Skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću od 15 danaza Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju nužno je radi potrebe da isti bude upućen što hitnije u daljnju proceduru donošenja. Naime, to je potrebno kako bi se što prije realizirala komponenta Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponenta C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investicija C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, provesti će se povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka, te će se omogućiti prelazak važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik.
Nadalje, s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije, potrebno je donošenje izmjena i dopuna Zakona o prostorom uređenju kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane.
Ujedno, radi niza drugih poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona o prostornom uređenju sadržanim u ovoj noveli zakona potrebno je da ista bude što prije upućena u daljnju proceduru donošenja.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10-proč.tekst i 5/14-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA
PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) – u daljnjem tekstu: Zakon, stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Tim Zakonom uređuje se sustav prostornog uređenja i to: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor. Nadalje, tim Zakonom su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene dvije direktive Europske unije: Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Prostorni planovi temeljni su dokumenti prostornog uređenja svake jedinice lokalne samouprave koji određuju usmjerenje razvoja djelatnosti i namjenu površina, uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak te prethode izdavanju akata za gradnju.
Tijekom provedbe Zakona uočeno je da izrada prostornih planova trenutno nije ujednačena, njihov sadržaj je različit kao i kvaliteta podataka za njihovu izradu, što predstavlja izazov u cjelokupnom sustavu prostornog uređenja i graditeljstva te u sustavu upravljanja državnom imovinom. Takvi neujednačeni planovi predstavljaju i problem pri realizaciji investicija na svim razinama upravljanja. Podaci o uvjetima za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom na području za koje se izrađuje određeni prostorni plan mogu biti ne ažurirani, te ne postoji strukturirani i standardizirani pristup tim podacima. Takva situacija otežava i usporava izdavanje akata za gradnju te time i realizaciju potencijalnih investicija, a što negativno utječe i na investicijske odluke potencijalnih investitora.
Jedan od ciljeva ove novele Zakona je unaprijediti sustav prostornog planiranja putem uspostave odgovarajućeg i cjelovitog informacijskog sustava koji će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Uvode se procedure koje su potpuno digitalizirane, uspostavljaju se platforme i digitalni infrastrukturni servisi koji će doprinijeti boljem sagledavanju cjelokupnog investicijskog procesa od strane svih njegovih sudionika i bolju međuresornu suradnju nadležnih institucija.
Ova novela Zakona usmjerena je na digitalnu transformaciju poslovnih procesa, modernizaciju i povećanje učinkovitosti i kvalitete te transparentnosti administrativnih usluga u području prostornog uređenja. Drugim riječima namjerava se doprinijeti racionalnijem upravljanju prostorom, boljem očuvanju prostora od eventualnih devastacija, poticanju investicija i unaprjeđenju prostornog uređenja te smanjenju administrativnog tereta kroz bržu, efikasniju izradu prostornih planova nove generacije. Unaprijediti će se informatička obrada, digitalizacija i verifikacija dokumenata, podataka i procedura za pripremu, izradu i provedbu pojedinih prostornih planova te topološka obrada odnosno provjera svih unesenih metapodataka prostornih planova nove generacije kako bi oni ispravno i na propisan način bili učitani na državni oblak Centar dijeljenih usluga te na taj način bili dostupni svim korisnicima u Republici Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja pružanja elektroničkih javnih usluga i smanjenja opterećenja građanima, znanstvenoj i stručnoj zajednici, poslovnim subjektima te investitorima.
Nadalje, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (u daljnjem tekstu: NPOO) kroz komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, provesti će se povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka.
Ujedno, Hrvatski sabor donio je Odluku, klase: 022-03/20-01/161 od 5. veljače 2021. godine („Narodne novine“, broj 10/21) kojom proglašava isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, u pravnom režimu utvrđenom u dijelu V. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i glavi IV. Pomorskog zakonika. Danom stupanja na snagu ove Odluke, tj. 13. veljače 2021. godine, prestala je važiti Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru („Narodne novine“, broj 157/03, 77/04, 138/06 i 31/08), stoga je Zakon o prostornom uređenju potrebno terminološki uskladiti s danas važećom Odlukom na način da se odredbe Zakona više ne odnose na zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske već na isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u koji je uključen epikontinentalni pojas Republike Hrvatske.
Nadalje, s obzirom na novonastalu situaciju na tržištu energenata, pokazala se potreba u najvećoj mogućoj mjeri poticati energetsku učinkovitost i ulaganja u obnovljive izvore energije. S tim u vezi, s obzirom na geografski položaj Republike Hrvatske, ulaganje u solarne elektrane jedno je od najekonomičnijih i najefikasnijih ulaganja u obnovljive izvore energije. Iz navedenog je razloga potrebno osigurati preduvjete za širenje područja na kojem je dozvoljeno postavljanje solarnih elektrana te je također potrebno pojednostaviti procedure vezane uz dobivanje svih potrebnih dozvola za postavljanje solarnih elektrana.
S time u vezi Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak, klase: 022-03/22-07/322, ur.broj: 50301-05/20-22-1 od 8. rujna 2022. („Narodne novine“, broj 104/22) kojim je, s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije, odredila izmjenu zakonskih i podzakonskih propisa, prvenstveno Zakona o prostornom uređenju, kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane.
Također, u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20) i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti odredbe važećeg Zakona radi prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22).
Slijedom navedenog, a radi otklanjanja spomenutih nedostataka i poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona o prostornom uređenju, potrebno je donošenje ovoga Zakona.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
-usklađenje Zakona o prostornom uređenju s Odlukom Hrvatskog sabora o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
-definiranje površina za izgradnju solarnih odnosno agrosolarnih elektrana
-osiguravanje prava na plaću te ostalih materijalnih i drugih prava iz radnog odnosa ravnateljima županijskih zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba u skladu s općim aktima javne ustanove
-transformacija prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik
-planiranje morskog područja
-osigurava se kontinuitet prostornog uređenja
-donošenje Državnog plana prostornog razvoja po pojedinačnim cjelinama i njihovim podcjelinama
-revidiraju se odredbe o tome što prostorni plan županije određuje i propisuje
-propisuje se da Prostorni plan Grada Zagreba i prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje i trase linijskih građevina prometnog sustava
-inicijativa za izradu prostornog plana, kao i njegovih izmjena i dopuna, koju može dati svatko za prostorni plan lokalne razine proširuje se i za prostorni plan područne (regionalne) razine
-vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektroničkom sustavu „ePlanovi“
-sadržaj odluke o izradi prostornog plana
-ponovna javna rasprava (kada se provodi)
-nadležnost za donošenje Državnog plana prostornog razvoja, urbanističkog plana uređenja državnog značaja i Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
-objava odluke o donošenju prostornog plana
-izmjene i dopune prostornih planova
-omogućavanje zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu
-omogućavanje izgradnje energetskih transportnih sustava unutar svih postojećih i/ili planiranih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine neovisno o uvjetima iz prostornog plana te omogućavanje uvođenja alternativnih goriva u postojeće elektrane/energane
-detaljnije uređivanje odredbe o obvezi ishođenja lokacijske dozvole za pojedine zahvate u prostoru
-obveza dostavljanja dokaza pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole
-izdvajanje utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u poseban postupak koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole
-uređenje utjecaja homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu u odnosu na postupke izdavanja akata za provedbu prostornih planova
-preciznije i jasnije određivanje rokova važenja lokacijske dozvole
-uvođenje obveze izrade elektroničkog zapisa koordinata lomnih točaka u „GML“ formatu za postupak izdavanja potvrde parcelacijskog elaborata
dopune prostornih planova županija do stupanja na snagu Državnog plana prostornog
razvoja, donošenje prostornih planova uređenja grada odnosno općine do stupanja na
snagu Državnog plana prostornog razvoja, stupanje na snagu zakona)
-osiguranje i prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute
u Republici Hrvatskoj.
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona omogućiti će se transformacija prostornih planova, odnosno proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik (prostorni planovi nove generacije) te digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja.
Također, imajući u vidu navedena pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom očekuje se da će se njegovim donošenjem otkloniti uočeni nedostaci u provedbi Zakona o prostornom uređenju, a što će omogućiti ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima, modernizaciju i povećanje učinkovitosti i kvalitete te transparentnosti postupaka iz područja prostornog uređenja.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20) iz osobito opravdanih razloga. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (u daljnjem tekstu: NPOO) kroz komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, provest će se povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka. Dakle, radi provedbe navedene komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije potrebno je donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
Članak 1.
U Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) u članku 2. riječi: „zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske i epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske“.
Članak 2.
U članku 3. stavku 1. iza podstavka 12. dodaje se novi podstavak 13. koji glasi:
„13. izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi, koja pruža javnu uslugu i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu“.
Dosadašnji podstavci 13. do 20. postaju podstavci 14. do 21.
U dosadašnjem podstavku 21. koji postaje podstavak 22. riječi: „zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZERP) i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske)“.
Dosadašnji podstavci 22. do 31. postaju podstavci 23. do 32.
Iza dosadašnjeg podstavka 32. koji postaje podstavak 33. dodaju se novi podstavci 34., 35., 36. i 37. koji glase:
„34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, i to:
-površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine namjene za izgradnju solarnih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom
-površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K) te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom
-sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena uz uvjet da se dobivena električna energija koristi za potrebe postojećih gospodarskih i poslovnih građevina investitora u solarnu elektranu
-površine koje se smatraju postojećim vodnim građevinama – umjetni ribnjaci i jezera nastali eksploatacijom mineralnih sirovina, uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom
-devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva
-površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom i
-površine koje se nalaze unutar planiranih infrastrukturnih koridora uz suglasnost tijela nadležnog za upravljanje planiranim infrastrukturnim sustavom i građevinama
35. površine za gradnju agrosolarnih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima su uspostavljeni poljoprivredni nasadi upisani uevidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima su postojeći poljoprivredni kompleksi (farme i sl.), uz uvjet da se agrosolarne elektrane grade u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti
36. površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne svrhe su površine na kojima je za potrebe postojećih poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.) moguće graditi jednu geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe, uz uvjet korištenja geotermalne vode u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti
37. površine za gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi prema posebnom propisu su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao površine javne i društvene - zdravstvene namjene, kao i površine izvan građevinskog područja, osim osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, uz uvjet opremljenosti površine osnovnom infrastrukturom“.
Dosadašnji podstavci 33. do 37. postaju podstavci 38. do 42.
Iza dosadašnjeg podstavka 38. koji postaje podstavak 43. dodaje se novi podstavak 44. koji glasi:
„44. transformacija prostornih planova je proces prelaska iz analognog u digitalni oblik važećih prostornih planova sa svojstvima i sadržajima pridruženih sukladno pravilniku iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona“.
Dosadašnji podstavci 39. do 48. postaju podstavci 45. do 54.
Članak 3.
U članku 26. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.
(7) Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se posebni zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.“.
Članak 4.
U članku 42. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Kod izrade prostornih planova na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona polazišta za određivanje građevinskih područja su postojeća i planirana građevinska područja određena prostornim planovima izrađenim na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) U smislu stavka 4. ovoga članka sva građevinska područja određena prostornim planovima na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.
Članak 5.
U članku 44. stavku 1. podstavku 11. na kraju rečenice briše se točka.
Iza podstavka 11. dodaju se podstavci 12. i 13. koji glase:
„12. građevina posjetiteljske infrastrukture u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode (informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.)
13. građevina za pružanje palijativne skrbi.“.
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 6.
U članku 48. stavku 2. podstavku 2. iza riječi: „soli,“ dodaju se riječi: „eksploataciju peloida za balneološke svrhe,“.
Članak 7.
U članku 48.a stavku 1. podstavku 1. iza riječi: „od najmanje 3 ha“ dodaju se riječi: „na području jedne jedinice lokalne samouprave“.
Članak 8.
U naslovu iznad članka 49. riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“.
U članku 49. stavku 1. riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“.
U stavku 2. iza riječi: „ugostiteljsko-turističke i“ riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“.
Članak 9.
U članku 49.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Morsko područje se planira:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
4. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina, unutar njihovih granica određenih sukladno posebnim propisima i prikazanim u Registru prostornih jedinica koji se vodi na temelju posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina
5. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.“.
Članak 10.
U članku 53. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Kroz postupak izrade i donošenja prostornih planova prema ovome Zakonu obvezno je osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za prostorno planska rješenja prostornih planova prema ovome Zakonu.“.
Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: „stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 5.“.
Članak 11.
U članku 55. stavku 1. riječi: „te za zahvate u prostoru“ brišu se.
Članak 12.
U članku 56. stavku 3. riječi: „lokalne razine“ brišu se.
Članak 13.
U članku 60. stavku 2. riječi: „Prostorni plan ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske“.
Članak 14.
U članku 66. ispred riječi: „Državni“ stavlja se oznaka stavka: „(1)“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Državni plan prostornog razvoja iznimno se može donositi po pojedinačnim cjelinama određenim podstavcima stavka 1. članka 67. ovoga Zakona, te njihovim podcjelinama, na način i u opsegu kako je to određeno odlukom Vlade Republike Hrvatske čije donošenje prethodi započinjanju postupka izrade i donošenja Državnog plana prostornog razvoja.“.
Članak 15.
U članku 67. stavku 1. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:
„5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina i trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u geološkim strukturama“.
Dosadašnji podstavci 5. do 8. postaju podstavci 6. do 9.
Članak 16.
U članku 68. stavku 1. riječi: „Prostorni plan ZERP-a koji se obvezno donosi za područje ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske“.
Članak 17.
U članku 70. stavku 1. iza riječi: „razvoja“ dodaju se riječi: „i prostornim planovima područja posebnih obilježja“.
U stavku 2. riječi: „i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja“ brišu se.
U stavku 3. podstavku 2. na kraju rečenice slovo: „i“ briše se.
Iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:
„3. uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja i“.
Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 4.
Članak 18.
Članak 70.a mijenja se i glasi:
„(1) Izrada prostornih planova državne razine, izdavanje suglasnosti na prostorne planove kojima su planirani zahvati u prostoru državnog značaja, te izdavanje akata za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru državnog značaja iz članka 114. stavka 2. ovoga Zakona, poslovi su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Državnim službenicima i namještenicima raspoređenima u službu u Ministarstvo na poslove iz stavka 1. ovoga članka ministar može odlukom, uz prethodnu suglasnost ministra financija, utvrditi dodatak na osnovnu plaću od najviše 20% zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti.“.
Članak 19.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„(1) Prostorni plan županije određuje:
1. zahvate u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja te površine svih namjena županijskog značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)
2. površine i zahvate u prostoru županijskog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja područnog (regionalnog) značaja.“.
Članak 20.
U članku 73. stavku 1. podstavku 1. iza riječi: „namijenjeno“ dodaje se riječ: „poljoprivredi,“.
U podstavku 7. na kraju rečenice briše se točka.
Iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„8. trase linijskih građevina prometnog sustava.“.
Članak 21.
U članku 74. stavku 2. riječi: „i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja“ brišu se.
U stavku 3. iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:
„3. uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja i“.
Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 4.
Članak 22.
U članku 76. stavku 1. podstavku 7. na kraju rečenice briše se točka.
Iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„8. trase linijskih građevina prometnog sustava.“.
Članak 23.
U članku 85. stavku 1. iza riječi: „lokalne“ dodaju se riječi: „i područne (regionalne)“.
U stavku 2. riječ: „Gradonačelnik“ zamjenjuje se riječima: „Župan, gradonačelnik“.
Članak 24.
U članku 86. u stavku 4. iza riječi: „donijela“ dodaju se riječi: „te u informacijskom sustavu prostornog uređenja“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Postupak izrade i donošenja prostornog plana se kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi u elektroničkom sustavu „ePlanovi“.“.
Članak 25.
U članku 88. stavku 1. riječi: „i kroz informacijski sustav putem Zavoda“ brišu se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) O izradi prostornog plana obalne županije moraju se obavijestiti i susjedne obalne županije.“.
Članak 26.
Članak 89. mijenja se i glasi:
„(1) Odluka o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), sadrži osobito:
1. pravnu osnovu za izradu i donošenje prostornog plana
2. razloge donošenja prostornog plana,ciljeve i programska polazišta
3. obuhvat prostornog plana
4. sažetu ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana
5. popis sektorskih strategija i drugih dokumenata u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova
6. način pribavljanja stručnih rješenja prostornog plana
7. popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisimakoja daju zahtjeve za izradu prostornog plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi prostornog plana
8. planiranu dinamiku s fazama za izradu prostornog plana, odnosno rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima
9. izvore financiranja izrade prostornog plana
10. druga pitanja značajna za izradu prostornog plana.
(2) Odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog prostornim planom lokalne razine šireg područja te se može odrediti obuhvat tog plana i za područje za koje obuhvat nije određen prostornim planom lokalne razine šireg područja.
(3) Izrada i donošenje urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, u kojim postupcima se donose vezane odluke o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja i izradi urbanističkog plana uređenja.“.
Članak 27.
U članku 91. stavku 1. iza riječi: „mijenjali“ dodaje se riječ: „sadržaj,“.
Članak 28.
U članku 98. stavku 4. riječi: „Prostornog plana ZERP-a, Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske“.
Članak 29.
U članku 104. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana, ako se promijeni granica građevinskog područja odnosno namjena površina ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose.“.
Članak 30.
U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja, mora se pribaviti pozitivno mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.“.
Članak 31.
U članku 109. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Državni plan prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada.
(2) Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.“.
Članak 32.
U članku 110. stavku 1. iza riječi: „donosi“ dodaju se riječi: „Vlada, odnosno“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Odluka o donošenju prostornog plana objavljuje se i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“ najkasnije petnaest dana od dana objave te odluke u službenom glasilu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.“.
Članak 33.
U članku 112. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Stavci 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prostorne planove čiji je postupak izrade započeo u elektroničkom sustavu „ePlanovi“ za koje je način pohrane određen pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.“.
Članak 34.
Članak 113. mijenja se i glasi:
„(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova različitog obuhvata i/ili razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavničko tijelo koje je donijelo prostorni plan dužno je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana u elektroničkom obliku i analognom obliku u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu odluke o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana.
(4) Pročišćeni tekst prostornog plana objavljuje se na način propisan za odluku o donošenju prostornog plana.
(5) Stavci 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na izmjene i dopune prostornog plana čija je izrada započela u elektroničkom sustavu „ePlanovi“, a koji se izrađuju i donose u pročišćenom obliku putem modula „ePlanovi“.
(6) Prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana sastavni je dio odluke o donošenju izmjena i dopuna plana i stavlja se putem modula „ePlanovi“ kao prilog odluci o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana.
(7) Izmjene i dopune prostornog plana iz stavka 6. ovoga članka objavljuju se na način propisan za odluku o donošenju prostornog plana.“.
Članak 35.
Iza članka 113. dodaje se poglavlje 6.6. s naslovom i člankom 113.a koji glase:
„6.6. POSTUPAK TRANSFORMACIJE PROSTORNIH PLANOVA
Članak 113.a
(1) Postupak transformacije prostornog plana vodi se u elektroničkom sustavu „ePlanovi“.
(2) Postupak transformacije prostornog plana započinje na temelju odluke o transformaciji prostornog plana.
(3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka za prostorni plan državne razine donosi ministar, za prostorni plan područne (regionalne) odnosno lokalne razine predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave.
(4) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave koja je tu odluku donijela.
(5) Nositelj transformacije prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(6) Stručne poslove izrade transformacije prostornog plana obavljaju fizičke i pravne osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja.
(7) Prijedlog transformiranog prostornog plana objavljuje se naoglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja transformacije prostornog plana i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“ u trajanju od 15 dana.
(8) Zaključak o provedenoj objavi iz stavka 7. ovoga članka za transformirani prostorni plan državne razine donosi ministar, za transformirani prostorni plan područne (regionalne) razine župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a za transformirani prostorni plan lokalne razine gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.
(9) Odluku o provedenom postupku transformacije prostornog plana državne razine donosi ministar, prostornog plana područne (regionalne) odnosno lokalne razine predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave.
(10) Odluka iz stavka 9. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave koja je tu odluku donijela i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“.
(11) Prostorni plan za kojeg je transformacija provedena prestaje važiti prvog dana od dana objave Odluke iz stavka 9. ovoga članka u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave koja je tu odluku donijela.“.
Članak 36.
U članku 114. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske transportne sustave moguće je graditi unutar svih postojećih i/ili planiranih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine, a u postojeće elektrane/energane moguće je uvoditi i druga goriva neovisno o njihovoj snazi određenoj u prostornom planu.“.
Članak 37.
U članku 121. stavci 2. i 3. brišu se.
U stavku 4. koji postaje stavak 2. riječi: „te povrede službene dužnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka“ brišu se.
Članak 38.
U članku 122. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Akt za provedbu prostornog plana za građevinu solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi izdaje se u skladu s prostornim planom odnosno na površinama određenim člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona.“.
Članak 39.
U članku 123. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) U slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana drugoj odredbi, odnosno dijelu istoga prostornog plana prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog plana koji je za podnositelja zahtjeva povoljniji.“.
Članak 40.
U članku 125. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš
3. rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika
4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
5. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem
6. etapno i/ili fazno građenje građevine
7. složeni zahvat u prostoru
8. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
9. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata
10. građenje građevina ako to stranka zatraži.“.
Članak 41.
Članak 127. mijenja se i glasi:
„(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilaže:
1. idejni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis idejnog projekta ovjeren od projektanata
3. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode
4. rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima
6. dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole.
(3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije, uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, podnositelj zahtjeva prilaže i ugovor o priključenju s operatorom sustava koji je obvezan izgraditi priključak.
(4) Dokumentacija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, osim stavka 2. podstavka 2. ovoga članka, može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.“.
Članak 42.
Iza članka 127. dodaju se naslov i članak 127.a koji glase:
„Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 127.a
(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje je posebnim propisom propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se:
1. odluka, rješenje ili drugi akt nadležnog tijela kojom je podnositelj zahtjeva sukladno posebnom propisu odabran kao osoba koja može provoditi zahvat u prostoru
2. poziv na odredbu posebnog zakona kojom je propisano tko može provoditi zahvat u prostoru.
(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje posebnim propisom nije propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se:
1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva vlasnik, nositelj prava građenja ili prava služnosti na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava provoditi zahvat u prostoru
2. ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja, pravo služnosti, zakupa ili korištenja
3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti
4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko provođenje zahvata u prostoru
5. suglasnost vlasnika zemljišta i/ili građevine na kojima se planira provođenje zahvata u prostoru.
(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na ugovoru, odnosno suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.
(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće, a pravo provođenja zahvata u prostoru se stječe koncesijom prema posebnom zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se ovlaštenje davatelja koncesije, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.
(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za provođenje zahvata u prostoru koji je u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, željezničkom infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom.
(6) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije je energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike.“.
Članak 43.
Članak 129. mijenja se i glasi:
„(1) Idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 133. ovoga Zakona.
(2) Uz idejni projekt prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu.“
Članak 44.
Naslov iznad članka 135. mijenja se i glasi: „Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenjaza zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo“.
U članku 135. stavku 1. iza riječi: „upravnog tijela“ brišu se zarez i riječi: „odnosno Ministarstva“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant elektronički putem upravnog tijela koje je nadležno za izdavanje lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za čiju se provedbu izrađuje idejni projekt.“
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Uz traženje iz stavka 2. ovoga članka obvezno se prilaže rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ili rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš.“.
Članak 45.
Članak 136. mijenja se i glasi:
„(1) Upravno tijelo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta.
(2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja.
(4) Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja se obustavlja ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće, odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja.
(5) Smatra se da zahvat u prostoru ispunjava posebne uvjete iz posebnih propisa i da su posebni uvjeti izdani te da se može priključiti na infrastrukturu, na način prikazan u opisu i grafičkom prikazu zahvata u prostoru iz članka 135. stavka 4. ovoga Zakona ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.
(6) Upravno tijelo nakon što su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno nakon što je postupak utvrđivanja istih pravomoćno obustavljen, o tome obavještava projektanta.“.
Članak 46.
U članku 138. riječi: „odnosno Ministarstva,“ brišu se.
Članak 47.
U članku 139. stavku 4. iza riječi: „upravnom tijelu“ brišu se zarez i riječi: „odnosno Ministarstvu“.
Članak 48.
U članku 139.a stavku 1. iza riječi: „upravno tijelo“ brišu se zarez i riječi: „Ministarstvo“.
Članak 49.
Iza članka 139.a dodaje se naslov i članci 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f koji glase:
„Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo
Članak 139.b
(1) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo utvrđuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Ministarstvo poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt najkasnije u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(3) Ministarstvo pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz članka 133. ovoga Zakona i prostornim planovima.
(4) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni su dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole.
(5) Utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju.
(6) Osim sadržaja propisanog člancima 128. do 133. ovoga Zakona, idejni projekt sadrži i podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, te elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
Članak 139.c
(1) Javnopravna tijela dužna su očitovati se Ministarstvu o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga te dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt u roku od 30 dana od dana poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt.
(2) Ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi očitovanje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno ne dostavi posebne uvjete i uvjete priključenja, smatra se da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno da su posebni uvjeti izdani te da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu.
(3) Javnopravno tijelo od Ministarstva odnosno druge osobe ne može u svrhu očitovanja da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata.
Članak 139.d
(1) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona očituju da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, dostave utvrđene posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ili se očituju da nemaju posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, Ministarstvo u roku od osam dana od isteka roka iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona poziva stranke na uvid u spis predmeta lokacijske dozvole.
(2) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona očituju da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, Ministarstvo će u roku od osam dana od isteka roka iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za ispravak idejnog projekta, a ako investitor ne postupi po tom zaključku zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(3) Nakon što podnositelj zahtjeva dostavi ispravljeni idejni projekt u danom roku Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dostave ispravljenog idejnog projekta ponovno poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 139.c. ovoga Zakona.
(4) Ako javnopravno tijelo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na ispravljeni idejni projekt ponovno utvrdi da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, dužno je o tome izdati rješenje u upravnom postupku te ga dostaviti podnositelju zahtjeva i Ministarstvu u roku od 30 dana od dana ponovljenog poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
Članak 139.e
(1) Protiv rješenja javnopravnog tijela iz članka 139.d stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo tijelo državne uprave, o čemu tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud rješava u hitnom postupku.
(2) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja iz članka 139.d stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva je dužan u roku od 30 dana od dana primitka tog rješenja dostaviti Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud dužni su Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi odnosno tužbi.
Članak 139.f
(1) Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa „eDozvola“.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se kao elektroničke isprave.“.
Članak 50.
U članku 146. stavku 1. podstavku 2. iza riječi: „prostornim planom“ briše se zarez i riječi: „posebnim uvjetima i uvjetima priključenja“.
Članak 51.
Iza članka 149. dodaje se članak 149.a koji glasi:
„Članak 149.a
(1) Promjena koordinata lomnih točakagrađevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici izrađenih u GML formatu, do koje dođe nakon izdavanja potvrde iz članka 162. ovoga Zakona zbog homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu koje ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava ne smatra se izmjenom lokacijskih uvjeta zbog koje je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti lokacijsku dozvolu.
(2) Činjenicu da promjene u katastarskom operatu iz stavka 1. ovoga članka ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dokazuje potvrdom nadležnoga katastarskog ureda.
(3) U slučaju promjene koordinata lomnih točaka iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dostavlja potvrdu iz stavka 2. ovoga članka te novu GML datoteku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi izmjene GML datoteke u informacijskom sustavu.“.
Članak 52.
Članak 150. mijenja se i glasi:
„(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole odnosno pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.
(2) Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, rok iz stavka 1. ovoga članka je šest godina.
(3) Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole.
(4) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 125. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.“.
Članak 53.
U članku 161. stavku 1. podstavku 3. riječ: „presudom“ zamjenjuje se riječju: „odlukom“.
Članak 54.
Članak 162. mijenja se i glasi:
„(1) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za zahvate u prostoru linijske infrastrukture upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu da je grafički dio parcelacijskog elaborata odnosno elaborata nepotpunog izvlaštenja usklađen s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(3) Parcelacijski elaborat za zahvate iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se za cjeloviti zahvat u prostoru.
(4) Za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže se i situacija građevne čestice izrađena i ovjerena od ovlaštenog inženjera geodezije i projektanta idejnog i/ili glavnog projekta.
(5) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu kojim se uređuje katastar nekretnina nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured.
(6) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na formiranje građevne čestice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom, građevinskom dozvolom ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice u kojima su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu ili čiji je sastavni dio geodetski projekt.
(7) Uz parcelacijski elaborat prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice u „GML“ formatu.“.
Članak 55.
U članku 186. stavku 1. riječi: „od 10.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 5.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 3.980,00 eura“.
Članak 56.
Članak 187. mijenja se i glasi:
„Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 3.980,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno ovome Zakonu, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima, posebnim uvjetima ili ako su njegovi pojedini dijelovi međusobno neusklađeni (članak 130. stavak 2.).“.
Članak 57.
U članku 198. stavku 3. riječi: „dokumenata prostornog uređenja“ zamjenjuju se riječima: „prostornih planova“.
U stavku 6. broj: „6.“ zamjenjuje se brojem: „5.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 58.
Postupci izrade i donošenja prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Članak 59.
(1) Postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
(2) Iznimno, ako je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole predan upravnom tijelu odnosno Ministarstvu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, postupak izdavanja lokacijske dozvole može se provesti po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
Članak 60.
(1) Lokacijska dozvola koju je izdalo upravno tijelo na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaje na snazi u pogledu njenog roka važenja sukladno odredbama toga Zakona a najduže četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Lokacijska dozvola koju je izdalo Ministarstvo na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaje na snazi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže šest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 61.
(1) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, prostorni planovi županija doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se mijenjati i/ili dopunjavati na način da se istima s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja.
(2) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, mogu se donositi prostorni planovi uređenja grada odnosno općine (kao planovi nove generacije) prema ovom Zakonu na način da isti, osim sadržaja iz članka 76. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), određuju i propisuju uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimajući planska rješenja iz važećih prostornih planova županija, uz uvjet poštivanja odredaba ovoga Zakona kojima su određeni uvjeti planiranja prostora.
(3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje se na temelju prostornog plana županije.
Članak 62.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 55. i članka 56. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članke 1., 2. stavak 3., 9., 13., 16. i 28.
Odredbama ovih članaka važeći Zakon o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) terminološki se usklađuje s Odlukom Hrvatskog sabora kojom se proglašava isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru na način da se pojmovi: „zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske“ i „epikontinentalni pojas Republike Hrvatske“ zamjenjuju pojmom: „isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske“.
Uz članak 2.
Odredbama ovoga članka dodaju se novi pojmovi: „izgrađena infrastruktura“ radi korištenja istog pri budućem uređenju tematike izgrađene infrastrukture u zakonskim i podzakonskim propisima, te iz razloga što je isti relevantan za postupak izrade prostornih planova s obzirom na to da se planovi ne izrađuju samo prema infrastrukturnim građevinama koje se prema propisima iz područja gradnje smatraju postojećima, već i prema infrastrukturnim građevinama koje postoje u naravi, pojam „transformacija prostornih planova“ radi ubrzanja postupka digitalizacije te pojmovi „površine za gradnju solarnih elektrana“, „površine za gradnju agrosolarnih elektrana“, „površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne svrhe“ te „površine za gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi“ radi preciznog označavanja površina na kojima se iste mogu graditi.
Uz članak 3.
Odredbama ovoga članka osigurava se ravnateljima županijskih zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Naime, stupanjem na snagu Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21), ravnatelji županijskih zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba kao obnašatelji javne dužnosti postaju obveznici u smislu toga Zakona, te im je odredbama istog zabranjeno primati dodatnu naknadu za poslove obnašanja javne dužnosti ako drugim zakonom nije drukčije propisano.
Uz članak 4.
Odredbama ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona koje se odnose na uvjete planiranja prostora, odnosno dopunjuje se članak 42. Zakona, a kojim dopunama se želi osigurati zadržavanje kontinuiteta prostornog planiranja kod izrade prostornih planova nove generacije. Stručna rješenja iz prostornih planova stare generacije potrebno je odrediti kao polazišta za prostorne planove nove generacije.
Uz članak 5.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da se izvan građevinskog područja može planirati izgradnja građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenim područjima primjerice: suvenirnica, informativni punkt, sanitarni čvor i slično te građevina za pružanje palijativne skrbi.
Odredbom stavka 3. ovoga članka brisan je stavak 2. članka 44. Zakona jer je materiju koja se uređuje tim stavkom bilo potrebno urediti odredbama za provedbu zahvata u prostoru.
Uz članak 6.
Odredbom ovoga članka propisuje se da se u prostoru ograničenja mogu planirati građevine namijenjene za eksploataciju peloida za balneološke svrhe.
Uz članak 7.
Odredbama ovoga članka propisuje se da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati gradnja predmetnih građevina na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha samo ako se ta površina nalazi na području jedne jedinice lokalne samouprave.
Uz članak 8.
Odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“ radi usklađenja sa standardnom prostorno-planskom terminologijom.
Uz članak 10.
Odredbom stavka 1. ovoga članka ovoga članka želi osigurati zadržavanje kontinuiteta prostornog planiranja kod izrade prostornih planova nove generacije. Stručna rješenja iz prostornih planova stare generacije potrebno je odrediti kao polazišta za prostorne planove nove generacije.
Uz članak 11.
Odredbom ovoga članka propisuje se da se odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
Uz članak 12.
Brisanjem riječi: „lokalne razine“ omogućava se izrada pravilnika iz članka 56. stavka 3. Zakona za sve razine prostornih planova.
Uz članak 14.
Odredbom ovoga članka omogućava se donošenje Državnog plana prostornog razvoja po pojedinačnim cjelinama, odnosno njihovim podcjelinama za koje postoje podaci i zahtjevi javnopravnih tijela, a koje se cjeline i podcjeline utvrđuju odlukom Vlade Republike Hrvatske čije donošenje prethodi započinjanju postupka izrade i donošenja Državnog plana prostornog razvoja.
Uz članak 15.
Odredbom ovoga članka se područjima koja se uređuju Državnim planom prostornog razvoja dodaju zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina i trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u geološkim strukturama radi usklađenja s odredbama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („Narodne novine“, broj 52/18, 52/19 i 30/21).
Uz članak 17.
Odredbom stavka 1. ovoga članka osigurava se usklađenje s drugim odredbama Zakona da se prostornim planovima područja posebnih obilježja određuje obvezna izrada urbanističkog plana uređenja državnog značaja.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja državnog značaja više ne propisuje uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
Odredbom stavka 4. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja državnog značaja obvezno sadrži uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja.
Uz članak 18.
Odredbom ovoga članka propisuje se da ministar može odlukom, uz prethodnu suglasnost ministra financija, utvrditi dodatak na osnovnu plaću od najviše 20% državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima izrade prostornih planova državne razine, izdavanja suglasnosti na prostorne planove kojima su planirani zahvati u prostoru državnog značaja, te izdavanja akata za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru državnog značaja, zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti.
Uz članak 19.
Izmjenom odredbe članka 72. Zakona jasnije se propisuje što prostorni plan županije određuje i što se istim propisuje.
Uz članak 20.
Odredbama ovoga članka propisuje se mogućnost da Prostorni plan Grada Zagreba odredi i poljoprivredne površine ukoliko iste postoje, te se određuje mogućnost planiranja trasa linijskih građevina prometnog sustava.
Uz članak 21.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja županijskog značaja više ne propisuje uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja županijskog značaja obvezno sadrži i uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja.
Uz članak 22.
Odredbom ovoga članka propisuje se mogućnost planiranja trasa linijskih građevina prometnog sustava u prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina.
Uz članak 23.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da pored izrade planova lokalne razine svatko može inicirati i izradu županijskog plana.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da je i župan dužan najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Uz članak 24.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da se odluka o izradi prostornog plana objavljuje i u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
Odredba stavka 2. ovoga članka vezana je za potrebu uspostave digitalnog sustava „ePlanovi“ kojim se ostvaruje cilj izrade i donošenja prostornih planova nove generacije.
Uz članak 25.
Odredbom stavka 1. ovoga članka brišu se riječi „i kroz informacijski sustav putem Zavoda“ jer uvođenjem „ePlanova“ odluku o izradi nositelj izrade objavljuje u informacijskom sustavu kroz „ePlanove“ pa je dio odredbe o objavi iste putem Zavoda za prostorni razvoj suvišan.
Odredba stavka 2. ovoga članka propisuje se radi postizanja kontinuiteta u planiranju morskog područja na županijskoj razini, odnosno cjelovitosti planiranja morskog područja po obvezi iz Direktive 2014/89/EU (MSP Direktiva).
Uz članak 26.
Odredbama ovoga članka određuje se točniji sadržaj Odluke o izradi prostornog plana imajući u vidu digitalizaciju postupka izrade prostornih planova nove generacije.
Uz članak 27.
Odredbom ovoga članka dopunjuje se odredba članka 91. Zakona na način da se propisuje da javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjao i sadržaj prostornog plana određen odlukom o izradi prostornog plana.
Uz članak 29.
Odredbom ovoga članka jasnije se propisuje u kojim slučajevima je potrebno ponoviti javnu raspravu.
Uz članak 30.
Odredbom ovoga članka propisan je viši stupanj odgovornosti zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu davanja mišljenja o međusobnoj usklađenosti prostornih planova, kao i o njihovoj usklađenosti s odredbama odgovarajućih propisa.
Uz članak 31.
Odredbom ovoga članka propisuje se da Državni plan prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada. Dakle, ovom odredbom promijenjena je nadležnost za donošenje Državnog plana prostornog razvoja tako da isti ne donosi Hrvatski sabor već Vlada Republike Hrvatske. To stoga kako bi se postiglo skraćenje trajanja postupka izrade i donošenja prostornih planova državne razine.
Ujedno, propisuje se da Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.
Uz članak 32.
Odredbom stavka 1. ovoga članka usklađuje se odredba članka 110. stavka 1. Zakona s izmjenama članka 109. Zakona.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da se Odluka o donošenju prostornog plana objavljuje i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“.
Uz članak 33.
Odredbom ovoga članka propisuje se drugačiji način dostave za prostorne planove čiji je postupak izrade započeo u elektroničkom sustavu „ePlanovi“ za koje je način pohrane određen pravilnikom iz članka 56. stavka 3. Zakona.
Uz članak 34.
Odredbama ovoga članka mijenjaju se odredbe članka 113. Zakona koje se odnose na pitanja izmjena i dopuna prostornih planova.
Uz članak 35.
Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj.
proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Uz članak 36.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje da se zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija, mogu provoditina svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu.
Također se propisuje da je energetske transportne sustave moguće graditi unutar svih postojećih i/ili planiranih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine, čime se stvaraju preduvjeti za provođenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o proširenju LNG terminala te se potiče uvođenje alternativnih goriva, uključujući i goriva iz obnovljivih izvora energije, u postojeće elektrane/energane u cilju smanjenja posljedica energetske krize.
Uz članak 37.
Odredbama ovoga članka brišu se odredbe Zakona koje se odnose na odgovornost službene osobe za povrede službene dužnosti kod provođenja postupka izdavanja lokacijske dozvole očito protivno odredbama prostornog plana. Navedene odredbe pokazuju se suvišnima te nepotrebno opterećuju proces odlučivanja službenika s obzirom na to da je zaštita stranaka u upravnom postupku osigurana kroz institute pravnih lijekova, uključujući i mogućnost pokretanja upravnih sporova pred upravnim sudovima Republike Hrvatske.
Uz članak 38.
Odredbama ovoga članka propisuje se da se akt za provedbu prostornog plana za solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi izdaje u skladu s prostornim planom odnosno na površinama koje su za tu namjenu definirane pojmovnikom Zakona.
Uz članak 39.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se otklanja pravna neizvjesnost u slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana drugoj odredbi, odnosno dijelu istoga prostornog plana koji se često pojavljuje u praksi izdavanja akata za provedbu prostornih planova.
Uz članak 40.
Odredbom ovoga članka mijenjaju se odredbe Zakona na način da se propisuje da se lokacijska dozvola izdaje i za sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš, te za zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata.
Uz to, odredba članka 125. stavka 1. podstavka 8. Zakona mijenja se na način da se lokacijska dozvola izdaje za građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose,a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.
Uz članak 41.
Odredbom ovoga članka propisuje se da se postupak lokacijske dozvole pokreće na zahtjev zainteresirane stranke, te se propisuje što podnositelj uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilaže.
Uz članak 42.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje što se smatra dokazom pravnog interesa koji podnositelj zahtjeva prilaže uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Uz članak 43.
Odredbom ovoga članka propisuje se da idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 133. Zakona koji određuje podrobniji obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta, način opremanja projekta i dr.
Uz to, propisuje se da se uz idejni projekt prilaže elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu.
Uz članak 44.
Odredbom stavka 1. ovoga članka mijenja se naslov iznad odredaba kojima se uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja s obzirom na to da se ovim Zakonom propisuje poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, te poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da javnopravno tijelo određeno posebnim propisom utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja na traženje upravnog tijela, jer Ministarstvo utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja provodi u posebnom postupku okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole.
Odredbom stavka 3. ovoga članka propisuje se da utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant elektronički putem upravnog tijela koje je nadležno za izdavanje lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za čiju se provedbu izrađuje idejni projekt.
Odredbom stavka 4. ovoga članka propisuje se da se uz zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja prilaže i rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ili rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš.
Uz članke 45., 46., 47. i 48.
Odredbama ovih članaka mijenjaju se odredbe o postupku utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja na način da se iz spomenutih odredaba briše Ministarstvo, slijedom čega se navedeni postupak provodi putem upravnog tijela jer Ministarstvo utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja provodi u posebnom postupku u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole.
Uz članak 49.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje poseban postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole. U tu svrhu se dodaje odgovarajući naslov i članci 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f. U navedenom postupku, posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđuju se na idejni projekt, a utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju. Uz to, javnopravna tijela u navedenom postupku, osim što su dužna dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt, dužna su i očitovati se Ministarstvu o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga. Nadalje, Ministarstvo pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu sa Zakonom, pravilnikom iz članka 133. Zakona i prostornim planovima.
Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, koji zahvati su u načelu od državnog značaja, smanjilo bi se administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te bi se skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole. Uz to, s obzirom na to da se usklađenost zahvata u prostoru s prostornim planovima utvrđuje prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, uklanja se pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima.
Uz članak 50.
Odredbom ovoga članka propisuje se da upravno tijelo odnosno Ministarstvo u postupku izdavanja lokacijske dozvole ne utvrđuju činjenicu da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i uvjetima priključenja već samo da je isti izrađen u skladu s prostornim planom.
Uz članak 51.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje da ako nakon izdavanja potvrde iz članka 162. Zakona dođe do promjene koordinata lomnih točaka građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici izrađenih u GML formatu zbog homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu koje ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava, to se ne smatra izmjenom lokacijskih uvjeta zbog koje je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti lokacijsku dozvolu.
Uz to, propisuje se da podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dokazuje činjenicu da promjene u katastarskom operatu ne utječu na vlasništvo i druga stvarna potvrdom nadležnoga katastarskog ureda, koju podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dostavlja uz novu GML datoteku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi izmjene GML datoteke u informacijskom sustavu.
Uz članak 52.
Odredbom ovoga članka propisuje se rok važenja lokacijske dozvole od četiri godine od dana njene pravomoćnosti, u kojem je roku potrebno podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvoleodnosno pristupiti provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.
Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, s obzirom na to da se u načelu radi o zahvatima državnog značaja koje karakterizira izrazita tehničko-funkcionalna složenosti i postojanje javnog interesa za njihovu provedbu, propisuje se rok važenja lokacijske dozvole od šest godina.
Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole.
Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 125. stavka 1. podstavka 1. Zakona za koji je u roku iz stavka 1. toga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.
Uz članak 53.
Odredbom ovoga članka usklađuje se terminologija Zakona s terminologijom iz područja pravosuđa u dijelu u kojem se isto bavi vlasničkim pravima na zemljištu.
Uz članak 54.
Odredbom ovoga članka mijenjaju se odredbe Zakona o izdavanju potvrde parcelacijskog elaborata na način da se propisuje daupravno tijelo, odnosno Ministarstvo u postupku izdavanja potvrde parcelacijskog elaborata za zahvate u prostoru linijske infrastrukture utvrđuju samo činjenicu da je grafički dio elaborata usklađen s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
Također se propisuje da se parcelacijski elaborat za zahvate u prostoru linijske infrastrukture izrađuje za cjeloviti zahvat u prostoru, te da se za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže i situacija građevne čestice izrađena i ovjerena od ovlaštenog inženjera geodezije i projektanta idejnog i/ili glavnog projekta.
Uz navedeno, propisuje se da se odredbe o potvrdi parcelacijskog elaborata ne odnose na formiranje građevne čestice u katastru na temelju rješenja o utvrđivanju građevne čestice u kojem su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu, te propisuje se da se uz parcelacijski elaborat prilaže elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice u „GML“ formatu.“
Uz članke 55. i 56.
Ovim se člancima zamjenjuju iznosi u kunama s iznosima u eurima u člancima 186. stavcima 1. i 2. te članku 187. kako bi se osigurala prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, slijedom čega će se na dan uvođenja eura iznosi u kunama zamijeniti iznosima u eurima.
Uz članak 57.
Odredbama ovoga članka ispravljaju se pogreške u tekstu Zakona.
Uz članak 58.
Odredbom ovoga članka propisuje se da će se postupci izrade i donošenja prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Uz članak 59.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da će se postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova koji su započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršiti po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se prijelazno razdoblje od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u kojem se postupak izdavanja lokacijske dozvole može provesti po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19)ako je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole predan upravnom tijelu odnosno Ministarstvu u navedenom roku od šest mjeseci te ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
Uz članak 60.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da lokacijske dozvole koje su izdaneod upravnog tijela na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaju na snazi u pogledu njihovog roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, no najduže četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da lokacijske dozvole koje su izdane od Ministarstva na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaju na snazi u pogledu njihovog roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, no najduže šest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 61.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da se do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, prostorni planovi županija doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu mijenjati i/ili dopunjavati na način da se istima s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da se do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, mogu donositi prostorni planovi uređenja grada odnosno općine (kao planovi nove generacije) prema ovom Zakonu na način da isti, osim sadržaja iz članka 76. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), određuju i propisuju uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimajući planska rješenja iz važećih prostornih planova županija, uz uvjet poštivanja odredaba ovoga Zakona kojima su određeni uvjeti planiranja prostora.
Odredbom stavka 3. ovoga članka propisuje se da se do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje na temelju prostornog plana županije.
Uz članak 62.
Odredbom ovoga članka se, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, određuje objava i dan stupanja na snagu ovoga Zakona, osim članaka koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republike Hrvatske.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 2.
Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) te zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske i epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara.
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola) na temelju zakona kojim se uređuje gradnja
2. etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje se građevine izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
3. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
4. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
5. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona
6. građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije
7. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica
8. građevinsko područje je područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
9. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina
10. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara
11. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu
12. izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom
13. izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno
14. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja
15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina
16. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
17. komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju
18. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom
19. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja
20. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja
21. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZERP) i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske, a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more
22. namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom
23. neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj
24. neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura
25. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade
26. obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina
27. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan
28. parcelacijski elaborat je elaborat na temelju kojega se prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica
29. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru
30. prostorno planiranje morskog područja je proces prostornog planiranja u kojem subjekti prostornog uređenja analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti na morskom području radi ostvarivanja ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva
31. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
32. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.)
33. prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
34. prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
35. prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova
36. prostorni planovi su Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja, prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja
37. složeni zahvat u prostoru je zahvat u prostoru koji se sastoji od jedne ili više građevina i jednog ili više zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koji se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru (kampovi, golf igrališta, adrenalinski parkovi i sl.)
38. stručno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
39. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije, nadležna za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja
40. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica
41. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način
42. urbanistički plan uređenja je urbanistički plan uređenja državnog značaja, urbanistički plan uređenja županijskog značaja i urbanistički plan uređenja koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave
43. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zahvata u prostoru za njegove potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
44. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu
45. vrsnoća izgrađenog prostora je opći interes koji se osigurava provedbom dokumenta »Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja«, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje građenje
46. zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru
47. zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana
48. zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
(4) Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 26.
(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova i ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(5) Ravnatelj zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 42.
(1) Građevinsko područje određuje se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
(2) Građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja u nacionalnom parku i parku prirode određuje se prostornim planom nacionalnog parka, odnosno prostornim planom parka prirode.
(3) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja može se odrediti i Državnim planom prostornog razvoja i prostornim planom županije u svrhu provedbe zahvata u prostoru od značaja za Državu, odnosno županiju.
(4) Naselja se mogu planirati samo na građevinskom području.
(5) Na građevinskom području naselja, izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i području posebne zaštite voda ne može se planirati izgradnja niti proširenje građevina za gospodarenje otpadom od državnog značaja i od županijskog značaja.
Članak 44.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. građevina obrane
3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža
6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja a
8. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama
9. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka
10. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više
11. rekonstrukcija postojećih građevina.
(2) Istraživanje ugljikovodika i geotermalne vode može se planirati na svim prostorima na kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.
(3) U zahvatima u prostoru za robinzonski smještaj ne može se planirati građenje građevina za čije je građenje potrebna građevinska dozvola.
Zahvati u prostoru ograničenja
Članak 48.
(1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za:
1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju
3. obradu otpada
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
7. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, određenih prostornim planom nacionalnog parka, prostornim planom parka prirode ili drugim prostornim planom područja posebnih obilježja
2. eksploataciju morske soli, istraživanje mineralne i geotermalne vode te na eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu
3. eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području
4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojećim industrijskim zonama
6. reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim zakonikom
7. građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima.
(3) Brisan.
Članak 48.a
U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:
1. gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede
2. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)
3. gradnja pomoćne zgrade i druge građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade koje se prema posebnom propisu grade na građevnoj čestici postojeće zgrade bez građevinske dozvole
4. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora najmanje 1 ha
5. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja, uključujući i infrastrukturu za potrebe urbane sanacije, uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 48. ovoga Zakona.
Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene
Članak 49.
(1) U prostoru ograničenja izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-
turističke i sportske namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj, sport) ostvaruje u izgrađenim strukturama, mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:
1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. smještajne građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
4. izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8
5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
6. odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem
7. broj vezova jednog ili više privezišta iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke i sportske (sportske dvorane, zatvoreni bazeni i slično) namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:
1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.
(4) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene, uz primjereno vrednovanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale te krajobraznih vrijednosti, tako da:
1. izgrađenost tog građevinskog područja ne bude veća od 10%
2. najmanje 40% površine toga građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo
3. smještajne jedinice i prateći sadržaji budu udaljeni najmanje 25 metara od obalne crte
4. smještajne jedinice ne budu povezane s tlom na čvrsti način.
(5) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf može se planirati tako da je najveća dopuštena izgrađenost pratećim sadržajima u obuhvatu zahvata u prostoru golf igrališta određena na način da je kig 0,02, a kis 0,05, s tim da se za izračun kig-a i kis-a ne može uzeti veća obračunska površina od 120 ha za igralište s 18 polja, a ista se može planiranjem daljnjih devet polja povećati za najviše 40 ha, odnosno planiranjem daljnjih 18 polja za najviše 80 ha.
(6) Stavci 4. i 5. ovog članka primjenjuju se u planiranju kampova i igrališta za golf i izvan prostora ograničenja, kao i za igrališta za golf u građevinskim područjima.
(7) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom može se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
1. izgrađenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom nije veća od 4%
2. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
(8) Faze izgradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene određuju se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje građevina osnovne namjene.
(9) Za građenje igrališta za golf i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom iz stavaka 5. i 7. ovoga članka planira se obuhvat zahvata u prostoru i građevne čestice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.
Planiranje morskog područja
Članak 49.a
(1) Morsko područje se planira:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom zaštićenog ekološkog i ribolovnog područja (u daljnjem tekstu: Prostorni plan ZERP-a)
3. Prostornim planom epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske
4. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
5. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina, unutar njihovih granica određenih sukladno posebnim propisima i prikazanim u Registru prostornih jedinica koji se vodi na temelju posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina
6. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.
(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.
Predmet prostornih planova
Članak 53.
(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno s načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina.
(2) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne.
(3) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se odredbama za provedbu prostornog plana i/ili njegovim grafičkim dijelom.
(4) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za područje za koje se tim planom propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za područja na kojima pretežu zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona.
(6) Područja iz stavka 4. ovoga članka planiraju se kao posebne zone urbane sanacije u kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru ovisno o pretežnom postojećem stanju.
Članak 55.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(2) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.
Članak 56.
(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.
(3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima lokalne razine obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, prostorne standarde, pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova, propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom odnosno pravilnicima.
Razine prostornih planova
Članak 60.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja, Prostorni plan ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu državnog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan uređenja državnog značaja).
(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu županijskog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan uređenja županijskog značaja).
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja, osim urbanističkog plana uređenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Državni plan prostornog razvoja
Članak 66.
Državni plan prostornog razvoja donosi se za područje Države.
Članak 67.
(1) Državni plan prostornog razvoja određuje:
1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
3. koridore infrastrukture državnog značaja
4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. područja posebne namjene
6. granice područja za koje se donosi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana tim planom
7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Državni plan prostornog razvoja propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za građevine državnog značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru državnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. obvezu donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja ako za to postoji potreba
4. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja.
Prostorni plan područja posebnih obilježja
Članak 68.
(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su Prostorni plan ZERP-a koji se obvezno donosi za područje ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske koji se obvezno donosi za taj pojas, prostorni plan nacionalnog parka i prostorni plan parka prirode koji se obvezno donose za područja tih parkova određenih posebnim zakonom i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja koji se donosi za područje određeno tim planom.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja se izrađuje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obilježja, odnosno zahtjeva određenog prostora.
Urbanistički plan uređenja državnog značaja
Članak 70.
(1) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi se obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka urbanistički plan uređenja državnog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu
2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene i
3. druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina.
Članak 70.a
Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 72.
(1) Prostorni plan županije određuje:
1. vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište
2. koridore infrastrukture županijskog značaja
3. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku namjenu županijskog značaja
4. površine drugih namjena županijskog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan županije propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine područnog (regionalnog) značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu područnog (regionalnog) značaja.
Članak 73.
(1) Prostorni plan Grada Zagreba određuje:
1. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište značajno za Grad
2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb
3. građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja
4. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja
5. dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
6. obuhvat generalnog urbanističkog plana
7. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine, područnog (regionalnog) značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim državnog značaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje Grad Zagreb, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja
5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
Urbanistički plan uređenja županijskog značaja
Članak 74.
(1) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi se obvezno za područje određeno Prostornim planom županije.
(2) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka urbanistički plan uređenja županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu
2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene
3. druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina.
Članak 76.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje:
1. građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja
2. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja
3. dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
4. prostore izvan građevinskog područja planirane za urbanu sanaciju
5. obuhvat generalnog urbanističkog plana
6. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan
7. koridore infrastrukture značajne za grad, odnosno općinu.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za dijelove građevinskog područja, za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Iniciranje izrade prostornog plana
Članak 85.
(1) Izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.
(2) Gradonačelnik, odnosno načelnik općine dužan je najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
(3) Inicijativa iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i prijedlog načina financiranja izrade prostornog plana.
Odluka o izradi prostornog plana
Članak 86.
(1) Izrada prostornog plana započinje na temelju odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.
(3) Odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne), odnosno lokalne razine donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.
(4) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja je tu odluku donijela.
(5) Odluka o izradi prostornog plana dostavlja se Zavodu.
Članak 88.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavještava javnost o izradi prostornog plana na mrežnoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i kroz informacijski sustav putem Zavoda.
(2) O izradi prostornog plana uređenja grada, odnosno općine moraju se pisanim putem obavijestiti i susjedni gradovi i općine.
Članak 89.
(1) Odluka o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), sadrži osobito:
1. pravnu osnovu za izradu i donošenje prostornog plana
2. razloge donošenja prostornog plana
3. obuhvat prostornog plana
4. sažetu ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana
5. ciljeve i programska polazišta prostornog plana
6. popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova
7. način pribavljanja stručnih rješenja prostornog plana
8. popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu prostornog plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi prostornog plana
9. planirani rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima, ako je taj rok, ovisno o složenosti pojedinog područja, duži od trideset dana
10. izvore financiranja izrade prostornog plana
11. odluku o drugim pitanjima značajnim za izradu nacrta prostornog plana.
(2) Odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog prostornim planom lokalne razine šireg područja te se može odrediti obuhvat tog plana i za područje za koje obuhvat nije određen prostornim planom lokalne razine šireg područja.
(3) Izrada i donošenje urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja može se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednička odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja i izradi urbanističkog plana uređenja.
Zahtjevi za izradu prostornog plana
Članak 91.
(1) Javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjali ciljevi i/ili programska polazišta za izradu prostornog plana određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(2) Javnopravno tijelo u svrhu davanja zahtjeva za izradu prostornog plana ne može zahtijevati od nositelja izrade plana ili stručnog izrađivača izradu i podnošenje dokumenata ili pribavljanje podatka iz njegova upravnog područja.
(3) Ako se prostorni plan radi za područje na kojem se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se dostavljaju objedinjeno.
Javni uvid
Članak 98.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(2) Javni uvid u prijedlog Državnog plana prostornog razvoja traje šezdeset dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana.
(3) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana ZERP-a, Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode, prostornog plana županije i prostornog plana uređenja grada, odnosno općine kojim se planira morsko područje te u prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana za koji se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš traje trideset dana.
Ponovna javna rasprava
Članak 104.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana, ako se promijeni granica građevinskog područja ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.
(3) Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena provedba javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše tri puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Mišljenje zavoda
Članak 107.
(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine i generalnog urbanističkog plana mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije.
(2) Zavod za prostorno uređenje županije dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade.
(3) Ako zavod ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da je mišljenje dao i da nema primjedbi.
(4) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne pribavlja se o prostornom planu čiji je stručni izrađivač ili koordinator zavod za prostorno uređenje županije.
Nadležnost za donošenje prostornih planova
Članak 109.
(1) Državni plan prostornog razvoja, Prostorni plan ZERP-a i Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske,, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada.
(3) Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba.
(4) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
(5) Generalni urbanistički plan donosi skupština Grada Zagreba, odnosno gradsko vijeće.
(6) Urbanistički plan uređenja donosi skupština Grada Zagreba, gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
Objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana
Članak 110.
(1) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor objavljuje se u »Narodnim novinama.«
(2) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave koja je odluku donijela.
(3) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave koja je odluku donijela, a ako tog glasila nema, tada u službenom glasilu područne (regionalne) samouprave.
Dostava dokumenata prostornog uređenja
Članak 112.
(1) Županije, gradovi i općine dužni su Ministarstvu i zavodu za prostorno uređenje županija na čijem se području nalaze dostaviti prostorni plan s odlukom o donošenju najkasnije petnaest dana od dana objave odluke u svojem službenom glasilu.
(2) Grad Zagreb dužan je Ministarstvu i zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba dostaviti prostorni plan s odlukom o donošenju najkasnije petnaest dana od dana objave odluke u svojem službenom glasilu.
(3) U smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se analogni oblik prostornog plana te njegov elektronički oblik u standardu i na mediju propisanom Uredbom o informacijskom sustavu.
Izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova
Članak 113.
(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova različitog obuhvata i/ili razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavničko tijelo koje je donijelo prostorni plan dužno je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana u elektroničkom obliku i analognom obliku u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu odluke o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana.
(4) Pročišćeni tekst prostornog plana objavljuje se na način propisan za odluku o donošenju prostornog plana.
Provedba zahvata u prostoru
Članak 114.
(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
(2) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova) te građevinske dozvole na temelju posebnog zakona.
Članak 121.
(1) Izrada idejnog projekta očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici je teška povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta koji je u svojstvu projektanta izradio idejni projekt.
(2) Izdavanje lokacijske dozvole očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici je teška povreda službene dužnosti službene osobe koja je izdala dozvolu.
(3) Donošenje rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za građenje zgrade iz razloga što bi zgrada bila protivna uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veličine zgrade, oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici, iako je očito da bi zgrada u tom pogledu bila u skladu s navedenim uvjetima je teška povreda službene dužnosti službene osobe koja je donijela rješenje.
(4) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dužnosti i ugleda iz stavka 1. ovoga članka te povrede službene dužnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka podnosi se nakon što su činjenice iz navedenih stavaka utvrđene rješenjem donesenom povodom žalbe.
Primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu prostornog plana
Članak 122.
(1) Akt za provedbu prostornog plana se izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi ovoga Zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba ovoga Zakona.
(3) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana donesenog na temelju ovoga Zakona, odredbi propisa donesenog na temelju ovoga Zakona prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba propisa donesenog na temelju ovoga Zakona.
(4) Akt za provedbu prostornog plana izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
(5) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu neovisno o odredbama prostornog plana.
Članak 123.
(1) U slučaju protivnosti prostornog plana niže razine prostornom planu više razine prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se prostorni plan više razine.
(2) U slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine užega područja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine širega područja prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog plana širega područja.
Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola
Članak 125.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
2. rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika
3. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
4. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem
5. etapno i/ili fazno građenje građevine
6. složeni zahvat u prostoru
7. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
8. građenje građevina ako to stranka zatraži.
(2) Eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe određuje se na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u skladu s prostornim planom.
(3) Zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola, određuje ministar pravilnikom.
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 127.
(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilaže:
1. idejni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis idejnog projekta ovjeren od projektanata
3. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
4. rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako to rješenje sadrži mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju rudarstvo i gradnju ne smatraju rudarskim građevinama, odnosno građenjem, uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, podnositelj zahtjeva prilaže i dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole prema posebnom zakonu kojim se uređuje gradnja, odnosno dokaz da može provoditi zahvat u prostoru, ako se radi o zahvatu za koji je posebnim zakonom propisano tko ga može provoditi.
(4) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3. i 4. te stavka 3. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.
Članak 129.
Idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata uz nacrte i dokumente iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona sadrži:
1. geodetsku situaciju stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata
2. potvrdu katastarskog ureda da je geodetski elaborat iz podstavka 1. ovoga stavka predan na pregled i potvrđivanje
3. geodetsku situaciju građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u položajnom i visinskom smislu i
4. popis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu predan i izrađen u GML formatu.
Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 135.
(1) U svrhu izrade idejnog projekta javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva koje je nadležno za izdavanje lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za čiju se provedbu izrađuje idejni projekt.
(3) U traženju iz stavka 2. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz zahvata u prostoru i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
(4) Opis i grafički prikaz zahvata u prostoru sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.
Članak 136.
(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta.
(2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja, odnosno u roku od 30 dana ako su zatraženi posebni uvjeti, odnosno uvjeti priključenja za građevinu koja je propisima o gradnji razvrstana u 1. skupinu građevina.
(4) Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja se obustavlja ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće, odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja.
(5) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.
(6) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo nakon što su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno nakon što je postupak utvrđivanja istih pravomoćno obustavljen, o tome obavještava projektanta.
Članak 138.
Traženje utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja od strane upravnog tijela, odnosno Ministarstva, njihovo utvrđivanje od strane javnopravnog tijela ili dobivanje obavijesti iz članka 136. stavka 6. ovoga Zakona, ne znači da je zahvat u prostoru za koji je utvrđivanje tih uvjeta zatraženo ili za koji su isti utvrđeni u skladu s prostornim planom.
Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 139.
(1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo tijelo državne uprave.
(2) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela.
(3) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.
(4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja.
Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 139.a
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »eDozvola«.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se kao elektroničke isprave.
Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 146.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija
2. je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom, posebnim uvjetima i uvjetima priključenja
3. su utvrđeni svi posebni uvjeti i uvjeti priključenja
4. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja
5. je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 171. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji.
(2) Stavak 1. podstavak 4. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za:
1. rekonstrukciju postojeće građevine
2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine
3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.
(3) Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine
3. da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i
4. da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
Članak 149.
(1) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i/ili uvjeti priključenja na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole primjenjuje se članak 141. stavak 3. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
Važenje lokacijske dozvole
Članak 150.
(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne:
1. podnese zahtjev za davanje koncesije
2. podnese zahtjev za donošenje rješenja o izvlaštenju
3. podnese prijedlog za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske
4. podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno
5. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.
(2) Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti propisani prostornim planom u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.
(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlaštenja, izdavanja građevinske dozvole, odlučivanja o prijedlogu za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, provođenja parcelacijskog elaborata u katastru, odnosno tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje, a prestaje teći donošenjem rješenja o izvlaštenju, izdavanjem građevinske dozvole, rješavanjem imovinskopravnih odnosa, odnosno provedbom zahvata u prostoru.
(4) Ako se za građenje građevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje više građevinskih dozvola, rok iz stavka 1. ovoga članka prestaje teći izdavanjem prve građevinske dozvole.
(5) Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole.
(6) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 125. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.
Članak 161.
(1) Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa:
1. svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja
2. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
3. sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.
(2) Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.
(3) Članak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi.
Potvrda parcelacijskog elaborata
Članak 162.
(1) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured.
(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na formiranje građevne čestice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom u kojoj su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu ili čiji je sastavni dio geodetski projekt.
11. PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršaj osobe koja provodi zahvat u prostoru
Članak 186.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem bez pravomoćne, odnosno izvršne lokacijske dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom (članak 126. stavci 3. i 4.).
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
Prekršaji projektanta
Članak 187.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima ili posebnim uvjetima (članak 130. stavak 2.).
Dokumenti prostornog uređenja
Članak 198.
(1) Dokumenti prostornog uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donošenja prostornih planova prema ovom Zakonu, odnosno do njihova stavljanja izvan snage na temelju ovoga Zakona.
(2) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 27. lipnja 1997. i Odluka o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 76/13.) ostaju na snazi do donošenja Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona, a Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 50/99. i 84/13.) ostaje na snazi do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja koji se donosi na temelju ovoga Zakona.
(3) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se mijenjati i/ili dopunjavati te staviti izvan snage i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom Zakonu.
(4) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mijenjaju i/ili dopunjavaju se te se stavljaju izvan snage u postupku propisanom ovim Zakonom za mijenjanje i/ili dopunjavanje, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova.
(5) Izmjene i/ili dopune dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne moraju biti izrađene u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ali se njihove izmjene i/ili dopune mogu donositi i u svrhu njihova usklađenja s tim propisima.
(6) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti izrađene u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, studeni 2022.
Predlagatelj :
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet :
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona
__________________________________________________________________________
Skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću od 15 dana za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju nužno je radi potrebe da isti bude upućen što hitnije u daljnju proceduru donošenja. Naime, to je potrebno kako bi se što prije realizirala komponenta Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponenta C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investicija C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, provesti će se povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka, te će se omogućiti prelazak važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik.
Nadalje, s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije, potrebno je donošenje izmjena i dopuna Zakona o prostorom uređenju kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane.
Ujedno, radi niza drugih poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona o prostornom uređenju sadržanim u ovoj noveli zakona potrebno je da ista bude što prije upućena u daljnju proceduru donošenja.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10-proč.tekst i 5/14-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA
PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) – u daljnjem tekstu: Zakon, stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Tim Zakonom uređuje se sustav prostornog uređenja i to: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor. Nadalje, tim Zakonom su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene dvije direktive Europske unije: Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Prostorni planovi temeljni su dokumenti prostornog uređenja svake jedinice lokalne samouprave koji određuju usmjerenje razvoja djelatnosti i namjenu površina, uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak te prethode izdavanju akata za gradnju.
Tijekom provedbe Zakona uočeno je da izrada prostornih planova trenutno nije ujednačena, njihov sadržaj je različit kao i kvaliteta podataka za njihovu izradu, što predstavlja izazov u cjelokupnom sustavu prostornog uređenja i graditeljstva te u sustavu upravljanja državnom imovinom. Takvi neujednačeni planovi predstavljaju i problem pri realizaciji investicija na svim razinama upravljanja. Podaci o uvjetima za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom na području za koje se izrađuje određeni prostorni plan mogu biti ne ažurirani, te ne postoji strukturirani i standardizirani pristup tim podacima. Takva situacija otežava i usporava izdavanje akata za gradnju te time i realizaciju potencijalnih investicija, a što negativno utječe i na investicijske odluke potencijalnih investitora.
Jedan od ciljeva ove novele Zakona je unaprijediti sustav prostornog planiranja putem uspostave odgovarajućeg i cjelovitog informacijskog sustava koji će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Uvode se procedure koje su potpuno digitalizirane, uspostavljaju se platforme i digitalni infrastrukturni servisi koji će doprinijeti boljem sagledavanju cjelokupnog investicijskog procesa od strane svih njegovih sudionika i bolju međuresornu suradnju nadležnih institucija.
Ova novela Zakona usmjerena je na digitalnu transformaciju poslovnih procesa, modernizaciju i povećanje učinkovitosti i kvalitete te transparentnosti administrativnih usluga u području prostornog uređenja. Drugim riječima namjerava se doprinijeti racionalnijem upravljanju prostorom, boljem očuvanju prostora od eventualnih devastacija, poticanju investicija i unaprjeđenju prostornog uređenja te smanjenju administrativnog tereta kroz bržu, efikasniju izradu prostornih planova nove generacije. Unaprijediti će se informatička obrada, digitalizacija i verifikacija dokumenata, podataka i procedura za pripremu, izradu i provedbu pojedinih prostornih planova te topološka obrada odnosno provjera svih unesenih metapodataka prostornih planova nove generacije kako bi oni ispravno i na propisan način bili učitani na državni oblak Centar dijeljenih usluga te na taj način bili dostupni svim korisnicima u Republici Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja pružanja elektroničkih javnih usluga i smanjenja opterećenja građanima, znanstvenoj i stručnoj zajednici, poslovnim subjektima te investitorima.
Nadalje, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (u daljnjem tekstu: NPOO) kroz komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, provesti će se povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka.
Ujedno, Hrvatski sabor donio je Odluku, klase: 022-03/20-01/161 od 5. veljače 2021. godine („Narodne novine“, broj 10/21) kojom proglašava isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, u pravnom režimu utvrđenom u dijelu V. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i glavi IV. Pomorskog zakonika. Danom stupanja na snagu ove Odluke, tj. 13. veljače 2021. godine, prestala je važiti Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru („Narodne novine“, broj 157/03, 77/04, 138/06 i 31/08), stoga je Zakon o prostornom uređenju potrebno terminološki uskladiti s danas važećom Odlukom na način da se odredbe Zakona više ne odnose na zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske već na isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u koji je uključen epikontinentalni pojas Republike Hrvatske.
Nadalje, s obzirom na novonastalu situaciju na tržištu energenata, pokazala se potreba u najvećoj mogućoj mjeri poticati energetsku učinkovitost i ulaganja u obnovljive izvore energije. S tim u vezi, s obzirom na geografski položaj Republike Hrvatske, ulaganje u solarne elektrane jedno je od najekonomičnijih i najefikasnijih ulaganja u obnovljive izvore energije. Iz navedenog je razloga potrebno osigurati preduvjete za širenje područja na kojem je dozvoljeno postavljanje solarnih elektrana te je također potrebno pojednostaviti procedure vezane uz dobivanje svih potrebnih dozvola za postavljanje solarnih elektrana.
S time u vezi Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak, klase: 022-03/22-07/322, ur.broj: 50301-05/20-22-1 od 8. rujna 2022. („Narodne novine“, broj 104/22) kojim je, s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije, odredila izmjenu zakonskih i podzakonskih propisa, prvenstveno Zakona o prostornom uređenju, kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane.
Također, u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20) i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti odredbe važećeg Zakona radi prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22).
Slijedom navedenog, a radi otklanjanja spomenutih nedostataka i poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona o prostornom uređenju, potrebno je donošenje ovoga Zakona.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
- usklađenje Zakona o prostornom uređenju s Odlukom Hrvatskog sabora o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
- definiranje površina za izgradnju solarnih odnosno agrosolarnih elektrana
- osiguravanje prava na plaću te ostalih materijalnih i drugih prava iz radnog odnosa ravnateljima županijskih zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba u skladu s općim aktima javne ustanove
- transformacija prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik
- planiranje morskog područja
- osigurava se kontinuitet prostornog uređenja
- donošenje Državnog plana prostornog razvoja po pojedinačnim cjelinama i njihovim podcjelinama
- revidiraju se odredbe o tome što prostorni plan županije određuje i propisuje
- propisuje se da Prostorni plan Grada Zagreba i prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje i trase linijskih građevina prometnog sustava
- inicijativa za izradu prostornog plana, kao i njegovih izmjena i dopuna, koju može dati svatko za prostorni plan lokalne razine proširuje se i za prostorni plan područne (regionalne) razine
- vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektroničkom sustavu „ePlanovi“
- sadržaj odluke o izradi prostornog plana
- ponovna javna rasprava (kada se provodi)
- nadležnost za donošenje Državnog plana prostornog razvoja, urbanističkog plana uređenja državnog značaja i Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
- objava odluke o donošenju prostornog plana
- izmjene i dopune prostornih planova
- omogućavanje zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu
- omogućavanje izgradnje energetskih transportnih sustava unutar svih postojećih i/ili planiranih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine neovisno o uvjetima iz prostornog plana te omogućavanje uvođenja alternativnih goriva u postojeće elektrane/energane
- detaljnije uređivanje odredbe o obvezi ishođenja lokacijske dozvole za pojedine zahvate u prostoru
- obveza dostavljanja dokaza pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole
- izdvajanje utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u poseban postupak koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole
- uređenje utjecaja homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu u odnosu na postupke izdavanja akata za provedbu prostornih planova
- preciznije i jasnije određivanje rokova važenja lokacijske dozvole
- uvođenje obveze izrade elektroničkog zapisa koordinata lomnih točaka u „GML“ formatu za postupak izdavanja potvrde parcelacijskog elaborata
- prijelazne i završne odredbe (započeti postupci, važenje lokacijske dozvole, izmjene i/ili
dopune prostornih planova županija do stupanja na snagu Državnog plana prostornog
razvoja, donošenje prostornih planova uređenja grada odnosno općine do stupanja na
snagu Državnog plana prostornog razvoja, stupanje na snagu zakona)
- osiguranje i prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute
u Republici Hrvatskoj.
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona omogućiti će se transformacija prostornih planova, odnosno proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik (prostorni planovi nove generacije) te digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja.
Također, imajući u vidu navedena pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom očekuje se da će se njegovim donošenjem otkloniti uočeni nedostaci u provedbi Zakona o prostornom uređenju, a što će omogućiti ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima, modernizaciju i povećanje učinkovitosti i kvalitete te transparentnosti postupaka iz područja prostornog uređenja.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20) iz osobito opravdanih razloga. Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (u daljnjem tekstu: NPOO) kroz komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, provest će se povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka. Dakle, radi provedbe navedene komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije potrebno je donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1.
U Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) u članku 2. riječi: „zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske i epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 2.
U članku 3. stavku 1. iza podstavka 12. dodaje se novi podstavak 13. koji glasi:
„13. izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi, koja pruža javnu uslugu i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu“.
Dosadašnji podstavci 13. do 20. postaju podstavci 14. do 21.
U dosadašnjem podstavku 21. koji postaje podstavak 22. riječi: „zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZERP) i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske)“.
Dosadašnji podstavci 22. do 31. postaju podstavci 23. do 32.
Iza dosadašnjeg podstavka 32. koji postaje podstavak 33. dodaju se novi podstavci 34., 35., 36. i 37. koji glase:
„34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, i to:
- površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine namjene za izgradnju solarnih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom
- površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K) te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom
- sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena uz uvjet da se dobivena električna energija koristi za potrebe postojećih gospodarskih i poslovnih građevina investitora u solarnu elektranu
- površine koje se smatraju postojećim vodnim građevinama – umjetni ribnjaci i jezera nastali eksploatacijom mineralnih sirovina, uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom
- devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva
- površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom i
- površine koje se nalaze unutar planiranih infrastrukturnih koridora uz suglasnost tijela nadležnog za upravljanje planiranim infrastrukturnim sustavom i građevinama
35. površine za gradnju agrosolarnih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima su uspostavljeni poljoprivredni nasadi upisani u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima su postojeći poljoprivredni kompleksi (farme i sl.), uz uvjet da se agrosolarne elektrane grade u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti
36. p ovršine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne svrhe su površine na kojima je za potrebe postojećih poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.) moguće graditi jednu geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe, uz uvjet korištenja geotermalne vode u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti
37. p ovršine za gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi prema posebnom propisu su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao površine javne i društvene - zdravstvene namjene, kao i površine izvan građevinskog područja, osim osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, uz uvjet opremljenosti površine osnovnom infrastrukturom“.
Dosadašnji podstavci 33. do 37. postaju podstavci 38. do 42.
Iza dosadašnjeg podstavka 38. koji postaje podstavak 43. dodaje se novi podstavak 44. koji glasi:
„44. transformacija prostornih planova je proces prelaska iz analognog u digitalni oblik važećih prostornih planova sa svojstvima i sadržajima pridruženih sukladno pravilniku iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona“.
Dosadašnji podstavci 39. do 48. postaju podstavci 45. do 54.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 3.
U članku 26. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.
(7) Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se posebni zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa .“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 4.
U članku 42. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Kod izrade prostornih planova na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona polazišta za određivanje građevinskih područja su postojeća i planirana građevinska područja određena prostornim planovima izrađenim na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) U smislu stavka 4. ovoga članka sva građevinska područja određena prostornim planovima na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 5.
U članku 44. stavku 1. podstavku 11. na kraju rečenice briše se točka.
Iza podstavka 11. dodaju se podstavci 12. i 13. koji glase:
„12. građevina posjetiteljske infrastrukture u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode (informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.)
13. građevina za pružanje palijativne skrbi .“.
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 6.
U članku 48. stavku 2. podstavku 2. iza riječi: „soli,“ dodaju se riječi: „eksploataciju peloida za balneološke svrhe,“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 7.
U članku 48.a stavku 1. podstavku 1. iza riječi: „od najmanje 3 ha“ dodaju se riječi: „na području jedne jedinice lokalne samouprave“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 8.
U naslovu iznad članka 49. riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“.
U članku 49. stavku 1. riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“.
U stavku 2. iza riječi: „ugostiteljsko-turističke i“ riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 9.
U članku 49.a stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Morsko područje se planira:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
4. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina, unutar njihovih granica određenih sukladno posebnim propisima i prikazanim u Registru prostornih jedinica koji se vodi na temelju posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina
5. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 10.
U članku 53. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Kroz postupak izrade i donošenja prostornih planova prema ovome Zakonu obvezno je osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za prostorno planska rješenja prostornih planova prema ovome Zakonu.“.
Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: „stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 5.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 11.
U članku 55. stavku 1. riječi: „te za zahvate u prostoru“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 12.
U članku 56. stavku 3. riječi: „lokalne razine“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 13.
U članku 60. stavku 2. riječi: „Prostorni plan ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 14.
U članku 66. ispred riječi: „Državni“ stavlja se oznaka stavka: „(1)“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Državni plan prostornog razvoja iznimno se može donositi po pojedinačnim cjelinama određenim podstavcima stavka 1. članka 67. ovoga Zakona, te njihovim podcjelinama, na način i u opsegu kako je to određeno odlukom Vlade Republike Hrvatske čije donošenje prethodi započinjanju postupka izrade i donošenja Državnog plana prostornog razvoja.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 15.
U članku 67. stavku 1. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:
„5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina i trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u geološkim strukturama“.
Dosadašnji podstavci 5. do 8. postaju podstavci 6. do 9.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 16.
U članku 68. stavku 1. riječi: „Prostorni plan ZERP-a koji se obvezno donosi za područje ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 17.
U članku 70. stavku 1. iza riječi: „razvoja“ dodaju se riječi: „i prostornim planovima područja posebnih obilježja“.
U stavku 2. riječi: „i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja“ brišu se.
U stavku 3. podstavku 2. na kraju rečenice slovo: „i“ briše se.
Iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:
„3. uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja i“.
Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 4.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 18.
Članak 70.a mijenja se i glasi:
„(1) Izrada prostornih planova državne razine, izdavanje suglasnosti na prostorne planove kojima su planirani zahvati u prostoru državnog značaja , te izdavanje akata za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru državnog značaja iz članka 114. stavka 2. ovoga Zakona, poslovi su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Državnim službenicima i namještenicima raspoređenima u službu u Ministarstvo na poslove iz stavka 1. ovoga članka ministar može odlukom, uz prethodnu suglasnost ministra financija, utvrditi dodatak na osnovnu plaću od najviše 20% zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 19.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„(1) Prostorni plan županije određuje:
1. zahvate u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja te površine svih namjena županijskog značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)
2. površine i zahvate u prostoru županijskog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan županije propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata područnog (regionalnog) značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja područnog (regionalnog) značaja.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 20.
U članku 73. stavku 1. podstavku 1. iza riječi: „namijenjeno“ dodaje se riječ: „poljoprivredi,“.
U podstavku 7. na kraju rečenice briše se točka.
Iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„ 8. trase linijskih građevina prometnog sustava.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 21.
U članku 74. stavku 2. riječi: „i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja“ brišu se.
U stavku 3. iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:
„3. uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja i“.
Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 4.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 22.
U članku 76. stavku 1. podstavku 7. na kraju rečenice briše se točka.
Iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„8. trase linijskih građevina prometnog sustava.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 23.
U članku 85. stavku 1. iza riječi: „lokalne“ dodaju se riječi: „i područne (regionalne)“.
U stavku 2. riječ: „Gradonačelnik“ zamjenjuje se riječima: „Župan, gradonačelnik“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 24.
U članku 86. u stavku 4. iza riječi: „donijela“ dodaju se riječi: „te u informacijskom sustavu prostornog uređenja“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Postupak izrade i donošenja prostornog plana se kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi u elektroničkom sustavu „ePlanovi“.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 25.
U članku 88. stavku 1. riječi: „i kroz informacijski sustav putem Zavoda“ brišu se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) O izradi prostornog plana obalne županije moraju se obavijestiti i susjedne obalne županije.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 26.
Članak 89. mijenja se i glasi:
„ (1) Odluka o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), sadrži osobito:
1. pravnu osnovu za izradu i donošenje prostornog plana
2. razloge donošenja prostornog plana, ciljeve i programska polazišta
3. obuhvat prostornog plana
4. sažetu ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana
5. popis sektorskih strategija i drugih dokumenata u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova
6. način pribavljanja stručnih rješenja prostornog plana
7. popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu prostornog plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi prostornog plana
8. planiranu dinamiku s fazama za izradu prostornog plana, odnosno rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima
9. izvore financiranja izrade prostornog plana
10. druga pitanja značajna za izradu prostornog plana.
(2) Odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog prostornim planom lokalne razine šireg područja te se može odrediti obuhvat tog plana i za područje za koje obuhvat nije određen prostornim planom lokalne razine šireg područja.
(3) Izrada i donošenje urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, u kojim postupcima se donose vezane odluke o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja i izradi urbanističkog plana uređenja.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 27.
U članku 91. stavku 1. iza riječi: „mijenjali“ dodaje se riječ: „sadržaj,“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 28.
U članku 98. stavku 4. riječi: „Prostornog plana ZERP-a, Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 29.
U članku 104. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana, ako se promijeni granica građevinskog područja odnosno namjena površina ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 30.
U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja, mora se pribaviti pozitivno mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 31.
U članku 109. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Državni plan prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada.
(2) Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 32.
U članku 110. stavku 1. iza riječi: „donosi“ dodaju se riječi: „Vlada, odnosno“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Odluka o donošenju prostornog plana objavljuje se i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“ najkasnije petnaest dana od dana objave te odluke u službenom glasilu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 33.
U članku 112. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Stavci 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prostorne planove čiji je postupak izrade započeo u elektroničkom sustavu „ePlanovi“ za koje je način pohrane određen pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 34.
Članak 113. mijenja se i glasi:
„( 1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova različitog obuhvata i/ili razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavničko tijelo koje je donijelo prostorni plan dužno je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana u elektroničkom obliku i analognom obliku u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu odluke o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana.
(4) Pročišćeni tekst prostornog plana objavljuje se na način propisan za odluku o donošenju prostornog plana.
(5) Stavci 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na izmjene i dopune prostornog plana čija je izrada započela u elektroničkom sustavu „ePlanovi“, a koji se izrađuju i donose u pročišćenom obliku putem modula „ePlanovi“.
(6) Prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana sastavni je dio odluke o donošenju izmjena i dopuna plana i stavlja se putem modula „ePlanovi“ kao prilog odluci o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana.
(7) Izmjene i dopune prostornog plana iz stavka 6. ovoga članka objavljuju se na način propisan za odluku o donošenju prostornog plana.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 35.
Iza članka 113. dodaje se poglavlje 6.6. s naslovom i člankom 113.a koji glase:
„6.6. POSTUPAK TRANSFORMACIJE PROSTORNIH PLANOVA
Članak 113.a
(1) Postupak transformacije prostornog plana vodi se u elektroničkom sustavu „ePlanovi“.
(2) Postupak transformacije prostornog plana započinje na temelju odluke o transformaciji prostornog plana.
(3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka za prostorni plan državne razine donosi ministar, za prostorni plan područne (regionalne) odnosno lokalne razine predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave.
(4) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave koja je tu odluku donijela.
(5) Nositelj transformacije prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(6) Stručne poslove izrade transformacije prostornog plana obavljaju fizičke i pravne osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja.
(7) Prijedlog transformiranog prostornog plana objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja transformacije prostornog plana i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“ u trajanju od 15 dana.
(8) Zaključak o provedenoj objavi iz stavka 7. ovoga članka za transformirani prostorni plan državne razine donosi ministar, za transformirani prostorni plan područne (regionalne) razine župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a za transformirani prostorni plan lokalne razine gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.
(9) Odluku o provedenom postupku transformacije prostornog plana državne razine donosi ministar, prostornog plana područne (regionalne) odnosno lokalne razine predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave.
(10) Odluka iz stavka 9. ovoga članka objavljuje se u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave koja je tu odluku donijela i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“.
(11) Prostorni plan za kojeg je transformacija provedena prestaje važiti prvog dana od dana objave Odluke iz stavka 9. ovoga članka u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave koja je tu odluku donijela.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 36.
U članku 114. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„ (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske transportne sustave moguće je graditi unutar svih postojećih i/ili planiranih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine, a u postojeće elektrane/energane moguće je uvoditi i druga goriva neovisno o njihovoj snazi određenoj u prostornom planu.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 37.
U članku 121. stavci 2. i 3. brišu se.
U stavku 4. koji postaje stavak 2. riječi: „te povrede službene dužnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 38.
U članku 122. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Akt za provedbu prostornog plana za građevinu solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi izdaje se u skladu s prostornim planom odnosno na površinama određenim člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 39.
U članku 123. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) U slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana drugoj odredbi, odnosno dijelu istoga prostornog plana prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog plana koji je za podnositelja zahtjeva povoljniji.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 40.
U članku 125. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš
3. rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika
4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
5. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem
6. etapno i/ili fazno građenje građevine
7. složeni zahvat u prostoru
8. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
9. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata
10. građenje građevina ako to stranka zatraži.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 41.
Članak 127. mijenja se i glasi:
„(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilaže:
1. idejni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis idejnog projekta ovjeren od projektanata
3. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode
4. rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima
6. dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole.
(3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije , uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, podnositelj zahtjeva prilaže i ugovor o priključenju s operatorom sustava koji je obvezan izgraditi priključak.
(4) Dokumentacija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, osim stavka 2. podstavka 2. ovoga članka, može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 42.
Iza članka 127. dodaju se naslov i članak 127.a koji glase:
„Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 127.a
(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje je posebnim propisom propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se:
1. odluka, rješenje ili drugi akt nadležnog tijela kojom je podnositelj zahtjeva sukladno posebnom propisu odabran kao osoba koja može provoditi zahvat u prostoru
2. poziv na odredbu posebnog zakona kojom je propisano tko može provoditi zahvat u prostoru.
(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje posebnim propisom nije propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se:
1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva vlasnik, nositelj prava građenja ili prava služnosti na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava provoditi zahvat u prostoru
2. ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja, pravo služnosti, zakupa ili korištenja
3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti
4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko provođenje zahvata u prostoru
5. suglasnost vlasnika zemljišta i/ili građevine na kojima se planira provođenje zahvata u prostoru.
(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na ugovoru, odnosno suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.
(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće, a pravo provođenja zahvata u prostoru se stječe koncesijom prema posebnom zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se ovlaštenje davatelja koncesije, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.
(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za provođenje zahvata u prostoru koji je u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, željezničkom infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom.
(6) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije je energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 43.
Članak 129. mijenja se i glasi:
„(1) Idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 133. ovoga Zakona.
(2) Uz idejni projekt prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 44.
Naslov iznad članka 135. mijenja se i glasi: „ Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo “.
U članku 135. stavku 1. iza riječi: „upravnog tijela“ brišu se zarez i riječi: „odnosno Ministarstva“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant elektronički putem upravnog tijela koje je nadležno za izdavanje lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za čiju se provedbu izrađuje idejni projekt.“
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Uz traženje iz stavka 2. ovoga članka obvezno se prilaže rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ili rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 45.
Članak 136. mijenja se i glasi:
„(1) Upravno tijelo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta.
(2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja.
(4) Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja se obustavlja ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće, odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja.
(5) Smatra se da zahvat u prostoru ispunjava posebne uvjete iz posebnih propisa i da su posebni uvjeti izdani te da se može priključiti na infrastrukturu, na način prikazan u opisu i grafičkom prikazu zahvata u prostoru iz članka 135. stavka 4. ovoga Zakona ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.
(6) Upravno tijelo nakon što su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno nakon što je postupak utvrđivanja istih pravomoćno obustavljen, o tome obavještava projektanta.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 46.
U članku 138. riječi: „odnosno Ministarstva,“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 47.
U članku 139. stavku 4. iza riječi: „upravnom tijelu“ brišu se zarez i riječi: „odnosno Ministarstvu“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 48.
U članku 139.a stavku 1. iza riječi: „upravno tijelo“ brišu se zarez i riječi: „Ministarstvo“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 49.
Iza članka 139.a dodaje se naslov i članci 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f koji glase:
„ Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo
Članak 139.b
(1) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo utvrđuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Ministarstvo poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt najkasnije u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(3) Ministarstvo pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz članka 133. ovoga Zakona i prostornim planovima.
(4) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni su dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole.
(5) Utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju.
(6) Osim sadržaja propisanog člancima 128. do 133. ovoga Zakona, idejni projekt sadrži i podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, te elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
Članak 139.c
(1) Javnopravna tijela dužna su očitovati se Ministarstvu o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga te dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt u roku od 30 dana od dana poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt.
(2) Ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi očitovanje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno ne dostavi posebne uvjete i uvjete priključenja, smatra se da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno da su posebni uvjeti izdani te da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu.
(3) Javnopravno tijelo od Ministarstva odnosno druge osobe ne može u svrhu očitovanja da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata.
Članak 139.d
(1) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona očituju da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, dostave utvrđene posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ili se očituju da nemaju posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, Ministarstvo u roku od osam dana od isteka roka iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona poziva stranke na uvid u spis predmeta lokacijske dozvole.
(2) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona očituju da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, Ministarstvo će u roku od osam dana od isteka roka iz članka 139.c stavka 1. ovoga Zakona zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za ispravak idejnog projekta, a ako investitor ne postupi po tom zaključku zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(3) Nakon što podnositelj zahtjeva dostavi ispravljeni idejni projekt u danom roku Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dostave ispravljenog idejnog projekta ponovno poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 139.c. ovoga Zakona.
(4) Ako javnopravno tijelo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na ispravljeni idejni projekt ponovno utvrdi da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, dužno je o tome izdati rješenje u upravnom postupku te ga dostaviti podnositelju zahtjeva i Ministarstvu u roku od 30 dana od dana ponovljenog poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
Članak 139.e
(1) Protiv rješenja javnopravnog tijela iz članka 139.d stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo tijelo državne uprave, o čemu tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud rješava u hitnom postupku.
(2) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja iz članka 139.d stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva je dužan u roku od 30 dana od dana primitka tog rješenja dostaviti Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud dužni su Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi odnosno tužbi.
Članak 139.f
(1) Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa „eDozvola“.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se kao elektroničke isprave.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 50.
U članku 146. stavku 1. podstavku 2. iza riječi: „prostornim planom“ briše se zarez i riječi: „posebnim uvjetima i uvjetima priključenja“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 51.
Iza članka 149. dodaje se članak 149.a koji glasi:
„ Članak 149.a
(1) Promjena koordinata lomnih točaka građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici izrađenih u GML formatu, do koje dođe nakon izdavanja potvrde iz članka 162. ovoga Zakona zbog homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu koje ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava ne smatra se izmjenom lokacijskih uvjeta zbog koje je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti lokacijsku dozvolu.
(2) Činjenicu da promjene u katastarskom operatu iz stavka 1. ovoga članka ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dokazuje potvrdom nadležnoga katastarskog ureda.
(3) U slučaju promjene koordinata lomnih točaka iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dostavlja potvrdu iz stavka 2. ovoga članka te novu GML datoteku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi izmjene GML datoteke u informacijskom sustavu.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 52.
Članak 150. mijenja se i glasi:
„(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole odnosno pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.
(2) Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, rok iz stavka 1. ovoga članka je šest godina.
(3) Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole.
(4) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 125. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 53.
U članku 161. stavku 1. podstavku 3. riječ: „presudom“ zamjenjuje se riječju: „odlukom“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 54.
Članak 162. mijenja se i glasi:
„(1) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za zahvate u prostoru linijske infrastrukture upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu da je grafički dio parcelacijskog elaborata odnosno elaborata nepotpunog izvlaštenja usklađen s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(3) Parcelacijski elaborat za zahvate iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se za cjeloviti zahvat u prostoru.
(4) Za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže se i situacija građevne čestice izrađena i ovjerena od ovlaštenog inženjera geodezije i projektanta idejnog i/ili glavnog projekta.
(5) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu kojim se uređuje katastar nekretnina nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured.
(6) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na formiranje građevne čestice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom, građevinskom dozvolom ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice u kojima su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu ili čiji je sastavni dio geodetski projekt.
(7) Uz parcelacijski elaborat prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice u „GML“ formatu.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 55.
U članku 186. stavku 1. riječi: „od 10.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 13.270,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 5.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 3.980,00 eura“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 56.
Članak 187. mijenja se i glasi:
„Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 3.980,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno ovome Zakonu, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima, posebnim uvjetima ili ako su njegovi pojedini dijelovi međusobno neusklađeni (članak 130. stavak 2.).“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 57.
U članku 198. stavku 3. riječi: „dokumenata prostornog uređenja“ zamjenjuju se riječima: „prostornih planova“.
U stavku 6. broj: „6.“ zamjenjuje se brojem: „5.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 58.
Postupci izrade i donošenja prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 59.
(1) Postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
(2) Iznimno, ako je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole predan upravnom tijelu odnosno Ministarstvu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, postupak izdavanja lokacijske dozvole može se provesti po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 60.
(1) Lokacijska dozvola koju je izdalo upravno tijelo na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaje na snazi u pogledu njenog roka važenja sukladno odredbama toga Zakona a najduže četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Lokacijska dozvola koju je izdalo Ministarstvo na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaje na snazi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže šest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 61.
(1) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, prostorni planovi županija doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se mijenjati i/ili dopunjavati na način da se istima s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja.
(2) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, mogu se donositi prostorni planovi uređenja grada odnosno općine (kao planovi nove generacije) prema ovom Zakonu na način da isti, osim sadržaja iz članka 76. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), određuju i propisuju uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimajući planska rješenja iz važećih prostornih planova županija, uz uvjet poštivanja odredaba ovoga Zakona kojima su određeni uvjeti planiranja prostora.
(3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje se na temelju prostornog plana županije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 62.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 55. i članka 56. ovoga Zakona koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članke 1., 2. stavak 3., 9., 13., 16. i 28.
Odredbama ovih članaka važeći Zakon o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) terminološki se usklađuje s Odlukom Hrvatskog sabora kojom se proglašava isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru na način da se pojmovi: „zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske“ i „epikontinentalni pojas Republike Hrvatske“ zamjenjuju pojmom: „isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske“.
Uz članak 2.
Odredbama ovoga članka dodaju se novi pojmovi: „izgrađena infrastruktura“ radi korištenja istog pri budućem uređenju tematike izgrađene infrastrukture u zakonskim i podzakonskim propisima, te iz razloga što je isti relevantan za postupak izrade prostornih planova s obzirom na to da se planovi ne izrađuju samo prema infrastrukturnim građevinama koje se prema propisima iz područja gradnje smatraju postojećima, već i prema infrastrukturnim građevinama koje postoje u naravi, pojam „transformacija prostornih planova“ radi ubrzanja postupka digitalizacije te pojmovi „ površine za gradnju solarnih elektrana“, „površine za gradnju agrosolarnih elektrana“, „ p ovršine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne svrhe“ te „ p ovršine za gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi“ radi preciznog označavanja površina na kojima se iste mogu graditi.
Uz članak 3.
Odredbama ovoga članka osigurava se ravnateljima županijskih zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove . Naime, stupanjem na snagu Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21), ravnatelji županijskih zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba kao obnašatelji javne dužnosti postaju obveznici u smislu toga Zakona, te im je odredbama istog zabranjeno primati dodatnu naknadu za poslove obnašanja javne dužnosti ako drugim zakonom nije drukčije propisano.
Uz članak 4.
Odredbama ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona koje se odnose na uvjete planiranja prostora, odnosno dopunjuje se članak 42. Zakona, a kojim dopunama se želi osigurati zadržavanje kontinuiteta prostornog planiranja kod izrade prostornih planova nove generacije. Stručna rješenja iz prostornih planova stare generacije potrebno je odrediti kao polazišta za prostorne planove nove generacije.
Uz članak 5.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da se izvan građevinskog područja može planirati izgradnja građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenim područjima primjerice: suvenirnica, informativni punkt, sanitarni čvor i slično te građevina za pružanje palijativne skrbi.
Odredbom stavka 3. ovoga članka brisan je stavak 2. članka 44. Zakona jer je materiju koja se uređuje tim stavkom bilo potrebno urediti odredbama za provedbu zahvata u prostoru.
Uz članak 6.
Odredbom ovoga članka propisuje se da se u prostoru ograničenja mogu planirati građevine namijenjene za eksploataciju peloida za balneološke svrhe.
Uz članak 7.
Odredbama ovoga članka propisuje se da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati gradnja predmetnih građevina na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha samo ako se ta površina nalazi na području jedne jedinice lokalne samouprave .
Uz članak 8.
Odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka riječ: „sportske“ zamjenjuje se riječima: „sportsko-rekreacijske“ radi usklađenja sa standardnom prostorno-planskom terminologijom.
Uz članak 10.
Odredbom stavka 1. ovoga članka ovoga članka želi osigurati zadržavanje kontinuiteta prostornog planiranja kod izrade prostornih planova nove generacije. Stručna rješenja iz prostornih planova stare generacije potrebno je odrediti kao polazišta za prostorne planove nove generacije.
Uz članak 11.
Odredbom ovoga članka propisuje se da se odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
Uz članak 12.
Brisanjem riječi: „lokalne razine“ omogućava se izrada pravilnika iz članka 56. stavka 3. Zakona za sve razine prostornih planova.
Uz članak 14.
Odredbom ovoga članka omogućava se donošenje Državnog plana prostornog razvoja po pojedinačnim cjelinama, odnosno njihovim podcjelinama za koje postoje podaci i zahtjevi javnopravnih tijela, a koje se cjeline i podcjeline utvrđuju odlukom Vlade Republike Hrvatske čije donošenje prethodi započinjanju postupka izrade i donošenja Državnog plana prostornog razvoja.
Uz članak 15.
Odredbom ovoga članka se područjima koja se uređuju Državnim planom prostornog razvoja dodaju zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina i trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u geološkim strukturama radi usklađenja s odredbama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („Narodne novine“, broj 52/18, 52/19 i 30/21).
Uz članak 17.
Odredbom stavka 1. ovoga članka osigurava se usklađenje s drugim odredbama Zakona da se prostornim planovima područja posebnih obilježja određuje obvezna izrada urbanističkog plana uređenja državnog značaja.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja državnog značaja više ne propisuje uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
Odredbom stavka 4. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja državnog značaja obvezno sadrži uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja.
Uz članak 18.
Odredbom ovoga članka propisuje se da ministar može odlukom, uz prethodnu suglasnost ministra financija, utvrditi dodatak na osnovnu plaću od najviše 20% državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima izrade prostornih planova državne razine, izdavanja suglasnosti na prostorne planove kojima su planirani zahvati u prostoru državnog značaja, te izdavanja akata za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru državnog značaja, zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti.
Uz članak 19.
Izmjenom odredbe članka 72. Zakona jasnije se propisuje što prostorni plan županije određuje i što se istim propisuje.
Uz članak 20.
Odredbama ovoga članka propisuje se mogućnost da Prostorni plan Grada Zagreba odredi i poljoprivredne površine ukoliko iste postoje, te se određuje mogućnost planiranja trasa linijskih građevina prometnog sustava.
Uz članak 21.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja županijskog značaja više ne propisuje uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da urbanistički plan uređenja županijskog značaja obvezno sadrži i uvjete provedbe infrastrukture za potrebe tog područja.
Uz članak 22.
Odredbom ovoga članka propisuje se mogućnost planiranja trasa linijskih građevina prometnog sustava u prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina.
Uz članak 23.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da pored izrade planova lokalne razine svatko može inicirati i izradu županijskog plana.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da je i župan dužan najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Uz članak 24.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da se odluka o izradi prostornog plana objavljuje i u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
Odredba stavka 2. ovoga članka vezana je za potrebu uspostave digitalnog sustava „ePlanovi“ kojim se ostvaruje cilj izrade i donošenja prostornih planova nove generacije.
Uz članak 25.
Odredbom stavka 1. ovoga članka brišu se riječi „i kroz informacijski sustav putem Zavoda“ jer uvođenjem „ePlanova“ odluku o izradi nositelj izrade objavljuje u informacijskom sustavu kroz „ePlanove“ pa je dio odredbe o objavi iste putem Zavoda za prostorni razvoj suvišan.
Odredba stavka 2. ovoga članka propisuje se radi postizanja kontinuiteta u planiranju morskog područja na županijskoj razini, odnosno cjelovitosti planiranja morskog područja po obvezi iz Direktive 2014/89/EU (MSP Direktiva).
Uz članak 26.
Odredbama ovoga članka određuje se točniji sadržaj Odluke o izradi prostornog plana imajući u vidu digitalizaciju postupka izrade prostornih planova nove generacije.
Uz članak 27.
Odredbom ovoga članka dopunjuje se odredba članka 91. Zakona na način da se propisuje da j avnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjao i sadržaj prostornog plana određen odlukom o izradi prostornog plana.
Uz članak 29.
Odredbom ovoga članka jasnije se propisuje u kojim slučajevima je potrebno ponoviti javnu raspravu.
Uz članak 30.
Odredbom ovoga članka propisan je viši stupanj odgovornosti zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu davanja mišljenja o međusobnoj usklađenosti prostornih planova, kao i o njihovoj usklađenosti s odredbama odgovarajućih propisa.
Uz članak 31.
Odredbom ovoga članka propisuje se da Državni plan prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada. Dakle, ovom odredbom promijenjena je nadležnost za donošenje Državnog plana prostornog razvoja tako da isti ne donosi Hrvatski sabor već Vlada Republike Hrvatske. To stoga kako bi se postiglo skraćenje trajanja postupka izrade i donošenja prostornih planova državne razine.
Ujedno, propisuje se da Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.
Uz članak 32.
Odredbom stavka 1. ovoga članka usklađuje se odredba članka 110. stavka 1. Zakona s izmjenama članka 109. Zakona.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da se Odluka o donošenju prostornog plana objavljuje i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula „ePlanovi“.
Uz članak 33.
Odredbom ovoga članka propisuje se drugačiji način dostave za prostorne planove čiji je postupak izrade započeo u elektroničkom sustavu „ePlanovi“ za koje je način pohrane određen pravilnikom iz članka 56. stavka 3. Zakona.
Uz članak 34.
Odredbama ovoga članka mijenjaju se odredbe članka 113. Zakona koje se odnose na pitanja izmjena i dopuna prostornih planova.
Uz članak 35.
Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj.
proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Uz članak 36.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje da se zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija, mogu provoditi na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu.
Također se propisuje da je energetske transportne sustave moguće graditi unutar svih postojećih i/ili planiranih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine, čime se stvaraju preduvjeti za provođenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o proširenju LNG terminala te se potiče uvođenje alternativnih goriva, uključujući i goriva iz obnovljivih izvora energije, u postojeće elektrane/energane u cilju smanjenja posljedica energetske krize.
Uz članak 37.
Odredbama ovoga članka brišu se odredbe Zakona koje se odnose na odgovornost službene osobe za povrede službene dužnosti kod provođenja postupka izdavanja lokacijske dozvole očito protivno odredbama prostornog plana. Navedene odredbe pokazuju se suvišnima te nepotrebno opterećuju proces odlučivanja službenika s obzirom na to da je zaštita stranaka u upravnom postupku osigurana kroz institute pravnih lijekova, uključujući i mogućnost pokretanja upravnih sporova pred upravnim sudovima Republike Hrvatske.
Uz članak 38.
Odredbama ovoga članka propisuje se da se akt za provedbu prostornog plana za solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi izdaje u skladu s prostornim planom odnosno na površinama koje su za tu namjenu definirane pojmovnikom Zakona.
Uz članak 39.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se otklanja pravna neizvjesnost u slučaju protivnosti odredbe , odnosno dijela prostornog plana drugoj odredbi, odnosno dijelu istoga prostornog plana koji se često pojavljuje u praksi izdavanja akata za provedbu prostornih planova .
Uz članak 40.
Odredbom ovoga članka mijenjaju se odredbe Zakona na način da se propisuje da se lokacijska dozvola izdaje i za sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš, te za zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata.
Uz to, odredba članka 125. stavka 1. podstavka 8. Zakona mijenja se na način da se lokacijska dozvola izdaje za građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.
Uz članak 41.
Odredbom ovoga članka propisuje se da se postupak lokacijske dozvole pokreće na zahtjev zainteresirane stranke, te se propisuje što podnositelj uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilaže.
Uz članak 42.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje što se smatra dokazom pravnog interesa koji podnositelj zahtjeva prilaže uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Uz članak 43.
Odredbom ovoga članka propisuje se da idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 133. Zakona koji određuje podrobniji obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta, način opremanja projekta i dr.
Uz to, propisuje se da se uz idejni projekt prilaže elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu.
Uz članak 44.
Odredbom stavka 1. ovoga članka mijenja se naslov iznad odredaba kojima se uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja s obzirom na to da se ovim Zakonom propisuje poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, te poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da javnopravno tijelo određeno posebnim propisom utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja na traženje upravnog tijela, jer Ministarstvo utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja provodi u posebnom postupku okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole.
Odredbom stavka 3. ovoga članka propisuje se da utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant elektronički putem upravnog tijela koje je nadležno za izdavanje lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za čiju se provedbu izrađuje idejni projekt.
Odredbom stavka 4. ovoga članka propisuje se da se uz zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja prilaže i rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ili rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš.
Uz članke 45., 46., 47. i 48.
Odredbama ovih članaka mijenjaju se odredbe o postupku utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja na način da se iz spomenutih odredaba briše Ministarstvo, slijedom čega se navedeni postupak provodi putem upravnog tijela jer Ministarstvo utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja provodi u posebnom postupku u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole.
Uz članak 49.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje poseban postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole. U tu svrhu se dodaje odgovarajući naslov i članci 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f. U navedenom postupku, posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđuju se na idejni projekt, a utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju. Uz to, javnopravna tijela u navedenom postupku, osim što su dužna dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt, dužna su i očitovati se Ministarstvu o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga. Nadalje, Ministarstvo pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu sa Zakonom, pravilnikom iz članka 133. Zakona i prostornim planovima.
Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, koji zahvati su u načelu od državnog značaja, smanjilo bi se administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te bi se skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole. Uz to, s obzirom na to da se usklađenost zahvata u prostoru s prostornim planovima utvrđuje prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, uklanja se pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima.
Uz članak 50.
Odredbom ovoga članka propisuje se da upravno tijelo odnosno Ministarstvo u postupku izdavanja lokacijske dozvole ne utvrđuju činjenicu da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i uvjetima priključenja već samo da je isti izrađen u skladu s prostornim planom.
Uz članak 51.
Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje da ako nakon izdavanja potvrde iz članka 162. Zakona dođe do promjene koordinata lomnih točaka građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici izrađenih u GML formatu zbog homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu koje ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava, to se ne smatra izmjenom lokacijskih uvjeta zbog koje je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti lokacijsku dozvolu.
Uz to, propisuje se da podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dokazuje činjenicu da promjene u katastarskom operatu ne utječu na vlasništvo i druga stvarna potvrdom nadležnoga katastarskog ureda, koju podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dostavlja uz novu GML datoteku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi izmjene GML datoteke u informacijskom sustavu.
Uz članak 52.
Odredbom ovoga članka propisuje se rok važenja lokacijske dozvole od četiri godine od dana njene pravomoćnosti, u kojem je roku potrebno podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole odnosno pristupiti provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.
Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, s obzirom na to da se u načelu radi o zahvatima državnog značaja koje karakterizira izrazita tehničko-funkcionalna složenosti i postojanje javnog interesa za njihovu provedbu, propisuje se rok važenja lokacijske dozvole od šest godina.
Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole.
Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 125. stavka 1. podstavka 1. Zakona za koji je u roku iz stavka 1. toga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.
Uz članak 53.
Odredbom ovoga članka usklađuje se terminologija Zakona s terminologijom iz područja pravosuđa u dijelu u kojem se isto bavi vlasničkim pravima na zemljištu.
Uz članak 54.
Odredbom ovoga članka mijenjaju se odredbe Zakona o izdavanju potvrde parcelacijskog elaborata na način da se propisuje da upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u postupku izdavanja potvrde parcelacijskog elaborata za zahvate u prostoru linijske infrastrukture utvrđuju samo činjenicu da je grafički dio elaborata usklađen s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
Također se propisuje da se parcelacijski elaborat za zahvate u prostoru linijske infrastrukture izrađuje za cjeloviti zahvat u prostoru, te da se za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže i situacija građevne čestice izrađena i ovjerena od ovlaštenog inženjera geodezije i projektanta idejnog i/ili glavnog projekta.
Uz navedeno, propisuje se da se odredbe o potvrdi parcelacijskog elaborata ne odnose na formiranje građevne čestice u katastru na temelju rješenja o utvrđivanju građevne čestice u kojem su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu, te propisuje se da se uz parcelacijski elaborat prilaže elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice u „GML“ formatu.“
Uz članke 55. i 56.
Ovim se člancima zamjenjuju iznosi u kunama s iznosima u eurima u člancima 186. stavcima 1. i 2. te članku 187. kako bi se osigurala prilagodba hrvatskoga zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, slijedom čega će se na dan uvođenja eura iznosi u kunama zamijeniti iznosima u eurima.
Uz članak 57.
Odredbama ovoga članka ispravljaju se pogreške u tekstu Zakona.
Uz članak 58.
Odredbom ovoga članka propisuje se da će se p ostupci izrade i donošenja prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Uz članak 59.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da će se postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova koji su započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršiti po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se prijelazno razdoblje od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u kojem se postupak izdavanja lokacijske dozvole može provesti po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ako je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole predan upravnom tijelu odnosno Ministarstvu u navedenom roku od šest mjeseci te ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
Uz članak 60.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da lokacijske dozvole koje su izdane od upravnog tijela na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaju na snazi u pogledu njihovog roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, no najduže četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da lokacijske dozvole koje su izdane od Ministarstva na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ostaju na snazi u pogledu njihovog roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, no najduže šest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 61.
Odredbom stavka 1. ovoga članka propisuje se da se d o stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, prostorni planovi županija doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu mijenjati i/ili dopunjavati na način da se istima s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja.
Odredbom stavka 2. ovoga članka propisuje se da se do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, mogu donositi prostorni planovi uređenja grada odnosno općine (kao planovi nove generacije) prema ovom Zakonu na način da isti, osim sadržaja iz članka 76. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), određuju i propisuju uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimajući planska rješenja iz važećih prostornih planova županija, uz uvjet poštivanja odredaba ovoga Zakona kojima su određeni uvjeti planiranja prostora.
Odredbom stavka 3. ovoga članka propisuje se da se d o stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje na temelju prostornog plana županije.
Uz članak 62.
Odredbom ovoga članka se, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, određuje objava i dan stupanja na snagu ovoga Zakona, osim članaka koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republike Hrvatske.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 2.
Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) te zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske i epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara.
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola) na temelju zakona kojim se uređuje gradnja
2. etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje se građevine izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
3. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
4. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
5. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona
6. građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije
7. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica
8. građevinsko područje je područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
9. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina
10. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara
11. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu
12. izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom
13. izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno
14. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja
15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina
16. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
17. komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju
18. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom
19. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja
20. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja
21. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZERP) i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske, a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more
22. namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom
23. neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj
24. neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura
25. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade
26. obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina
27. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan
28. parcelacijski elaborat je elaborat na temelju kojega se prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica
29. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru
30. prostorno planiranje morskog područja je proces prostornog planiranja u kojem subjekti prostornog uređenja analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti na morskom području radi ostvarivanja ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva
31. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
32. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.)
33. prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
34. prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
35. prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova
36. prostorni planovi su Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja, prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja
37. složeni zahvat u prostoru je zahvat u prostoru koji se sastoji od jedne ili više građevina i jednog ili više zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koji se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru (kampovi, golf igrališta, adrenalinski parkovi i sl.)
38. stručno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
39. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije, nadležna za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja
40. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica
41. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način
42. urbanistički plan uređenja je urbanistički plan uređenja državnog značaja, urbanistički plan uređenja županijskog značaja i urbanistički plan uređenja koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave
43. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zahvata u prostoru za njegove potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
44. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu
45. vrsnoća izgrađenog prostora je opći interes koji se osigurava provedbom dokumenta »Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja«, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje građenje
46. zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru
47. zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana
48. zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
(4) Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 26.
(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova i ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(5) Ravnatelj zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 42.
(1) Građevinsko područje određuje se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
(2) Građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja u nacionalnom parku i parku prirode određuje se prostornim planom nacionalnog parka, odnosno prostornim planom parka prirode.
(3) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja može se odrediti i Državnim planom prostornog razvoja i prostornim planom županije u svrhu provedbe zahvata u prostoru od značaja za Državu, odnosno županiju.
(4) Naselja se mogu planirati samo na građevinskom području.
(5) Na građevinskom području naselja, izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i području posebne zaštite voda ne može se planirati izgradnja niti proširenje građevina za gospodarenje otpadom od državnog značaja i od županijskog značaja.
Članak 44.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. građevina obrane
3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža
6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja a
8. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama
9. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka
10. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više
11. rekonstrukcija postojećih građevina.
(2) Istraživanje ugljikovodika i geotermalne vode može se planirati na svim prostorima na kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.
(3) U zahvatima u prostoru za robinzonski smještaj ne može se planirati građenje građevina za čije je građenje potrebna građevinska dozvola.
Zahvati u prostoru ograničenja
Članak 48.
(1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za:
1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju
3. obradu otpada
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
7. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, određenih prostornim planom nacionalnog parka, prostornim planom parka prirode ili drugim prostornim planom područja posebnih obilježja
2. eksploataciju morske soli, istraživanje mineralne i geotermalne vode te na eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu
3. eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području
4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojećim industrijskim zonama
6. reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim zakonikom
7. građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima.
(3) Brisan.
Članak 48.a
U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:
1. gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede
2. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)
3. gradnja pomoćne zgrade i druge građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade koje se prema posebnom propisu grade na građevnoj čestici postojeće zgrade bez građevinske dozvole
4. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora najmanje 1 ha
5. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja, uključujući i infrastrukturu za potrebe urbane sanacije, uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 48. ovoga Zakona.
Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene
Članak 49.
(1) U prostoru ograničenja izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-
turističke i sportske namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj, sport) ostvaruje u izgrađenim strukturama, mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:
1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. smještajne građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
4. izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8
5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
6. odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem
7. broj vezova jednog ili više privezišta iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke i sportske (sportske dvorane, zatvoreni bazeni i slično) namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:
1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.
(4) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene, uz primjereno vrednovanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale te krajobraznih vrijednosti, tako da:
1. izgrađenost tog građevinskog područja ne bude veća od 10%
2. najmanje 40% površine toga građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo
3. smještajne jedinice i prateći sadržaji budu udaljeni najmanje 25 metara od obalne crte
4. smještajne jedinice ne budu povezane s tlom na čvrsti način.
(5) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf može se planirati tako da je najveća dopuštena izgrađenost pratećim sadržajima u obuhvatu zahvata u prostoru golf igrališta određena na način da je kig 0,02, a kis 0,05, s tim da se za izračun kig-a i kis-a ne može uzeti veća obračunska površina od 120 ha za igralište s 18 polja, a ista se može planiranjem daljnjih devet polja povećati za najviše 40 ha, odnosno planiranjem daljnjih 18 polja za najviše 80 ha.
(6) Stavci 4. i 5. ovog članka primjenjuju se u planiranju kampova i igrališta za golf i izvan prostora ograničenja, kao i za igrališta za golf u građevinskim područjima.
(7) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom može se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
1. izgrađenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom nije veća od 4%
2. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
(8) Faze izgradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene određuju se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje građevina osnovne namjene.
(9) Za građenje igrališta za golf i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom iz stavaka 5. i 7. ovoga članka planira se obuhvat zahvata u prostoru i građevne čestice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.
Planiranje morskog područja
Članak 49.a
(1) Morsko područje se planira:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom zaštićenog ekološkog i ribolovnog područja (u daljnjem tekstu: Prostorni plan ZERP-a)
3. Prostornim planom epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske
4. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
5. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina, unutar njihovih granica određenih sukladno posebnim propisima i prikazanim u Registru prostornih jedinica koji se vodi na temelju posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina
6. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.
(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.
Predmet prostornih planova
Članak 53.
(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno s načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina.
(2) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne.
(3) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se odredbama za provedbu prostornog plana i/ili njegovim grafičkim dijelom.
(4) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za područje za koje se tim planom propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se prostornim planom za područja na kojima pretežu zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona.
(6) Područja iz stavka 4. ovoga članka planiraju se kao posebne zone urbane sanacije u kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru ovisno o pretežnom postojećem stanju.
Članak 55.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(2) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.
Članak 56.
(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.
(3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima lokalne razine obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, prostorne standarde, pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova, propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom odnosno pravilnicima.
Razine prostornih planova
Članak 60.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja, Prostorni plan ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu državnog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan uređenja državnog značaja).
(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu županijskog značaja (u daljnjem tekstu: urbanistički plan uređenja županijskog značaja).
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja, osim urbanističkog plana uređenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Državni plan prostornog razvoja
Članak 66.
Državni plan prostornog razvoja donosi se za područje Države.
Članak 67.
(1) Državni plan prostornog razvoja određuje:
1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
3. koridore infrastrukture državnog značaja
4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. područja posebne namjene
6. granice područja za koje se donosi prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana tim planom
7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Državni plan prostornog razvoja propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za građevine državnog značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru državnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. obvezu donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja ako za to postoji potreba
4. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja.
Prostorni plan područja posebnih obilježja
Članak 68.
(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su Prostorni plan ZERP-a koji se obvezno donosi za područje ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske koji se obvezno donosi za taj pojas, prostorni plan nacionalnog parka i prostorni plan parka prirode koji se obvezno donose za područja tih parkova određenih posebnim zakonom i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja koji se donosi za područje određeno tim planom.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja se izrađuje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obilježja, odnosno zahtjeva određenog prostora.
Urbanistički plan uređenja državnog značaja
Članak 70.
(1) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi se obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka urbanistički plan uređenja državnog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu
2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene i
3. druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina.
Članak 70.a
Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 72.
(1) Prostorni plan županije određuje:
1. vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište
2. koridore infrastrukture županijskog značaja
3. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku namjenu županijskog značaja
4. površine drugih namjena županijskog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan županije propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine područnog (regionalnog) značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu područnog (regionalnog) značaja.
Članak 73.
(1) Prostorni plan Grada Zagreba određuje:
1. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište značajno za Grad
2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb
3. građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja
4. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja
5. dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
6. obuhvat generalnog urbanističkog plana
7. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine, područnog (regionalnog) značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim državnog značaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje Grad Zagreb, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja
5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
Urbanistički plan uređenja županijskog značaja
Članak 74.
(1) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi se obvezno za područje određeno Prostornim planom županije.
(2) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka urbanistički plan uređenja županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu
2. prikaz građevnih čestica namijenjenih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene
3. druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina.
Članak 76.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje:
1. građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja
2. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja
3. dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
4. prostore izvan građevinskog područja planirane za urbanu sanaciju
5. obuhvat generalnog urbanističkog plana
6. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan
7. koridore infrastrukture značajne za grad, odnosno općinu.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za dijelove građevinskog područja, za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Iniciranje izrade prostornog plana
Članak 85.
(1) Izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.
(2) Gradonačelnik, odnosno načelnik općine dužan je najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
(3) Inicijativa iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i prijedlog načina financiranja izrade prostornog plana.
Odluka o izradi prostornog plana
Članak 86.
(1) Izrada prostornog plana započinje na temelju odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.
(3) Odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne), odnosno lokalne razine donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.
(4) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja je tu odluku donijela.
(5) Odluka o izradi prostornog plana dostavlja se Zavodu.
Članak 88.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavještava javnost o izradi prostornog plana na mrežnoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i kroz informacijski sustav putem Zavoda.
(2) O izradi prostornog plana uređenja grada, odnosno općine moraju se pisanim putem obavijestiti i susjedni gradovi i općine.
Članak 89.
(1) Odluka o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), sadrži osobito:
1. pravnu osnovu za izradu i donošenje prostornog plana
2. razloge donošenja prostornog plana
3. obuhvat prostornog plana
4. sažetu ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana
5. ciljeve i programska polazišta prostornog plana
6. popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova
7. način pribavljanja stručnih rješenja prostornog plana
8. popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu prostornog plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi prostornog plana
9. planirani rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima, ako je taj rok, ovisno o složenosti pojedinog područja, duži od trideset dana
10. izvore financiranja izrade prostornog plana
11. odluku o drugim pitanjima značajnim za izradu nacrta prostornog plana.
(2) Odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog prostornim planom lokalne razine šireg područja te se može odrediti obuhvat tog plana i za područje za koje obuhvat nije određen prostornim planom lokalne razine šireg područja.
(3) Izrada i donošenje urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja može se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednička odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja i izradi urbanističkog plana uređenja.
Zahtjevi za izradu prostornog plana
Članak 91.
(1) Javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjali ciljevi i/ili programska polazišta za izradu prostornog plana određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(2) Javnopravno tijelo u svrhu davanja zahtjeva za izradu prostornog plana ne može zahtijevati od nositelja izrade plana ili stručnog izrađivača izradu i podnošenje dokumenata ili pribavljanje podatka iz njegova upravnog područja.
(3) Ako se prostorni plan radi za područje na kojem se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se dostavljaju objedinjeno.
Javni uvid
Članak 98.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(2) Javni uvid u prijedlog Državnog plana prostornog razvoja traje šezdeset dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana.
(3) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana ZERP-a, Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode, prostornog plana županije i prostornog plana uređenja grada, odnosno općine kojim se planira morsko područje te u prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana za koji se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš traje trideset dana.
Ponovna javna rasprava
Članak 104.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana, ako se promijeni granica građevinskog područja ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.
(3) Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena provedba javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše tri puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Mišljenje zavoda
Članak 107.
(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine i generalnog urbanističkog plana mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije.
(2) Zavod za prostorno uređenje županije dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade.
(3) Ako zavod ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da je mišljenje dao i da nema primjedbi.
(4) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne pribavlja se o prostornom planu čiji je stručni izrađivač ili koordinator zavod za prostorno uređenje županije.
Nadležnost za donošenje prostornih planova
Članak 109.
(1) Državni plan prostornog razvoja, Prostorni plan ZERP-a i Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske,, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana Državnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada.
(3) Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba.
(4) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
(5) Generalni urbanistički plan donosi skupština Grada Zagreba, odnosno gradsko vijeće.
(6) Urbanistički plan uređenja donosi skupština Grada Zagreba, gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
Objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana
Članak 110.
(1) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor objavljuje se u »Narodnim novinama.«
(2) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave koja je odluku donijela.
(3) Odluka o donošenju prostornog plana koji donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave koja je odluku donijela, a ako tog glasila nema, tada u službenom glasilu područne (regionalne) samouprave.
Dostava dokumenata prostornog uređenja
Članak 112.
(1) Županije, gradovi i općine dužni su Ministarstvu i zavodu za prostorno uređenje županija na čijem se području nalaze dostaviti prostorni plan s odlukom o donošenju najkasnije petnaest dana od dana objave odluke u svojem službenom glasilu.
(2) Grad Zagreb dužan je Ministarstvu i zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba dostaviti prostorni plan s odlukom o donošenju najkasnije petnaest dana od dana objave odluke u svojem službenom glasilu.
(3) U smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se analogni oblik prostornog plana te njegov elektronički oblik u standardu i na mediju propisanom Uredbom o informacijskom sustavu.
Izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova
Članak 113.
(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova različitog obuhvata i/ili razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavničko tijelo koje je donijelo prostorni plan dužno je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana u elektroničkom obliku i analognom obliku u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu odluke o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana.
(4) Pročišćeni tekst prostornog plana objavljuje se na način propisan za odluku o donošenju prostornog plana.
Provedba zahvata u prostoru
Članak 114.
(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
(2) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova) te građevinske dozvole na temelju posebnog zakona.
Članak 121.
(1) Izrada idejnog projekta očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici je teška povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta koji je u svojstvu projektanta izradio idejni projekt.
(2) Izdavanje lokacijske dozvole očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici je teška povreda službene dužnosti službene osobe koja je izdala dozvolu.
(3) Donošenje rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za građenje zgrade iz razloga što bi zgrada bila protivna uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veličine zgrade, oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici, iako je očito da bi zgrada u tom pogledu bila u skladu s navedenim uvjetima je teška povreda službene dužnosti službene osobe koja je donijela rješenje.
(4) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dužnosti i ugleda iz stavka 1. ovoga članka te povrede službene dužnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka podnosi se nakon što su činjenice iz navedenih stavaka utvrđene rješenjem donesenom povodom žalbe.
Primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu prostornog plana
Članak 122.
(1) Akt za provedbu prostornog plana se izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi ovoga Zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba ovoga Zakona.
(3) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana donesenog na temelju ovoga Zakona, odredbi propisa donesenog na temelju ovoga Zakona prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba propisa donesenog na temelju ovoga Zakona.
(4) Akt za provedbu prostornog plana izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
(5) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu neovisno o odredbama prostornog plana.
Članak 123.
(1) U slučaju protivnosti prostornog plana niže razine prostornom planu više razine prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se prostorni plan više razine.
(2) U slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine užega područja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine širega područja prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog plana širega područja.
Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola
Članak 125.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
2. rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika
3. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
4. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem
5. etapno i/ili fazno građenje građevine
6. složeni zahvat u prostoru
7. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
8. građenje građevina ako to stranka zatraži.
(2) Eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe određuje se na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u skladu s prostornim planom.
(3) Zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola, određuje ministar pravilnikom.
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 127.
(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilaže:
1. idejni projekt u elektroničkom obliku
2. ispis idejnog projekta ovjeren od projektanata
3. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
4. rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako to rješenje sadrži mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima.
(3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju rudarstvo i gradnju ne smatraju rudarskim građevinama, odnosno građenjem, uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, podnositelj zahtjeva prilaže i dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole prema posebnom zakonu kojim se uređuje gradnja, odnosno dokaz da može provoditi zahvat u prostoru, ako se radi o zahvatu za koji je posebnim zakonom propisano tko ga može provoditi.
(4) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3. i 4. te stavka 3. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.
Članak 129.
Idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata uz nacrte i dokumente iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona sadrži:
1. geodetsku situaciju stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu koja je sastavni dio geodetskog elaborata
2. potvrdu katastarskog ureda da je geodetski elaborat iz podstavka 1. ovoga stavka predan na pregled i potvrđivanje
3. geodetsku situaciju građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaja jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u položajnom i visinskom smislu i
4. popis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu predan i izrađen u GML formatu.
Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 135.
(1) U svrhu izrade idejnog projekta javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva koje je nadležno za izdavanje lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za čiju se provedbu izrađuje idejni projekt.
(3) U traženju iz stavka 2. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz zahvata u prostoru i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
(4) Opis i grafički prikaz zahvata u prostoru sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.
Članak 136.
(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta.
(2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja, odnosno u roku od 30 dana ako su zatraženi posebni uvjeti, odnosno uvjeti priključenja za građevinu koja je propisima o gradnji razvrstana u 1. skupinu građevina.
(4) Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja se obustavlja ako njihovo utvrđivanje prema posebnim propisima nije moguće, odnosno ako ne postoji mogućnost priključenja.
(5) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.
(6) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo nakon što su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno nakon što je postupak utvrđivanja istih pravomoćno obustavljen, o tome obavještava projektanta.
Članak 138.
Traženje utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja od strane upravnog tijela, odnosno Ministarstva, njihovo utvrđivanje od strane javnopravnog tijela ili dobivanje obavijesti iz članka 136. stavka 6. ovoga Zakona, ne znači da je zahvat u prostoru za koji je utvrđivanje tih uvjeta zatraženo ili za koji su isti utvrđeni u skladu s prostornim planom.
Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 139.
(1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo tijelo državne uprave.
(2) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela.
(3) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.
(4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja.
Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 139.a
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »eDozvola«.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se kao elektroničke isprave.
Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 146.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija
2. je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom, posebnim uvjetima i uvjetima priključenja
3. su utvrđeni svi posebni uvjeti i uvjeti priključenja
4. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja
5. je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 171. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji.
(2) Stavak 1. podstavak 4. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za:
1. rekonstrukciju postojeće građevine
2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine
3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.
(3) Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine
3. da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i
4. da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
Članak 149.
(1) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i/ili uvjeti priključenja na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole primjenjuje se članak 141. stavak 3. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
Važenje lokacijske dozvole
Članak 150.
(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne:
1. podnese zahtjev za davanje koncesije
2. podnese zahtjev za donošenje rješenja o izvlaštenju
3. podnese prijedlog za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske
4. podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, odnosno
5. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za građenje.
(2) Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti propisani prostornim planom u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.
(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlaštenja, izdavanja građevinske dozvole, odlučivanja o prijedlogu za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, provođenja parcelacijskog elaborata u katastru, odnosno tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje, a prestaje teći donošenjem rješenja o izvlaštenju, izdavanjem građevinske dozvole, rješavanjem imovinskopravnih odnosa, odnosno provedbom zahvata u prostoru.
(4) Ako se za građenje građevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje više građevinskih dozvola, rok iz stavka 1. ovoga članka prestaje teći izdavanjem prve građevinske dozvole.
(5) Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole.
(6) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 125. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.
Članak 161.
(1) Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa:
1. svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja
2. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
3. sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.
(2) Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.
(3) Članak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi.
Potvrda parcelacijskog elaborata
Članak 162.
(1) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured.
(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na formiranje građevne čestice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom u kojoj su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu ili čiji je sastavni dio geodetski projekt.
11. PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršaj osobe koja provodi zahvat u prostoru
Članak 186.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem bez pravomoćne, odnosno izvršne lokacijske dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom (članak 126. stavci 3. i 4.).
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
Prekršaji projektanta
Članak 187.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima ili posebnim uvjetima (članak 130. stavak 2.).
Dokumenti prostornog uređenja
Članak 198.
(1) Dokumenti prostornog uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do donošenja prostornih planova prema ovom Zakonu, odnosno do njihova stavljanja izvan snage na temelju ovoga Zakona.
(2) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 27. lipnja 1997. i Odluka o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 76/13.) ostaju na snazi do donošenja Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona, a Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 50/99. i 84/13.) ostaje na snazi do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja koji se donosi na temelju ovoga Zakona.
(3) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se mijenjati i/ili dopunjavati te staviti izvan snage i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja prema ovom Zakonu.
(4) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mijenjaju i/ili dopunjavaju se te se stavljaju izvan snage u postupku propisanom ovim Zakonom za mijenjanje i/ili dopunjavanje, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova.
(5) Izmjene i/ili dopune dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne moraju biti izrađene u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ali se njihove izmjene i/ili dopune mogu donositi i u svrhu njihova usklađenja s tim propisima.
(6) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti izrađene u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE