I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.   OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

      ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

           1. Ocjena stanja

Jedan od strateških ciljeva, ali i obveza preuzetih potpisivanjem i ratificiranjem Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (dalje: Ugovor o pristupanju), jest puna primjena schengenske pravne stečevine.

Člankom 4. stavkom 1. Ugovora o pristupanju utvrđeno je koje su odredbe schengenske pravne stečevine obvezujuće za primjenu u Republici Hrvatskoj od dana pristupanja, dok je stavkom 2. istog članka propisano koje će se odredbe schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj primjenjivati samo na temelju odgovarajuće odluke Vijeća, nakon provjere u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima ocjenjivanja, da su u Republici Hrvatskoj ispunjeni potrebni uvjeti za primjenu svih dijelova odgovarajuće pravne stečevine, uključujući djelotvornu primjenu svih schengenskih pravila u skladu s dogovorenim zajedničkim standardima i temeljnim načelima.

Od svibnja 2016. godine do svibnja 2019. godine, timovi stručnjaka iz Europske komisije i država članica, kroz provedbu schengenske evaluacije, provjeravali su kako Republika Hrvatska primjenjuje schengensku pravnu stečevinu u području upravljanja vanjskim granicama. Nakon toga je Europska komisija ocijenila da je Republika Hrvatska poduzela mjere potrebne za ispunjavanje nužnih uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine u tom području. Međutim, na zahtjev nekoliko država članica, u studenome 2020. godine Europska komisija je provela još jednu studijsku posjetu vanjskim granicama Republike Hrvatske, nakon čega je povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove  na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 12. ožujka 2021. godine, ponovo potvrdila da je Republika Hrvatska poduzela sve potrebne mjere kako bi osigurala potpunu primjenu schengenske pravne stečevine te Europska komisija smatra da je Republika Hrvatska već od tog dana spremna pristupiti schengenskom prostoru.

Na temelju navedenog zaključka Europske komisije i Europski parlament je 8. srpnja 2021. godine donio Rezoluciju  u kojoj je naglasio spremnost, nakon savjetovanja s Vijećem u skladu s člankom 4. Akta o pristupanju, izraziti svoje mišljenje o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Navedena Rezolucija usvojena je s 505 glasova za i 134 glasa protiv (uz 54 suzdržana). Također, Vijeće je 9. prosinca 2021. godine donijelo zaključke da je Republika Hrvatska ispunila nužne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine te su ispunjeni preduvjeti da Vijeće može donijeti odluku iz članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju Republike Hrvatske, čime se omogućuje ukidanje kontrola na unutarnjim granicama.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (dalje: Schengenska konvencija) uredila je da se unutarnje granice mogu prelaziti na svakom mjestu bez provođenja kontrole osoba (članak 2. stavak 1.), dok se vanjske granice u načelu mogu prelaziti jedino na graničnim prijelazima i tijekom utvrđenog radnog vremena (članak 3. stavak 1.).

Do donošenja Odluke Vijeća iz članka 4. stavka 2. Ugovora o pristupanju, Republika Hrvatska je na svojim vanjskim i unutarnjim granicama imala obvezu provoditi nadzor granice i na vanjskoj i na unutarnjoj granici, dok će se nakon donošenja te Odluke na unutarnjim granicama moći prelaziti u skladu s člankom 2. stavkom 1. Schengenske konvencije.

U skladu s prethodno navedenim, Zakon o nadzoru državne granice („Narodne novine“, br. 83/13 i 27/16) potrebno je izmijeniti na način da se sve odredbe toga Zakona prilagode, kako bi se njima utvrdilo da se odredbe Zakona primjenjuju na vanjskim granicama i koji su poslovi granične policije u unutrašnjosti državnog područja.  

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Puna primjena schengenske pravne stečevine kao najvidljiviju posljedicu imat će ukidanje granične kontrole na unutarnjim granicama i slobodno prelaženje preko unutarnjih granica na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

III.  OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovog Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. i članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), prema kojima se po hitnom postupku donose zakoni kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, odnosno koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Osobito opravdani razlozi za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku ogledaju se u činjenici da je Izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta usvojeno je na sjednici LIBE 25. listopada 2022. godine, zajedno s nacrtom Zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta u kojoj Europski parlament odobrava nacrt Odluke Vijeća, o čemu Europski parlament raspravlja i glasuje 9. studenog 2022. godine. S obzirom na navedeno, Vijeće Europske unije će na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova 8.i 9. prosinca 2022. godine glasovati o usvajanju Odluke o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Stoga, potrebno je ovaj Zakon uputiti u hitni zakonodavni postupak u cilju učinkovite i pravodobne prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske radi pristupanja schengenskom prostoru.

Članak 1.

U Zakonu o nadzoru državne granice („Narodne novine“, br. 83/13 i 27/16) u članku 2. stavak 1.  mijenja se i glasi:

„(1) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

- Uredba (EZ) 1931/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila o pograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama država članica te o izmjeni odredaba Schengenske konvencije (SL L 405, 30.12.2006.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 1931/2006)

-  Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (kodifikacija)  (SL L 77, 23.3.2016) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/1134 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EZ) br. 810/2009, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861, (EU) 2019/817 i (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP u svrhu reforme viznog informacijskog sustava (SL L 248, 13.7.2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/399)

- Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/1896).“.

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

„(1) Nadzor državne granice, u smislu ovoga Zakona, je kontrola prelaska vanjske granice (u daljnjem tekstu: granična kontrola), zaštita vanjske granice i poslovi granične policije u unutrašnjosti teritorija, a obavlja se radi:

- osiguranja nepovredivosti državne granice i državnog područja Republike Hrvatske

- zaštite života i zdravlja ljudi

- sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja te otkrivanja i pronalaska počinitelja istih

- sprječavanja nezakonitih migracija i

- sprječavanja i otkrivanja drugih opasnosti za javnu sigurnost, pravni poredak i nacionalnu sigurnost.

(2) Nadzor državne granice obavlja se uzimajući u obzir procjenu rizika za unutarnju sigurnost i procjenu prijetnji koje bi mogle ugroziti sigurnost granice.

(3) Ako su ispunjeni uvjeti propisani odredbama Poglavlja II. Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama Uredbe (EU) 2016/399, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar), donosi odluku o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama.

(4) Ako se odlukom iz stavka 3. ovoga članka privremeno ponovno uvede nadzor na jednoj ili više unutarnjih granica Republike Hrvatske ili na njihovim dijelovima ili se odluči produljiti privremeno ponovno uvođenje nadzora, Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) o tome obavješćuje ostale države članice i Europsku komisiju te, na njezin zahtjev, dostavlja tražene dodatne informacije.

(5) Ministarstvo, u suradnji s Europskom komisijom, obavješćuje javnost o odluci o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama.

(6) Izvješće o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji podnosi Vlada Republike Hrvatske.“.

Članak 3.

U članku 4. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: „(1)“.

Iza točke 2. dodaju se točke 2.a i 2.b, koje glase:

2.a Država članica je država članica Europske unije koja u potpunosti primjenjuje schengensku pravnu stečevinu i zemlja pridružena schengenskom prostoru,

2.b Treća zemlja je zemlja koja nije članica Europske unije niti pridružena schengenskom prostoru,“.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) Pojmovi koji se koriste u ovome Zakonu, a nisu definirani stavkom 1. ovoga članka, imaju jednako značenje kao pojmovi i definicije propisani Uredbama iz članka 2. ovoga Zakona.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.“.

Članak 4.

U članku 5. stavku 1. iza riječi: „Ministarstva“ stavlja se točka, a riječi: „unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)“ brišu se.

U stavku 3. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Ministar pravilnikom propisuje obavljanje poslova nadzora državne granice iz stavka 2. ovoga članka“.

Članak 5.

U članku 7. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 6.

U članku 9. stavku 2. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 7.

U članku 10. stavku 3. riječ: „pomorstvo“ zamjenjuje se riječju: „more“.

U stavku 5. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

U stavku 8. riječ: „pomorstvo“ zamjenjuje se riječju: „more“.

Članak 8.

U članku 12. stavku 2. riječ: „pomorstvo“ zamjenjuje se riječju: „more“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Na području graničnog prijelaza zabranjeno je svako neovlašteno fotografiranje ili snimanje.“.

Članak 9.

U članku 15. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Nositelji diplomatskih i službenih putovnica izdanih od strane država članica, koji putuju u okviru obnašanja svojih dužnosti, mogu na graničnom prijelazu ostvarivati prednost pred drugim putnicima.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada se radi o sigurnosnim razlozima ili zbog ekonomičnosti obavljanja granične kontrole, odnosno zbog organizacijskih razloga, pravo prednosti pred drugim putnicima mogu ostvarivati i druge osobe, a navedeno se odnosi i na  pripadnike službi spašavanja, policije, vatrogasnih postrojbi, sigurnosnih službi i druge.“.

Članak 10.

Članak 17. mijenja se i glasi:

„(1) Zapovjednik teretnog ili putničkog broda koji dolazi iz treće zemlje, prilikom prelaska vanjske granice i uplovljavanja u teritorijalno more Republike Hrvatske, dužan je najkraćim uobičajenim plovnim putem uploviti u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz, radi obavljanja granične kontrole, osim u slučaju neškodljivog prolaska.

(2) Zapovjednik jahte ili voditelj brodice namijenjene razonodi ili sportu koja dolazi iz treće zemlje, prilikom prelaska vanjske granice i uplovljavanja u teritorijalno more Republike Hrvatske,  dužan je najkraćim uobičajenim plovnim putem uploviti u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz, radi obavljanja granične kontrole, osim u slučaju neškodljivog prolaska.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na promet na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, u slučaju namjere prelaska vanjske granice i pristajanja uz obalu.

(4) Pristajanje plovila koja dolaze iz treće zemlje izvan pomorskog ili riječnog graničnog prijelaza u slučajevima prelaska vanjske granice, osim u slučaju više sile, odobrava nadležna policijska postaja u suglasnosti s nadležnom lučkom kapetanijom i područnim carinskim uredom.

(5) Zapovjednik broda, jahte ili voditelj brodice iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dužni su, nakon obavljene granične kontrole na izlasku iz Republike Hrvatske, najkraćim uobičajenim, odnosno najkraćim plovnim putem, isploviti iz unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.“.

Članak 11.

U članku 18. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 12.

Članak 19. mijenja se i glasi:

„Nad posadom znanstveno – istraživačkog plovila hrvatske zastave pripadnosti, u slučajevima prelaska vanjske granice na moru, radi obavljanja znanstvenog istraživanja, ne mora se obaviti granična kontrola, ako se to plovilo u roku od 36 sati vrati u luku iz koje je isplovilo ili neku drugu luku na području Republike Hrvatske, bez uplovljavanja u teritorijalno more, kao i pristajanja u luku druge države.“.

Članak 13.

U članku 20. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:

„(3) Iznimno, a osobito zbog više sile, plovila za sport i razonodu koja prelaze vanjsku granicu, a koja dolaze iz treće zemlje, mogu ući u luku koja nije granični prijelaz.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, zapovjednik ili voditelj plovila obvezni su obavijestiti operatora radi prihvata u luku.

(5) Operator iz stavka 4. ovoga članka stupit će u kontakt s nadležnim tijelom za obavljanje granične kontrole u najbližoj luci određenoj kao granični prijelaz kako bi ga obavijestio o dolasku plovila iz stavka 3. ovoga članka.“.

Članak 14.

Naslov iznad članka 21. mijenja se i glasi: „Kretanje člana posade u mjestu u kojem se nalazi luka“.

Članak 21. mijenja se i glasi:

„(1) Član posade stranog plovila, državljanin treće zemlje, koji svoj status može dokazati valjanom pomorskom knjižicom ili ugovorom o radu uz uvjet da je upisan u popis posade, može izaći na kopno i kretati se u mjestu u kojem se nalazi granični prijelaz ili luka, odnosno u susjednim mjestima.

(2) Tijelo nadležno za obavljanje granične kontrole može odbiti izlazak na kopno članu posade iz stavka 1. ovoga članka zbog razloga javnog zdravlja, javne sigurnosti, javnog reda ili nacionalne sigurnosti.

(3) U slučaju odbijanja izlaska na kopno zbog razloga navedenih u stavku 2. ovoga članka, tijelo nadležno za obavljanje granične kontrole o istom će usmeno obavijestiti pomorskog agenta  i zapovjednika plovila.

(4) U slučaju da pomorski agent ili zapovjednik plovila odluku o odbijanju izlaska na kopno zatraže u pisanom obliku, tijelo nadležno za obavljanje granične kontrole izdat će obavijest o odbijanju, čiji će izgled i sadržaj biti propisan pravilnikom iz članka 5. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Zapovjednik plovila dužan je osigurati da članovi posade kojima nije odobren izlazak na kopno ne napuštaju brod.

(6) Pomorci koji namjeravaju boraviti izvan mjesta iz stavka 1. ovoga članka moraju ispunjavati opće uvjete za ulazak propisane Uredbom (EU) br. 2016/399.“.

Članak 15.

U članku 22. stavku 1. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

U stavku 2. riječ: „državnu“ zamjenjuje se riječju: „vanjsku“.

Članak 16.

Članak 23. mijenja se i glasi:

„(1) Prijevoznik u željezničkom prometu s trećim zemljama koji obavlja prijevoz vozila i osoba vlakovima koji tranzitiraju kroz Republiku Hrvatsku bez zaustavljanja i ukrcaja/iskrcaja putnika i vozila u Republici Hrvatskoj, dužan je po završetku ukrcaja putnika i vozila tijelu nadležnom za kontrolu prelaska vanjske granice dostaviti sljedeće podatke:

- o putniku: ime i prezime, spol, datum rođenja, broj i vrstu putne isprave, državljanstvo

- o vozilu: registarska oznaka vozila, nacionalna oznaka vozila

- broj vlaka, relacija, naziv graničnog prijelaza na kojem će vlak ući i izaći u/iz Republike Hrvatske, vrijeme prelaska vanjske granice, ukupan broj putnika i vozila.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na željeznički promet kada prijevoz vozila i osoba započinje u trećoj zemlji, a provoz se nakon tranzita kroz Republiku Hrvatsku nastavlja prema drugoj državi članici Schengenskog prostora te se u tom slučaju pri prelasku vanjske granice obavlja granična kontrola.“.

Članak 17.

U članku 24. stavku 1. iza riječi: „zračnom prometu“ dodaju se riječi: „s trećim zemljama“.

U stavku 5. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 18.

U članku 25. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Granična kontrola obavlja se na cjelokupnom području graničnog prijelaza.“.

Članak 19.

U članku 26. stavku 1. iza riječi: „graničnu crtu“ dodaju se riječi: „na vanjskoj granici“, a riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

U stavku 2. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 20.

U članku 27. stavku 2. riječ: „državnu“ zamjenjuje se riječju: „vanjsku“.

Članak 21.

U članku 32. stavcima 2. i 4. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 22.

U članku 33. stavku 1. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 23.

U članku 34. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 24.

U članku 37. stavku 1. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 25.

U članku 38. stavku 4. podstavku 6. riječ: „državne“ zamjenjuje se riječju: „vanjske“.

Članak 26.

Članak 40. mijenja se i glasi:

„Radi učinkovitog obavljanja kontrole državne granice, a u svrhu slobodnog kretanja osoba i roba preko unutarnje granice, uz istodobno omogućavanje bolje granične kontrole i zaštite vanjske granice u borbi protiv prekograničnog kriminala i nezakonitih migracija, kao i mjera koje se provode u unutrašnjosti državnog područja, u Ministarstvu je uspostavljen Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom, koji je sastavni dio Informacijskog sustava Ministarstva.“.

Članak 27.

Članak 42. mijenja se i glasi:

„Kaznom zatvora od 30 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

1. prijeđe ili pokuša prijeći vanjsku granicu izvan graničnog prijelaza ili preko graničnog prijelaza izvan radnog vremena graničnog prijelaza (članak 5. Zakonika o schengenskim granicama)

2. izbjegne podvrgavanje graničnoj kontroli ili napusti područje graničnog prijelaza dok granična kontrola nije obavljena (članak 26. stavak 1. ovoga Zakona).“.

Članak 28.

Članak 43. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba, ako:

1. na području graničnog prijelaza ne postupa po upozorenjima i naredbama službenika koji obavljaju graničnu kontrolu (članak 15. stavak 3. ovoga Zakona)

2. kao obrtnik nadležnoj policijskoj postaji ne dostavi osobne podatke zaposlenika prije nego što zaposlenik započne s radom na području graničnog prijelaza, odnosno podatke o osobama koje se privremeno kreću ili zadržavaju na području graničnog prijelaza (članak 16. stavak 1. ovoga Zakona)

3. kao zapovjednik teretnog ili putničkog broda koji dolazi iz treće zemlje, prilikom prelaska vanjske granice i uplovljavanja u teritorijalno more Republike Hrvatske, najkraćim uobičajenim plovnim putem ne uplovi u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz, radi obavljanja granične kontrole i ne ispuni obvezu zapovjednika broda (članak 17. stavci 1. i 3. ovoga Zakona)

4. kao zapovjednik jahte ili voditelj brodice namijenjene razonodi ili sportu koja dolazi iz treće zemlje, prilikom prelaska vanjske granice i uplovljavanja u teritorijalno more Republike Hrvatske, najkraćim uobičajenim plovnim putem ne uplovi u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz, radi obavljanja granične kontrole i ne ispuni obvezu zapovjednika ili voditelja (članak 17. stavak 2. ovoga Zakona)

5. kao zapovjednik ili voditelj plovila, po dolasku iz treće zemlje ili prije odlaska u treću zemlju, ne preda graničnoj policiji popis članova posade i putnika na plovilu, odnosno ne da na uvid njihove isprave propisane za prelazak vanjske granice (prilog VI. točke 2. i 3. Zakonika o schengenskim granicama)

6. kao zapovjednik ili voditelj plovila koje dolazi iz treće zemlje pristane plovilom izvan pomorskog ili riječnog graničnog prijelaza, bez potrebnog odobrenja, osim u slučaju više sile (članak 17. stavak 4. ovoga Zakona)

7. kao zapovjednik teretnog ili putničkog broda ili kao zapovjednik jahte ili  voditelj brodice namijenjene razonodi ili sportu koji dolaze iz treće zemlje, nakon obavljene granične kontrole na izlasku iz Republike Hrvatske ne isplovi najkraćim uobičajenim, odnosno najkraćim plovnim putem iz unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske i ne ispuni obvezu zapovjednika ili voditelja (članak 17. stavak 5.ovoga Zakona)

8. se kao zapovjednik ili voditelj plovila u roku od 36 sati ne vrati u luku iz koje je isplovio ili neku drugu luku na području Republike Hrvatske, odnosno ako uplovi u teritorijalno more ili pristane u luku druge države (članak 19. ovoga Zakona)

9. se kao zapovjednik ili voditelj ribarskog plovila u slučajevima obalnog ribarenja ne vrati u roku od 36 sati u matičnu luku ili neku drugu luku na teritoriju države potpisnice, odnosno ako uplovi u luku koja nije država potpisnica (prilog VI. točka 3.2.8. Zakonika o schengenskim granicama)

10. kao zapovjednik, voditelj ili vlasnik plovila odmah ne izvijesti nadležno tijelo o promjenama u sastavu posade ili putnika, odnosno ako u najkraćem roku, po mogućnosti i prije ulaska broda u luku, ne obavijesti nadležno tijelo o postojanju slijepih putnika na brodu (prilog VI. točka 3.1.4. Zakonika o schengenskim granicama)

11. kao zapovjednik ili voditelj plovila u međunarodnom prometu ili kao zapovjednik ili voditelj plovila u slučajevima obalnog ribarenja ili obavljanja aktivnosti iz članka 19. ovoga Zakona, osim u slučaju spašavanja osoba, ukrca ili iskrca osobu izvan graničnog prijelaza (članak 20. stavak 1. ovoga Zakona)

12. kao zapovjednik ili voditelj plovila u međunarodnom prometu ili kao zapovjednik ili voditelj plovila u slučajevima obalnog ribarenja ili obavljanja aktivnosti iz članka 19. ovoga Zakona, radi spašavanja, ukrca ili iskrca osobu izvan graničnog prijelaza, a to ne prijavi odmah najbližoj policijskoj postaji (članak 20. stavak 2. ovoga Zakona)

13. kao zapovjednik plovila ne osigura da član posade kojem nije odobren izlazak na kopno  napusti brod  (članak 21. stavak 5. ovoga Zakona)

14. kao pomorac boravi izvan mjesta iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona te ne ispunjava opće uvjete za ulazak propisane Uredbom (EU) 2016/399 (članak 21. stavak 6. ovoga Zakona)

15. kao strojovođa vlaka u međunarodnom prometu, osim kada je to nužno zbog reguliranja željezničkog prometa ili zbog više sile, zaustavi vlak između vanjske granice i graničnog prijelaza (članak 22. stavak 1. ovoga Zakona)

16. kao strojovođa vlaka koji je prešao vanjsku granicu nije, bez odgađanja, o zaustavljanju vlaka, obavijestio graničnu policiju (članak 22. stavak 2. ovoga Zakona)

17. pri graničnoj kontroli ne preda na uvid isprave propisane za prelazak vanjske granice (članak 26. stavak 1. ovoga Zakona)

18. ne pojasni sve okolnosti vezane za prelazak vanjske granice ili ne postupa po upozorenjima i naredbama nadležnih službenika koji obavljaju graničnu kontrolu (članak 26. stavak 2. ovoga Zakona)

19. na posebne obavijesne ploče i drugu signalizaciju kojom se upozorava na približavanje graničnoj crti postavlja druge ploče i signalizaciju kojima se smanjuje vidljivost obavijesnih ploča i druge signalizacije kojima se upozorava na graničnu crtu (članak 30. stavak 3. ovoga Zakona)

20. obavlja plovidbu, lov, ribolov, prelijeće letjelicama i drugim napravama za letenje, kreće se, zadržava ili naseljava uz graničnu crtu, ako je to uredbom Vlade Republike Hrvatske zabranjeno (članak 31. stavak 2. ovoga Zakona)

21. bez pisane najave nadležnoj policijskoj postaji, najkasnije 24 sata prije početka lova, pojedinačno ili u grupi lovi u dubini 300 metara od granične crte (članak 31. stavak 3. ovoga Zakona)

22. sadi ili sije određene vrste poljoprivrednih kultura, drveća i drugog raslinja uz graničnu crtu kada je to naredbom ministra zabranjeno (članak 31. stavak 4. ovoga Zakona)

23. kao kapetan zrakoplova, u slučaju privatnih letova iz ili prema trećim zemljama, prije polijetanja ne dostavi opću izjavu te informacije o osobnim podacima putnika (Prilog VI. točka 2.3.1. Zakonika o schengenskim granicama).

Članak 29.

Iza članka 43. dodaje se članak 43.a koji glasi:

„Članak 43.a

Novčanom kaznom od 20,00 do 130,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja neovlašteno fotografira ili snima na području graničnog prijelaza (članak 12. stavak 5. ovoga Zakona).“.

Članak 30.

Članak 44. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom u iznosu od 10,00 do 130,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

1. se kreće ili zadržava na području graničnog prijelaza bez namjere prelaska državne granice ili bez drugih opravdanih razloga (članak 15. stavak 1. ovoga Zakona)

2. ako boravi dulje od dopuštenog trajanja boravka u pograničnom području propisanog bilateralnim sporazumom (članak 5. Uredbe (EZ) 1931/2006).“.

Članak 31.

Članak 45. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja ne omogući da se granična kontrola obavlja nesmetano, u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 11. stavak 2. ovoga Zakona)

2. koja nadležnoj policijskoj postaji ne dostavi osobne podatke zaposlenika prije nego što zaposlenik započne s radom na području graničnog prijelaza i osobne podatke osoba koje se privremeno kreću ili zadržavaju na području graničnog prijelaza (članak 16. stavci 1. i 2. ovoga Zakona)

3. čiji zapovjednik teretnog ili putničkog broda koji dolazi iz treće zemlje, prilikom prelaska vanjske granice i uplovljavanja u teritorijalno more Republike Hrvatske, najkraćim uobičajenim plovnim putem ne uplovi u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz, radi obavljanja granične kontrole i ne ispuni obvezu zapovjednika broda (članak 17. stavci 1. i 3. ovoga Zakona)

4. čiji zapovjednik ili voditelj plovila koje dolazi iz treće zemlje pristane plovilom izvan pomorskog ili riječnog graničnog prijelaza, bez potrebnog odobrenja, osim u slučaju više sile (članak 17. stavak 4. ovoga Zakona)

5. čiji zapovjednik ili voditelj plovila, po dolasku iz inozemstva ili prije odlaska u inozemstvo, ne preda graničnoj policiji popis članova posade i putnika na plovilu, odnosno ne preda na uvid njihove isprave propisane za prelazak državne granice (prilog VI. točka 3.1.2. Zakonika o schengenskim granicama),

6. čiji zapovjednik teretnog ili putničkog broda ili kao zapovjednik jahte ili  voditelj brodice namijenjene razonodi ili sportu koji dolaze iz treće zemlje, nakon obavljene granične kontrole na izlasku iz Republike Hrvatske ne isplovi najkraćim uobičajenim, odnosno najkraćim plovnim putem iz unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske i ne ispuni obvezu zapovjednika ili voditelja (članak 17. stavak 5.ovoga Zakona)

7. čiji se zapovjednik ili voditelj plovila, u roku od 36 sati ne vrati u luku iz koje je isplovio ili neku drugu luku na području Republike Hrvatske, odnosno ako pristane u luku ili uplovi u teritorijalno more druge države (članak 19. ovoga Zakona)

8. čiji se zapovjednik ili voditelj ribarskog plovila, u slučajevima obalnog ribarenja ne vrati u roku od 36 sati u matičnu luku ili neku drugu luku na teritoriju države potpisnice, odnosno ako uplovi u luku koja nije država potpisnica (prilog VI. točka 3.2.8. Zakonika o schengenskim granicama),

9. čiji zapovjednik odnosno voditelj ili kao vlasnik plovila odmah ne izvijesti nadležno tijelo o promjenama u sastavu posade ili putnika, odnosno ako u najkraćem roku, po mogućnosti i prije ulaska broda u luku, ne obavijesti nadležno tijelo o postojanju slijepih putnika na brodu (prilog VI. točka 3.1.4. Zakonika o schengenskim granicama),

10. čiji zapovjednik ili voditelj plovila u međunarodnom prometu ili čiji zapovjednik ili voditelj plovila u slučajevima obalnog ribarenja, kao i obavljanja aktivnosti iz članka 19. ovoga Zakona, osim u slučaju spašavanja osoba, ukrca ili iskrca osobu izvan graničnog prijelaza (članak 20. stavak 1. ovoga Zakona)

11. čiji zapovjednik ili voditelj plovila u međunarodnom prometu ili čiji zapovjednik ili voditelj plovila u slučajevima obalnog ribarenja, kao i obavljanja aktivnosti iz članka 19. ovoga Zakona, radi spašavanja ukrca ili iskrca osobu izvan graničnog prijelaza, a to ne prijavi odmah najbližoj policijskoj postaji (članak 20. stavak. 2. ovoga Zakona)

12. čiji zapovjednik plovila ne osigura da član posade kojem nije odobren izlazak na kopno  napusti brod (članak 21. stavak 5. ovoga Zakona)

13. čiji strojovođa vlaka u međunarodnom prometu, osim kada je to nužno zbog reguliranja željezničkog prometa ili zbog više sile, zaustavi vlak između vanjske granice i graničnog prijelaza (članak 22. stavak 1. ovoga Zakona)

14. čiji strojovođa vlaka nije, bez odgađanja o zaustavljanju vlaka obavijestio graničnu policiju (članak 22. stavak 2. ovoga Zakona)

15. čiji djelatnik obavlja plovidbu, lov, ribolov, prelijeće letjelicama i drugim napravama za letenje, kreće se ili zadržava uz graničnu crtu kada je zabrana propisana uredbom Vlade Republike Hrvatske (članak 31. stavak 2. ovoga Zakona)

16. koja upravlja lovištem te bez pisane najave nadležnoj policijskoj postaji, najkasnije 24 sata prije početka lova, odobri pojedinačno ili u grupi lov u dubini 300 metara od granične crte (članak 31. stavak 3. ovoga Zakona)

17. čiji djelatnik sadi ili sije određene vrste poljoprivrednih kultura, drveća i drugog raslinja uz graničnu crtu kada je to naredbom ministra zabranjeno (članak 31. stavak 4. ovoga Zakona)

18. čiji kapetan zrakoplova, u slučaju privatnih letova iz ili prema trećim zemljama, prije polijetanja ne dostavi opću izjavu te informacije o osobnim podacima putnika (Prilog VI. točka 2.3.1. Zakonika o schengenskim granicama).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“.

Članak 32.

Članak 46. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom od 2910,00 do 5300,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja u svojstvu željezničkog prijevoznika dostavi netočne ili nepotpune podatke ili ne dostavi podatke iz članka 23. ovoga Zakona

2. koja u svojstvu zračnog prijevoznika dostavi netočne ili nepotpune podatke ili ne dostavi podatke o putnicima iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona (članak 24. stavak 1. ovoga Zakona).“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

(1) Vlada Republike Hrvatske uskladit će Uredbu o graničnim prijelazima Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 79/13, 38/20 i 68/20) i Uredbu o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za učinkovito i sigurno obavljanje granične kontrole („Narodne novine“, br. 57/14 i 16/18) s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za unutarnje poslove uskladit će Pravilnik o obavljanju poslova državne granice („Narodne novine“, br. 30/14, 43/14 – ispravak i 72/17) s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar nadležan za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija i ministra nadležnog za promet uskladit će Pravilnik o određivanju privremenih graničnih prijelaza („Narodne novine“, br. 31/14) s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 34.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, br. 114/22).

Članak 35.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom stupanja na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma u Republici Hrvatskoj.

V. OBRAZLOŽENJE POJEDINAČNIH ODREDABA

Članak 1.

Članak 2. stavak 1. važećeg Zakona mijenja se, kako bi se ažurirale izmjene vezane uz relevantnu schengensku pravnu stečevinu.

Članak 2 .

Članak 3. važećeg Zakona mijenja se u cijelosti kako bi se utvrdilo da se zaštita i kontrola granice provode na vanjskoj granici te da se i u unutrašnjosti državnog područja obavljaju određeni poslovi granične policije. Nadalje, utvrđuju se nadležnosti za donošenje odluke o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama, obavješćivanje o tome ostalih država članica i Europske komisije, kao i javnosti te izvješćivanje Vijeća i Komisije o ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama.

Članak 3 .

U članku 4. važećeg Zakona, dodaju se potrebne definicije izraza koji se koriste u Zakonu te se utvrđuje da ostali pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju jednako značenje kao i pojmovi propisani aktima schengenske pravne stečevine iz članka 2. ovog Zakona.

Članak 4.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 5. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu, a ostale izmjene su nomotehničke.

Članak 5.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 7.važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 6.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 9. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 7.

U članku 10. važećeg Zakona mijenja se odredba stavka 5. kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu, a ostale izmjene se odnose na usklađivanje s propisanim nazivom nadležnog tijela državne uprave.

Članak 8.

U članku 12. važećeg Zakona dodaje se novi stavak kojim se propisuje zabrana neovlaštenog fotografiranja ili snimanja na državnoj granici, a preostala izmjena se odnosi na usklađivanje s propisanim nazivom nadležnog tijela državne uprave.

Članak 9.

Članak 15. važećeg Zakona dopunjuje se odredbama kojima se propisuje da nositelji diplomatskih i službenih putovnica mogu na graničnim prijelazima ostvarivati prednost pred drugim putnicima kao i u kojem slučaju mogu ostvariti prednost. U iznimnim okolnostima, kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti, ekonomičnosti ili zbog organizacijskih razloga, omogućava se i drugim osobama da ostvare pravo prednosti prelaska državne granice pred drugim putnicima.

Članak 10.

Ovim člankom usklađuje se sadržaj članka 17. važećeg Zakona s pravnom stečevinom EU u odnosu na obavljanje granične kontrole plovila te obveze zapovjednika teretnog ili putničkog broda, jahte ili brodice namijenjene razonodi ili sportu koja dolazi iz treće zemlje.

Članak 11.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 18. Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 12.

Ovim člankom se u članku 19. važećeg Zakona briše se obveza obavljanja granične kontrole nad javnim brodovima Republike Hrvatske i ograničenje boravaka, ako borave izvan teritorijalnog mora duže od 36 sati.

Članak 13.

Ovim člankom se u članku 20. važećeg Zakona dodaju odredbe radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU u odnosu na obavljanje granične kontrole nad plovilima za sport i razonodu.

Članak 14.

Mijenja se naslov iznad članka 21. i članak 21. važećeg Zakona u cijelosti te se usklađuje postupak kretanja pomoraca u lukama Republike Hrvatske sukladno IMO FAL Konvenciji o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu, 1965. kako je izmijenjena i dopunjena izmjenama Dodataka G Fal 12(40) (izmjene i dopune od 8. travnja 2016).

Članak 15.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 22. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredbe odnose na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 16.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 23. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredbe odnose samo na tranzit vlakova između dvije treće zemlje, a da je u tranzitu željezničkog prometa iz treće zemlje prema državi članici EU potrebno provesti graničnu kontrolu.

Članak 17.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 24. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredbe odnose na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 18.

Izmjenom članka 25. stavka 1. želi se preciznije propisati da se granična kontrola može obaviti na cjelokupnom području graničnog prijelaza. Područje graničnog prijelaza uključuje prostor koji je potreban za obavljanje granične kontrole i drugih graničnih formalnosti, kao i neposrednu okolicu s objektima koji su potrebni za nesmetano i sigurno odvijanje prometa i obavljanje granične kontrole, te drugih graničnih formalnosti. Područje graničnog prijelaza rješenjem određuje nadležna policijska uprava, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog područnog carinskog ureda i ministarstva nadležnog za promet. Predloženom izmjenom preciznije se propisuje da se granična kontrola može obaviti na cjelokupnom području graničnog prijelaza, a ne samo na mjestu uobičajeno predviđenom za graničnu kontrolu, kao što su kontrolorske kućice, čime se omogućava bolja protočnost prometa preko graničnog prijelaza.

Članak 19.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 26. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredbe odnose na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 20.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 27. stavka 2. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 21.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 32. stavaka 2. i 4. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredbe odnose na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 22.

Ovim člankom mijenjaju se odredba članka 33. stavka 1. Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 23 .

Ovim člankom mijenja se odredba članka 34. Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 24.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 37. stavka 1. Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 25.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 38. stavka 4. podstavka 6. važećeg Zakona kako bi se utvrdilo da se odredba odnosi na vanjsku, a ne na državnu granicu.

Članak 26.

Ovim člankom mijenja se članak 40. važećeg Zakona kako bi se preciznije utvrdile svrhe za koje je uspostavljen Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom.

Članak 27., 28., 29., 30., 31. i 32.

Ovim člancima izmijenjene su u cijelosti prekršajne odredbe sadržane u člancima 42., 43., 44., 45. i 46. važećeg Zakona. Iznosi novčanih kazni za prekršaje iz ovoga Zakona propisuju se u eurima, s obzirom da 1. siječnja 2023. godine euro postaje nacionalna valuta u Republici Hrvatskoj, a toga datuma stupa na snagu i Schengenski provedbeni sporazum u Republici Hrvatskoj. Uz navedeno, prekršajne odredbe su usklađene s izmjenama i dopunama materijalnih odredbi Zakona o nadzoru državne granice.

Članak 33 .

Ovim člankom utvrđuje se nadležnost i rokovi za donošenje podzakonskih propisa radi njihova usklađivanja s odredbama ovog Zakona.

Članak 34.

U „Narodnim novinama“, br. 114/22 objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice, kojim se u prekršajnim odredbama važećeg Zakona iznosi novčanih kazni za prekršaje zamjenjuju iznosima izraženim u euru, a koji treba stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine. U trenutku upućivanja Zakona o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice u proceduru donošenja nisu bili poznati rokovi za upućivanje ovoga Zakona u proceduru donošenja. Stoga, potrebno je izvan snage staviti Zakon o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, br. 114/22) jer su u ovom Zakonu prekršajne odredbe, osim promjene valute, uređene i sadržajno drugačije.

Članak 35 .

Propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.

VI. ODREDBE ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU

Provedba i prijenos propisa Europske unije (EU)

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom određuju se tijela u Republici Hrvatskoj nadležna za provedbu Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13. travnja 2006. godine, u daljnjem tekstu: Zakonik o schengenskim granicama) i Uredbe (EZ) br. 1931/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila o pograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama država članica te o izmjeni odredaba Schengenske konvencije (SL L 405, 30. prosinca 2006. godine, u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1931/2006), te se utvrđuju prekršajne odredbe za ona ponašanja kojima se povređuju odredbe navedenih uredbi Europske unije.

(2) Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima (SL L 261, 6. kolovoza 2004.).

Nadzor državne granice

Članak 3.

(1) Nadzor državne granice, u smislu ovoga Zakona, je kontrola prelaska državne granice (u daljnjem tekstu: granična kontrola) i zaštita državne granice, a obavlja se radi:

– osiguranja nepovredivosti državne granice i državnog područja Republike Hrvatske,

– zaštite života i zdravlja ljudi,

– sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja te otkrivanja i pronalaska počinitelja istih,

– sprječavanja nezakonitih migracija i

– sprječavanja i otkrivanja drugih opasnosti za javnu sigurnost, pravni poredak i nacionalnu sigurnost.

(2) Nadzor državne granice obavlja se uzimajući u obzir procjenu rizika za unutarnju sigurnost i procjene prijetnji koje bi mogle ugroziti sigurnost granice.

Značenje pojedinih izraza