnose na:

1. Povećanje kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora za provedbu vrhunskih istraživanja koje odgovaraju potrebama gospodarstva;

2. Prevladavanje rascjepkanosti inovacijskog lanca vrijednosti i jaza između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora;

3. Modernizacija i diverzifikacija hrvatskog gospodarstva kroz ulaganja poslovnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije;

4. Nadogradnja u globalnom lancu vrijednosti i poticanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva;

5. Partnerski rad na rješavanju društvenih izazova;

6. Razvoj pametnih vještina – unaprjeđenje kvalifikacija postojeće i nove radne snage za pametnu specijalizaciju .

Hrvatska će kroz provedbene instrumente strukturirati intervencije koje će omogućiti ostvarivanje postavljenih ciljeva. Jedna od ključnih mjera bit će podrška poslovnom sektoru u području eko inovacija i razvoju čistih tehnologija, eko proizvoda i usluga.

Slika 3 Pregled vizije i ciljeva

2.1.1. Specifični strateški cilj 1: Povećanje kapacitet a znanstveno-istraživačkog sektora za provedbu vrhunskih istraživanja koja odgovaraju potrebama gospodarstva

Svrha

Svrha je ovog cilja podići razinu izvrsnosti istraživanja u hrvatskim znanstvenim organizacijama i stvoriti okruženje za provedbu vrhunskih istraživanja usmjerenih na potrebe industrije i društva u cjelini i koje doprinosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Obrazloženje

Znanstveno-istraživački sektor ključan je čimbenik inovacijskog sustava Republike Hrvatske koji će provedbom aktivnosti istraživanja i razvoja doprinijeti stvaranju, otkrivanju, uporabi i širenju znanja te komercijalizaciji inovacija u poslovnom sektoru. Znanstvene organizacije suočene su sa različitim problemima koji negativno utječu na uspješnost njihovog rada na što ukazuju skromna postignuća u pojedinim pokazateljima prema izvještaju Innovation Union Scoreboard ⁹ .

Zbog loše društveno-gospodarske situacije u Hrvatskoj kao i izazova globalnog tržišta, hrvatske znanstveno organizacije moraju svoje aktivnosti bolje uskladiti s potrebama gospodarstva. Sukladno tome, potrebno je potaknuti izvrsnost u istraživanju na nacionalnoj i međunarodnoj razini radi osiguravanja visokokvalitetnog okruženja za konkurentnost hrvatskog gospodarstva i omogućiti znanstvenim organizacijama da surađuju međusobno i sa subjektima iz poslovnog sektora radi mobilizacije što više sredstava i zajedničkog doprinosa rješavanju gore navedenih problema.

Na taj će se način ojačati važan dio inovacijskog lanca vrijednosti u Repbulici Hrvatskoj. Intervencije predviđene u okviru ovog provedbenog instrumenta komplementarne su s hrvatskim prioritetima u okviru programa Obzor 2020 i ostalih inicijativa usmjerenih na razvoj istraživačke infrastrukture i širenje znanstvene izvrsnosti.

Provedbeni instrumenti

Provedbeni instrumenti u okviru ovog cilja su: (1) jačanje kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora za provođenje vrhunskih istraživanja i suradnju na nacionalnoj i međunarodnoj razini; (2) povećanje znanstvene izvrsnosti podržavanjem nacionalnih Znanstvenih centara izvrsnosti i omogućavanjem sinergija s potporama Europskog istraživačkog vijeća (ERC); (3) podrška znanstvenim organizacijama koje provode istraživačko-razvojne projekte usmjerene na potrebe gospodarstva; (4) strateški projekt „Znanstveno i tehnologijsko predviđanje” ( za više pojedinosti pogledati poglavlje 6 i dodatak 3).

2.1.2. Specifični strateški cilj 2: Prevladavanje rascjepkanosti inovacijskog lanca vrijednosti i jaza između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora

Svrha

Osnovna svrha ovog cilja jest prevladati rascjepkanost inovacijskog lanca vrijednosti i smanjiti jaz između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora kroz jačanje inovacijskog sustava, razvoj inovacijske infrastrukture i inovacijskih platformi u tematskim prioritetnim područjima i podršku klasterima i provedbi klaster inicijativa.

Obrazloženje

Razvoj hrvatskog inovacijskog sustava još uvijek je u relativno ranoj fazi razvoja. Uloga inovacijske politike varirati će ovisno o daljnjem razvoju inovacijskog sustava. Inovacijska politika treba se stoga usmjeriti na ciljeve koji su i relevantni za trenutačnu fazu razvoja i koji na odgovarajući način predviđaju sljedeće faze.

Još uvijek ima dosta prostora za poboljšanje okvirnih uvjeta za istraživanje, razvoj i inovacije i utjecanje na ostale vladine politike (poput inovativne javne nabave) radi podizanja potražnje za inovacijama.

Poduzetnici moraju biti u srži inovacijskog sustava jer oni prepoznaju tržišne mogućnosti i razvijaju ideje za inovativna rješenja radi iskorištavanja tih mogućnosti. Međutim, hrvatski su poduzetnici suočeni s višestrukim preprekama i nepovoljnim uvjetima financiranja koji onemogućuju komercijalizaciju inovacija i stavljanje ideja na tržište.

Provedbeni instrumenti

Provedbeni instrumenti u okviru ovog cilja su: (1) razvoj inovacijske mreže za industriju i stvaranje tematskih inovacijskih platformi; (2) uspostava i razvoj centara kompetencija i (3) jačanje poveznica između znanstvenog i poslovnog sektora kroz podržavanje ureda za prijenos tehnologije i znanstveno-tehnologijskih parkova (za više pojedinosti pogledati poglavlje 6 i dodatak 3).

2.1.3. Specifični strateški cilj 3: Modernizacija i diverzifikacija hrvatskog gospodarstva kroz ulaganja poslovnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije

Svrha

Osnovna svrha ovog cilja jest stvoriti povoljno inovacijsko okruženje i inovacijsku kulturu za rast i razvoj inovativnih poduzeća i ulaganja u istraživačko razvojne projekte, ojačati odnose između akademije i industrije i povećati kapacitete poduzeća da razviju, koriste, prilagode i komercijaliziraju nove tehnologije i inovativne proizvode i usluge.

Obrazloženje

Trend pada izdataka za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina treba promijeniti. Inovativnim su tvrtkama nedostajala sredstva i interni kapaciteti potrebni za razvoj i napredak kroz primjenu inovacija koje bi bile nove na tržištu i nove u svijetu. Sklonost poduzeća sistematičnoj inovativnosti ograničena je svojstvima hrvatske industrijske strukture RH, točnije: veličinom tvrtke, zastarjelom tehnologijom i uporabom novih tehnologija u proizvodnim procesima, sektorskom distribucijom i relativno niskim ukupnim udjelom zaposlenih u sektorima temeljenim na znanju, dok je udio zaposlenih u tržišnim uslugama temeljenima na znanju visok. Relativan pad intenziteta istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru (omjer rashoda za istraživanje i razvoj i BDP-a) razlog je sve većeg jaza između Hrvatske i razvijenijih zemalja Europske unije i globalnog okruženja. Osim toga, inovacijska politika tradicionalno je bila isključivo povezana sa znanošću i nedostajali su joj šira politička razmišljanja i instrumenti usmjereni prema poticanju istraživačko razvojnih aktivnosti i komercijalizacije inovacija u poslovnom sektoru.

Javna financijska podrška za inovacije poslovnog sektora (uključujući porezne olakšice) relativno je slaba. Do nužnih bi povećanja trebalo doći kroz razvoj inovacijske infrastrukture, jačanje kapaciteta za istraživanje i razvoj poslovnog sektora, uporabom diferenciranih financijskih instrumenata, razvojem procesa poduzetničkog otkrivanja usmjerenog prema prepoznavanju budućih potreba kroz izradu strategija za istraživanje, razvoj i inovacije i uspostavu sustava praćenja i evaluacije provedbenih mehanizama za podršku poslovnom sektoru u ulaganjima u istraživanje, razvoj i inovacije.

Politika poticanja inovacija poslovnog sektora usmjerena je na komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja javnog sektora kao i na istraživačko razvojne aktivnosti tvrtki koje primjenjuju visoku tehnologiju. Međutim, inovacija je, u svojim različitim oblicima, bitna za sve vrste poslovanja. Hrvatska će svoju politiku temeljiti na širokom konceptu inovacija koja, uz istraživanje i razvoj proizvoda, uključuje i marketinške, organizacijske i uslužne inovacije. Podizanje udjela inovativnih tvrtki i njihovih kapaciteta bit će prioritet i odražavat će se u kombinaciji provedbenih mehanizama inovacijske politike.

Provedbeni instrumenti

Provedbeni instrumenti koji će pridonijeti ostvarivanju ovog cilja su: (1) podrška poslovnim ulaganjima u istraživanje, razvoj i inovacije i (2) podrška jačanju kapaciteta malih i srednjih poduzetnika za inovacije ( za više pojedinosti pogledati poglavlje 6 i dodatak 3).

2.1.4. Specifični strateški cilj 4: Nadogradnja u globalnom lancu vrijednosti i poticanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva

Svrha

Osnovna je svrha ovog cilja usmjeriti poslovni sektor na ulaganja u kapital temeljen na znanju radi poboljšanja pozicije hrvatskog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti, povećanja konkurentnosti i dodane vrijednosti proizvoda i usluga i promicanja internacionalizacije hrvatskog gospodarstva.

Obrazloženje

U današnjem globaliziranom svijetu, globalni lanci vrijednosti međusobno se natječu, a natjecanje između zemalja prvenstveno znači da se svaka zemlja može uključiti svojim određenim dijelom u strukturu koju su stvorile multinacionalne kompanije. Sposobnost zemlje da sudjeluje u globalnoj trgovini i na taj način stječe konkurentnu prednost koja omogućuje daljnji rast i razvoj djelomično je povezana s njezinom mogućnošću pridruživanja velikim globalnim lancima vrijednosti. Radi boljeg razumijevanja i mogućnosti unaprjeđenja pozicije hrvatskog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti, Hrvatska mora imati dobar uvid u kretanja i trendove globalne ekonomije. Globalni lanci vrijednosti hrvatskim tvrtkama i gospodarstvu omogućuju uključivanje u globalnu trgovinu i izvršavanje dijela procesa u kojem su najbolji i imaju konkurentne prednosti.

Za poboljšanje pozicije hrvatskog gospodarstva u lancima vrijednosti ključnu ulogu igra kapital temeljen na znanju kao i jačanje konkurentnosti poslovnog sektora kroz razvoj novih i poboljšanje postojećih proizvoda ¹⁰ , unaprijeđenje poslovnog procesa ¹¹ , te napretka unutar lanca vrijednosti ¹² i među lancima vrijednosti ¹³ . Nematerijalna imovina, inovacije, intelektualno vlasništvo i ljudski resursi elementi su u kojima Hrvatska mora biti konkurentna da bi mogla preuzeti bolju ulogu unutar globalnih lanca vrijednosti i veći udio dodane vrijednosti u globalnom gospodarstvu.

U okviru globalnog lanca vrijednosti, inovativnost poslovnog sektora mora doprinijeti unapređenju poslovnog procesa/ razvoju novih i poboljšanju postojećih proizvoda i usluga te povećavanju dodane vrijednosti gospodarskih aktivnosti i omogućiti transformaciju i restrukturiranje postojećih sektora/poduzeća poticanjem njihovog sudjelovanja u novim, globalnim lancima vrijednosti.  Unaprjeđenje pozicije i uključivanje u globalne lance vrijednosti bit će jedan od načina na koji će se poticati internacionalizacija hrvatskog gospodarstva koja postaje sve složenije pitanje. Radi se ne samo o pukom izvozu i poticanju priljeva izravnih stranih ulaganja, već i o strateškim savezima, zajedničkom istraživanju i razvoju, stjecanju i preuzimanju prava intelektualnog vlasništva, transferu ključnih tehnologija, itd.

Provedbeni instrumenti

Provedbeni instrumenti u okviru ovog cilja su: (1) Podrška provedbi inicijativa klastera konkurentnosti i (2) podrška jačanju kapaciteta malih i srednjih poduzetnika za inovacije (za više pojedinosti pogledati poglavlje 6 i dodatak 3).

2.1.5. Specifični strateški cilj 5: Partnerski rad na rješavanju društvenih izazova

Svrha

Osnovna svrha ovog cilja jest prevladati rascjepkanost napora i sporog tempa promjena. Hrvatska će pokrenuti sve dionike u cijelom inovacijskom ciklusu u svim sektorima u svrhu zajedničkog cilja ubrzavanja inovativnih rješenja društvenih izazova.

Obrazloženje

Društveno korisne inovacije, kao provedbeni mehanizam kojime se integriraju razni dionici radi rješavanja društvenih izazova, važna je za pametan razvoj Hrvatske i kao temelj za stvaranje novih poslovnih mogućnosti i otvaranja nove perspektive hrvatskom gospodarstvu. Društveno korisne inovacije su nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) kojima se rješava određeni društveni izazov (npr. starenje stanovništva, klimatske promjene) a, kroz svoju procesnu dimenziju (npr. nove usluge), one doprinose preoblikovanju društva u smjeru sudjelovanja, osnaživanja, zajedničkog stvaranja i učenja. Iz tih razloga društveno korisna inovacija nudi način za rješavanje društvenih izazova kad tržište i javni sektor ne odgovaraju učinkovito na društvene potrebe.

Provedbeni instrumenti

Provebeni instrument u okviru ovog cilja je: Podrška društveno korisnim inovacijama ( za više pojedinosti pogledati poglavlje 6 i dodatak 3).

2.1.6. Specifični strateški cilj 6: Razvoj pametnih vještina – unaprjeđenje kvalifikacija postojeće i nove radne snage za pametnu specijalizaciju

Svrha

Osnovna svrha ovog cilja jest stvoriti odgovarajuću radnu snagu koja može pratiti provedbu S3 i omogućiti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Pametan, održiv i uključiv rast zahtijeva novo/poboljšano/prilagođeno znanje i vještine. Bez stalnog unaprjeđenja i poboljšanja kvalifikacija postojeće i nove radne snage neće biti moguće postići cilj inovativnijeg i kreativnijeg gospodarstva temeljenog na znanju.

Obrazloženje

Hrvatska je radna snaga relativno kvalificirana, no profil njezinih vještina mogao bi ograničiti potencijal za istraživanje, razvoj i inovacije. U usporedbi s Europskom unijom i zemljama sa sličnim dohotkom po glavi stanovnika, Hrvatska ima malo studenata i diplomanata matematičkih, prirodoslovnih i inženjerskih studija, nizak udio visokoobrazovane radne snage, nisku stopu zaposlenosti visokoobrazovanih osoba i jednu od najnižih razina osposobljavanja tijekom rada i doživotnog učenja. Hrvatske tvrtke ukazuju na problem nedostatka kvalificirane radne snage kao važnog čimbenika koji sputava inovaciju. Zajednica savjetnika ili povezanih usluga kojima se podržava rad na inovativnim projektima nije široko dostupna.

Osim toga, Hrvatska ima relativno niske udjele stručnjaka i profesionalaca među zaposlenima u gospodarskim granama ključnim za provedbu S3 što upućuje na činjenicu da bi moglo biti teško postići razvoj domaćeg znanja potrebnog za inovaciju. Stoga je potrebno suočiti se s problemom premalog broja osoba s pravim vještinama na pravim mjestima u Hrvatskoj i kroz S3 provedbene mehanizme pokušati učinkovito riješiti taj problem i ključni nedostatak hrvatskog gospodarstva.

Provedbeni instrumenti

Provedbeni instrumenti u okviru ovog cilja odnose se na Razvoj instrumenata za jačanje pametnih vještina; Provedba mehanizma Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za isporuku pravovremenih i standardiziranih programa obuke temeljenih na budućim i srednjoročnim potrebama za vještinama ; Dodatni instrumenti postavljeni za srednjoročnu procjenu potreba za vještinama . Kao podrška tih mehanizama provedbe razvit će se nekoliko novih instrumenata. Prvi je registar ljudskih resursa, drugi makroekonomski model prognoziranja i predviđanje vještina koje će se koristiti za prepoznavanje budućih potreba za vještinama. Nakon njihovog utvrđivanja, aktivirat će se mehanizmi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, tj. na temelju anketa provedenih među poslodavcima opisat će se kompetencije potrebne za poslove vezane uz S3, izraditi profesionalni i kvalifikacijski standardi i, na kraju, razviti novi programi osposobljavanja koji će se temeljiti na novim standardima (za više pojedinosti pogledati poglavlje 6 i dodatak 3).

Slika 4 Poveznice između specifičnih ciljeva i provedbenih instrumenata

3. TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME

3.1. Načela i kriteriji odabira S3 prioritetnih tematskih područja i horizontalnih tema

Inovacijske strategije tradicionalno se sastoje uglavnom od horizontalnih mjera i neutralnih politika koje za cilj imaju poboljšanje općih okvirnih uvjeta i mogućnosti za poticanje inovacija (izvrsna sveučilišta, ljudski kapital, primjena prava intelektualnog vlasništva, istraživačko razvojne ativnosti i ICT infrastruktura, konkurentnost i otvorenost, itd.). S3 u Hrvatskoj zadržava ovaj naglasak na horizontalnim mjerama, ali uz uvođenje nove „logike“ pametne specijalizacije. Ona se usredotočuje na vertikalnijoj logici intervencije koja nije neutralna, odnosno na postupku utvrđivanja i odabira poželjnih tematskih područja intervencije, ukazujući na odabire tehnologija, područja i pod-tema koji bi mogli biti priroritetni unutar okvira politike.

Najmanje pet načela politike važna su kod utvrđivanja prioritetnih aktivnosti:

1. Granularnost: Važno je utvrditi pravu razinu između sektora i mikro aktivnosti pri kojoj je moguće detaljno pratiti segmente ekonomije znanja koje određena država/regija može uzeti kao temelj za pametnu specijalizaciju. Relevantna razina je „srednja“ granularnost. Na ovoj razini nove aktivnosti/projekti uključuju skupine poduzeća i druge (istraživačke) partnere; cilj je istraživanje novih domena, (tehnoloških i tržišnih) prilika pri čemu postoji teritorijalni kapital i potencijalno visoki značaj za nacionalno gospodarstvo  (vezano za vrstu strukturnih promjena koje može uzrokovati).

2. Poduzetničko otkrivanje : Pametna specijalizacija uključuje proces samo-otkrivanja odnosno poduzetničkog otkrivanja koji otkriva ono najbolje što određena država/regija čini ili može činiti u području istraživanja, razvoja i inovacija. Povezivanje prva dva načela politike pametne specijalizacije (granularnost i poduzetničko otkrivanje) dovodi do sljedeće tvrdnje: određivanje prioriteta pametne specijalizacije uključuje prepoznavanje (te također i izradu) projekata koji su rezultat poduzetničkog otkrivanja ili novih aktivnosti koje za cilj imaju istraživanje, eksperimentiranje i učenje o tome što bi određena gospodarska grana ili podtema trebali izvršiti u okvirima istraživanja, razvoja i inovacija kako bi unaprijedili konkurentnost.

3. Prioriteti koji neće davati očekivane rezultate trebaju biti odbačeni. Također, aktivnosti koje trenutno nisu odabrane, zadržavaju priliku biti podržavane u budućnosti.

4. Pametna specijalizacija je uključiva strategija. To znači da će se svakom sektoru pružiti prilika da bude zastupljen u strategiji kroz projektne aktivnosti. Uključivost će podrazumijevati različitu brzinu i tempo provedbe politike pametne specijalizacije, s obzirom da će utvrđivanje i realizacija prioritetnih projekata u manje dinamičnim dijelovima gospodarstva biti teža i skuplja nego u najdinamičnijim dijelovima.

5. Eksperimentalna priroda politike i potreba za evaluacijom. Potrebna su jasna mjerila i kriteriji uspjeha i neuspjeha. Ova je politika po svojoj prirodi eksperimentalna što znači da se sve investicije u nove aktivnosti neće isplatiti. Evaluacija je stoga glavna zadaća politike, kako se podrška ne bi prekinula prerano niti omogućila toliko dugo da se potpore troše neučinkovito na neodržive projekte.

Nadalje, u skladu sa smjernicama S3 platforme, na slici 5 prikazano je šest kriterija za odabir prioritetnih tematskih područja i međusektorskih tema, dok je proces odabira prioriteta u kontekstu S3 za Hrvatsku prikazan na slici 6 .

Prioriteti su utvrđeni na temelju procesa poduzetničkog otkrivanja usmjerenog „odozdo prema gore“ ( bottom-up ), popraćenog strateškim saznanjima o: (1) globalnim društvenim izazovima, (2) konkurentnim prednostima i (3) potencijalu za izvrsnost određene zemlje. Utvrđivanje prioriteta za strategiju pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj odvijalo se kroz učinkovitu ravnotežu između procesa utvrđivanja općih ciljeva usmjerenih „odozgo prema dolje“ ( top-down ) usklađenih s politikama EU i procesa usmjerenih „odozdo prema gore“ ( bottom-up ) koji uključuju definiranje prioritetnih niša u okviru procesa poduzentičkog otkrivanja, zajedno s područjima eksperimentiranja i budućeg razvoja. Eksperimentiranje i budući razvoj osobito su važni za Hrvatsku uzimajući u obzir njenu malobrojnu populaciju i vrlo visoki udio mikro-poduzeća u gospodarstvu. Hrvatska također ima i relativno mali broj novoosnovanih ( start-up ) poduzeća koja se temelje na inovativnosti i visokoj tehnologiji ili znanju te iznimno mali broj brzorastućih poduzeća (tzv. gazela). Teško je predvidjeti koja će od njih biti ključni čimbenik budućeg rasta i napretka, pokretati nove industrije u budućim godinama, a koje će brzo nestati zbog međunarodne konkurencije ili pomanjkanja odgovarajućeg izvora financiranja.

Slika 5 Šest kriterija za odabir prioritetnih tematskih područja i horizontalnih tema prema smjernicama S3 platforme

Slika 6 Postupak utvrđivanja prioriteta za Hrvatsku u kontekstu S3

3.2. Odabir i opis tematskih prioritetnih područja (izgrađeni na osnovi postojećih snaga i prevladavanja slabosti – osiguranje budućnosti)

Postupak utvrđivanja prioriteta (tematskih prioritetnih područja) uključivao je široki skup predstavnika javnog, znanstveno istraživačkog i poslovnog sektora te je temeljen na konsenzusu. Rizik inzistiranja na uskim sektorskim interesima suzbijen je konzistentnom primjenom metodologije i opravdavanjima procjena i prijedloga na temelju podataka ili drugih dokaza. Takav participativni pristup imao je mnogostruke prednosti: potaknuo je na traženje prilika za suradnju i sinergiju, omogućio je udruživanje stručnih znanja koja su neophodna za tumačenje podataka, potaknuo je na koordinaciju strateških ciljeva znanstveno-istraživačkih institucija i poslovnog sektora itd. Na taj su način postavljeni čvrsti temelji za uspješnu provedbu S3 ali i nastavak procesa poduzetničkog otkrivanja.

Kroz četiri glavna kruga partnerskih konzultacija (poduzetničkog otkrivanja) prepoznata su glavna tematska prioritetna područja (TPP-ovi). Detaljnije informacije o ovom procesu navedene su u Dodatku 1. Usporedno s ovim procesom, uzimani su u obzir globalni trendovi i analizirane su snage i potencijali u poslovnom i znanstveno-istraživačkom sektoru RH. Prilikom izbora tematskih prioritetnih područja primijenjeni su prethodno spomenuti kriteriji odabira te je izvršeno uparivanje snaga poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora, kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije i mogućnosti povezivanja s doprinosom rješavanju društvenih izazova (Dodatak 2.).

U svrhu daljnjeg odabira i sužavanja tematskih i pod-tematskih prioritetnih područja unutar S3 Republike Hrvatske, uspostavljeno je nekoliko stručnih radnih skupina sastavljenih od stručnjaka za istraživanje i razvoj iz javnog i privatnog sektora, kao i radna skupina sastavljena od državnih dužnosnika. Osim toga, ex-ante evaluacija od strane EK vezano uz radne verzije S3 pružila je korisne povratne informacije i usmjerenja u procesu završnog odabira prioritetnih područja. Kao krajnji rezultat ovih procesa, za glavni fokus Strategije pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj odabrano je pet tematskih prioritetnih područja (TPP) s relevantnim tehnološkim i proizvodnim poljima: (1) Zdravlje i kvaliteta života , (2) Energija i održivi okoliš, (3) Promet i mobilnost , (4) Sigurnost i (5) Hrana i bio-ekonomija. Hrvatska je također definirala dvije horizontalne teme koje mogu pridonijeti većoj dodanoj vrijednosti hrvatske proizvodnje i potaknuti nastajanje novih gospodarskih aktivnosti, porast produktivnosti hrvatskog gospodarstva i nastanak novih i održivih prilika za zapošljavanje. Horizontalne teme su: (1) KET (ključne razvojne tehnologije) i (2) ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije). (Slika 7.).

Unutar pet tematskih prioritetnih područja obuhvaćeno je 13 pod-tematskih prioritetnih područja i dodatno 2 horizontalne teme. Odabir pod-tematskih prioritetnih područja proizašao je iz procesa poduzetničkog otkrivanja kao sažetak puno šireg pregleda potencijalnih mogućnosti, a njihov odabir ne znači da će svakom od njih biti dodijeljena podjednaka alokacija sredstva. Prioritet RH u prvih nekoliko godina provedbe S3 je ojačati inovacijsku klimu u zemlji i potaknuti ulaganja poslovnog sektora u aktivnosti istraživanja i razvoja u cilju razvoja novih proizvoda, usluga i tehnologija koji će omogućiti modernizaciju i diverzifikaciju hrvatskog gospodarstva. Za očekivati je da će poticanje eksperimentiranja i poduzetničkog otkrivanja u odabranim tematskim prioritetnim područjima za neke prioritete donijeti visoki povrat, dok drugi neće ispuniti očekivanja. Zato je za uspješnu provedbu S3 ključno ispravno funkcioniranje sustava praćenja koji može pružiti informacije koje će omogućiti prekid „neuspješnih“ prioriteta. Drugo, predloženi su prioriteti specifični i snažno povezani s očekivanim rezultatima, odnosno s razvojem/primjenom novih proizvoda i tehnologija. Budući kontekst predviđen je na način da će svi investitori u istraživanje i razvoj morati odrediti prioritete i biti u mogućnosti prikazati povrat od ulaganja. Veći dio dostupnih financijskih sredstava za istraživanje, razvoj i inovacije bit će dodijeljen pod-tematskih prioritetnim područjima i određenim istraživačkim i inovacijskim infrastrukturama koje su potrebne kao potpora pod-tematskim prioritetnim područjima.

Slika 7 Tematska prioritetna područja i horizontalne teme S3

U nastavku teksta detaljno je objašnjeno svako od tematskih i s njima povezanih pod-tematskih prioritetnih područja.

3.2.1. Zdravlje i kvaliteta života

Objašnjenje tematskog prioritetnog područja

Zdravlje i kvaliteta života jedno je od tematskih prioritetnih područja Strategije pametne specijalizacije RH izabrano na temelju statističkih pokazatelja, analize i procesa poduzetničkog otkrivanja. Vlada Republike Hrvatske i Europska komisija prepoznali su ove sektore kao izrazito važne za budući razvoj hrvatskog gospodarstva. Ovo Tematsko prioritetno područje uključuje dva visokotehnološka, izvozno orijentirana sektora (zdravstvena industrija, ICT) koji se sukladno Industrijskoj strategiji RH smatraju glavnim pokretačima gospodarskog rasta zemlje, te se temelji se na objektivno provjerljivim prednostima kako u gospodarstvu tako i u znanstveno-istraživačkom sektoru, što se ogleda u visokostručnoj i kvalificiranoj radnoj snazi, kritičnoj masi istraživača, suvremenoj istraživačkoj infrastrukturi, razvijenim tehnologijama i kontinuiranom ulaganju u proizvodnju.

Razvoj ovog TPP-a u Hrvatskoj uglavnom je pod utjecajem politika razvijenih od strane Ministarstva zdravlja (zdravstvo), Ministarstva gospodarstva (zdravstvena industrija i ICT), te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (istraživanje i razvoj u javnom znanstveno istraživačkom sektoru). U posljednjem desetljeću Vlada Republike Hrvatske je stavila razvoj tih sektora visoko na listi prioriteta. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.–2020. ¹⁴ postavlja razvojne smjernice za sektor zdravstva i sadašnji okvir za donošenje politika i operativnih odluka, uključujući raspodjelu proračunskih sredstava. To je krovni dokument koji određuje kontekst, viziju, prioritete i ciljeve zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj za to razdoblje. Neki od ključnih strateških prioriteta navedeni unutar ove Strategije su: (i) razvoj informatizacije i eZdravstva sa svrhom povećanja učinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog sustava; (ii) jačanje preventivnih aktivnosti s ciljem poboljšanje pokazatelja zdravlja; (iii) poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, između ostalog i putem procesa procjene zdravstvenih tehnologija. Zajedno s Nacionalnom strategijom zdravstva, Nacionalna strategija za obrazovanje, znanost i tehnologiju, Industrijska strategija  i Strategija poticanja inovacija za razdoblje 2014. – 2020. su postavile temelj za daljnji razvoj ovog TTP-a. Hrvatsko Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj dodatno je usvojilo nove relevantne ključne istraživačke prioritete koji su također povezani s ovim TPP.

Hrvatska je u 2013. uspostavila dva klastera konkurentnosti s ciljem jačanja konkurentnosti zdravstvene i ICT industrije: (1) klaster konkurentnosti zdravstvene industrije (koji okuplja 14 privatnih tvrtki, 13 istraživačkih institucija i 3 predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti) i (2) ICT klaster konkurentnosti. Odabir ovog TPP-a u okviru S3 doprinijet će jačanju suradnje između poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora što je izvrstan temelj za daljnje ulaganje u ovaj TPP.

TPP pokriva javne znanstvene organizacije, biotehnološke i farmaceutske tvrtke uključene u otkrivanje lijeka i njihov razvoj, tvrtke za proizvodnju medicinske opreme i uređaja, ICT tvrtke koje razvijaju rješenja za e-zdravstvo, tvrtke uključene u proizvodnju dijagnostičkih alata i novih analitičkih metoda i prehrambene tvrtki koje proizvode „nutraceutikale“ (dodatke prehrani, funkcionalnu hranu, poboljšanu hranu). Konkurentnost TPP temelji se na tradiciji ulaganja u istraživanje i razvoj kao i industrijskoj primjeni rezultata istraživanja  koja datira iz ranih 1960-ih, što je rezultiralo u visokoj kvaliteti i dodanoj vrijednosti proizvoda i usluga. Europska komisija također je prepoznala zdravstveni sektor kao jedan od glavnih u primjeni ključnih tehnologija, važnih za gospodarski rast Hrvatske. ¹⁵

Pod-tematske prioritetna područja (PTPP) pod ovim TPP su odabrani na temelju utvrđenih snaga i potencijala i prikazani su u grafikonu ispod:

Slika 8 Pod-tematska prioritetna područja u okviru TPP-a Zdravlje i kvaliteta života

PTPP 1 Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji

Prvo PTPP, Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji (u daljnjem tekstu: zdravstvena industrija (farmaceutika i proizvodnja medicinske opreme i uređaja)) usmjereno je na jačanje položaja Republike Hrvatske kao središta za proizvodnju zdravstvenih proizvoda. To će se postići kroz integraciju postojećih poduzeća i istraživačkih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru radi usmjeravanja razvoja i proizvodnju sljedeće generacije lijekova i OTC proizvoda (over-the-counter, lijekovi bez recepta), medicinske opreme i uređaja.

U pogledu strukture tržišta, sektor je umjereno koncentriran. Odlikuje ga relativno mala skupina velikih tvrtki koje predstavljaju značajan udio godišnjeg prometa Hrvatske i izvoza. Velike tvrtke (Pliva ¹⁶ , Belupo ¹⁷ , JGL ¹⁸ , Genera ¹⁹ ) imaju dominantan položaj na tržištu i postale su vodeće generičke i OTC tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi.

Sveukupno portfelj PTPP proizvoda pokriva proizvodnju novih kemijskih i bio-tehnoloških entiteta, generičke i patentirane lijekove (u gotovo svim terapijskim skupinama i aktivnim farmaceutskim supstancama), OTC lijekove, veterinarske proizvode, dermatološku kozmetiku, lijekove na bazi biljaka i medicinsku i stomatološku opremu i uređaje. Najveća koncentracija tvrtki u okviru ovog PTPP-a i glavni centri proizvodnje i istraživanja i razvoja nalaze se u Zagrebu, Savskom Marofu, Koprivnici i Rijeci.

IRI kapaciteti u industriji.

Biotehnologija i farmaceutika (zajedno s ICT industrijom) predstavljaju financijski najjače istraživačko-razvojno područje, te zajedno čine više od 80% svih poslovnih rashoda za istraživanje i razvoj u RH jasno signalizirajući koji tehnološki sektori najviše obećavaju. Jake strane ovih industrija u Hrvatskoj su sljedeće: (i) tradicionalno priznata stručnost u istraživanju, kao i u industrijskoj primjeni; (ii) relativno dobar sustav visokog obrazovanja; (iii) dostupnost potencijalnih zaposlenika s visokim stupnjem obrazovanja (doktorat) i kvalificirana radna snaga; (iv) relativno niske plaće stručnjaka iz područja biotehnologije u usporedbi s konkurentnim zemljama; (v) stručna i relativno jeftina radna snaga i dobri uvjeti života atraktivni za strana ulaganja; (vi) kritična masa istraživača i drugih potrebnih resursa za obavljanje gospodarskih aktivnosti; (vii) primjena visokih tehnologija.

PTPP je jedno od područja hrvatskog gospodarstva koje karakterizira znatno ulaganje poslovnog sektora u istraživanje i razvoj. Otkriće inovativnog antibiotika azitromicina, jednog od najboljih dosad razvijenih antibiotika, stavlja Hrvatsku (hrvatske kemičare u farmaceutskoj tvrtki Pliva) ²⁰ na kartu deset zemalja u svijetu koje su uspjele razviti potpuno novi lijek. Sveukupno, Hrvatska ima uspješna poduzeća u ovoj industriji, što se može vidjeti kroz visoku razinu vlastitih istraživanja, gotovih oblika doziranja i aktivnih farmaceutskih supstanci. ²¹ Također, podaci o priznatim patentima upućuju na to da Hrvatska ima snage u zdravstvenoj industriji. Prema podacima o provedbi mjere državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte u obliku poreznih olakšica, na listi 10 poduzeća koja najviše ulažu u istraživanje i razvoj dva su poduzeća iz farmaceutske industrije rangirana na 2. i 4. mjestu (2013. godina). Jasno definirani procesi upravljanja istraživanjem i projektima, fokus na usko specijalizirana područja, korištenje najmodernijih tehnologija i znanstvenih metoda te sustavna zaštita prava intelektualnog vlasništva osnovne su komponente istraživačko-razvojnih strategija hrvatskih farmaceutskih tvrtki. Sva poduzeća proizvode sukladno uvjetima dobre proizvođačke prakse (GMP) i njihovi proizvodi mogu se registrirati na svim međunarodnim tržištima diljem svijeta.

Istraživačko-razvojni projekti hrvatske zdravstvene industrije usmjereni su na učinkovit razvoj novih procesa kemijske sinteze tvari, razvoj novih-gotovih oblika lijekova, odnosno generičkih proizvoda, OTC  proizvoda ili novih entiteta (tj. molekula pod zaštitom patenta) razvijenih kroz inovativne tehnologije, razvoja analitike, organizacije i izvođenja kliničkih studija. Nekoliko malih i srednjih poduzeća osnovano je u biofarmaceutskom sektoru kao posljedica procesa transfera tehnologije s hrvatskih sveučilišta. Također treba spomenuti Imunološki zavod Hrvatske zbog jake istraživačke baze i tržišnog potencijala, posebno u razvoju novih cjepiva i preparata iz krvne plazme.

IRI kapacitet u akademskoj zajednici

Povijesno gledano, Hrvatska ima dobre istraživačke rezultate i međunarodno priznate znanstvenike u području medicine, prirodnih znanosti i kemije, uključujući dvoje nobelovaca. Danas postoji nekoliko javnih znanstvenih organizacija jakih u ovim područjima: istraživačke grupe na Medicinskom fakultetu i Veterinarskom fakultetu (Sveučilište u Zagrebu), Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, IRB, Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu (Medils), Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (Zagreb), Veterinarskom institutu u Zagrebu, Medicinskim fakultetima na sveučilištima u Rijeci, Splitu i Osijeku. Zajedno s privatnim sektorom, ove institucije zapošljavaju više od 1.000 znanstvenika uključenih u istraživanje i razvoj u ovom PTPP-u.

Prema podacima SCImago za 2014. ²² , najbolje rangirana područja prema znanstvenim rezultatima u Hrvatskoj su medicina (1 - 17,66%) te biokemija, genetika i molekularna biologija (7 - 5,79%). U 2013., prema DZS, udio ukupnih R & D troškova u Hrvatskoj je vrlo visok za istraživanje života (21,4%), biomedicine i zdravstva (16,8%) i biotehničkih znanosti (8,7%). ²³ U usporedbi s 22 zemlje istočne Europe, prema broju znanstvenih članaka Hrvatska zauzima najbolje mjesto u medicini (5.), farmakologiji, toksikologiji, farmaceutici i veterini (5), a potom slijede poljoprivreda i biološke znanosti (6), imunologija i mikrobiologija (9.), biokemija, genetika i molekularna biologija (10) i kemija (11).

U ukupnom financiranju kroz FP7, hrvatski znanstvenici su najbolji u području medicine dok su većinu sredstava primili dva medicinska fakulteta, ona Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci ²⁴ , u područjima translacijske medicine, regeneracije kostiju, neuroznanosti, imunologije i mikrobiologije, genetike i molekularne biologije i istraživanja raka. Rezultati istraživanja tri od četiri hrvatska projekta koja financira Europsko istraživačko vijeće  (ERC) ²⁵ mogu imati primjenu u ovom PTPP.

Biomedicina je prepoznata kao jedno od prioritetnih područja za ulaganje u Planu razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Indikativna lista infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014.-2020. uključuje projekte koji se odnose na ovaj prioritet (jedan od njih je i veliki projekt „Dječji centar za translacijsku medicinu“ Dječje bolnice Srebrnjak).

Za daljnji razvoj ovog PTPP-a i podršku primjeni biotehnologije Vlada RH je iskoristila sredstva IPA pretpristupnih fondova ulažući u izgradnju BIOCentra u Zagrebu. U 2014. godini, kao rezultat jakog međunarodnog istorazinskog vrednovanja, Hrvatska je također uspostavila sedam znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI), od kojih su dva usmjerena na istraživanje i razvoj u medicini i biofarmaceutici – ZCI za reproduktivnu i regenerativnu medicinu i ZCI za virusnu imunologiju i razvoj novih cjepiva. Ova dva centra uključuju blizu 60 vrlo konkurentnih i međunarodno priznatih znanstvenika iz javnog i privatnog sektora (uglavnom MSP-i) te su u procesu povezivanja sa sličnim europskim i drugim međunarodnim mrežama. Daljnja ulaganja u istraživačku infrastrukturu i ljudski kapital kroz OPKK će potaknuti njihovu znanstvenu izvrsnost i inovativnost.

PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike

Drugo PTPP bavi se rješavanjem društvenih izazova u Hrvatskoj, poput starenja stanovništva, kroničnih bolesti i smanjenja troška zdravstvenog sustava kroz razvoj novih zdravstvenih usluga i novih metoda preventivne medicine i dijagnostike. Cilj je umrežiti javni i privatni sektor u rješavanju vrlo važnih društvenih problema, koji bi u isto vrijeme doprinijeli smanjenju zdravstvenih troškova i prevenciji bolesti i smrtnosti.

Ovo PTPP uključuje e-rješenja za zdravlje, nove tehnologije za daljinsko pružanje zdravstvene zaštite i poboljšanje kvalitete života kroz unaprjeđenje i proširenje opseg primjene e-zdravstva i nove mogućnosti za integraciju mobilnog zdravstva (m-zdravstvo) u postojeće e-zdravstvene usluge. Navedeno pokriva cijeli lanac inovacija zdravstvene industrije u rasponu od boljeg razumijevanja bolesti, kroz prevenciju i prepoznavanje do liječenja.

Područje e-zdravstva, zajedno s uslugama koje se mogu razvijati i primijeniti u zdravstvenom sustavu u cilju poboljšanja zdravstvenih usluga, ima veliki potencijal. Prema EK i ključnoj inicijativi „Digitalna agenda za Europu“, u području ICT za zdravlje i kvalitetu života ²⁶ , istraživanja bi trebalo usmjeriti prema ostvarenju jednog od četiri cilja, koja su definirana kao akcije. Oni uključuju sigurni mrežni pristup medicinskim zdravstvenim podacima, definiranje minimalnog zajedničkog skupa podataka pacijenata, definiranje i provođenje standarda na razini EU, ispitivanje i certifikacija e-zdravstvenog sustava, kao i pružanje ključnih prekograničnih usluga u području e-zdravstva.

E-zdravstvo u Hrvatskoj se provodi kroz posebno izgrađen informacijski sustav CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske). Zbog tog projekta, koji je uključivao  javni sektor, privatne tvrtke kao i akademske istraživačke skupine, Hrvatska je bila jedna od prvih europskih zemalja koja je uspješno uvela vrlo funkcionalan sustav e-recepta, e-uputnica, e-naručivanja, te na temelju prikupljenih podataka izradu naprednih izvješća o radu zdravstvenog sustava (zdravstveno osiguranje, javno zdravstvo, upravljanje pacijentima i ljudskim resursima u zdravstvu). Hrvatske ljekarne su već povezane s ordinacijama liječnika primarne zdravstvene zaštite, a glavne bolnice su u procesu povezivanja.

IRI kapaciteti u industriji

Analiza industrije koja je uključena u ovaj PTPP otkriva da, osim HZZO, postoje jake istraživačko-razvojne aktivnosti u velikom broju ICT tvrtki uključenih u razvoj projekata e-zdravstva i prevenciju kroničnih bolesti kod starijih osoba (projekt CareWell). Ovo PTPP također uključuje manji broj poduzeća uključenih u razvoj novih dijagnostičkih alata i novih metoda s primjenom u zdravstvu, kao i tvrtke koje koriste inovativne pristupe u prevenciji bolesti i razvoju novih tretmana. S izuzetkom nekoliko većih tvrtki, uglavnom su hrvatska mala i srednja poduzeća uključene u ove aktivnosti i njihova uspješnost je dokumentirana kroz znanstvene publikacije, patentiranje (od 2005.-2014. hrvatskim ICT tvrtkama su odobrena 25 USPTO patenta), izvoz i nova zapošljavanja.

Tvrtke uključene u razvoj novih dijagnostičkih alata i novih metoda predstavljaju manji postotak od ukupnog broja poduzeća IT tvrtki uključenih u e-zdravstvo. Međutim, s obzirom na odgovarajuće investicije države u razvoj ovog sektora, vjerojatno će se broj tvrtki povećati. Za potrebe izrade ovog PTPP, opisati ćemo nekoliko primjera tvrtki aktivnih u e-zdravstvu, modernoj dijagnostici i razvoju novih metoda važnih u zdravstvenoj industriji.

Razvoj CEZIH sustava uključio je i veliki broj poduzeća iz privatnog sektora. Više od 50 poduzeća uključeno je u pružanje rješenja vezana za usluge e-zdravstva. Liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu birati između 8 različitih pružatelja aplikacija (MCS Grupe, IPT, IN-CON, AdriaSoft, Aplikacija, INMED softver, Vegasoft, PNT), ljekarne imaju 4 rješenja (Information Systems, Ed Borel, Samson informatika Jadran informatika), stomatolozi mogu raditi u jednom od 7 rješenja (IN-CON, PNT, AdriaSoft, MCS Group, Aplikacija, INMED softver, SD Informatika), a ginekolozi mogu birati između 8 različitih sustava (Aplikacija, MCS Group, IPT, PNT, IN-CON, AdriaSoft, INMED software, Vegasoft). Tu su i mnoga rješenja dostupna za ambulante (22 potvrđena rješenja) obzirom na heterogenu prirodu njihovih usluga. Većina hrvatskih bolnica (oko 50%) koriste bolnički informacijski sustav IN2 grupe.

Tvrtki Ericsson Nikola Tesla ( ENT) i njegovim partnerima  iz redova malog i srednjeg poduzetništva odobreno je financiranje nekoliko projekata iz FP7 i Obzora 2020 za projekte e-zdravstva i rješenja za okolinom potpomognut život (Ambient Assisted Living, AAL) - softver i hardver koji poboljšava kvalitetu života starijih osoba kroz povećanje njihove samostalnosti i mobilnosti. Nadalje, nove aplikacije za e-zdravstvo i okolinom potpomognut život će se početi primjenjivati u uslužnim sektorima s velikim potencijalom (zdravstveni turizam). Novi dijagnostički alati metode liječenja: Ruđer Medikol Cyclotrone (RMC) je MSP poduzeće osnovano kao javno-privatno partnerstvo između tvrtke Medikol i javnog instituta IRB u Zagrebu, čija se vrijednost projekta procjenjuje na oko 7,5 M €. Tvrtka je usmjerena na proizvodnju 18F-FDG za otkrivanje raka pomoću PET/CT tehnologije. Dijagnosticiranje raka znatno je poboljšano pomoću PET (pozitronske emisijske tomografije) i CT (kompjutorske tomografije) tehnologije, medicinske metode snimanja uspostavljene u svijetu u posljednjih deset godina. Do uspostavljanja RMC-a, Hrvatska je uvozila 18F-FDG, ali sada je prodaje proizvoda na domaćem tržištu, a nedavno se počeo izvoziti u susjedne zemlje. Istraživačko razvojne aktivnosti koje uključuju RMC i znanstvenike IRB-a, uz jedinstvenu istraživačku infrastrukturu (Ciklotron i GMP proizvodni pogon) daju Hrvatskoj veliku prednost u ovom području. Drugi primjer je Bellabeat, hrvatski MSP pobjednik pionira Festival Challenge u 2013. Bellabeat stvara proizvode koji pomažu trudnicama pratiti zdravlje njihovih beba i podijeliti ove informacije s prijateljima i obitelji. Potpomognuti preko YC mreže, Bellabeat je osigurao investitore u vrijednosti 4,5 milijuna $ krajem svibnja 2015.

Važno je napomenuti da je veličina tržišta i da su buduće prilike u okviru ovog PTPP mnogobrojne. Očekuje se da će tržište e-zdravstva  narasti na 160 milijardi $ u 2015. godini naspram 96 milijardi $ u 2010., s prosječnom stopom rasta od 12-16%.

RDI kapaciteti u akademskoj zajednici

Hrvatski znanstvenici su proveli brojne studije i projekte u području medicine i ostalih temama vezanim za zdravlje (primjena ICT-a) koje se mogu smatrati ključnim za razvoj zdravstvenih usluga, novih metoda preventivne medicine i dijagnostike.

Analiza projekata provedenih kroz FP7 otkriva da su u javnom sektoru u Hrvatskoj zdravstvo i ICT vodeći u iznosu primljenih sredstava. Najjače znanstvene organizacije  u ovom PTTP-u su fakulteti na sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Rijeci, te znanstveni instituti: IRB, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu i Mediteranski institut u Splitu. Analiza je pokazala da se nekoliko područja može izdvojiti kao najperspektivnija, s velikim potencijalom za razvoj novih metoda i postupaka kako bi se spriječile ²⁷ i učinkovitije liječile najčešće bolesti. Među njima je i provođenje osnovnih i kliničkih istraživanja kako bi se otkrili novi uvidi u ljudsku genetiku i molekularne osnove bolesti i time omogućila veća preciznost u dijagnozi bolesti i ciljanom razvoju lijekova. Suradnja javnih znanstvenih organizacija s privatnim sektorom ogleda se u zajedničkim publikacijama, projektima, patentiranju i razvoju proizvoda. Fakultet elektrotehnike i računarstva vodeći je u istraživačko-razvojnim aktivnostima u području e-zdravstva, u kojim surađuje s privatnim sektorom. U području preventivne medicine, osim jednog od globalnih lidera na ovom području - Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, postoji niz drugih javnih znanstvenih organizacija, kojima je preventivna zdravstvena njega prioritet zahvaljujući valu istraživanja u području genomike i povezanim područjima biologije.

IRB je vodeća institucija za prirodne znanosti i još je, među ostalim temama, jak u fizici i medicini. Kako bi se dodatno razvilo područje medicinske dijagnostike, IRB je osnovao Centra za nuklearnu molekularnu dijagnostiku u pretkliničkim istraživanjima, jedini takve vrste u regiji. Ovaj centar će omogućiti in vivo pretklinička istraživanja na području biologije tumora, degenerativnih bolesti i praćenja metaboličkih procesa u živim organizmima za širok spektar bioaktivnih molekula označenih radioizotopima. Centar nudi usluge za farmaceutsku i biofarmaceutsku industriju u Hrvatskoj i inozemstvu, predstavljajući istraživačku infrastrukturu za ugovorna istraživanja za jedno od najbrže rastućih tržišta na svijetu. Trenutno, uz IRB postoji samo nekoliko sličnih centara u Europi.

U ovom PTPP postoji značajan potencijal u kliničkim istraživanjima, zbog jake istraživačke baze s certificiranim kliničkim istraživačima i dobrom bolničkom infrastrukturom, koji je privukao mnoge globalne farmaceutske tvrtke za provođenje kliničkih istraživačkih projekata u Hrvatskoj.

Istraživački tim na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s KBC Dubrava (KBD) i Institutom za istraživanje mozga u Zagrebu, razvio je inovativni „dual-arm“ robotski neurokirurški sustav koji je trenutno u fazi pretkliničkih studija - sustav naziva RONNA - robotska neurokiruška navigacija. ²⁸ Nedostaci prethodno razvijenih neurokirurških robotskih sustava uklonjeni su pomoću niza tehničkih rješenja novih tehnologija dostupnih na tržištu, od laganih robota sa 7 stupnjeva slobode, preciznog sustava prepoznavanja pozicije, sila i momenata, laserskih i optičkih uređaja , kao i novo razvijenih programskih paketa. Razmjena znanja između RONNA tima i tvrtke uključene u robotiku (DOK-ING i Hypersphere, itd) je sada u fazi planiranja. Ovo područje također ima veliki potencijal za budući razvoj Republike Hrvatske.

Centri za genomiku i proteomiku postoje na IRB-u i medicinskim fakultetima u Zagrebu i Rijeci. Ti centri su opremljeni sa najmodernijom opremom, a osim istraživačke djelatnosti pružaju i usluge zdravstvenoj industriji. Genetsko ispitivanje je komercijalno dostupno. Istraživači na IRB-ovom Zavodu za medicinu razvili su metode genetskog testiranja koje predstavljaju neprocjenjiv korak naprijed u borbi protiv malignih i drugih bolesti. Nekoliko privatnih tvrtki osnovane su i nude ove analize za hrvatske i druge pacijente u susjednim zemljama, komercijalno čime se značajno doprinosi suvremenoj molekularnoj dijagnostici i personaliziranoj terapiji. Istraživači u ovom PTPP-u spadaju među najbolje hrvatske znanstvenike koji objavljuju svoje radove u 10% najpriznatijih znanstvenih časopisa, sudjeluju u radu FP7 projekata vrijednosti preko 6 milijuna eura i dobitnici su nekoliko ERC grantova. Manji broj znanstvenika ima i značajan broj međunarodnih patenata u biomedicini.

PTPP 3 Nutricionizam

Nutricionizam (ishrana) ²⁹ je jedan od ključnih čimbenika koji pridonose ljudskom zdravlju, ali također može doprinijeti razvoju bolesti. Ovo PTPP odnosi se na prehrambene proizvode za koje smatramo da mogu doprinijeti zdravlju, i uključuju osim osnovnih prehrambenih vrijednosti koje se nalaze u hrani i nutraceutice (prirodni zdravi proizvodi, dodaci prehrani, funkcionalna i obogaćena hrana). Izazov je osigurati punu integraciju hrvatske istraživačke baze i poslovnog sektora kako bi se omogućio razvoj proizvoda i  potvrda njihove ispravnosti kako bi se zadovoljili regulatorni zahtjevi. Zbog multidisciplinarne naravi prehrane, nekoliko različitih dionika uključeno je u mjere i donošenje politike u vezi ishrane: Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva (pokriva proizvođače hrane i prehrambenu industriju), agencije koje kontroliraju sigurnost hrane, udruge potrošača, Ministarstvo zdravlja (regulira standarde za zdravlje i prehranu) i Ministarstvo zaštite okoliša (sudjeluje u razvoju politike zaštite okoliša). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje omogućava istraživanje i razvoj u područjima koja se odnose na ishranu i zdravlje. Trenutno Hrvatska ima različite strateške dokumente i politike koji pokrivaju teme vezane uz zdravu ishranu; no nema vlastitu Politiku prehrane, kao što to imaju neke zemlje EU-a. Hrvatska prati EU i WHO dokumente međunarodne politike.

Jedan od važnih društvenih problema u Republici Hrvatskoj je veliki broj građana koji imaju zdravstvene probleme zbog neprikladne prehrane. Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila, koji su izravno povezani s prehrambenim navikama i prehranom. Nadalje, stopa dijabetesa u Hrvatskoj je 54,7 % veća nego u ostalim novim članicama EU (NMS). Podaci iz izvješća „ Global Nutrition Report “ pokazuju da su prehrana i dijeta jako povezani sa nastankom nezaraznih bolesti. Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. o profilu prehrane zemalja za Hrvatsku pokazuje da su prehrana i dijeta povezani s mnogim čimbenicima rizika za zdravlje, kao što su visoke razine šećera u krvi, povišeni krvni tlak i visok kolesterol u krvi. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je više od 60 posto muškaraca i 50 posto žena starijih od 18 godina u Hrvatskoj pretilo (s BMI od više od 25 kg/m ² )), što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim brojem građana s povišenom tjelesnom težinom u Europi. Postoji nekoliko programa usmjerenih smanjenju tjelesne težine i problema pretilosti u Hrvatskoj koje provodi Ministarstvo zdravlja. Osim visoke tjelesne težine i pretilosti, i drugi čimbenici vezani uz povezani su s razvojem raznih bolesti i glavni su uzrok visokog postotka smrtnosti u stanovništvu RH. ³⁰ Procijenjeni troškovi liječenja bolesti povezanih s prehranom također su vrlo visoki i predstavljaju veliki teret za hrvatsko gospodarstvo. Iz tog razloga uključivanje javnog i privatnog sektora u istraživačko-razvojne aktivnosti vezane uz prehranu postalo je jedan od nacionalnih prioriteta. S time u vezi je i opravdanost izbora ovog PTPP zbog njegove izravne veze sa zdravljem hrvatskih građana. Dodatno, kapaciteti znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora, prisutnost poduzeća koja imaju potencijal za daljnji razvoj i rast u tom području, kao i velike tržišne i izvozne mogućnosti opravdavaju odabir ovog PTTP-a.

IRI kapaciteti u industriji

Republika Hrvatska ima vrlo aktivan privatni sektor u području proizvodnje prirodnih zdravih proizvoda, dodatka prehrani te funkcionalne i obogaćene hrane . Industrija nutraceutikala postala je važan dio hrvatske industrije hrane i zdravstvene industrije u ovom desetljeću. Za razliku od prirodnog bilja i začina koji se koriste kao narodna medicina, ova proizvodnja je narasla širenjem primjene ključnih razvojnih tehnologija. Hrvatska poduzeća proizvode nutraceutikale, uključujući i biljne proizvode, posebne dijetetske proizvode  i prerađenu hranu, kao što su žitarice, juhe i pića (JGL), prehrambeni dodaci za stočnu hranu (Genera, Krka-Farma, Labor Test,) dodaci prehrani (Belupo, JGL, Farmas) i funkcionalna hrana (Gala, Atlantic grupa, Vindija, Dukat). Nove marke prehrambenih proizvoda s eksplicitnim zdravstvenim učincima su uvedeni na tržište, uključujući jogurt i fermentirana pića s probiotičkim bakterijama, kokošja jaja s omega-3 i margarin koji snižavaju kolesterol u krvi. Jedan od kolaborativnih istraživačko-razvojnih projekata proveden od strane Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s tvrtkom Maraska, financiran kroz IPA fond, bio je "Višnja Maraska", sa ciljem istraživanja prehrambenog potencijala autohtone mediteranske sorte "višnje" (vitamini, minerali, melatonin), i njenog potencijala da se dodaje kao funkcionalni sastojak u različitim prehrambenim proizvodima (sladoled, čokolada, bezalkoholna pića). ³¹ Rezultat projekta je bila njegova višestruka komercijalizacija u poslovnom sektoru Zadarske županije.

Većina poduzeća u Hrvatskoj koje se bave I&R u području nutraceutikala su veliki subjekti s istraživačko-razvojnim odjelima koji uključuju između 15 do 50 istraživača i izvoze na međunarodna tržišta. Ta poduzeća surađuju na različitim projektima istraživanja i razvoja sa znanstveno-istraživačkim sektorom i izbor ovog PTPP će imati pozitivan utjecaj na daljnje širenje njihove suradnje.

IRI kapaciteti u akademskoj zajednici

Nutricionizam je područje znanosti pod izravnim utjecajem istraživanja hrane i medicinskih istraživanja. Nutrigenomika, proteomika i metabolomika tri su nove discipline koje će doprinijeti bržem razvoju funkcionalne hrane. Bioinformatika je novi alat koji koristi tehnologiju računalnih baza i integrira podatke iz više disciplina. Hrvatske znanstvene organizacije imaju vrlo aktivne istraživačke skupine u tom području (procjena je između 500 i 600 istraživača) koje objavljuju rezultate u visoko rangiranim znanstvenim časopisima. Medicina je najjače područje znanosti (Scimago, 1996-2014, svibanj 2015. godine) u Republici Hrvatskoj te u usporedbi s 22 zemalja istočne Europe, uključujući Rusku Federaciju, na temelju broja citiranih istraživačkih članaka Hrvatska zauzima 5. i 6. mjesto dok je na temelju H-indeksa rangirana na 7. mjestu. Slično području znanosti koje se odnosi na medicinu, Hrvatska zauzima vrlo visoko mjesto i u prehrambenoj znanosti u odnosu na 22 zemlje. Hrvatska se nalazi na 4. mjestu temeljem broja citiranih članaka te zauzima 6. mjesto temeljem H-indeksa. Hrvatska planira daljnja ulaganja u ovim područjima istraživanja kao i daljnji razvoj istraživačke infrastrukture što će omogućiti kvalitetnu osnovu za razvoj novih proizvoda i usluga u okviru ovog PTPP-a.

Istraživačko-razvojne aktivnosti u nutricionizmu temelje se na najnovijim znanstvenim dostignućima iz područja kemije, biokemije, biologije, toksikologije, fiziologije i anatomije čovjeka, znanosti o prehrani, dijetoterapije, kontroli kakvoće hrane i procesa pripreme hrane. Cilj im je identificiranje i korekcija prehrambenih nedostatka u razvoju namirnica koje promiču optimalno zdravlje i smanjuju rizik od bolesti. Istraživačke skupine iz nekoliko javnih istraživačkih instituta (IRB, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Hrvatski zavod za javno zdravstvo iz Zagreba te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita) i fakulteti (Prehrambeno-biotehnološki fakulteti u Zagrebu, Splitu i Osijeku, Medicinski fakulteti u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, Veterinarski fakultet u Zagrebu) i Hrvatska agencija za hranu, kao i nekoliko drugih institucija, središnje su točke za istraživanje i razvoj i obrazovanje stručnjaka u području prehrambene tehnologije, biotehnologije, prehrani i medicini u Republici Hrvatskoj. Hrvatska agencija za hranu nadgleda i koordinira sigurnost hrane u cijeloj zemlji. Sve ove javne institucije istražuju biološke funkcije brojnih komponenata hrane i njihovu ulogu u prevenciji bolesti i promicanju zdravlja. Područja za istraživanje i razvoj u Republici Hrvatskoj uključuju poboljšano razumijevanje uloge i optimalne razine tradicionalnih hranjivih tvari za pojedine segmente populacije, kao i identificiranje bioaktivne tvari prisutne u hrani i ljekovitom bilju, u cilju uspostavljanja optimalne razine za zdravlje. Značajna znanstvena organizacija u ovom području je i KBC Zagreb (Klinički bolnički centar Zagreb), koji je razvio i redovito koristi IT sustav za praćenje svih segmenata dijetetika kako bi se sustavno testirala najnovija znanstvena dostignuća u svakodnevnoj kliničkoj praksi u području prehrane i dijetetike. To je važan segment jer povezuje kliničku praksu i temeljnu znanost u području prehrane.

Kao daljnji dokaz o važnosti ovog područja u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, bio-tehnologa i nutricionista, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom poljoprivrede, organizira (od 2008.) godišnju konferenciju "Funkcionalna hrana u Hrvatskoj ", s ciljem promicanja novih niša za poduzeća i umrežavanja akademske zajednice i industrije u razvoju novih proizvoda i usluga na tom području. Nadalje, sve javne institucije aktivno sudjeluju u domaćim i međunarodnim istraživačkim programima, kao što su FP7 i Obzor 2020. Jedan primjer nedavno završenog projekta FP7 je PROMISE, projekt s glavnim ciljem poboljšanja i jačanja integracije, suradnje i prijenosa znanja između starih i novih zemalja članica Europske unije i zemalja kandidata s ciljem da se riješe sigurnosne prijetnje uobičajene za hranu kako bi se zaštitili europski potrošači.

Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene

Zdravlje i kvaliteta života predstavlja tematsko prioritetno područje sa ogromnim potencijalom za daljnji razvoj u hrvatskom kontekstu. Zdravstvena industrija je jedna od najvećih i najbrže rastućih svjetskih industrija s predviđenim rastom svjetskog tržišta od 3-4%, čime se spašavaju životi i poboljšava kvaliteta življenja. Model strukturnih promjena, kao jedan od glavnih ishoda procesa pametne specijalizacije u okviru ovog TPP-a, odnosi se na modernizaciju kroz razvoj specifičnih tehnoloških aplikacija opće namjene, diversifikaciju proizvodnje kroz komercijalizaciju novih i proizvoda i usluga te tranziciju prema novim nišama kroz nove metode preventivne medicine, kao i razvoj proizvoda i usluga za skrb starijih i nemoćnih osoba što karakterizira novu domenu koja izlazi iz postojećih industrijskih okvira.

Također, kombinacija zahtjeva potrošača, napretka u prehrambenoj tehnologiji i nove, na dokazima temeljene znanosti povezivanja prehrane s bolestima i prevencijom bolesti stvorila je neviđenu priliku za rješavanje javnih zdravstvenih problema kroz prehranu i mijenjanje načina života. Porastao je broj potrošača koji vide mogućnost kontrole svog budućeg zdravlja poboljšanjem njihovog sadašnjeg zdravlje i/ili zaštite od starenja i prevencije bolesti. Ovi potrošači stvaraju potražnju za prehrambenim proizvodima s poboljšanim karakteristikama koje doprinose očuvanju zdravlja. Korištenje prehrane koja pruža pogodnosti prevencije bolesti logičan je nastavak tradicionalnih prehrambenih intervencija, čime je industrija funkcionalne hrane i prirodnih zdravih proizvoda postala važan dio globalne prehrambene industrije. Prema izvješću Leatherhead Food Researc h u 2013., globalno tržište funkcionalne hrane bilo je procijenjene vrijednosti 43,27 milijardi dolara što predstavlja porast u smislu vrijednosti od 26,7% u usporedbi s 2009. godinom. Kroz daljnju specijalizaciju i aktivnosti istraživanja i razvoja u tom području,  Hrvatska može pronaći nove proizvodne niše i nova tržišta.

Da bi zdravstvena industrija u Hrvatskoj bila još konkurentnija na globalnom tržištu, RH će ojačati biotehnološki inovacijski sustav koji će moći pružiti povoljne uvjete za jačanje lanca vrijednosti i koji će omogućiti nove biotehnološke procese i razvoj proizvoda zahvaljujući sigurnom okruženju koje pogoduje razvoju bioznanosti (uključujući i ulaganja u obrazovanje, konkurentnu znanstvenu bazu, industrijske IRI programe i odgovarajuću istraživačku infrastrukturu). S3 će pružiti veliku priliku za poboljšanje zdravlja u RH, daljnji razvoj biotehnologije i zdravstvene industrije. Tome  će pridonijeti i nedavno osnovan Klaster konkurentnosti zdravstvene industrije. Nedavno izgrađeni BIOCentar u Zagrebu i njegove aktivnosti će dodatno pridonijeti u provedbi nove inicijative hrvatskog zdravstva u području razvoja biotehnologije i farmaceutike kao istraživačka infrastruktura potrebna za daljnji razvoj tih sektora.

Očekivana sinergija znanstvenih organizacija i poslovnog sektora u ovom području neće biti strogo ograničena na domaću suradnju. Štoviše, zahvaljujući ugledu kojeg uživaju hrvatske znanstvene organizacije, postoji veliki potencijal za prekograničnu i transnacionalnu suradnju između hrvatskih i EU znanstveno-istraživačkih institucija i poduzeća.

3.2.2. Energija i održivi okoliš

Objašnjenje tematskog prioritetnog područja

Energija i održivi okoliš na mnogo načina predstavlja i postaje važno područje specijalizacije u Hrvatskoj , na temelju snažnih statistika , pokazatelja , analiza i procesa poduzetničkog otkrivanja .

Nacionalni strateški okvir usmjerava ulaganja i predstavlja jasne ciljeve za budući razvoj u području energetike i održivog okoliša : Hrvatska Strategija energetskog razvitka 2020. , Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008-2016 , Strateški plan Ministarstva zaštite okoliša i prirode 2015-2017 , Inovacijska Strategija Republike Hrvatske 2014 - 2020 , Plan razvoja istraživačke infrastrukture u RH i Hrvatska Strategija upravljanja vodama .

Unutar ovog TPP-a mogu se ostvariti značajni doprinosi globalnim izazovima u odnosu na sigurnu, čistu i učinkovitu energiju, klimatske promjene i učinkovitost resursa. Hrvatska mora osigurati vlastitu sposobnost primjene takvih tehnologija i opreme čim su one ekonomski prihvatljive. Trenutno instaliran kapacitet energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu sastoji se od cca. 45% termoelektrana, 45% velikih hidroelektrana, i 10% obnovljivih izvora energije. Hrvatska povećava ulaganja u istraživačko-razvojne projekte s primarnim ciljem da razvije i poveća mogućnosti lokalne industrije i usluga, usmjerenih prema high-tech rješenjima i primjeni inovacija. S obzirom na stručnost lokalne industrije i znanstvene zajednice, očekuje se značajan doprinos novih tehnologija i operativnih postupaka koji uključuju sheme skladištenja energije i odgovora potražnje. Važno je naglasiti da Hrvatska teži povezati 2 identificirana PTPP po principu kaskadne ekonomije kako bi zbližili energetske krugove različitih komponenti uključenih u okviru ovog TPP.

Za daljnja ulaganja u okviru ovog TPP relevantne su sljedeće prednosti:

- Postojanje značajnih industrijskih kapaciteta vezanih za električnu opremu za elektroenergetske sustave, posebice sami elektroenergetski sustavi, (npr, naponski i distributivni transformatori, rotacijski strojevi, vjetroturbine, fotonaponski paneli) i prateće industrije za stvaranje velikih konstrukcija od metala i betona (brodogradilišta );

- duga tradicija i iskustvo u projektiranju i izgradnji energetskih postrojenja, dalekovoda, trafostanica i kontrolnih sustava s vrlo dobrim globalnim izvoznim potencijalima;

- Prisutnost prirodnih resursa koji se odnose na tehnološke nadogradnje u obnovljiva polja energije (vodni resursi - gradnja i opremanje malih hidroelektrana i reverzibilnih hidroelektrana, bio postrojenja koja mogu preuzeti ostatke iz hrvatskog poljoprivrednog sektora, vjetar koji će se koristiti za daljnje tehnološke nadogradnje i ulaganja u području vjetroelektrana i slično);

- Brojne obrazovne ustanove i programi u sklopu šest sveučilišnih centara u kojima su učenici obučeni u proizvodnji, inženjeringu i održavanju;

- Nekoliko javnih i privatnih istraživačkih organizacija sa dokazanim sposobnostima u ovom području koji na taj način mogu podržati i unaprijediti konkurentnost industrije;

- Postojeće tržište koje zahtijeva nadogradnju i proširenje proizvodnih kapaciteta.

Hrvatska ima izvrstan potencijal za daljnji razvoj ovog TPP-a zahvaljujući snažnim ljudskim potencijalima s tradicijom i iskustvom u ovim područjima. Posebno su jaki sektori: Proizvodnja električne opreme (8,973 zaposlena), Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. (10,699 zaposlenih) i Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (5.880 zaposlenih) ³² . U pogledu kapaciteta ljudskih resursa u javnim znanstvenim organizacijama, kao što je ranije spomenuto, dokazan je potencijal i snaga u sektorima energije i zaštite okoliša s uspostavljenom i aktivnom suradnjom javnog i privatnog sektora.

Prema usvojenoj Industrijskoj strategiji 2014-2020, pokazatelji profitabilnosti ukazuju na pod-industrijski sektor: Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije kao najviše obećavajući sektor za buduće perspektive. Državne potpore i subvencije sektora u ukupnom prihodu su niske (0,05% u 2012. godini). Rad i produktivnost je povećana, što ga čini jednim od sektora veće produktivnosti u prerađivačkoj industriji.

Proces poduzetničkog otkrivanja (PPO) uglavnom se temelji na operacijama i djelokrugu dva klastera konkurentnosti relevantnih za ovo TPP: (1) Klaster konkurentnosti ICT industrije i (2) Klaster konkurentnosti elektro energetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija.

Pod-tematska prioritetna područja u okviru ovog TPP-a temelje se na utvrđenim snagama i potencijalima, a identificirani su u okviru provedene PPO. Oni su prikazani u tabeli ispod: (1) Energetske tehnologije, sustavi i oprema; (2) Ekološki prihvatljiva tehnologija i oprema i napredni materijali.

Slika 9 Pod-tematska prioritetna područja u okviru TPP-a Energija i održivi okoliš

PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema

Prvo PTPP fokusira se na razvoj i primjenu suvremenih energetskih tehnologija i proizvodnji opreme koja se očekuje da će biti učinkovita, daljinski kontrolirana i nadzirana, kompatibilna s pametnim mrežama, ekološki prihvatljiva i s mogućnošću recikliranja na kraju svog životnog vijeka. To zahtijeva uvođenje novih optimiziranih tehničkih rješenja i novih naprednih materijala, kao i primjenu raznih senzora za funkcionalnost i praćenje stanja temeljenih na ICT. Tehnička i optimizacija troškova nije moguća bez modernih računalnih alata i znanja o materijalima i pojavama koje se dešavaju u opremi i njenoj okolini.

Jake industrijske aktivnosti u području proizvodnje električne opreme i proizvodnje strojeva i uređaja ³³ , predstavljaju značajnu podršku u odgovoru na identificirane izazove, dok će u isto vrijeme razvoj tržišta imati pozitivan utjecaj na ovu industriju u budućnosti posebice uzevši u obzir pitanja energetske sigurnosti. Kao što je već navedeno u analizi, proizvodnja električne opreme u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i još uvijek je jako relevantna industrija ³⁴ . Energetske tehnologije su jedna od tematskih prednosti (tzv. žarišna točka) koju Hrvatska posjeduje u ključnim naprednim tehnologijama ³⁵ pokazujući potrebu i opravdanost za jačom potporom iz javnih izvora u cilju daljnjeg razvitka ovog područja.

Korisnici elektroenergetske opreme uglavnom su industrijske elektrane, proizvođači električne energije i operateri prijenosnog i distribucijskog sustava. Svi oni suočavaju se s izazovima vezanim za digitalizaciju u područjima električne opreme i pametnih mreža. Vrlo važna tema u ovom kontekstu je upravljanje imovinom i životnim ciklusom opreme. Postoje značajna iskustva u privatnom sektoru u području on-line monitoring sustava koji otkrivaju nastale greške, smanjenju posljedice kvarova, omogućavanju održavanja temeljenog na trenutnom stanju i procjenu preostalog životnog vijeka. Ovo je podržano od strane Fakulteta elektrotehnike i računarstva - Sveučilište Zagreb, koji posjeduje stručnost u području on-line sustava za praćenje, te posjeduje međunarodne patente u ovom području (kontrola vjetroagregata otpornog na kvarove).

Nezamjenjiv dio gore navedenih izazova predstavljaju područje pametnih energetskih sustava . Sistemski izazovi odnose se na integraciju brojnih obnovljivih izvora energije (vjetar, solar) u elektroenergetskom sustavu ³⁶ . Pametni energetski sustavi omogućit će ublažavanje potrošnje energije kroz primjenu instrumenata kao što su ICT uključujući algoritme i matematiku za upravljanje / kontrolu infrastrukture u postojećem energetskom sustavu. Učinkovita primjena tehnoloških nadogradnji i novih proizvoda, usluge i opreme stvoriti će više izazova za postojeće električne mreže u smislu integriranja novih proizvodnih kapaciteta, skladištenja i distribucije energije.

IRI kapaciteti u industriji

Prevladavajuće tvrtke iz sektora su velike i srednje tvrtke koje proizvode specifičnu opremu i uglavnom su izvozno orijentirana, te intenzivno ulažu u istraživanje i razvoj. Njihov glavni problem je nedostatak infrastrukture za industrijska istraživanja i eksperimentalni razvoj, kao i infrastruktura za ispitivanje sukladnosti proizvoda i opreme u skladu s normama i direktivama EU.

Referentni MSP-i koji ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije u ovom PTPP su se okupili oko klastera "Inteligentna Energija" (Intelligent Energy) ³⁷ , čine poslovnu mrežu (s 32 člana), uglavnom su izvozno orijentirana (62% svojih aktivnosti su izvozne aktivnosti u 2014.), intenzivno ulažu u istraživanje i razvoj i inovacije (11 patenata). Klaster je usmjeren na energetske tehnologije u područjima energetske učinkovitosti, upravljanja energijom, HVAC i energetski sustavi, pametne mreže, hidro-energija (male hidroelektrane), solarna-energija (fotonaponski i toplinski sustavi) i biomasa. Neki od vodećih malih i srednjih poduzeća koja ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije u ovom području su: Prointegris, Veski, Helb, EnergoControl Zagreb, Solvis i RITEH. Neki od projekata Europske unije, u kojima sudjeluje klaster su: Gradnja Europske energetske zajednice mediteranskih klastera energije ³⁸ , Transferiranje europskih strukovnih struktura u cilju stvaranja potrebnih vještina u sektoru energetske učinkovitosti ³⁹ , Transferiranje europskih strukovnih struktura u cilju stvaranja potrebnih vještina za potrebe  biomase ⁴⁰ .

U ovom PTPP postoje aktivne tvrtke u dizajnu, proizvodnji i održavanju opreme za učinkovito grijanje / hlađenje u zgradama i industrijskim objektima. Prema ukupnom prihodu, prvih pet tvrtki na području tehnologije energije u 2012. godini ostvaruje 49% od ukupnog prihoda od analiziranih industrijskih djelatnosti (Končar Grupa, Siemens i drugi). Ova aktivnost je isplativa, dok je trend promjene u profitabilnosti također pozitivan. Dobit po zaposlenom je povećana, a gubitak po zaposlenom je smanjen. KONČAR - Institut za elektrotehniku dd je vodeća privatna istraživačka organizacija za industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj u području energetike i transporta.

KONČAR - Elektroindustrija d.d. je regionalni proizvođač pametnih mreža mjernih rješenja, intenzivno radi na digitalnim transformatorskim stanicama i proizvodi istraživačke rezultate na međunarodnoj razini u vezi s novim komunikacijskim protokolima i standardima. Portfelj najmodernijih sustava za upravljanje distribucijom uključuje sljedeće: SCADA, upravljanje sustavom tržišta itd, Smart Grid i smart mjerna oprema, bežični komunikacijski sustavi i senzorska tehnologija, koji vodi prema ICT rješenjima, itd. U vezi s pametnim energetskim sustavima vrijedno spomena su R & D ulaganja u nekoliko smart grid rješenja iz jedne od najboljih hrvatskih tvrtki Ericsson Nikola Tesla Hrvatska. R & D ulaganja u obnovljive izvore energije (opisan u PTPP 2) i pametnom korištenju energije predstavljaju važne povezne točke u postupcima identificiranim u ovom PTP.

Kada je u pitanju proizvodnja strojeva i uređaja, hrvatska industrija ima tradiciju i kapacitete u izgradnji složenih integriranih strojeva (npr Đuro Đaković doo.) koji mogu sklapati komponente za bio postrojenja, Elektro Kontakt, PRO Integris doo. koji nude punu uslugu inženjeringa u energetskoj automatizaciji, itd). To su kapaciteti koje hrvatska industrija treba nadograditi kroz predloženu RDI tematike ovog PTPP.

IRI kapaciteti u akademskoj zajednici

Kada je riječ o relevantnim dionicima iz znanstveno-istraživačkog sustava u Hrvatskoj, brojne javne znanstvene organizacije su već uspostavile snažnu poziciju u tom području. Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu i Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba imaju jaku stručnost i dobro ustrojene rezultate u publikacijama, patentima, industrijskoj primjeni i zajedničkim istraživačkim aktivnostima s privatnim sektorom.

Na području energetike u razdoblju od 1996.-2014. hrvatski znanstvenici objavili su ukupno 1403 znanstvenih radova s 5203 citata i ukupnim h-indeksom 31. Najviše znanstvenih radova objavljeno je pod temom energo-inženjerstva i energetskih tehnologija, a slijede radovi vezani za tehnologije goriva. Kada se Hrvatska uspoređuje s 22 zemlje jugoistočne Europe po kriteriju uspješnosti objavljivanja publikacija vezanih za energetiku, na temelju citiranih članaka Hrvatska je rangirana deveta, po broju citata deseta i h-indeksu deseta, što je indikator znanstvene kvalitete ⁴¹ .

Područja istraživanja vezanih za energetiku bila su uključena u utvrđene istraživačke teme programa suradnje FP7 s posebno visokih 9,2% ukupnog proračuna ⁴² . Većina projekata bave se pametnim mrežama, planiranjem tranzicije i sistemskom energetskom planiranjem ⁴³ te energiji iz biomase. Među odobrenim projektima u okviru programa Obzor 2020, nekoliko je u području energetske učinkovitosti ⁴⁴ i energetskog planiranja, naročito vezano za pametne gradove ⁴⁵ . Ostala visoka učilišta i javne znanstvene organizacije relevantna za istraživanja u okviru ovog prioriteta su Elektrotehnički fakultet, Sveučilišta u Osijeku, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Brodarski institut i IRB Zagreb. Privatna istraživačka institucija, Institut za nuklearnu tehnologiju (INETEC), postigao je zapažene rezultate u razvoju tehnologije za pregled i popravak nuklearnih elektrana, inspekciju i usluge popravaka.

Na infrastrukturnoj razini, indikativni popis projekata EFRR (2014-2020) pokazuje da je jedan važan projekt relevantan za ovo PTPP: CEKONET projekt - Centar kompetencije za naprednu energetiku i čisti transport.

PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali

Održivi okoliš u Hrvatskoj ima prednosti u područjima vezanim za energetiku, a također su vrlo jaka i druga područja zaštite okoliša važnih za održivi razvoj: klimatske promjene (utječe na proizvodnju hrane i bio-ekonomiju, kvalitetu života, turizam, i sl.); upravljanje vodnim resursima (pitka voda, otpadne vode); čist zrak (zdravlje i kvaliteta života); kontrola drugih uvjeta zaštite okoliša (rijeke, more, tlo). Hrvatska agencija za zaštitu okoliša (AZO), kao samostalna javna ustanova kontrolira okoliš praćenjem vode, mora, rijeka, zraka, klimatskih promjena, tla, prirode, utjecaja sektora, otpada i drugih općih pitanja. Agencija je središnja institucija zadužena za prikupljanje, integraciju i obradu svih podataka o okolišu ⁴⁶ .

Primarni fokus ovog PTPP je rješavanje izazova klimatskih promjena i razvoja gospodarstva s smanjenom emisijom ugljičnog dioksida u Hrvatskoj. EU Direktiva za obnovljive izvore energije spostavlja ciljeve za povećanje prosječnog udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije. Solarna fotonaponska tehnologija (Photovoltaics), koncentrirajuća solarna energija (CSP) i energija vjetra odigrati će ključnu ulogu u postizanju tih ciljeva. Klimatske promjene će imati velike i nesagledive posljedice na sustave za vodu, uključujući i povećanje broja poplava i suša. To predstavlja snažan poticaj i opredijeljenost za buduće istraživačke inicijative u ovom području, uz potporu odgovarajućih vladinih mjera i dionika iz industrije sposobnih za ulaganje u istraživanje i razvoj, a koji su povezani s navedenim inicijativama i mjerama.

Dokazani kapaciteti hrvatske industrije, posebice industrijska grupa smještena u kategoriju "pokretača" prema hrvatskoj Industrijskoj strategiji 2014-2020 (velike izvozno orijentirane skupine koje stvaraju pozitivan EBITDA i zapošljavaju značajan broj zaposlenih), prepoznaje sljedeće industrije kao solidan temelj za ulaganje u području ekološki prihvatljivih tehnologija: Proizvodnja električne opreme (8,973 zaposlenih), Proizvodnja strojeva i uređaja, dn (10,699 zaposlenih) i Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (5.880 zaposlenih). Još jedna važna industrijska grupa može se dodati kao potpora za ulaganja u području ekološki prihvatljivih tehnologija, spajanje na ICT perspektive u ovom području.

Napredni materijali , kao interdisciplinarno područje koje istražuje svojstava materijala prijemjenjiva u različitim područjima znanosti i inženjerstva, predstavljaju jednu od tematskih prednosti koje Hrvatska posjeduje u ključnim razvojnim tehnologijama ⁴⁷ , te pokazuje potencijal za gospodarski rast. Izbor naprednih materijala kao žarišne točke ključnih razvojnih tehnologija u Hrvatskoj utemeljen je na rezultatima znanstvene djelatnosti hrvatskih znanstvenika u polju znanosti o materijalima i drugim srodnim područjima, kao što su fizikalna svojstva tvari, fizici, kemiji, strojarstvu i kemijskom inženjerstvu. Utjecajem naprednih materijala i nanotehnologije u doglednoj budućnosti očekuje se znatno povećanje mogućnosti rasta, posebice u području ekološki prihvatljivih tehnologija i opreme.

Prilike povezane s izazovima smanjenja emisije ugljičnog dioksida odnose se na potencijal istraživanja mogućnosti korištenja biljnog i životinjskog otpada u proizvodnji biogoriva. Biomasa i bio-bazirani proizvodi odnose se na primjenu bioloških znanosti i biotehnologije u širokom spektru različitih sektora kao glavni inovacijski pokretači na znanju temeljenoj bioekonomiji (KBBE – knowledge based bio.economy), što je dovelo do novog rasta i konkurentnosti u tradicionalnom kemijskom sektoru, i stvaranje novih sektora temeljenih na obnovljivim sirovinama kao što su bio-bazirani proizvodi i biogoriva. Nakon što se razvije i potpuno integrira, ovo područje će formirati dobru nadopunu energetskim sustavima navedenim u PTPP 1. Potencijal biomase sadržane u biljkama (uglavnom drvo, ali i nekoliko drugih brzo rastućih biljaka) i jednostanična biomasa podrijetlom iz poljoprivrede, industrijskog otpada ili uzgoja, istražena je u Hrvatskoj za pretvorbu u energiju, kao i za proizvodnju kemikalija (uglavnom farmaceutskih). Jedan od hrvatskih strateških ciljeva je izrada 26 PJ energije iz biomase do 2020. godine ukupne snage od oko 85 MW. Da bi se postigao ovaj cilj Hrvatska treba potaknuti daljnji razvoj gospodarenja šumama i korištenja šumske biomase, pošumljavanje i uzgoj usjeva brze rotacije, kao i za istraživanje alternativnih izvora biomase biljnog i mikrobnog podrijetla. Biljke koje proizvode električnu energiju i toplinu u zajedničkom procesu mogu povećati energetsku učinkovitost kao dodanu vrijednost. Štoviše, IRI koji uključuje obradu različitih regionalno dostupnih obnovljivih izvora biomase mogu se testirati i novi lanci vrijednosti i industrijske ili ekonomske rute mogu biti otkrivene. Područje biomase pruža mogućnosti za određene industrijske sektore koje će trebati usmjeriti prema različitim nišama i novim tehnološkim smjerovima. Na primjer, kemijska industrija - relativna važnost sektora značajna je s 278 tvrtki zapošljavaju 7.280 ljudi, prema podacima iz 2012. godine ⁴⁸ , zajedno s 1.270 tvrtki s oko 10.000 ljudi u proizvodnji plastike, pružaju izvrsnu osnovu za provođenje bioprocesa, kao što je slučaj u tvrtkama poput Hospire, Jadran galenski laboratorija ili Fidelte.

Važan preduvjet za gore navedeni bio potencijal i dio kruga ove "kaskadne " ekonomije je pružiti rješenja i proizvode za učinkovito prikupljanje , zbijanje i ispuštanje komunalnog otpada . Potreba za ekološki prihvatljive strojeve u velikoj mjeri ovisi o ukupnoj industrijskoj aktivnosti , spomenutom političkom okviru koji se mijenja sukladno EU prihvaćenim normama i ciljevima , kao i stanju poljoprivrede , graditeljstva, proizvodnje, istraživanje i eksploataciji nafte i plina , i proizvodnji električne energije .

Kao i za druga područja zaštite okoliša važnih za održivi rast , kao i kontrolu onečišćenja , uključivanje regionalnih zemalja u Global Earth Observation ( GEO) i njihovom doprinosu GEO sustavu sustava ( GEOSS) je od velike važnosti u EU , budući sveobuhvatni Promatranje zemlje ( EO) okvir može dovesti do boljeg razumijevanja i boljeg inteligentnijeg korištenja sredstava za zaštitu okoliša , povećanje kvalitete života i brži gospodarski razvoj . Važnost i prednosti sudjelovanja u globalnim EO inicijativama Hrvatska je već prepoznala omogućavajući stvaranje uvjeta za održivi gospodarski razvoj kroz povećano korištenje proizvoda i usluga od Promatranja Zemlje za primjene na okoliš . Ova s vrha služi viši cilj učinkovitog korištenja EO za odlučivanje i upravljanje ekonomskim i održivim razvojnim procesima .

Posljednje važno područje za ovaj PTPP odnosi se na područje Solarne fotonaponske tehnologije (Photovoltaics), koncentrirajuće solarne energije (CSP) i energije vjetra. Hrvatska industrija ima kapacitete za upravljanje i razvoj određenih rješenja u vezi s ovim područjima obnovljivih izvora energije . Ipak , u smislu profitabilnosti na "kraju životnog vijeka " možemo reći da Hrvatska teži orijentaciji prema nadogradnjiu sadašnje tehnologije pretvorbe , generatora opreme , transformatore , kontrolu i skladištenje energije rješenja i ugrađenih rješenja mikro mreža. Ista stvar se može reći i za područje solarne fotonaponske tehnologije gdje većina tvrtki posluje uglavnom u području prijenosnih rješenja, mikro mreže , skladištenje energije i uglavnom montažnih usluga .

IRI kapaciteti u industriji

Hrvatski centar obnovljivih izvora energije (CCRES) formiran još 1988. godine, jedan je od pozitivnih primjera većeg udruženja poduzeća s glavnom namjerom da potiče primijenjena istraživanja i razvojni centar s međunarodnom reputacijom, s naglaskom na optimalno korištenje nacionalnih energetskih resursa. Klaster "Inteligentna Energija", poslovna mreža spomenuta kao relevantan dionik u PTPP 1, također okuplja male i srednje poduzetnike koji ulažu u znanstvenoistraživačke ustanove u okviru ovog PTPP.

Proizvodni sektor u području energije biomase uglavnom se sastoji od nedavno nastalih malih i srednjih poduzeća, zajedno s Lesaffre, velikom europskom proizvođaču biomase kvasca. Postoji sve veći interes za proizvodnju biomase među hrvatskim poduzetnicima koji zahtijevaju značajne IRI doprinose za optimalno korištenje resursa koje bi Hrvatskoj mogle osigurati značajne komparativne prednosti. Agrokor, jedna od najvećih privatnih tvrtki, ulaže značajno u bio postrojenja i sigurno će stvoriti potražnju za sustave kontrole za upravljanje sljedeće generacije za ovu vrstu investicija. Hrvatski proizvođači cjelovitih projekata u području obnovljivih izvora energije, kao što je Đuro Đaković doo. (jedna od najvećih industrijskih skupina u Hrvatskoj i regiji), imaju kapacitet za proizvodnju integriranih bio-postrojenja, koji zajedno sa KONČAR generatori i kontrolni sustavi mogu formirati jedinstvenu cjelinu proizvodnje i stvoriti potencijal za brojna IRI ulaganja.

Primjeri uspješno provedenih R & D u proizvedenu robu i proizvode u biokemiji i bio plastici te razvoj ekološki prihvatljivih novih materijala i tvari mogu se naći u hrvatskim velikim tvrtkama kao što su Pliva, Belupo, ili Jadran galenski laboratorij, te kod manjih proizvođača poput Genere, PharmaS, Biopharm itd. U posljednjih nekoliko godina pojavila su se i mala na znanju temeljena poduzeća koji pružaju biotehnološke usluge kao što su Genos, SemGen, itd. Sve veće tvrtke su izvoznici s već uspostavljenim položajima na tržištu. Postoji i nekoliko velikih tvrtki usredotočenih na znanost o materijalima i nanotehnologiji a koje su relevantne za energetski sektor u Hrvatskoj, uključujući sljedeće: Applied Ceramics (poluvodiči), Solaris (solarne ćelije), Solvis doo (solarne ćelije), Končar (nanotehnologija u proizvodnji transformatora), Systemcom (nano čipovi), Odašiljači i veze.

Brojne hrvatske tvrtke djeluju u području obrade otpada. Neki od njih su globalni igrači - npr TEHNIX doo je lider u proizvodnji posebna komunalnih vozila EKOMUNAL za sakupljanje, sabijanje i ispuštanje komunalnog i probranog otpada, separatore visokog protoka, i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Ova tvrtka je hrvatski lider u tom području i inovacijski trendsetter s brojnim izvoznim tržištima (Rusija, Iran, Rumunjsa, Njemačka,itd).

U tehnologijama vezanim za vjetar – spomenuta  Končar Grupe s brojnim kooperantima - nudi rješenja u razvoju i proizvodnji gotovo svih komponenti vjetroelektrana (osim lopatica).

Nekoliko tvrtki koristi inovativne metodologije za daljnji razvoj svojih usluga s naglaskom na prikupljanje podataka za promatranje Zemlje(EO data), kao što su: ECOINA doo (praćenje kakvoće zraka, dizajn odlagališta otpada, obrada otpadnih voda); EKONERG (testiranje elektrana, mjerenje emisija u zraku, razvoju stanica za praćenje kakvoće zraka); Geodata doo (geo-informacijski sustavi, digitalno modeliranje terena, urbanizam), Geofoto doo (3D modeliranje gradova, LIDAR, UAV); GEOSAT doo (praćenje stanja okoliša, CORINE program, geo-opasnosti mapiranje, daljinsko očitavanje); GISDATA d.o.o.; GDI CONVIVO (cloud usluge).

IRI kapaciteti u akademskoj zajednici

Osim velikih hrvatskih sveučilišta, postoji nekoliko znanstvenih organizacija u Hrvatskoj sa značajnim ljudskim resursima koji rade u znanosti o okolišu. IRB je daleko najveći i najplodniji među njima, koji pokriva najraznolikije ključne istraživačke discipline (kemija okoliša, biologija, informatika, modeliranje, oceanografija, geologija, fizika i radiologije). Samo na područjima znanosti mora i okoliša uključeno je više od 150 istraživača. Dakle, postoji više od 400 istraživača u Hrvatskoj koji rade na područjima istraživanja okoliša i zaštite okoliša, koji obuhvaćaju razvoj okolišno prihvatljivih tehnologija i opreme. Još jedan dobar primjer znanstvene organizacije s naglaskom na održive resurse je već spomenuti Institut Hrvoje Požar, koji značajno pridonosi razvoju održivog tržišta toplinske energije iz bioplinskih postrojenja diljem Europe. U pogledu kapaciteta ljudskih resursa, u ovom sektoru je dokazan potencijal i prostor za unapređenje vještina istraživača i veću,stabilniju i aktivniju suradnju znanosti i industrije. Također je važno spomenuti novoosnovan ZCI uspostavljen na Sveučilištu u Splitu, čije se jedno od glavnih područja interesa odnosi na obnovljive izvore energije.

Značajan broj istraživača (više od 500), uglavnom u javnom sektoru sa sjedištem u Zagrebu, obavlja istraživačku djelatnost u znanostima o materijalima i naprednim materijalima relevantnim za energiju i održivi okoliš. Javne ustanove koje obavljaju istraživačko-razvojnu djelatnost u području znanosti o materijalima i nanotehnologiji su kako slijedi: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Institut Ruđer Bošković (IRB) i Institut za fiziku (IP).

Što se tiče znanstvene produkcije, Hrvatska je prema h-indeksu rankirana na 57. mjestu u znanosti o okolišu u razdoblju 1996-2014 ⁴⁹ . U području znanosti o okolišu u cjelini, hrvatski znanstvenici objavili su 3.806 znanstvenih članaka koji su citirani 27,833 puta. Globalna mjerila Hrvatske u ključnim istraživačkim pokazateljima rezultata u znanosti o materijalima i srodnim područjima pokazuje da se od 189 zemalja diljem svijeta, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu mjereno po broju citiranih znanstvenih radova i 53. mjestu po broju citata i 49. mjestu mjereno h -indeksom u tom razdoblju (SCImago, svibanj 2014. godine).

Istraživanja povezana s okolišem imaju visok rezultat apsorpcije sa 7,6% ukupnog proračuna programa FP7 ⁵⁰ . Značajne istraživačke sposobnosti u području znanosti o okolišu i vodnih resursa proizlaze iz 23 FP7 projekata ⁵¹ , 3 UNECE projekta s ključnim istraživačima koji dolaze iz Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, kao i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Javne institucije u Hrvatskoj surađuju s privatnim sektorom na različitim projektima u sektoru okoliša i time izravno doprinose ekonomskom razvoju i pametnom rastu. Neki od primjera IRB projekta su: istraživačka platforma more i okoliš " Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti - MORExpo" (planirano u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti); FP7-ICT Inteligentni sustavi urbanog vodnoga gospodarstva (2012-2015); ENHEMS-Buildings (IPA IIIC); Izgled i interakcija biološki važnih organskih molekula i metala mikronutrijenata u morskom ekosustavu pod stresom okoliša; Procjena održivosti turista u zaštićenim područjima prirode (ACCTA); Procjena opasnog kemijskog onečišćenja u slivu rijeke Save NATO Science for Piece (SARIB); Određivanje ekotoksičnih metala u vodenom okolišu luke Rijeka primjenom pasivnih uzoraka.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Nacionalni fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta pokreću inicijativu - novu projektnu liniju za financiranje primijenjenih i temeljnih istraživanja usmjerenih na praćenje i ublažavanje učinaka klimatskih promjena, učinkovitost resursa i stakleničkih plinova. Sredstva će se osigurati iz prodaje fonda emisijskih jedinica stakleničkih plinova, kao i iz ESIF (ERDF). Gotovo 10 milijuna eura bit će uloženo u IRI aktivnosti u ovom području, počevši od 2016. Fokus projekata će biti postavljen na inovativnim proizvodima i tehnologijama vezanim za gore navedene izazove.

Hrvatski javni i privatni dionici sudjelovali su u brojnim projektima s naglaskom na inovativne metode prikupljanja podataka o promatranju Zemlje (EO) i njihovo uključivanje u širi regionalni kontekst. Neki od njih su: Balkan GEONet (FP7), IASON (FP7), Izgradnja poveznica između planiranja upravljanjem rizicima od poplava i procjenama klimatskih promjena u slivu rijeke Save ⁵² . Projekt IMPACTMIN razvio je nove metode i odgovarajući skup alata za praćenje utjecaja na okoliš rudarskih operacija korištenjem EO s posebnim naglaskom na tehniku hiperspektralnog snimanja, a proglašen je "uspješnom pričom" FP7. Široka analiza nedostataka i komplementarnost EO aktivnosti u Hrvatskoj i regiji je izvedena kroz ove projekte. Većina razvijenih inovacija i novih metodologija će biti korištena od strane javnog i privatnog sektora u provedbi odredbe koje proizlaze iz INSPIRE direktive.

U vezi s biotehnologijom, ovo područje je kroz cijeli S3 dokument predstavljeno kao jedno od najperspektivnijih područja. Također, agronomija i biološke znanosti su drugo najpriznatije područje u vezi s objavljenim znanstvenim radovima ⁵³ . Nekoliko istraživačkih skupina vode znanstvenici s više od 1.000 citata (Web of Science) i postigli su dobre rezultate u dobivanju projekata i provođenju međunarodnih istraživanja financirana kroz pretpristupne fondove uglavnom na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. Važan poticaj na području zelene-biotehnologije također se očekuje s otvaranjem BIOCentra. Sveučilište u Rijeci (naročito Odjel za biotehnologiju i Centra za visokopropusne tehnologije) je dobilo prvi infrastrukturni projekt koji je financiran EU kohezijskim sredstvima koji je dijelom namijenjen području bijele biotehnologije. Osim toga, tu je snažan istraživački kapacitet usmjeren na probleme onečišćenja okoliša. Brojni domaći i međunarodni projekti su provedeni od strane različitih znanstvenih organizacija u npr. području poljoprivrede za praćenje i analizu učinaka fertilizacije i drugih kemijskih tretmana u poljoprivredi do onečišćenja tla i voda (zaslanjivanja, nitrata, teških metala, itd). Ovi projekti su provedeni u suradnji sa sektorom prehrambene industrije, državnim tvrtkama (Hrvatske vode) i javnim tijelima (Hrvatska agencija za zaštitu okoliša), Gradom Zagrebom, itd, kako bi se osigurala održivost okoliša i poboljšao zdravstveni status prehrambenih proizvoda. Također, tu su i projekti koji se bave neprehrambenim (non-food) problemima ⁵⁴ .

Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene

Kao članica EU-a, te član međunarodne zajednice, Hrvatska će biti obvezna smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 50% do 2050. Ostvarivanje tog cilja je moguće, ali je potrebno osmisliti novu strategiju koja će realnije ocijeniti ekonomski utjecaj zaštite okoliša i klimatskih promjena te stvoriti pretpostavke za tehnološki i industrijski razvoj, i poboljšanje energetske učinkovitosti u svim djelatnostima. Nadalje, poboljšanje općeg i osobnog životnog standarda, korištenje obnovljivih izvora i tehnologija koje smanjuju štetne učinke na okoliš će biti pod utjecajem. To će značajno povećati transport, poljoprivredu i razvoj turizma. Opći trend je učinkovitije korištenje energije, korištenje obnovljivih izvora energije, korištenje izvora energije koji ne proizvode stakleničke plinove i učinkovitiji prometni sustav s većom uporabom CO2 neutralnih goriva i internalizacije eksternih troškova onečišćenja okoliša kroz uspostavu cijena emisije ugljičnog dioksida. Očekuje se da  se globalna potražnja za ekološkim tehnologijama, ekološki prihvatljivi proizvodi i usluge i ideje održivog dizajna dobije na brzini u narednim godinama. Globalno tržište, trenutno precijenjeno na 1,15 bilijuna eura godišnje, moglo bi se udvostručiti, s prosječnom procjenom za 2020. od oko 2 bilijuna eura godišnje. Za Hrvatsku, kao i ostatak Europe i svijeta, glavni izazov biti će skupiti i skladištiti emisije CO2 koje su proizvod korištenja fosilnih goriva u postojećim elektranama. Energetska učinkovitost u industriji usko je povezana s razvojem tehnologije i tempom obnove postojećih proizvodnih kapaciteta. Otvaranje tržišta, konkurencija i tehnološki napredak imati će pozitivan utjecaj na kontinuirano poboljšanje energetske učinkovitosti u industriji. Očekuje se da će potražnja za električnom energijom znatno rasti kao rezultat kretanja na tržištu industrijskih proizvoda i visokom stupnju automatizacije, pa čak i robotizacije procesa. Udio hrvatske industrije u ukupnoj potrošnji energije iznosi oko 20 posto. To je sektor s najvećim dugoročnim padom potrošnje energije, što je dijelom rezultat poboljšanja tehnologije (poboljšana energetska učinkovitost) ali i smanjenja industrijske proizvodnje. Uporaba obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, kao što su bioplin, drvni ostaci ili ostaci u prehrambenoj industriji ili poljoprivredi, također će rasti, a osobito korištenje biomase.

Upravljanje potrošnjom energije kroz pametne mreže nudi nove potencijale za poboljšanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Razvoj ICT tehnologija otvara velike mogućnosti za razvoj energetskog tržišta i poduzetništva u energetici. Osim toga, pametne mreže mogu pridonijeti većem očuvanju energije, optimiziranju korištenja aparata i potrošnji energije na razini svakog kućanstva, promijenjeni koncept razvoja energetske infrastrukture, nižih troškova i poboljšanja mnogih drugih funkcija i poslovnih aktivnosti.

Nove inicijative će se razviti u svim segmentima lanca vrijednost energetske učinkovitosti od proizvodnje energije, transporta / prijenosa, distribucije do potrošnje, korištenja novih tehnologija i obnovljivih izvora.

3.2.3. Promet i mobilnost

Objašnjenje tematskog prioritetnog područja

TPP predstavlja jedan je od ključnih čimbenika gospodarskog i društvenog razvoja, kako s aspekta udjela prihoda u BDP-u, tako i iz aspekta osnovnih životnih potreba suvremenog društva - potrebe za mobilnošću. Promet i mobilnost izravno utječe na širenje industrijskog tržišta, posredno implicirajući ekonomski rast, poboljšanje životnog standarda, konkurentnost između regija i lokalnih zajednica te fizičko širenje i integraciju infrastrukture.

Promet i mobilnost važna su područja za Hrvatsku koji mogu dati značajan doprinos rješavanju globalnih izazova vezano uz pametan, zelen i integrirani prijevoz. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2030. predstavlja viziju unaprjeđenja gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske pomoću intermodalnog, održivog, djelotvornog i sigurnog prometnog sustava. Skup ciljeva i mjera za dostizanje navedene vizije planira se dalje razraditi kroz Nacionalni prometni model. ⁵⁶

U širem kontekstu, hrvatski prometni sektor relevantan je za makro-regionalni strateški okvir uspostavljen kroz Makroregionalnu strategiju Europske unije za Dunavsku regiju (EUSDR). ⁵⁷ Republika Hrvatska u okviru EUSDR sudjeluje unutar  prioritetne osi 1 „Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa“ za prioritetna područja 1A „Unutarnji vodni putovi” i 1B „Željeznica, cesta i zrak”. Nadalje, Hrvatska je također uključena u makroregionalno strateško planiranje kroz Strategiju Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). ⁵⁸ Prometni sektor Republike Hrvatske relevantan je za osiguravanje koordinacije i radnji pokrenutih u kontekstu EUSAIR Tematskog stupa 2. „Povezivanje regije (promet i energija)” koji je usredotočen na tri strateške teme: poboljšanje pomorskog prometa, razvoj intermodalnih poveznica s unutrašnjošću i po pitanju energije te poboljšanje međusobne povezanosti.

Ovo tematsko prioritetno područje karakterizira duga tradicija u proizvodnji i čine ga izvozno orijentirani sektori (metal, plastika, elektronika i ICT) koji svoju primjenu nalaze u proizvodnji automobilskih i željezničkih vozila i pomorskoj industriji te na znanju utemeljen uslužni sektor logistike.

Postoje dokazani kapaciteti za istraživanje i razvoj u TPP koji također imaju značajan utjecaj i visok potencijal na razvoj novih proizvoda i usluga te unaprjeđenje hrvatske pozicije u globalnim lancima vrijednosti. Tematsko područje prometa  jedno je od najaktivnijih istraživačkih prioriteta FP7 u kojem su hrvatski prijavitelji uspjeli dobiti 6,47 milijuna eura za provedbu projekata, što predstavlja 7,23% od ukupnih sredstava Europske komisije dodijeljenih Hrvatskoj u okviru programa FP7 (po iznosu odmah nakon prioriteta Zdravlje i ICT, ne uzimajući u obzir horizontalne aktivnosti poput akcija Marie Curie). ⁵⁹ Na temelju aktualnih podataka CORDIS-a ⁶⁰ , od 608 projekata Okvirnog programa (FP5, FP6 i FP7) u kojima hrvatski znanstvenici i poduzetnici sudjeluju kao partneri, 62 projekta spadaju u tematsko područje Promet. Većina navedenih projekata su kolaborativni istraživačko-razvojni projekti s nekoliko specifičnih aktivnosti. Sudjelovanje u tematskom području Promet u FP7 karakterizira relativno malen broj prijavitelja i to pretežito velikih poduzeća (Uljanik brodogradilište sudjeluje u 7 FP7 projekata) i znanstvenih organizacija (Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u 11 projekata FP7). Postoji i značajan doprinos malih i srednjih poduzeća orijentiranih prema istraživanju i razvoju (Alveus d.o.o., Rimac). Hrvatske institucije su do sada u okviru programa Obzor 2020, sudjelovale kao partneri u 3 projekta u ovom tematskom području.

Najznačajnije nadolazeće mogućnosti unutar ovog TPP-a leže u: (i) iskoraku s 2. i 3. razine dobavljača automobilskih dijelova do 1. razine (eng. 1st Tier) dobavljača u automobilskoj industriji, (ii) novoj dodanoj vrijednosti u proizvodnji željezničkih vozila, (iii) učinkovitom prometu koji štiti okoliš kroz izgradnju čišćih i tiših vozila i plovila kako bi se minimizirao utjecaj prometa na klimu i okoliš, (iv) razvijanju pametne opreme i usluga za poboljšanje prometa i mobilnosti u urbanim sredinama, koje uzrokuju manje gužve i omogućuju učinkovitije korištenje prometne infrastrukture (primjerice autocesta), (v) poboljšanju sigurnosti građana i infrastrukture kroz razvoj novih koncepata prometa i logistike u cilju smanjenja broja nesreća, smrtnih slučajeva i žrtava i (vi) daljnjem razvoju u projektiranju, proizvodnji i korištenju plovnih sredstava.

Navedene prilike razvoja TPP-a utvrđene su kroz proces poduzetničkog otkrivanja, u kojem je nekoliko klastera imalo važnu ulogu. Četiri klastera čije je sudjelovanje bilo ključno za proces poduzetničkog otkrivanja i od čijih se članova očekuje daljnji doprinos jačanju konkurentnosti ovog TPP u nadolazećem periodu su klasteri konkurentnosti (1) ICT industrije, (2) automobilskog sektora, (3) pomorske industrije i (4) sektora elektro-energetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija. Klaster konkurentnosti automobilskog sektora pripremio je 5 projektnih prijedloga koje je klaster označio kao projekte od nacionalnog interesa. Od navedenih projekata dva su dobila podršku za pripremu tehničke dokumentacije: Nacionalni referentni laboratorij za emisije motora i motornih vozila s unutarnjim izgaranjem Sveučilišta u Zagrebu i Centar kompetencija za razvoj dijelova za automobilsku industriju. ⁶¹

Odabrana pod-tematska prioritetna područja u okviru ovog TPP prikazana su na sljedećem grafičkom prikazu.

Slika 10 Pod-tematska prioritetna područja u okviru TPP-a Promet i mobilnost

PTPP 1. Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti  

Sukladno provedenoj analizi, automobilska industrija koja predstavlja prvi stup ovog PTPP-a, vrlo je konkurentan industrijski sektor, gotovo u cijelosti sastavljen od dobavljača dijelova. Budući da je stvarna konkurencija u automobilskom sektoru globalna, a ne lokalna, hrvatski proizvođači auto dijelova suočeni su s oštrom konkurencijom i uvelike ovise o globalnim razvojnim kretanjima. Razvoj hrvatske automobilske industrije, koja je prepoznata kao jedan od pokretača hrvatskog gospodarstva u okviru Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020., temelji se na vrlo raznolikom asortimanu proizvoda i naslijeđenoj stručnosti te jakoj tradiciji u sektorima koji pružaju podršku proizvodnji automobilskih dijelova, kao što su obrada metala i proizvodnja metalnih alata, proizvodnja proizvoda od plastike, proizvodnja staklenih proizvoda i tekstila. Prednosti automobilske industrije u Hrvatskoj uključuju visoko kvalificiranu radnu snagu, odličnu infrastrukturu, multiplikativni učinak na druge sektore kao i blizinu tržištu i postrojenjima za proizvodnju vozila u zapadnoj i srednjoj Europi.

Hrvatske tvrtke koje se bave proizvodnjom automobilskih dijelova (AD Plastik, LTH d.o.o., Lipik Glas d.o.o., Boxmark Leather d.o.o. itd.) imaju tradiciju u proizvodnji visoke preciznosti s nultom tolerancijom za kvarove i njihova glavna konkurentska prednost je izvrsna kvaliteta proizvoda. Preko tri četvrtine dodane vrijednosti u automobilskoj industriji ostvareno je u proizvodnji komponenti za ugradnju i razvoj vozila, i srodnim procesima.

Što se tiče hrvatske industrije željezničkih vozila, značajniji proizvodni potencijal postoji u nekoliko čvrsto renomiranih tvrtki: Končar Električna vozila d.d., Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o., Đuro Đaković Transport (u sklopu Đuro Đaković Holding d.d.) i Altpro d.o.o., koje zajedno zapošljavaju oko 1100 radnika. Ove tvrtke uključene su u razvoj, proizvodnju, modernizaciju i održavanje različitih (uglavnom električnih) željezničkih vozila, kao što su niskopodni tramvaji, električni vlakovi, električni vagoni od više jedinica i željeznički teretni vagoni. Osim toga, navedene tvrtke uključene su u razne aktivnosti proizvodnje prateće opreme i komponenti za električna i druga vozila. Osim tvrtki koje proizvode željeznička vozila, u tom području je aktivan i Savez za željeznicu, kao neprofitna i neovisna organizacija koja promiče ekološki prihvatljiv i siguran željeznički promet, sastavljena od 15 neprofitnih organizacija (uglavnom sindikata, strukovnih udruženja, organizacija koje pomažu u zaštiti okoliša) i 31 poduzeća u željezničkom sektoru. ⁶²

Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u industriji

Brojne tvrtke u ovom PTPP-u (npr. AVL d.o.o. i Altpro d.o.o.) provode aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija kao što su razvoj instrumentacije i sustava za ispitivanje, pogonski inženjering i napredne numeričke simulacije u području najsuvremenijih sustava s unutarnjim izgaranjem. Značajne razine inovacije u Hrvatskoj uvele su strane tvrtke (npr. Yazaki, Saint-Jean Industries, Cimos, TDK-EPC, Boxmark) i domaći dobavljači prve razine s obzirom da su aktivni u procesu komercijalizacije proizvoda, zajedno s pokretačima inovacija. Vrlo uspješna srednje inovativna tvrtka je HSTEC, koja djeluje u području razvoja robotske automatizacije i pogonske tehnologije s ciljem poboljšanja konkurentnosti proizvodnje dijelova za automobilsku industriju.

U ovom trenutku je privatni sektor vodeći u pogledu istraživanja i razvoja, sudjelujući kao partner u više od 50% odobrenih projekata iz ovog područja u posljednjim godinama. Proizvođači u ovim nišama vrlo dobro prepoznaju vlastite interese i spremni su ulagati u specijalizirane aktivnosti istraživanja i razvoja prvenstveno usmjerene na industrijska istraživanja i eksperimentalni razvoj.

Trend prebacivanja ulaganja u istraživanje i razvoj od izvornih proizvođača automobila prema njihovim dobavljačima, u globalnom lancu vrijednosti izravno utječe na automobilsku industriju u Hrvatskoj (gotovo u cijelosti sastavljenu od dobavljača dijelova). U usporedbi s izvornim proizvođačima automobila, udio dobavljača dijelova u troškovima istraživanja i razvoja u 2007. godini iznosio je 30%, dok se očekuje da će se u 2020. navedeni udio povećati iznad 60%.

Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici

Obećavajuće inicijative u području elektrotehnike i strojarstva mogu se primijetiti u kolaborativnim projektima koje zajedno provode domaća sveučilišta s međunarodnim gospodarskim subjektima značajnim na globalnoj razini. Tu se misli na projektne aktivnosti Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu koje se provode na više zavoda kao što su Zavod za motore i transportna sredstva i Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava, uključujući projekte industrijskog istraživanja s poduzećima Jaguar i Ford. Još jedna važna institucija koja je vrlo aktivna u ovom PTPP-u je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Primjerice, njihov projekt MAGEF bavi se tehnologijom električnih strojeva s trajnim magnetima za povećanje energetske učinkovitosti u električnoj vuči i brodskoj propulziji. ⁶³ Flex-ChEV je još jedan kolaborativni projekt Fakulteta (u suradnji s danskim i norveškim istraživačkim institucijama), osmišljen za pronalazak rješenja za fleksibilnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila. ⁶⁴

Nadalje, kao rezultat suradnje znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora, a relevantno za položaj hrvatskih dobavljača u automobilskom lancu vrijednosti, inicijative su vidljive i u drugim odabranim područjima automobilske industrije (navigacija, telemetrija, upravljanje voznim parkom, proizvodnja bazirana na IKT). Istraživanje i razvoj vezano uz željeznička vozila također se provodi u akademskoj zajednici (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), kao i Končar Institutu za elektrotehniku i već spomenutom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Posljednje dvije navedene ustanove surađuju na projektu FER-KIET - Napredne tehnologije u elektroenergetskim postrojenjima i tračničkim vozilima ⁶⁵ koji je financiran kroz EFRR, OPRK 2007.-2013., STRIP), s ciljem stvaranja novih znanja i tehnologija koje će imati komercijalnu primjenu u elektroenergetskim postrojenjima i tračničkim vozilima.

Neke od niša s najvećim potencijalom za razvoj u ovom PTPP-u odnose se na proizvodnju dodatne opreme za vozila i pružanje usluga automobilskog inženjeringa kao aktivnost visoke dodane vrijednosti. S obzirom na visoku razinu kompetencija, navedeni hrvatski fakulteti pružaju takve usluge renomiranim inozemnim proizvođačima opreme i operatorima prve razine, uz visoke omjere kvalitete i troškova. Nove i inovativne usluge inženjeringa povezane s automobilskom industrijom (npr. navigacija, upravljanje voznim parkom i kontrola prometa i energetski sustavi) imaju iste karakteristike u pogledu potražnje i profitabilnosti. Kada su u pitanju dobavljači automobilskih dijelova, njihov potencijal za rast leži u područjima razvoja i ulaganja u polja istraživanja i razvoja vezano uz proizvode izrađene od novih laganih materijala (šasije i automobilski dijelovi od ugljičnim vlaknima ojačanih polimera), kao i razvoja elektroničkih dijelova  i proizvodnje automobilskih dijelova prve razine.

PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja

Drugi PTPP pruža jasnu priliku za hrvatski znanstveno-istraživački sektor, kao i automobilsku i pomorsku industriju koje predstavljaju tradicionalne industrije, ali u opadanju, da se okrenu razvijanju novih, inovativnih rješenja sa snažnim potencijalom za komercijalizaciju u ovom području. Izuzetno je važno da se transformiraju i nađu nove niše (kao što su „zelena“ vozila i plovila) kako bi im se omogućila nova konkurentska prednost na globalnom tržištu.

Proizvođači specijaliziranih vozila (primjerice Rimac Automobili, Greyp Bikes d.o.o., DOK-ING) koji se bave električnim pogonom i mobilnošću, predstavljaju primjene proizvođača na koje se Hrvatska teži usredotočiti kroz ovaj PTPP. U tom smislu, projekti koji su već spomenuti u okviru prvog PTPP-a imaju pojedine elemente koji "pripadaju" ovom PTPP-u, posebno u području energetske učinkovitosti u vučnoj primjeni. Uzimajući u obzir promjene na globalnim tržištima i globalnim lancima vrijednosti, hrvatski proizvođači specijaliziranih vozila pokazuju potencijal u pozicioniranju Hrvatske kao važnog aktera budućeg razvoja automobilskog sektora u području električke mobilnosti. Proizvođači specijaliziranih vozila ovise o vlastitoj kreativnosti i sposobnosti inoviranja. Njihov uspjeh leži u operativnoj izvrsnosti u prepoznavanju i uspješnom popunjavanju niša potrebnih na tržištu. Uz ulaganja i partnerstva sa stranim tvrtkama u razvoju i sudjelovanju u uspostavi regulatornog okvira za električnu mobilnost, biti će još važnije prepoznati i podržati ovu nišu automobilskog sektora, kao jednu od onih koje najviše obećavaju. Važnost navedenih tvrtki ne leži samo u njihovoj inovativnosti i primjeni visokih tehnologija, već i činjenici da oni proizvode gotove proizvode ⁶⁶ , istovremeno doprinoseći ekološkim i sigurnosnim aspektima sektora i gospodarstva u cjelini.

Drugi stup ovog PTPP-a odnosi se na pomorsku industriju. Pomorska industrija (velika i mala brodogradnja) jedan je od ključnih pokretača održivog gospodarskog razvoja RH temeljen na tradicionalnom znanju, visokoj dodanoj vrijednosti i složenoj proizvodnji, izvoznoj orijentaciji s pozitivnim saldom trgovinske bilance, visokoj zaposlenosti i primjeni istraživanja, razvoja i inovacija te multiplikativnom učinku na ostatak gospodarstva. Proizvodni program hrvatskih brodogradilišta uključuje projektiranje i izgradnju svih vrsta trgovačkih brodova, plutajućih dokova, dizalica, posebnih i mornaričkih brodova i općenito sve brodove sukladno zahtjevima klijenata. Pomorska industrija je usmjerena na inovacije, ne samo u vlastitoj proizvodnji, već i kroz poticanje aktivnosti istraživanja i razvoja i dizajna u cijelom lancu dobavljača, pa zbog toga ima važnu ulogu integratora inovativne tehnologije.

Jedna od ključnih institucija u hrvatskoj brodogradnji - Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d. - korporativno je tijelo koje koordinira nastup hrvatske brodogradnje na međunarodnom tržištu brodogradnje. Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d. je članica SEA Europe ⁶⁷ (prethodno CESA ⁶⁸ ), koja se između ostalog, bavi aktivnostima prepoznavanja tematskih područja relevantnih za EU kroz Europsku tehnološku platformu WATERBORNE. ⁶⁹ Međutim, glavne aktivnosti u procesu poduzetničkog djelovanja pokriva Klaster konkurentnosti pomorske industrije, osnovan od strane Ministarstva gospodarstva u 2013. godini. Ovaj klaster daje jasne smjernice razvoja i ulaganja u istraživanje i razvoj u pomorskoj industriji.

Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u industriji

Tvrtke uključene u proizvodnju specijaliziranih vozila koje su već spomenute u prvom PTPP-u , svojom inovativnošću i primjenom visokih tehnologija sudjeluju i u projektima financiranima od strane EU ( npr. DOK-ING u području optimiziranog i sustavnog upravljanja energijom u električnim vozilima , ⁷⁰ ili Rimac Automobili u projektu hibridnog baterijskog smještanja) . ⁷¹ U okviru pomorske industrije, koncentracija aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija prisutna je u velikim poduzećima čiji su proizvodi rezultat vlastitih kapaciteta za istraživanje i razvoj . Najuspješniji među njima u pogledu odobrenih FP7 projekata je Uljanik d.d. Ova tvrtka sudjeluje u različitim projektima u područjima u rasponu od energetske učinkovitosti brodova do unaprjeđenja produktivnosti brodogradilišta . Među najistaknutijim malim i srednjim poduzećima orijentiranima prema istraživanjima su poduzeća kao primjerice Alveus d.o.o. koje je bilo jedan od partnera u 5 EU istraživačko-razvojnih projekata . ⁷²

Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici

Najistaknutije javne znanstvene organizacije u ovom PTPP-u su Fakultet strojarstva i brodogradnje  Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet strojarstva Sveučilišta u Rijeci, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu i Brodarski institut, s brojnim FP6 i FP7 i nacionalnim tehnologijskom projektima u ovom području. Na temelju podataka CORDIS-a ⁷³ , oni sudjeluju u 11 istraživačko-razvojnih projekata u brodogradnji financiranih u okviru FP5, FP6 i FP7 programa: Popravak kompozitnim zakrpama za primjenu u infrastrukturi pomorstva i niskogradnje, Alati za ultra velike kontejnerske brodove, Ultra spori brodovi, Zelene preinake kroz unaprjeđenje pogona, Brodski materijali: Unaprjeđenje čelika i integriranih kompozita, Prilagodljivi i pametni materijali i konstrukcije za učinkovitija plovila, Razvoj pametnih tehnologija za unaprjeđenje produktivnosti europskih malih i srednjih brodogradilišta, Energetski učinkovito sigurno upravljanje brodovima, Sigurnost zimske navigacije u dinamičkom ledu, Projektiranje unaprjeđenih i konkurentnih proizvoda koristeći integrirane sustave potpore odlučivanju u proizvodnji i upravljanju brodovima, Razvoj laganih modula za transportne sustave koji sadrži učinkovitu proizvodnju i prednosti životnog ciklusa na strukturnoj i funkcionalnoj cjelovitosti koristeći dizajn temeljen na riziku. Nacionalni referentni laboratorij za emisije usko surađuje sa sektorom automobilske industrije u naporima provedbe EU legislative vezano uz zaštitu okoliša i omogućavanja boljih istraživačkih studija i prototipa u projektiranju motora i pod-sustava s unutarnjim izgaranjem (temelj planiranog Centra kompetencija za motore i motorna vozila s unutarnjim izgaranjem).

Na temelju navedenih projekata, očito je da sadašnje aktivnosti istraživanja i razvoja uglavnom pokrivaju inovativne postupke projektiranja, tehnologije i materijala na specijaliziranim i visoko vrijednim brodovima. Većina projekata FP7 u području prometa s hrvatskim sudionicima odnosila se na tehnologije i rješenja za prijevoz pomorskim i unutarnjim plovnim putevima. Ovo polje također pokazuje dokazanu suradnju između znanstvenih organizacija i brodogradilišta. U prošlosti je Brodarski institut bio vodeća znanstvena organizacija za razvoj plovila posebne namjene uključujući fregate, raketne korvete, nove protuminske desantne čamce i patrolne brodove. U posljednje vrijeme znanstvene organizacije provode istraživačko-razvojne projekte važne za razvoj sofisticiranijih tehnologija koje otvaraju nove mogućnosti za razvoj hrvatskih brodogradilišta, kako bi se povećala njihova konkurentnost na globalnom tržištu.

PTPP 3. Inteligentni transportni sustavi i logistika

Potrebno je prevladati nekoliko globalnih društvenih izazova (gužve u cestovnom prometu, emisije CO2 vezano uz cestovni promet, smrtni slučajevi na cestama) kako bi europski prometni sustav u potpunosti mogao ispuniti svoju ulogu zadovoljavanja potreba za mobilnošću europskog gospodarstva i društva, radi čega su za glavne ciljeve prometne politike EU ⁷⁴ postavljeni čišći, učinkovitiji, uključujući i energetsku učinkovitost, te sigurniji promet. Navedeni izazovi također se odnose i na Republiku Hrvatsku. Odgovor na navedene globalne društvene izazove ne može biti ograničen na primjenu tradicionalnih mjera, te će istraživanje, razvoj i inovacije imati važnu ulogu u pronalaženju odgovarajućih rješenja na razini Unije.

Inteligentni transportni sustavi (ITS) integriraju telekomunikacije, elektroniku i informacijske tehnologije s prometnim inženjeringom, u svrhu planiranja, projektiranja, upravljanja i održavanja prometnih sustava. Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u sektoru cestovnog prometa i njegovih sučelja za povezivanje s drugim oblicima prijevoza dati će značajan doprinos poboljšanju zaštite okoliša, učinkovitosti, uključujući energetsku učinkovitost, te sigurnosti cestovnog prometa ⁷⁵ , uključujući prijevoz opasnih tvari, javnu sigurnost i mobilnost putnika i tereta, dok će u isto vrijeme osiguravati funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU, kao i povećane razine konkurentnosti i zapošljavanja. Napredak u području primjene ICT-a u ostalim oblicima prijevoza sada bi trebao biti vidljiv i u razvoju sektoru cestovnog prometa, posebice s ciljem osiguranja više razine integracije između cestovnog prometa i drugih oblika prijevoza. Izazov je osmisliti nova, učinkovita, cjenovno dostupna, sigurna i pristupačna rješenja koja će koristiti prednost sve veće povezanosti ljudi i objekata, dostupnosti lokacije bazirano na Europskom Globalnom navigacijskom satelitskom sustavu, napretku u „računalima u oblacima“ ( cloud computing ), velikim, povezanim i otvorenim bazama podataka, promicanju interneta i društvenih medija, koji će pomoći u rješavanju problema mobilnosti s kojima se danas suočavaju europski građani i poduzeća. Upravljanje velikim bazama podataka, „Big Data Management“ (dostupnost, prikupljanje, pohranjivanje, distribucija i uporaba) postupno će postati veliki izazov u inteligentnim transportnim komunikacijama, zajedno sa širim pitanjima vezanim za vlasništvo nad podacima, korisničko prihvaćanju i pitanjima privatnosti.

Za razvoj i uvođenje ITS-a u Republici Hrvatskoj u proteklom periodu od posebnog je značenja bio program izgradnje autocesta. Međutim, može se prepoznati određeni nedostatak sustavnog pristupa na državnoj razini (nedostatak zakonodavnog okvira, nedostatak odgovarajućih smjernica, izostanak korištenja odgovarajuće analize troškova i koristi te drugih "alata") što uzrokuje smanjenu interoperabilnost sustava (elektronička naplata cestarine), povećane troškove održavanja (nadzora), lošu koordinaciju na cijeloj cestovnoj mreži u Hrvatskoj i koordinaciju prema susjednim zemljama (nepostojanje nacionalnog centra za upravljanje prometom), nedostatak intermodalnih rješenja itd. Nažalost, situacija je mnogo lošija na razini državnih i drugih prometnica, kao i u gradskom prometu.

Za razvoj i unapređenje PTPP-a važan je rad Odbora Hrvatskog zavoda za norme HZN/TO 524 (Cestovni transport i transportna telematika) koji je zadužen je za normizaciju u području cestovne telematike, informacija, komunikacija i nadzora u urbanom i ruralnom cestovnom prijevozu u Republici Hrvatskoj i za donošenje normi u području inteligentnih transportnih sustava. Rad Odbora posebno uključuje intermodalne i multimodalne aspekte, obavijesti putnika, upravljanje prometom, javni prijevoz, komercijalni prijevoz, hitne službe i komercijalne službe u području obavještavanja o prometu i sustava nadzora.

Još jedna od značajnih promjena za razvoj ITS-a nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, proizašla je kao posljedica obveza harmonizacije hrvatskog zakonodavstva s europskim. Uvođenjem ITS-a u Zakon o cestama, te posebno osnivanjem Nacionalnog savjeta za razvoj i uvođenje ITS-a u Republici Hrvatskoj, prvi je put uspostavljena stvarna »infrastrukturna organizacijska osnova« za učinkovit razvoj svih aspekata ITS-a. Prepoznavanje interesa hrvatskoga gospodarstva, a posebno pripadne industrije, od posebne je važnosti. Razvoj ITS-a se jako dobro uklapa u posljednje vrijeme često isticanu sintagmu »reindustrijalizacije Hrvatske«. Upravo je ITS područje mogućeg učešća jednog dijela hrvatske industrije sa proizvodima i uslugama visoke dodane vrijednosti.

Posljednji iskoraci u gradnji i modernizaciji autocesta i ostale prometne infrastrukture svrstavaju Republiku Hrvatsku u vrh u regiji što se tiče opremljenosti sustavima za upravljanje prometom na brzim autocestama i cestama, sustavima sigurnosti i zaštite na cestama i cestovnim građevinama (posebno u tunelima) i dr. Suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije koje su implementirane na svim hrvatskim autocestama i nekim brzim cestama od većeg značaja (Riječka i Splitska regija) omogućavaju daljnje pomake ka integraciji cestovne infrastrukture kao jednom od značajnih koraka u razvoju harmoniziranog upravljanja prometom u državi, regiji i šire. S obzirom na to da je implementirana tehnologija u velikoj mjeri proizvod domaće industrije, jedan od kolateralnih učinaka izgradnje i modernizacije autocesta i ostale prometne infrastrukture je respektabilan rast malog i srednjeg poduzetništva u području opremanja cestovnom telematičkom opremom, i to putem istraživanja i razvoja, projektiranja, proizvodnje, ugradnje, i održavanja telematičkih sustava različitih funkcija. Pojedini hrvatski proizvođači, specijalizirali su se u isporuci kompletnih integriranih tehnoloških rješenja za napredno upravljanje prometom na autocestama, u tunelima i u gradovima. Uspješno su realizirani brojni projekti u Hrvatskoj, ali i u preko 30-ak zemalja u regiji i u svijetu (Austriji, Rusiji, Ukrajini, SAD-u i dr.).

U neposrednoj budućnosti potrebno je razviti koncept javno-privatnog partnerstva kroz zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u razvoju i implementaciji raznovrsnih sustava, kao i pružanju različitih usluga u području inteligentnih transportnih sustava. Kao rezultat javno-privatnog partnerstva u ovom području treba biti brža, ekonomičnija, djelotvornija primjena ITS-a i njegovih usluga u Republici Hrvatskoj. Pritom je od posebne važnosti uspostaviti sustav raspolaganja prometnim podacima (prije svega stvarnovremenskim), kako bi pojedini davatelji usluga informiranja u prometu i transportu na jednostavan način imali mogućnost razvijanja svojih usluga i aplikacija u ovom području. ⁷⁶

IRI kapaciteti u industriji

Najznačajniji primjeri poslovnih subjekata u području ITS-a uključuju nekoliko međunarodno priznatih poduzeća. Telegra d.o.o. kao globalno poduzeće (Europa, SAD, Azija, Afrika) nudi cjelovita rješenja ITS-a (napredni sustavi upravljanja prometom i sustavi naplate cestarine) za autoceste i tunele na temelju vlastitih softverskih komponenti i temeljne opreme. TEB Zagreb sastoji se od nekoliko tvrtki: TEB Automatika nudi opremu i rješenja za kontrolu i praćenje procesa (procesna instrumentacija, kontrolni centri za niskonaponsku distribuciju i motore, PLC i HMI), komunikacijske mreže, SCADA sustave. LED Elektronika nudi sustave cestovnih meteopostaja u fiksnoj i mobilnoj izvedbi, automatska brojila prometa u fiksnoj i prijenosnoj izvedbi, svjetlosno promjenjive znakove te cestovne prometne stanice. TEB Informatika ima dugogodišnje iskustvo i reference u uspostavi modernog, učinkovitog, računalno podržanog sustava upravljanja cestovnom mrežom u Republici Hrvatskoj. ZG Projekt d.o.o. i Promel d.o.o. tvrtke su specijalizirane za projekte u područjima regulacije prometa, organizacije prometa, prometne signalizacije i prometne tehnike, prometno-informacijskih sustava, sustava daljinskog upravljanja i nadzora, svjetlosne signalizacije (semaforizacije), građevinskih projekata, arhitekture cestarinskih prolaza i pratećih uslužnih objekata, elektroinstalacija i sustava naplate cestarine. Poduzeće Ericsson Nikola Tesla bilo je član paneuropskog projekta HeERO (eng. Harmonised eCall EuRopean pilOts), koji je uspješno ocijenio i potvrdio norme i specifikacije usluge eCall ⁷⁷ unutar nacionalnog okvira za pilot-projekte.