1.Predmet poziva i opće informacije

Europski socijalni fond, je uz Europski fond za regionalni razvoj, jedan od strukturnih fondova Europske unije, kojim se članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva te se potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP) 2014.-2020. usvojen je 17. prosinca 2014., a predstavlja temelj za korištenje dodijeljenih sredstava Europskog socijalnog fonda. Temelji se na koncentraciji ulaganja u 4 prioritetne osi (u okviru tematskih ciljeva Zajedničkog strateškog okvira i njihovih specifičnih investicijskih prioriteta):

1.Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage;

2.Socijalno uključivanje;

3.Obrazovanje i cjeloživotno učenje;

4.Dobro upravljanje.

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava raspisan je u okviru prioritetne osi 4. Dobro upravljanje, investicijskog prioriteta 11ii.1. Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, odnosno specifični cilj Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja. kojim se promiče organizacije civilnog društva kao vrijedne partnere javnoj upravi u oblikovanju i provođenju javnih politika čime se treba pridonijeti većoj transparentnosti, otvorenosti, odgovornosti i učinkovitosti javne uprave.

Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine 124/2014), kao i Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. – 2016., usvojenoj na sjednici Vlade 12. srpnja 2012. godine, ističe se važnost povezivanja visokoobrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva u svrhu obrazovanja društveno odgovornih i aktivnih građana, te radi doprinosa ukupnom razvoju i poboljšanju zajednice.

Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine ističe kako u razvijanju mladih kao aktivnih građana u društvu, koji tom društvu pridonose, mijenjaju ga, su-oblikuju i propituju, značajnu ulogu igraju organizacije civilnog društva koje mladim ljudima često služe kao ulaz u društvene uloge aktivnih

građana. Civilno društvo, kao nezaobilazan akter u održavanju i razvoju demokracije, ima zadaću, zajedno s donositeljima odluka i kreatorima javnih politika budno motriti kako se te odluke i politike donose i provode, a osobito ima zadaću sudjelovati u stvaranju novih naraštaja koji će te zadaće preuzimati. U tom smislu, civilno je društvo jedno od najznačajnijih "proizvođača" aktivnih građana.

Posebna odgovornost leži i na sveučilištima jer obrazuju građane koji nakon školovanja zauzimaju značajne pozicije u svijetu rada i zajednici (Ćulum i Ledić, 2010., prema Skočić, S., Mihić, D., Lončarić, D., Rudelić, A., 2011.) i upravo studenti preuzimaju vodeće uloge u društvu kao političari, pravnici, odgojno-obrazovni djelatnici i slično (Haski-Leventhal i sur., 2008., prema Skočić, S., Mihić, D., Lončarić, D., Rudelić, A., 2011.). Vidljivo je to i iz Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u kojem je decidirano navedeno da se visokoškolsko obrazovanje temelji na »interakciji s društvenom zajednicom i obvezi sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta da razviju društvenu odgovornost studenata i drugih članova akademske i znanstvene zajednice«. Svrha mu je osobni razvoj mladih ljudi u cilju stjecanja kompetencija za aktivno građanstvo, zapošljavanje na fleksibilnom tržištu rada i napredno učenje. Sveučilišne misije često se zalažu za ideje kao što su stvaranje aktivnog i uključenog građanina, među kojima i za oblikovanje pro socijalnog ponašanja ili volonterskih aktivnosti za druge. Na sveučilištima koja streme razvoju jače integracije (i institucionalizacije) temeljnih sveučilišnih djelatnosti sa zajednicom u kojoj djeluju, posljednjih se tridesetak godina sustavno razvija i promovira model učenja koji potiče civilno zalaganje studenata (eng. academic service learning ) – učenje djelovanjem u zajednici ili društveno korisno učenje.

Društveno korisno učenje u svijetu je prepoznato kao učinkovit način povezivanja studenata i visokoškolskih nastavnika s organizacijama civilnog društva i širom društvenom zajednicom te kao važan poticaj u pronalaženju prvog posla. Stoga se u velikom broju zemalja Europske unije društveno korisno učenje počinje sve više uvoditi, dok je u Hrvatskoj tek u ranoj fazi razvoja. Kroz društveno korisno učenje studenti primjenjuju znanje i vještine stečene kroz studij za razvoj i provedbu projekata kojima se rješava neki konkretan društveni problem. Za razliku od prakse koja je ustaljena na sveučilištima i koju studenti većinom odrađuju u školama i privatnim poduzećima, ovaj tip učenja ima društvenu komponentu koja približava visokoobrazovne ustanove organizacijama civilnog društva i širem društvenom okruženju te daje studentima osjećaj da čine nešto dobro i pozitivno, a istovremeno stječu iskustva za svoju buduću karijeru. U odnosu na tek nekoliko sati prakse koje studenti odrade tijekom studija, na ovaj način studenti mogu provesti i primjerice do trideset sati u semestru samostalno radeći na projektu koji im je zanimljiv i koristan. Društveno korisno učenje odnosi se primarno na rješavanje konkretnih problema zadanih pojedinim kolegijem, dio je seminarske nastave tog kolegija i nadzor nad studentima vrši izvođač kolegija. Studenti na ovaj način stječu nove vještine, uče se grupnom radu i često i dalje nastavljaju surađivati s organizacijama civilnog društva s kojima su se projektom povezali.

Osim na nekoliko izdvojenih slučajeva koje u pravilu nalazimo na društveno-humanističkim fakultetima, u Hrvatskoj ne postoji mogućnost da studenti sustavno i kontinuirano primjenjuju znanja uključivanjem u društveno korisne projekte u suradnji s organizacijama civilnog društva.

Ovim Pozivom se želi potaknuti razvoj održivih partnerstava visokoobrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva u razvoju i provedbi programa društveno korisnog učenja. Time se odgovara na potrebu jačanja sposobnosti organizacija civilnog društva za bolje upravljanje i doprinos društveno-gospodarskom rastu, osnažuju se stručni, analitički i zagovarački kapaciteti organizacija civilnog društva, ali se ujedno, angažmanom studenata i zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja, pridonosi i podizanju kvalitete pružanja postojećih, ali i osmišljavanju inovativnih usluga od javnog interesa u različitim sektorima.

Zbog ekonomske je krize porasla potreba za socijalnim uslugama koje mogu ublažiti učinke krize na pojedince te ih potaknuti na brži povratak u svijet rada. Ujedno, javlja se potreba za inovacijama koje u različitim područjima javnih politika može generirati simbioza stručnih znanja visokoobrazovnih ustanova i entuzijazma te javno zagovaračkog potencijala organizacija civilnog društva. Aktivnijim angažmanom u organizacijama civilnog društva u zajednici u kojoj žive, studenti bolje razumiju potrebe i probleme svoje lokalne zajednice te stječu znanja i vještine koje vode društvenoj odgovornosti.

Razvojem programa društveno korisnog učenja kao i osposobljavanjem nastavnika mentora stvorit će se temelj za budući razvoj kolegija društveno korisnog učenja te otvoriti put razvoju sveučilišta kao aktivnog sudionika u lokalnoj zajednici koji svojim djelovanjem unapređuje kvalitetu života u zajednici i obrazovanju društveno odgovornih i aktivnih građana.

1.1. Ciljevi poziva na dostavu projektnih prijedloga

Opći cilj Poziva je povećati broj studenata sa stečenim praktičnim znanjima i vještinama za rješavanje konkretnih društvenih problema i razvoj zajednice.

Specifični ciljevi Poziva su:

1. Osnažiti stručne, analitičke i zagovaračke kapacitete organizacija civilnog društva kroz suradnju s visokoobrazovnim ustanovama;

2. Uspostaviti održive programe društveno korisnog učenja na visokoobrazovnim  ustanovama kao dio sustavnog pristupa jačanju društvene odgovornosti nastavnika i studenata.

1.2. Prijavitelji i partneri

Na Poziv na dostavu projektnih prijedloga prijavitelj se mora prijaviti u projektnom partnerstvu.

Projektno partnerstvo čine najmanje jedna udruga koja je registrirana najmanje godinu dana od dana prijave projektnog prijedloga na Poziv i jedna javna ustanova u sustavu visokog obrazovanja – fakulteti, umjetničke akademije, veleučilišta, visoke škole ili znanstveni instituti (partner).

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklapa se s prijaviteljem projektnog prijedloga nakon provedenog postupka procjene i donošenja Odluke o financiranju.

1.3. Zakonodavni okvir

Dokumenti koji definiraju pravila provedbe Europskog socijalnog fonda (ESF) u Republici Hrvatskoj:

1. EU dokumenti

a. Uredba Europskog Parlamenta i Vijeća (EU) br. br. 1303/2013 od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 ¹

b. Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013.o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 ²

2. Nacionalni dokumenti

a. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (NN, Međunarodni sporazumi, br. 2/12) (Ugovor o pristupanju) ³

b. Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN br. 92/2014) ⁴

c. Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN br. 107/2014) ⁵

d. Uredba o izmjenama Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN br. 23/2015) ⁶

e. Zakon o javnoj nabavi (NN br. 90/11, 83/13 i 143/13, 13/14) ⁷

^{1 http://eurlex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1303&:PDF}

^{2 http://eurlex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1304&:PDF}

^{3 http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/120522_Ugovor_o_pristupanju.pdf}

^{4   http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_92_1838.html}

^{5 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_09_107_2070.html}

^{6   http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_23_479.html}

Dokumenti iz sektorske nadležnosti:

1. EU dokumenti

- Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast ⁸

- Paket mjera za socijalno ulaganje ⁹

2. Nacionalni dokumenti

- Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine ¹⁰

- Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije11

- Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine12

- Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016. ¹³

- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ¹⁴

- Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ¹⁵

1.4. Indikatori (pokazatelji provedbe)

Praćenjem pokazatelja prati se uspješnost provedbe Operativnog programa. Ciljne vrijednosti pokazatelja definirane su u Operativnom programu i obuhvaćaju vrijednosti na razini pojedinog prioriteta/specifičnog cilja.

^{8 http://ec.europa.eu/europe2020/index_hr.htm}

⁹

^{http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=89&langId=en&newsId=1807&moreDocuments=yes&tableName=news}

¹⁰

^{https://udruge.gov.hr/nacionalna-strategija-stvaranja-poticajnog-okruzenja-za-razvoj-civilnoga-drustva-2012-2016/274}

^{11 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html}

^{12 http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/nacionalni_program_za_mlade_za_razdoblje_od_2014_do_2017_godine}

^{13 http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/socijalna_skrb/reforma_sustava_socijalne_skrbi}

^{14 NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, http://www.zakon.hr/z/320/Zakon-o-znanstvenoj-djelatnosti-i-visokom-obrazovanju}  

^{15NN22/2013, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_22_359.html}

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga i pridonositi uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa mjereno, između ostalog, sljedećim specifičnim pokazateljima provedbe:

- SO 408 - broj (lokalnih) organizacija civilnoga društva koje sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada

- SO 408 - broj organizacija civilnoga društva koje uspješno provode projekte društveno-gospodarskog rasta i demokratskog razvoja

Specifični pokazatelji ovog Poziva su:

- broj izrađenih i provedenih programa mentorstva za društveno korisno učenje

- broj osposobljenih nastavnika i zaposlenika organizacija civilnoga društva za implementaciju programa društveno korisnog učenja

- broj volontera uključenih u projektne aktivnosti ¹⁶

- broj volonterskih sati volontera uključenih u projektne aktivnosti ¹⁷

- ukupna vrijednost volonterskog rada na projektu ¹⁸

- broj studenata uključenih u projektne aktivnosti

^{16 Volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, sukladno Zakonu o volonterstvu. Potrebno je razlikovati volontere od studenata uključenih u programe društveno korisnog učenja.}

^{17   Ovi podaci moraju biti potkrijepljeni opisom volonterskog mjesta (Obrazac 9.), ugovorom o volontiranju i evidencijom sati volontera provedenih u obavljanju volonterskih aktivnosti čije preslike Korisnik dostavlja kod izvještavanja o provedbi aktivnosti PT2. Sukladno čl. 11, st. 1. Zakona o volonterstvu (NN, 22/13), zabranjeno je volontiranje kojim se u cijelosti zamjenjuje rad koji obavljaju radnici temeljem ugovora o radu odnosno izvršitelji poslova temeljem ugovora o djelu.}

^{18   Vrijednost volonterskog rada za prikazivanje u ESF projektima određuje se u jednakom iznosu za sve potencijalne prijavitelje a iznosit će 33 kune/sat. Taj iznos dobiven je dijeljenjem iznosa prosječne mjesečne neto plaće (prema podacima DZS-a (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/09-01-01_12_2014.htm) u 2014. godini što iznosi 5.533 kn s prosječnim brojem radnih sati u mjesecu - 166. Svaki Korisnik projekta koji će angažirati volontere može odrediti stvarnu vrijednost volonterskog rada (npr. prema internim smjernicama organizacije koje služe za određivanje plaća zaposlenika) koja može biti i veća od ESF prihvatljivog iznosa. Za potrebe izvještavanja o pokazateljima provedbe projekata, Korisnik će izvještavati samo u okvirima ESF vrijednosti volonterskog sata.}

Prijavitelj može utvrditi i dodatne pokazatelje relevantne za njegov projekt, ali u projektnu prijavu mora navesti i pridonijeti najmanje jednom od prethodno navedenih specifičnih pokazatelja Poziva. Projekti koji izravno ne doprinose unaprijed definiranim pokazateljima iz ovog Poziva neće se smatrati prihvatljivima za financiranje. Svaki pokazatelj potrebno je realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi ciljnu vrijednost. Također, treba voditi računa kako se o pokazateljima navedenim u projektnoj prijavi, u fazi provedbe projekta treba izvještavati PT2 putem obrazaca navedenih u Prilogu 5 i 6 te ih potkrepljivati dodatnom popratnom dokumentacijom (potpisnim listama, fotografijama, tiskanim materijalima, izvješćima o provedenim aktivnostima i sl.).

Prilog I. Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za ulaganja ESF-a

Prilog I. Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za ulaganja ESF-a Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća definira kategorije i osobine izravnih korisnika o kojima je potrebno prikupljati podatke na programskoj razini.

U tu svrhu Upravljačko tijelo Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020. razvilo je metodologiju prikupljanja podataka na projektnoj razini, kao i proceduru izvješćivanja.

Podaci o izravnim korisnicima (sudionicima) definirani Prilogom I. Uredbe 1304/2013 prikupljaju se korištenjem zasebnih obrazaca i uključuju 1. Zajedničke pokazatelje ostvarenja za sudionike. „Sudionici” (1) su osobe koje imaju izravne koristi od intervencije ESF-a, koje se mogu identificirati i od kojih se mogu dobiti informacije o njihovim značajkama (npr. spol, dob, status na tržištu rada) te za koje su određeni posebni izdaci. Drugi korisnici ne klasificiraju se kao korisnici. Svi se podaci razvrstavaju prema spolu.

Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike su sljedeći ¹⁹ :

— nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene*,

— dugotrajno nezaposleni*,

— neaktivni*,

— neaktivni koji se niti obrazuju niti osposobljavaju*,

— zaposleni, uključujući samozaposlene*,

— mlađi od 25 godina*,

— stariji od 54 godine*,

— stariji od 54 godine koji su nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene, ili koji su neaktivni te se ne obrazuju niti osposobljavaju*,

— s primarnim (ISCED 1) ili nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 2)*,

— s višim sekundarnim (ISCED 3) ili postsekundarnim obrazovanjem (ISCED 4)*,

— s tercijarnim obrazovanjem (ISCED od 5 do 8)*,

— sudionici koji žive u kućanstvima u kojima nema zaposlenih*,

— sudionici koji žive u kućanstvima u kojima nema zaposlenih, s uzdržavanom djecom*,

— sudionici koji žive u kućanstvu sa samo jednom odraslom osobom, s uzdržavanom djecom*,

— migranti, sudionici stranog podrijetla, manjine (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice)**,

— sudionici s invaliditetom**,

— beskućnici ili osobe pogođene socijalnom isključenošću u pogledu stanovanja,

— iz ruralnih područja,

— druge osobe u nepovoljnom položaju**.

Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike prikupljaju se u razdoblju od dana izlaska pojedinog sudionika iz aktivnosti projekta, a najkasnije 4 tjedna od njegovog izlaska i uključuju sljedeće:

- neaktivni sudionici koji traže posao po prestanku sudjelovanja,

- sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju po prestanku sudjelovanja,

- sudionici koji stječu kvalifikaciju po prestanku sudjelovanja,

- sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, po prestanku sudjelovanja,

-sudionici u nepovoljnom položaju koji traže posao, koji se obrazuju/osposobljavaju, koji stječu kvalifikaciju, koji imaju posao, uključujući samozaposlene, po prestanku sudjelovanja.

^{19   Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 7. Direktive 95/46/EZ. Njihova je obrada potrebna u svrhu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe nadzornik (članak 7. točka (c) Direktive 95/46/EZ). Nadzornik znači fizička ili pravna osoba, javno tijelo, agencija ili bilo koje drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima utvrđuje svrhu i načine obrade osobnih podataka; kada su svrha i načini obrade utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom ili pravom Zajednice, nadzornik ili posebna mjerila za njegovo imenovanje mogu se utvrditi nacionalnim zakonodavstvom ili pravom Zajednice; Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom ** posebna su kategorija podataka u skladu s člankom 8. Direktive 95/46/EZ. Podložno osiguravanju odgovarajuće zaštite, države članice mogu nacionalnim zakonodavstvom ili odlukom nadzornog tijela (članak 8. stavak 4. Direktive 95/46/EZ) zbog značajnog javnog interesa propisati dodatne iznimke osim onih iz članka 8. stavka 2. Direktive 95/46/EZ.}

Obrasci temeljem kojih se prikupljaju gore navedeni podaci razvijeni su u skladu sa zakonodavnim okvirom prikupljanja osobnih i osjetljivih podataka te su dio dokumentacije koja se Korisniku dostavlja zajedno s detaljnom uputom o prikupljanju i obradi podataka te o postupku izvješćivanja nadležnih tijela.

Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte odnosno organizacije koje imaju izravne koristi od intervencije ESF-a su sljedeći:

— broj projekata koje su u potpunosti ili djelomično proveli socijalni partneri ili nevladine organizacije,

— broj projekata posvećenih održivom sudjelovanju i napretku žena u zapošljavanju,

— broj projekata namijenjenih javnoj administraciji ili javnim službama na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini,

— broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima je dana potpora (uključujući i zadružna poduzeća, poduzeća socijalne ekonomije).

Ovi podaci se prikupljaju na razini Posredničkih tijela odnosno Upravljačkog tijela.

Zajednički pokazatelji dugoročnijih rezultata za sudionike su sljedeći:

— sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest mjeseci po prestanku sudjelovanja,

— sudionici s poboljšanom situacijom na tržištu rada šest mjeseci po prestanku sudjelovanja,

— sudionici stariji od 54 godine koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest mjeseci po prestanku sudjelovanja,

— sudionici u nepovoljnom položaju koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest mjeseci po prestanku sudjelovanja.

Ovi podaci se prikupljaju na temelju reprezentativnog uzorka u okviru svakog prioritetnog ulaganja, za što je odgovorno Upravljačko tijelo. Svi se podaci razvrstavaju prema spolu.

2.  Financiranje

Ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF), te se provodi u okviru Prioritetne osi 4 Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020.

Namjenska bespovratna sredstva EU predstavljaju 85% ukupnih prihvatljivih javnih izdataka za prihvatljive troškove projekta. Pored toga, u namjenska sredstva uključena su i sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, te predstavljaju 15% ukupnih prihvatljivih javnih izdataka za prihvatljive troškove projekta.

Sukladno članku 98. Uredbe 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga moguće je koristiti  i financiranje koje spada u opseg pomoći Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ako je to prihvatljivo i nužno za provedbu projekta.

U ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga korisnicima se osigurava predfinanciranje projekata u iznosu do 30% od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava odobrenih Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

2.1. Iznos raspoloživih bespovratnih sredstava

Za financiranje projekata u okviru ovog Poziva raspoloživ je iznos od 27.000.000,00 kn. Financiranje je osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, te u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske kako slijedi:

Najniži iznos traženih bespovratnih sredstava za financiranje aktivnosti je 500.000,00 kn, a najviši 1.200.000,00 kn.

Projekti se mogu financirati u 100% iznosu ukupnih prihvatljivih troškova projekta, pri čemu potencijalni prijavitelji i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstva.

Ukoliko se osigurava sufinanciranje projekta, bespovratna sredstva trebaju činiti najmanje 70% ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Sredstva za ovaj poziv na dostavu projektnih prijedloga koristit će se isključivo za provođenje aktivnosti čija je namjena osnažiti stručne, analitičke i zagovaračke kapacitete organizacija civilnog društva kroz suradnju s ustanovama u sustavu visokog obrazovanja, odnosno uspostaviti održive programe društveno korisnog učenja na visokoobrazovnim ustanovama kao dio sustavnog pristupa jačanju društvene odgovornosti nastavnika i studenata, koje su javnog / socijalnog karaktera te sukladno tome ne predstavljaju potpore male vrijednosti niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

2.2. Broj projekata

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave na ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga, no ne može potpisati više od jednog Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više projektnih prijava dostavljenih od istog prijavitelja budu ocjenjene istim brojem bodova, prijavitelj će samostalno odabrati jednu prijavu za potpisivanje Ugovora.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u samo jednoj drugoj prijavi.

Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

3. Kriteriji prihvatljivosti

Četiri su skupa kriterija prihvatljivosti, koji se odnose na:

a. prijavitelje (4.1.)

b. partnere (4.2.)

c. projekt – aktivnosti za koje se mogu dodijeliti bespovratna sredstva (4.3.)

d. izdatke – vrste izdataka koji se uzimaju u obzir pri određivanja ukupno prihvatljivih troškova projekta (4.4.)

3.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj i projektni partner mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. biti pravna osoba (organizacija civilnog društva) ¹ , koja djeluje u području pružanja usluga od općeg interesa (razvoj volonterstva; odgoj i obrazovanje; zdravstvene usluge, socijalna skrb; zaštita okoliša; borba protiv korupcije; suzbijanje diskriminacije; razvoj filantropije), sa sljedećim pravnim statusom:

 udruga

 zaklada

 socijalna zadruga

 privatna ustanova

 pravna osoba vjerske zajednice  

koja u svojem temeljnom aktu ima definirano neprofitno djelovanje, registrirana je kao neprofitna organizacija ²¹

^{20 Za partnere koji su visokoobrazovne ustanove te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovaj kriterij prihvatljivosti nije primjenjiv.}

^{21   Organizacija je upisana u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje (transparentnim financijskim poslovanjem, za potrebe ovoga Poziva, smatra se da je udruga dostavila FINA-i za}

2. registrirana je za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj i u njoj obavlja registriranu djelatnost (prijavitelj mora u prijavi priložiti kopiju akta o osnivanju ili drugog odgovarajućeg temeljnog akta iz kojega je razvidno djelovanje pravne osobe i druge odredbe ove točke ²² );

3. imati pravni, financijski i operativni kapacitet za provedbu projekta;

4. imati plaćene sve poreze i druga obvezna davanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dospjele za plaćanje do uključujući zadnjeg dana u mjesecu prije prijave projektnog prijedloga na natječaj;

5. nije u stečajnom postupku, postupku gašenja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije;

6. nije prekršio odredbe o namjenskom korištenju sredstava Europskog socijalnog fonda i drugih javnih sredstava.

Projektni prijedlozi bit će isključeni iz postupka procjene ako se za prijavitelja, partnera/partnere ili osobu ovlaštenu po zakonu za zastupanje prijavitelja/partnera utvrdi da je:

a) pravomoćno osuđen za bilo koje od sljedećih kaznenih djela:

◊ prijevara, davanje i primanje mita, zloporaba u postupku javne nabave, utaja poreza ili carine, subvencijska prijevara, pranje novca, zloporaba položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje,

◊ udruživanje za počinjenje kaznenih djela, zloporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonito posredovanje ²³ .

b) dostavio lažne informacije tijelima nadležnima za upravljanje fondovima Europske unije u Republici Hrvatskoj, ili pružio bilo koje druge lažne informacije tijelima nadležnim za upravljanje fondovima Europske unije u Republici Hrvatskoj;

c) u sukobu interesa ²⁴ ;

d) pokušao pribaviti povjerljive informacije ili utjecati na Odbor za odabir projekata ili tijela nadležna za upravljanje fondovima Europske unije u Republici Hrvatskoj tijekom ovog ili prijašnjih poziva na dostavu projektnih prijedloga.

^{22  Preslike statuta, izvadak iz registra udruga, izvadak iz registra udruga sindikata, izvadak iz zakladne knjige, izvadak iz sudskog registra i dr.}

^{23   Sukladno Kaznenom zakonu (NN 125/11, 144/12)}

^{24   Sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa (NN 48/2013) te članku 52 Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002  (SL L 298/1 26.10.2012.)}

Za potrebe utvrđivanja okolnosti navedenih u točkama 2.-5., te točkama a-e prijavitelj i partner uz prijavu prilažu odgovarajuću izjavu ( Obrazac 3 ).

Osim navedenog, Izjavom prijavitelj izjavljuje: kako je suglasan s eventualnim zahtjevima za dodatnim pojašnjenjima ili dokazima vezano uz provjeru naše prijave; suglasan s javnom objavom podataka o projektu koji su od javnoga značenja; suglasan da su svi podaci koje je naveo u projektnoj prijavi istiniti  i odgovaraju stanju na dan prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga; se podaci iz projektne prijave mogu obrađivati i pohranjivati u informacijskom sustavu korištenja strukturne pomoći Europske unije; kako će prijavitelj pratiti podatke o sudionicima u operaciji u skladu s raščlambom iz Priloga I. Uredbe (EU) br. 1304/2013 i Priloga II. Uredbe (EU) br. 1304/2013, gdje je primjenjivo; kako će odmah obavijestiti Posredničko tijelo razine 2 ukoliko se naknadno izmijenila situacija prijavitelja u odnosu na jednu ili više točaka navedenih u Izjavi.

Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje prijavitelja, odnosno partnera.

Izjava ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana roka za dostavu prijava temeljem ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga.

3.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Osim organizacija civilnoga društva navedenih u točki 1., poglavlja 4.1., partneri mogu biti i:

 javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja (fakulteti i umjetničke akademije, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti);

 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Partneri koji su javne visokoobrazovne ustanove (fakulteti i umjetničke akademije, veleučilišta, visoke škole i znanstveni instituti) te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju zadovoljiti uvjete prihvatljivosti koji vrijede za prijavitelja u poglavlju 4.1., točke 2.-6. te a) – d).

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu.

Prijavu mora činiti partnerstvo prijavitelja s najmanje jednom javnom ustanovom u sustavu visokog obrazovanja (fakultetom ili umjetničkom akademijom, veleučilištem, visokom školom ili javnim znanstvenim institutom). Projektno partnerstvo mora činiti i najmanje jedna udruga (neovisno je li u ulozi prijavitelja ili partnera).

Partneri o svojem sudjelovanju u projektnoj prijavi potpisuju Izjavu o partnerstvu (Obrazac 3: Izjava prijavitelja o istinitosti podataka, izbjegavanju dvostrukog financiranja i ispunjavanju preduvjeta za sudjelovanje u postupku dodjele bespovratnih sredstava i Izjava o partnerstvu) koja je sastavni dio projektne prijave.

Partneri aktivno sudjeluju u provedbi projekta, a troškovi koje pritom ostvaruju prihvatljivi su u istoj mjeri kao i troškovi koje ostvaruje prijavitelj.

3.3. Prihvatljivost projekta

3.3.1. Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

3.3.2. Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 12 i 18 mjeseci.

3.3.3. Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti su:

- izrada metodologije za sustavno organiziranje angažmana studenata u organizacijama civilnog društva,

- izrada i provedba programa mentorstva koji uključuju studente u izravne aktivnosti usluga organizacija civilnog društva u rješavanju potreba lokalne zajednice,

- uspostava i djelovanje centara za podršku provedbi programa društveno korisnog učenja u okviru ustanova u sustavu visokog obrazovanja,

- osposobljavanje nastavnika za implementaciju nastavnih metoda društveno korisnog učenja i evaluaciju rada studenata,

- organizacija studentskih debata, obuka, radionica, seminara, javnih/stručnih rasprava,

- osposobljavanje zaposlenika organizacija civilnog društva za rad sa studentima u okviru programa društveno korisnog učenja te provedba programa društveno korisnog učenja u organizacijama civilnog društva,

- provedba informacijskih i komunikacijskih aktivnosti, kao i izrade nastavnih materijala s ciljem promocije rezultata programa društveno korisnog učenja,

- osposobljavanje studenata za primjenu stečenih znanja o potrebama i uslugama u lokalnoj zajednici kroz primjereni oblik njihovog usmjeravanja prema osmišljavanju društvenih inovacija.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan te će se odgovarajuće aktivnosti koje doprinose ostvarenju općeg i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koje nisu spomenute također uzeti u obzir za financiranje.

Pri provedbi projektnih aktivnosti prijavitelj mora osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije te razvijati aktivnosti u skladu s potrebama u zajednici.

3.3.4. Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice,

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente,

- aktivnosti koje se tiču isključivo pravne zaštite,

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većim dijelom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade,

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija,

- aktivnosti koje se odnose na osnivanje privatne tvrtke,

- donacije u dobrotvorne svrhe,

- zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima.