I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 139/10 i 19/14) Hrvatski sabor je donio s ciljem osiguranja i održavanja fiskalne odgovornosti i transparentnosti te postizanja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Taj cilj se trebao postići uspostavljanjem fiskalnih pravila i jačanjem pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti temeljem kojih je Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) utvrđivala i provodila fiskalnu politiku. Tim prvim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u hrvatski su pravni sustav uvedena fiskalna pravila i pravila za jačanje fiskalne discipline, ali i obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za čelnike korisnika proračuna na državnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Obzirom na ulazak u punopravno članstvo Europske unije u srpnju 2013. godine, Republika Hrvatska bila je obvezna do kraja iste godine prenijeti odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011. (kao dijela „Six packa“) u nacionalno zakonodavstvo te time postići usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Navedeno je utjecalo na potrebu donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je stupio na snagu 12. veljače 2014. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti promijenjeno je fiskalno pravilo na način da ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe. Također, tim je Zakonom po prvi puta formirano i stručno i neovisno tijelo kojemu je glavna zadaća bila pratiti primjenu fiskalnog pravila. U svrhu praćenja provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti još je 2011. godine osnovan Odbor za fiskalnu politiku. Odbor za fiskalnu politiku bio je osnovan temeljem Odluke o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku, koju je Vlada donijela 25. ožujka 2011., a Rješenjem od 5. svibnja 2011. imenovani su članovi Odbora. Zbog potrebe jačanja neovisnosti Odbora, u skladu s odredbama Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011. i jačanja uloge Odbora kao supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Hrvatski sabor 18. prosinca 2013. donio je Odluku („Narodne novine“, br. 156/13) kojom je osnovano Povjerenstvo za fiskalnu politiku kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora. Povjerenstvo za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) zamijenilo je dotadašnji Odbor za fiskalnu politiku. Članove Povjerenstva, izuzev predsjednika Povjerenstva, imenovao je Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun na razdoblje od pet godina.

U cilju potpune prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, te dobivenim Preporukama Vijeća Europske unije u okviru Europskog semestra, 2018. godine pristupilo se izradi novog zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je usvojen na sjednici 3. prosinca 2018. i objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 111 iz 2018. godine, a na snagu je stupio 1. siječnja 2019.

Njime su propisana numerička fiskalna pravila koja se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga te je dodatno ojačana neovisnost Povjerenstva koje je tim Zakonom definirano kao stalno, neovisno i samostalno tijelo.

Tri spomenuta fiskalna pravila su:

1. Pravilo strukturnog salda – Prema ovom pravilu ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravnim odredbama Europske unije.
2. Pravilo rashoda - U pogledu održivog kretanja rashoda, uvedeno je pravilo prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda koja se utvrđuje sukladno pravnim odredbama Europske unije. Također, dozvoljena su i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.
3. Pravilo javnog duga - Vezano za javni dug utvrđeno je da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60%. Ako udio javnog duga prelazi navedenu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravnim odredbama Europske unije.

Također, Zakonom o fiskalnoj odgovornosti su definirane i okolnosti u kojima je moguće privremeno odgoditi primjenu fiskalnih pravila. Takvo privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila je dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravnim odredbama Europske unije, a pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. Odlukom o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 11. ožujka 2020. prepoznato je postojanje izvanrednih okolnosti iz članka 10. Zakona o fiskalnoj odgovornosti te je Vlada 2. travnja 2020. donijela Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila kojom je privremeno odgođena primjena pravila strukturnog salda, pravila rashoda i pravila javnog duga. Navedena je odluka objavljena u „Narodnim novinama“ broj 41. iz 2020. godine.

Zakonom o fiskalnoj odgovornosti iz 2018. godine definira se i obveza pridržavanja Preporuka Vijeća Europske unije za vrijeme trajanja procedure prekomjernog proračunskog manjka, a u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga. Također su propisane i procedure u slučaju da Vlada, na prijedlog Ministarstva financija ili Povjerenstvo utvrde značajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih Zakonom. Slijedom navedenoga, ako Povjerenstvo, u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja svojih zadaća ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, o tome sastavlja Izvješće o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Vladi. Vlada je obvezna, na prijedlog Ministarstva financija, u roku od 45 dana od zaprimanja ovog Izvješća, očitovati se o postojanju rizika te ako procijeni da isti postoje, obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila. Povjerenstvo prati provedbu plana na temelju Izvješća o provedbi plana nužnih mjera koje mu dostavlja Vlada, na prijedlog Ministarstva financija. Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata, Vlada, na prijedlog Ministarstva financija ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila strukturnog salda i pravila rashoda iz članka 22. Zakona o fiskalnoj odgovornosti, dužna je, na prijedlog Ministarstva financija, o tome sastaviti Izvješće o postojanju rizika vezanih uz ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Povjerenstvu, a koje o tome izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. U spomenutom Izvješću iskazat će se veličina i uzroci te će se predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno. Ako Povjerenstvo, kod usporedbe makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama koje dostavlja Vladi. Vlada je, na prijedlog Ministarstva financija obvezna nakon zaprimanja ovog Izvješća obrazložiti odstupanja, odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo. Vijeće Europske unije u srpnju 2014. godine dalo je, između ostaloga, preporuku da se Povjerenstvo za fiskalnu politiku osnovano Odlukom kao drugo radno tijelo Hrvatskoga sabora zakonski utemelji kako bi se ojačala njegova neovisnost i proširile njegove ovlasti. Za rad Povjerenstva potrebno je osigurati i odgovarajuće financijske resurse. Upravo stoga, Zakonom  o fiskalnoj odgovornosti je Povjerenstvo za fiskalnu politiku definirano kao stalno, neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti, određene tim Zakonom. Kako bi se naglasila neovisnost Povjerenstva, Zakonom je propisano kako predsjednik Povjerenstva, koji organizira i upravlja radom Povjerenstva profesionalno, ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva te će se na njega na odgovarajući način primjenjivati opći propisi o radu. Također, kako bi što stručnije obavljalo svoje zadaće propisane tim Zakonom predviđeno je da Povjerenstvo ima zaposlene državne službenike koji, obavljaju stručne, administrativne i tehničke poslove. Sredstva za rad Povjerenstva osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske. Na ovaj način Povjerenstvu je dana jača uloga supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provođenjem fiskalne politike države u cijelosti, sve s ciljem unapređenja sustava javnih financija.

U međuvremenu je od 1. siječnja 2022. na snazi i novi Zakon o proračunu („Narodne novine, broj 144/21). U odnosu na ranije važeći zakonodavni okvir, najvažnije promjene odnose se na tri ključna procesa: proračunsko planiranje i donošenje proračuna; izvršenje proračuna u dijelu kontrole izvršavanja rashoda, zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave  e uspostavu učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog izvještavanja. Kod proračunskog planiranja i donošenja proračuna detaljnije su definirani proračunski i izvanproračunski korisnici te je ukinuta obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela i plana razvojnih programa za općine, gradove  i županije. Uz druge važne izmjene važno je napomenuti kako je novim Zakonom o proračunu dodatno razrađen sadržaj programa konvergencije koji Vlada donosi do kraja travnja tekuće godine i upućuje Europskoj komisiji, te se propisuje obveza donošenja odluke o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje, umjesto dosadašnjih smjernica ekonomske i fiskalne politike. U proračunski proces uključena je i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji će Vlada, po ulasku Republike Hrvatske u europodručje, biti obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada.

Vezano za navedeno važno je napomenuti kako je 12. srpnja 2022. Vijeće Europske unije za ekonomske i financijske poslove usvojilo tri pravna akta (dvije uredbe, od kojih je u jednoj utvrđena i stopa konverzije eura za Hrvatsku te odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.) čime je dovršena pravna procedura u Vijeću EU vezana za uvođenje eura u Hrvatskoj. Time je i formalno završen cijeli proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koji je započeo još 2017. godine i tako Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje dvadeseta država članica europodručja. Navedeni su akti objavljeni u Službenom listu Europske unije 14. srpnja 2022. slijedom čega je 15. srpnja 2022. na snagu stupio i Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Zakon je u ''Narodnim novinama'' objavljen još 20. svibnja 2022. kako bi se svi adresati mogli na vrijeme pripremiti za sve aktivnosti koje ih očekuju u narednom razdoblju.

U svjetlu navedenog 14. srpnja 2022. godine na snagu je stupio i članak 27. Zakona o proračunu sukladno kojemu je Ministarstvo financija obvezno izraditi nacrt proračunskog plana za iduću proračunsku godinu koji Vlada usvaja zaključkom nakon čega ga dostavlja Europskoj komisiji najkasnije do 15. listopada tekuće godine. Nacrt proračunskog plana izrađuje se prema pravilima europske statističke metodologije (ESA 2010), za obuhvat opće države, na temelju fiskalnih ciljeva definiranih u programu konvergencije te u skladu s posebnim preporukama Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku. Sadržaj nacrta proračunskog plana utvrđuje se sukladno pravnim odredbama Europske unije, a mišljenje Europske komisije o nacrtu proračunskog plana uzima se u obzir prilikom pripreme i donošenja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu.

Također, reforma u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., iz svibnja 2021. ( komponenta 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina definirana je podkomponenta Unapređenje upravljanja državnom imovinom) uključuje izmjene i dopune okvira koji regulira korporativno upravljanje u pravnim osobama u vlasništvu države od posebnog interesa za Hrvatsku, odnosno u pravnim osobama u vlasništvu države u potpunom ili većinskom vlasništvu središnje države.

Uz navedeno, ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo OECD-a zahtijeva i osnaživanje i unapređenje korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu sa Smjernicama OECD-a.

Temeljem OECD-ovog pregleda korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj, iz lipnja 2021., Vlada je na sjednici održanoj 7. listopada 2021. usvojila Akcijski plan za implementaciju preporuka OECD-a za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske . Navedenim Akcijskim planom je, između ostaloga, za preporuku koja se odnosi na usklađivanje pravnog i regulatornog okvira u pravnim osobama u vlasništvu države, utvrđena aktivnost izrade Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske. Nositelj navedene aktivnosti je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Prijedlogom nacrta Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske definiran je širi broj trgovačkih društava obveznika primjene Zakona, u odnosu na trenutni Zakon o fiskalnoj odgovornosti.

Slijedom svega navedenog ovim se Konačnim prijedlogom zakona završno usklađuju odredbe u skladu s pravnom stečevinom Europske unije te s odredbama Zakona o proračunu, a s obzirom na protek vremena i uočene praznine trenutnog zakonodavnog okvira, dodatno se uređuju odredbe vezane za rad Povjerenstva, kao i odredbe vezane za obvezu davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti.

Pitanja koja se trebaju urediti zakonom

U svrhu završnog usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011., kao i s odredbama Uredbe 473/2013/EU o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u euro području, Službeni list EU L 140/11, 27.05.2013. te sa Zakonom o proračunu („Narodne novine, broj 144/21), potrebno je izmijeniti odnosno proširiti zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku. Tako će one uključivati i razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu.

„Također je potrebno uskladiti izričaj ovog Zakona s odredbama Zakona o proračunu koje su ujedno usklađene i s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010, a dodatno se s ciljem povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti rada razrađuju i pojedine odredbe koje se odnose na rad Povjerenstva za fiskalnu politiku, kao i odredbe vezane za obveznike davanja i kontrole izjava o fiskalnoj odgovornosti.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za provedbu Uredbe u pravnom poretku Republike Hrvatske te će se dodatno urediti zakonodavni okvir vezan za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku te za predaju i kontrolu Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Primjenom odredbi ovog Prijedloga zakona dodatno se ojačavaju preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu Zakona, sredstva su osigurana u okviru redovnog poslovanja Ministarstva financija i Povjerenstva za fiskalnu politiku te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije donose se po hitnom postupku ako to zatraži predlagatelj.

Uzimajući u obzir činjenicu da se ovim Zakonom provodi usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima za proračunske okvire prema državama članicama, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011., ali i da se dodatno pojašnjavaju odredbe Uredbe 473/2013 /EU o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u euro području, Službeni list EU L 140/11, 27.5.2013. čija članica postaje i Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Članak 1.

U Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, broj 111/18) u članku 1. riječi „općeg proračuna“ zamjenjuju se riječima „opće države“.

Članak 2.

Članak 4. mijenja se i glasi:

„(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike  jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na izvanproračunske korisnike iz skupine I. koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno zakonu kojim se uređuje proračun.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na primjenu fiskalnih pravila primjenjuju se i na izvanproračunske korisnike iz skupine II. kako je definirano zakonom kojim se uređuje proračun, a koji su prema pravilima statističke metodologije Europske unije ESA 2010, razvrstani u sektor opće države, a nisu uključeni u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili neko državno tijelo i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo, a koja su utvrđena u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

(4) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska ili neko državno tijelo i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (reg io nalne) samouprave, a koje su utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

(5) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i na trgovačka društva i druge pravne osobe nad kojima obveznici primjene Zakona iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo.“

Članak 3.

Članak 5. mijenja se i glasi:

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1.  ciklički ekonomski učinci  su dio promjene prihoda odnosno rashoda opće države koji proizlaze izravno iz prevladavajućih cikličkih gospodarskih uvjeta

2. Izjava o fiskalnoj odgovornosti je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u vlasništvu trgovačkog društva koje je u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenih u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: čelnik) potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola

3. izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – označava pojam kako  je određen zakonom koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

4.  javni dug  je dug opće države koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010)

5.  manjak/višak opće države je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda proračuna opće države iskazanih prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010)

6. nacrt proračunskog plana je dokument Vlade kako je uređeno propisom kojim se uređuje proračun

7. opća država je sektor kako je uređeno propisom kojim se uređuje proračun

8.  plan prilagodbe,  sastavni je dio programa stabilnosti kojeg usvaja Vlada, a može sadržavati i pregled mjera te njihov učinak koji utvrđuje Vlada, a u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja sukladno pravnim odredbama Europske unije

9.  pravne odredbe Europske unije  odnose se na Pakt o stabilnosti i rastu i na akte koji su doneseni na temelju njega sa svim njihovim izmjenama i dopunama odnosno odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita, Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Uredbe (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju, Uredbe (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju, Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju i Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost te odredbe propisa Republike Hrvatske kojima su uređene kreditne institucije, proračun, fiskalna odgovornost, financijske kontrole u javnom sektoru i uspostavljenje Državnog ureda za reviziju

10.  procedura prekomjernog proračunskog manjka  predstavlja korektivni mehanizam Pakta o stabilnosti i rastu koji osigurava da će države članice Europske unije usvojiti odgovarajuće politike odnosno mjere kojima će se ispraviti prekomjerni proračunski manjak i/ili javni dug

11.  program stabilnosti je dokument Vlade koji Republika Hrvatska izrađuje kao država članica europodručja tijekom procesa unutar kojeg su sve države članice Europske unije obvezne izvještavati i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama Europske unije, a to se usklađivanje i izvještavanje provodi u okviru godišnjih ciklusa Europskog semestra, kada do kraja travnja svake godine države članice predaju svoje strateške dokumente Europskoj komisiji nakon čega slijedi ekonomski dijalog, izrada i usvajanje preporuka za pojedinačne države članice te njihova provedba u praksi

12.  srednjoročni proračunski cilj (MTO)  odnosi se na iznos strukturnog proračunskog salda definiran sukladno pravnim odredbama Europske unije, a koji osigurava da manjak opće države ne bude veći od 3 % bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od 60 % bruto domaćeg proizvoda

13.  strukturni saldo  je manjak odnosno višak opće države koji isključuje cikličke ekonomske učinke, jednokratne i privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode opće države. Strukturni saldo izračunava se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

U članku 6. stavku 2. riječi „Programu konvergencije“ zamjenjuju se riječima „programu stabilnosti“.

Članak 5.

U članku 7. stavku 1. i stavcima od3. do 6. riječi „općeg proračuna“ zamjenjuju se riječima „opće države“.

Članak 6.

Članak 9. briše se.

Članak 7.

U članku 10. stavku 2. riječi „općeg proračuna“ zamjenjuju se riječima „opće države“.

Članak 8.

U članku 12. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: „(1)“

U stavku 1. iza riječi: „(u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)“ dodaje se riječ „stalno“ i „zarez.“

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„ (2) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka.“

Članak 9.

Članak 13. mijenja se i glasi: „Povjerenstvo čine predsjednik Povjerenstva i šest članova Povjerenstva koji se biraju na razdoblje od pet godina na način i po postupku utvrđenom ovim Zakonom.“

Članak 10.

Članak 15. mijenja se i glasi:

„(1) Šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika i članova Povjerenstva Odbor za financije i državni proračun (u daljnjem tekstu: Odbor) pokreće postupak za imenovanje novog predsjednika i članova Povjerenstva.

(2) Odbor će objaviti javni poziv za kandidate za predsjednika Povjerenstva. Rok za prijavu kandidata na objavljeni javni poziv je 15 dana.

(3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« te na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora i Povjerenstva. U javnom pozivu navode se uvjeti za imenovanje predsjednika Povjerenstva određeni ovim Zakonom, rok za podnošenje prijedloga kandidata te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijavu.

(4) Na temelju zaprimljenih prijava Odbor će bez odgađanja utvrditi listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika Povjerenstva i obavit će razgovore sa svakim od kandidata s liste te će na temelju održanih razgovora dati prijedlog za imenovanje predsjednika Povjerenstva na temelju javnog poziva.“

Članak 11.

U članku 16. u uvodnoj rečenici iza riječi „Za predsjednika povjerenstva“ dodaju se riječi: „i članove povjerenstva“.

Podstavak 5. mijenja se i glasi:

„ - nije član političke stranke, a niti je bila član političke stranke posljednjih pet godina do dana kandidiranja za predsjednika ili člana Povjerenstva, niti je u tom razdoblju kao nezavisni kandidat obnašala dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini, kao ni u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.“

Članak 12.

U članku 17. stavku 3. ispred riječi „Rijeci“ veznik „i“ zamjenjuje se zarezom, a iza riječi „Rijeci“ dodaju se riječi „Puli i Dubrovniku“.

Članak 13.

U članku 18. stavak 2. mijenja se i glasi: „Članovi Povjerenstva u svom radu djeluju samostalno, u skladu s profesionalnim standardima, a stavovi koje iznose u radu Povjerenstva ne predstavljaju stavove institucija koje su ih predložile.“

Stavci 3. i 4. brišu se.

Članak 14.

U članku 19. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Predsjednika ili člana Povjerenstva razrješuje Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora temeljem zahtjeva predsjednika ili člana Povjerenstva ili institucije iz koje dolazi, prije isteka razdoblja na koje je imenovan:

• na vlastiti zahtjev
• u slučaju trajnoga gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti
• ako prestanu postojati uvjeti potrebni za imenovanje navedeni u članku 16. podstavcima 1., 4. i 5. ovoga Zakona
• ako tijekom trajanja mandata bude imenovan, odnosno izabran na funkciju ili dužnosti koje bi mogle utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju zadaća Povjerenstva
• ako prestane raditi u instituciji iz članka 17. ovoga Zakona čiji je predstavnik
• ako ne obavlja zadaće Povjerenstva u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno ne obavlja zaduženja sukladno uputi Predsjednika povjerenstva.

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase:

„(3) Ako predsjednik i član Povjerenstva zatraže da budu razriješeni, a Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, predsjednik i član Povjerenstva prestaju biti dio Povjerenstva po sili zakona istekom roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(4) U slučaju prestanka dužnosti predsjedniku Povjerenstva, članovi Povjerenstva biraju između sebe vršitelja dužnosti predsjednika koji tu dužnost obavlja do imenovanja novog predsjednika, a najdulje do šest mjeseci.

(5) U roku od 30 dana od dana prestanka dužnosti predsjedniku ili članu Povjerenstva Odbor pokreće postupak za imenovanje novog predsjednika odnosno člana Povjerenstva, čiji mandat odgovara mandatu predsjednika odnosno člana Povjerenstva umjesto kojega je imenovan.“

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 6.

Članak 15.

U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Predsjednik Povjerenstva smatra se dužnosnikom sukladno zakonu kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.“

Stavak 2. briše se. 

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 2., 3. i 4. 

Članak 16.

U članku 22. podstavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

“- razmatranje i procjena rizika primjene fiskalnih pravila utvrđenih u člancima 6., 7. i 8. ovoga Zakona, u programu stabilnosti i u državnom proračunu i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika za planiranu proračunsku godinu i projekcijama za sljedeće dvije godine te godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

- razmatranje i usporedba makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine

- potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program  stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa zakonom kojim se uređuje proračun.“

Članak 17.

U članku 23. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ministarstva i druga tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici skupine I. i skupine II. kako je uređeno propisom kojim se uređuje proračun. te Hrvatska narodna banka obvezni su, na zahtjev Povjerenstva, najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti dokumente i podatke koji su potrebni Povjerenstvu radi izvršavanja njegovih zadaća iz članka 22. ovoga Zakona.“

Članak 18.

U članku 24. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade programa stabilnosti i državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za planiranu proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila iz članaka 6. i 7. ovoga Zakona, dužna je o tome, na prijedlog Ministarstva financija, sastaviti Izvješće Vlade Republike Hrvatske o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Povjerenstvu, koje o tome izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.“

U stavku 6. druga rečenica briše se.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Ako Povjerenstvo, kod usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima iz članka 22. podstavka 2. ovoga Zakona, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama koje dostavlja Vladi.“

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Uvjeti i načini provedbe suradnje u svrhu  potvrđivanja makroekonomskih projekcija iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona uređuju se sporazumom o suradnji između Ministarstva financija i Povjerenstva.“

U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. iza riječi „Povjerenstva“ dodaje se zarez i riječi “a Izvješća Vlade na mrežnim stranicama Ministarstva financija.“.

Članak 19.

Članak 25. mijenja se i glasi:  

(1)  Povjerenstvo se sastaje najmanje jednom u tri mjeseca .

(2) Predsjednik Povjerenstva:

- organizira i upravlja radom Povjerenstva

- brine se o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred Povjerenstvom te obavlja druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim aktima koje donosi Povjerenstvo

- saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva i potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva

- može zadužiti pojedinog člana Povjerenstva za određeno područje rada iz nadležnosti Povjerenstva, odnosno može naložiti pojedinom članu Povjerenstva obavljanje određenog posla vezanog za obavljanje zadaća Povjerenstva,

- priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva.

(3) U slučaju spriječenosti predsjednika Povjerenstva zamjenjuje zamjenik predsjednika Povjerenstva određen u skladu s člankom 17. stavkom 5. ovoga Zakona.“

Članak 20.

Članak 28. mijenja se i glasi:

„(1) Povjerenstvo ima stručnu službu - Ured Povjerenstva koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove.

(2) Na zaposlene u stručnoj službi - Uredu Povjerenstva primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(3) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada stručne službe, utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, broj službenika i namještenika te stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta.

(4) Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka donosi predsjednik Povjerenstva.“

Članak 21.

Iza članka 28. dodaju se članci 28.a i 28.b koji glase:

„Članak 28.a

(1) Predstojnik Ureda Povjerenstva ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlene u Uredu Povjerenstva te u tom smislu usmjerava i usklađuje rad Ureda Povjerenstva i za taj dio rada odgovara Povjerenstvu.

(2) Predstojnik Ureda Povjerenstva je državni službenik kojeg se raspoređuje na to radno mjesto rješenjem kojeg donosi predsjednik Povjerenstva koji donosi i rješenje o prijmu u državnu službu za predstojnika Ureda Povjerenstva, kao i druga rješenja odnosno odluke koje se odnose na predstojnika Ureda Povjerenstva.

Članak 28.b

(1) Plaća predsjednika Povjerenstva utvrđuje se na razini glavnog državnog inspektora.

(2) Predstojniku ureda Povjerenstva i državnim službenicima u Povjerenstvu plaća se obračunava primjenom koeficijenata složenosti poslova koji su određeni za predstojnika Ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, odnosno za zaposlene u Uredu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.“

Članak 22.

U članku 30. stavku 1. riječ „konvergencije“ zamjenjuje se riječju „stabilnosti“

U stavku 2. ispred riječi „proračunsku“ dodaje se riječ „planiranu“.

Članak 23.

Članak 35. mijenja se i glasi:

„(1) Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja, do 31. ožujka tekuće godine dostavljaju:

- ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, Ministarstvu financija

- izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija

- predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili nekog državnog tijela, nadležnom ministarstvu ili državnom tijelu

- čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili državno tijelo, nadležnom ministarstvu ili državnom tijelu

- predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, toj jedinici

- čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, toj jedinici

- predsjednici uprava trgovačkih društava u kumulativno većinskom vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, onoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu dostavljaju na znanje presliku dostavljene dokumentacije.

(2) Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja, do 28. veljače tekuće godine dostavljaju:

- čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, nadležnom ministarstvu ili drugom državnom tijelu

- predsjednici uprava trgovačkih društava i čelnici drugih pravnih osoba u većinskom vlasništvu trgovačkog društva iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka ili kojima je osnivač druga pravna osoba iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, nadležnom trgovačkom društvu odnosno drugoj pravnoj osobi

- čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

- predsjednici uprava trgovačkih društava i čelnici drugih pravnih osoba u većinskom vlasništvu trgovačkog društva iz stavka 1. podstavka 6.  ovoga članka ili čiji je osnivač druga pravna osoba iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka, nadležnom trgovačkom društvu odnosno drugoj pravnoj osobi 

- predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu trgovačkog društva iz stavka 1. podstavka 8. ovoga članka, nadležnom trgovačkom društvu

- predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu trgovačkog društva u kojemu podjelu vlasničkih odnosno osnivačkih prava imaju Republika Hrvatska i jedna i/ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tom trgovačkom društvu.

(3) Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskome saboru dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskome saboru, uz godišnje izvješće o radu, radi provjere njihovog sadržaja.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva kojeg su zajednički osnovale, a od kojih ni jedna nema većinski udio u vlasništvu, obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednik uprave trgovačkog društva, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavlja Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti trgovačko društvo i Ministarstvo financija.

(5) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zajednički osnivači druge pravne osobe obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnik druge pravne osobe, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavlja Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti pravnu osobu i Ministarstvo financija.

(6) Ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dogovore sukladno stavcima 4. i 5. ovoga članka, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeriti sadržaj Izjave i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona trgovačkog društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) U slučaju podjele vlasničkih odnosno osnivačkih prava između Republike Hrvatske i jedne i/ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su utvrđeni u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu nadležnom ministarstvu ili nadležnoj jedinici, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.“

Članak 24.

U članku 36. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) O uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama iz članka 35. ovoga Zakona nadležna ministarstva i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležna trgovačka društva odnosno druge pravne osobe dužne su izvijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija nadležnu za proračunski nadzor koji će utvrditi je li postupano protivno odredbama ovoga Zakona i uredbe iz stavka 3. ovoga članka.“

Članak 25.

Članak 38. mijenja se i glasi:

Novčanom kaznom od 660,00 do 3.310,00 eura kaznit će se za prekršaj čelnik, ako se temeljem prijave iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi:

1.  da nije sastavio Izjavu sukladno članku 34. stavku 2. te u skladu s uredbom iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona,

2. da nije dostavio Izjavu u roku propisanom člankom 35. ovoga Zakona,

3. nepravilnosti po obavljenim provjerama sadržaja Izjave iz članka 35. ovoga Zakona.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju obnašati te dužnosti do isteka razdoblja na koje su imenovani.

(2) Povjerenstvo osnovano prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, broj 111/18) nastavlja s radom kao Povjerenstvo ustrojeno ovim Zakonom .

(3) Administrativne i tehničke poslove koje ne obavlja Ured Povjerenstva kao stručna služba za Povjerenstvo će obavljati Ured za opće poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora.

Članak 27.

Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18).

Članak 28.

(1) Predsjednik Povjerenstva će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva s odredbama ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske će uskladiti Uredbu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila („Narodne novine“, broj 95/19) s odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.

U svrhu usklađivanja s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010 te s odredbama Zakona o proračunu koje su usklađene u tom smislu, u članku 1. pojam „manjak općeg proračuna“ zamjenjuje se pojmom „manjak opće države“ što se primjenjuje i na cijeli tekst ovoga Prijedloga zakona. Napominje se kako je Zakonom o proračunu proračun opće države definiran kao konsolidirani statistički prikaz planskih podataka o prihodima i rashodima, primicima i izdacima jedinica koje čine opću državu. Opća država je prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) institucionalni sektor, koji se u Republici Hrvatskoj, s obzirom na Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno ustrojstvo države, sastoji od podsektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti.  

Uz članak 2.

Izričaj članka 4. osobito njegovih stavaka 1. i 2. usklađuje se s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010 te odredbama Zakona o proračunu koje su usklađene u tom smislu. Tako se odredbe ovoga Zakona odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na izvanproračunske korisnike iz skupine I koji su upisani u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na primjenu fiskalnih pravila primjenjuju se i na izvanproračunske korisnike iz skupine II, a koji su prema pravilima Europske unije ESA 2010 razvrstani u sektor opće države, a nisu uključeni u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Sukladno odredbama Zakona o proračunu, izvanproračunski korisnici su ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu proračunski korisnici, a koji pojedinačno ili kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: a) da im je isključivi osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da u njima Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i da se u opći proračun uključuju s obzirom na način financiranja. b) da su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstani u sektor opće države. Pravne osobe koje ispunjavaju oba uvjeta iz ove točke svrstavaju se u prvu skupinu (skupina I) izvanproračunskih korisnika, a pravne osobe koje ispunjavaju samo uvjet iz podtočke b) svrstavaju se u drugu skupinu izvanproračunskih korisnika (skupina II).

Postojeći stavak 3. ovoga članka obvezuje trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Radi jasnoće izričaja, predlaže se posebnim stavcima odvojiti trgovačka društva i druge pravne osobe.

Stavkom 3. ovoga članka dodatno se proširuju obveznici primjene Zakona i na trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili državno tijelo i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo. Trenutni obveznici primjene Zakona su trgovačka društva u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (reg io nalne) samouprave.

Nastavno, uz postojeće obveznike, druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, stavkom 4. ovoga članka proširuju se obveznici primjene Zakona i na druge pravne osobe kojima je osnivač neko državno tijelo.

Stavkom 5. ovoga članka uvodi se obveza primjene Zakona i na trgovačka društva i druge pravne osobe nad kojima obveznici primjene Zakona iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka  (korisnici državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska i/ili neko državno tijelo i/ili jedinica lokalne i područne samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo) imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo/suvlasništvo.

Uz članak 3.

Ovim se člankom dorađuju se pojmovi koji se koriste, a koji su definirani u članku 5.

U svrhu usklađivanja s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010 te  odredbama Zakona o proračunu koje su usklađene u tom smislu, članak 5. točka 1. u definiciji cikličkih ekonomskih učinaka umjesto „prihoda, odnosno rashoda općeg proračuna“ uvodi pojam „prihoda, odnosno rashoda opće države“. Sukladno Zakonu o proračunu, proračun opće države definiran je kao konsolidirani statistički prikaz planskih podataka o prihodima i rashodima, primicima i izdacima jedinica koje čine opću državu. Slijedom navedenog, ciklički ekonomski učinci su dio promjene prihoda, odnosno rashoda opće države koji proizlaze izravno iz prevladavajućih cikličkih gospodarskih uvjeta.

U točki 2. pojam Izjava o fiskalnoj odgovornosti usklađen je s odredbama iz prethodnog članka ovoga Zakona kojim se proširuje obuhvat obveznika predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti.

U točki 3. definiran je novi pojam - izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U dosadašnjoj točki 3 koja postaje točka 4. dorađena je definicija javnog duga na način da je usklađena s odredbama Zakona o proračunu te se stoga javni dug definira kao dug koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010).

U točki 5. dorađena je definicija manjka/viška opće države na način da je usklađena s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010 odnosno s odredbama Zakona o proračunu koji je usklađen u tom smislu. Manjak/višak proračuna opće države je definiran kao razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda proračuna opće države iskazanih prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010).

U novim točkama 6. i 7. dodane su definicije nacrta proračunskog plana i opće države na način da se pozivaju na definicije iz Zakona o proračunu. U tom smislu nacrt proračunskog plana se definira kao akt Vlade koji se izrađuje na temelju Pakta o stabilnosti i rastu i u kojem se definira makroekonomski i fiskalni okvir pojedine države članice europodručja u idućoj proračunskoj godini i koji države članice europodručja dostavljaju Europskoj komisiji kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika europodručja. Opća država je prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) institucionalni sektor, koji se u Republici Hrvatskoj s obzirom na Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno ustrojstvo države sastoji od podsektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti.

U dosadašnjoj točki 5. koja postaje točka 8. dorađen je pojam „plan prilagodbe“ na način da je isti utvrđen kao sastavni dio programa stabilnosti kojeg usvaja Vlada, a može sadržavati i  pregled mjera te njihov učinak u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja sukladno pravnim odredbama Europske unije.

U dosadašnjoj točki 8. koja postaje točka 11. definiran je pojam „program stabilnosti“ koji ulaskom Republike Hrvatske u europodručje zamjenjuje program konvergencije. Program stabilnosti je dokument Vlade koji Republika Hrvatska izrađuje kao država članica europodručja tijekom procesa unutar kojeg su sve države članice Europske unije obvezne izvještavati i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama Europske unije, a to se usklađivanje i izvještavanje provodi u okviru godišnjih ciklusa Europskog semestra, kada do kraja travnja svake godine države članice predaju svoje strateške dokumente Europskoj komisiji nakon čega slijedi ekonomski dijalog, izrada i usvajanje preporuka za pojedinačne države članice te njihova provedba u praksi.

U svrhu usklađivanja s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010 te odredbama Zakona o proračunu koje su usklađene u tom smislu, u točki 12. pojam opći proračun zamjenjuje se pojmom opća država unutar definicije srednjoročnog proračunskog cilja.

Dosadašnja točka 10. se briše sukladno izmjenama u proračunskom procesu, a u dosadašnjoj točki 11. koja postaje točka 13. pojam opći proračun zamjenjuje se pojmom proračuna opće države. Slijedom navedenog pojam „strukturni saldo“ definira se kao manjak odnosno višak opće države koji isključuje cikličke ekonomske učinke, jednokratne i privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode opće države, a izračunava se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

Uz članak 4.

Ovim se člankom u članku 6. dorađuje terminologija slijedom činjenice da će ulaskom Republike Hrvatske u europodručje program stabilnosti zamijeniti dosadašnji program konvergencije.

Uz članak 5.

U svrhu usklađivanja s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010 te odredbama Zakona o proračunu koje su usklađene u tom smislu, pojam „opći proračun“ zamjenjuje se pojmom „proračun opće države“. Pritom se Zakonom o proračunu proračun opće države definira kao konsolidirani statistički prikaz planskih podataka o prihodima i rashodima, primicima i izdacima jedinica koje čine opću državu.

Uz članak 6.

Članak 9. se briše jer je Zakonom o proračunu prenijeta odredba Direktive 2011/85/EU prema kojoj program stabilnosti i obrazloženje proračuna moraju imati prikaz ciljanog manjka/viška proračuna opće države, a koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost.

Uz članak 7.

U svrhu usklađivanja s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010 te odredbama Zakona o proračunu koje su usklađene u tom smislu, u članku 10. također se pojam „opći proračun“ zamjenjuje pojmom „proračun opće države“.

Uz članak 8.

U svrhu jačanja neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku u članku 12. se utvrđuje da je Povjerenstvo ne samo neovisno i samostalno, već i stalno tijelo. Dodatno se u stavku 2. istoga članka utvrđuje kako je zabranjen svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva za fiskalnu politiku koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka.“

Uz članak 9.

Izričajno se dorađuje članak 13. na način da se utvrđuje da Povjerenstvo čine predsjednik Povjerenstva i šest članova Povjerenstva koji se biraju na razdoblje od pet godina na način i po postupku utvrđenom u Zakonu o fiskalnoj odgovornosti.

Uz članak 10.

Kako bi se osigurao kontinuitet rada Povjerenstva za fiskalnu politiku ovim se člankom mijenja članak 15. u kojem se propisuje kako će Odbor za financije i državni proračun (u daljnjem tekstu: Odbor) šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika i članova Povjerenstva pokrenuti postupak za imenovanje novog predsjednika i članova Povjerenstva. U tu svrhu Odbor će objaviti javni poziv za kandidate za predsjednika Povjerenstva pri čemu je utvrđeno i kako je rok za prijavu kandidata na objavljeni javni poziv 15 dana. Javni poziv će se objaviti u »Narodnim novinama« te na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora i Povjerenstva. U javnom pozivu bit će navedeni uvjeti za imenovanje predsjednika Povjerenstva određeni Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, rok za podnošenje prijedloga kandidata te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijavu. Na temelju zaprimljenih prijava Odbor će bez odgađanja utvrditi listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika Povjerenstva i obavit će razgovore sa svakim od kandidata s liste te će na temelju održanih razgovora dati prijedlog za imenovanje predsjednika Povjerenstva na temelju javnog poziva. Važno je napomenuti kako je zadržan pristup da samo predsjednik Povjerenstva stupa u radni odnos u Povjerenstvu i za njegovo se imenovanje objavljuje javni poziv, dok članove kao i do sada nominiraju institucije koje su navedene u članku 17. Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

U članak 11.

Stavak 1. u kojem su propisani uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja će biti izabrana za predsjednika Povjerenstva dodatno se proširuje te isti uvjeti vrijede i za imenovane članove Povjerenstva. U svrhu jačanja neovisnosti Povjerenstva, izričajno se dorađuje podstavak 5. u članku 16. u kojem se utvrđuje da za predsjednika Povjerenstva i članove Povjerenstva može biti izabrana osoba koja nije član političke stranke, a niti je bila član političke stranke posljednjih pet godina do dana kandidiranja za predsjednika ili člana Povjerenstva, niti je u tom razdoblju kao nezavisni kandidat obnašala dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini, kao ni u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Uz članak 12.

U članku 17. u kojem je utvrđen način odabira kandidata za članove Povjerenstva uz dosadašnje institucije koje predlažu kandidate (Državni ured za reviziju, Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka) dodaje se da uz ekonomske i pravne fakultete sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci kandidate mogu nominirati i sveučilišta u Puli i Dubrovniku.

Uz članak 13.

Doradom članka 18. dodatno se naglašava samostalnost članova Povjerenstva u odnosu na sve, pa tako i na institucije koje su ih predložile te se naglašava da u svom radu djeluju samostalno, u skladu s profesionalnim standardima.  

Uz članak 14.

Ovim člankom dorađuje se stavak 2. članka 19. u kojem su utvrđeni razlozi za razrješenje bilo predsjednika, bilo pojedinog člana Povjerenstva. Utvrđuje se da Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora, a temeljem zahtjeva predsjednika ili člana Povjerenstva ili institucije iz koje dolazi, može iste razriješiti prije isteka razdoblja na koje je imenovan:

- na vlastiti zahtjev

- u slučaju trajnoga gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti

- ako izgubi hrvatsko državljanstvo, ili bude osuđen za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti ili se pokrene kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti ili ako postan član političke stranke, odnosno ako bude izabran na dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini ili u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

- ako tijekom trajanja mandata bude imenovan, odnosno izabran na funkciju ili dužnosti koje bi mogle utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju zadaća Povjerenstva

- ako prestane raditi u instituciji čiji je predstavnik

- ako ne obavlja zadaće Povjerenstva u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno ne obavlja zaduženja sukladno uputi Predsjednika povjerenstva

Dodatno je i razrađen trenutak kada će predsjednik i članovi prestati biti članovi, a utvrđuje se i kako će u slučaju prestanka dužnosti predsjedniku Povjerenstva, članovi Povjerenstva između sebe odabrati vršitelja dužnosti predsjednika koji tu dužnost obavlja do imenovanja novog predsjednika, a najdulje do šest mjeseci. Novoizabrani predsjednik ili član Povjerenstva će nastaviti mandat predsjednika odnosno člana Povjerenstva umjesto kojega je imenovan.

Uz članak 15.

Ovim člankom dorađen je stavak 1. članka 20. na način da se jasno i nedvojbeno utvrđuje kako se predsjednik Povjerenstva smatra dužnosnikom sukladno zakonu kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Također je brisan stavak 2. koji uređuje plaću predsjednika Povjerenstva budući da je to pitanje uređeno člankom 21. kojim se dodaju novi članci 28.a i 28.b.

Uz članak 16.

Ovim se člankom mijenja članak 22. na način da se proširuju zadaće Povjerenstva u svrhu završnog usklađivanja s odredbama direktive 2011/85/EU kao i s odredbama Uredbe 473/2013 /EU o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u euro području te sa Zakonom o proračunu (NN 144/2021). Tako će zadaće Povjerenstva uz razmatranje i procjenu rizika primjene fiskalnih pravila u programu stabilnosti i u državnom proračunu i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika za planiranu proračunsku godinu i projekcijama za sljedeće dvije godine, praćenje ispunjavanja preporuka Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga kao i davanje mišljenja Vladi o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila, uključivati i razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koji će se provoditi najmanje jednom u dvije godine kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu.

Uz članak 17.

Kako bi se Povjerenstvu osigurali uvjeti za kvalitetno, nepristrano i neovisno obavljanje njegovih zadaća u članku 23. mijenja se stavak 2. te se obvezuju ministarstva i druga tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici skupine I i skupine II kako je uređeno Zakonom o proračunu te Hrvatska narodna banka da na zahtjev Povjerenstva, najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti dokumente i podatke koji su potrebni kako bi moglo izvršavati svoje zadaće.

Uz članak 18.

Ovim se člankom dorađuje članak 24. koji propisuje postupanja Povjerenstva tj. dorađuju se njegovi stavci 5., 6. i 7., dodaje se novi stavak 9., te se dorađuje stavak 9. koji postaje stavak 10. Slijedom toga utvrđeno je da ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade programa stabilnosti i državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za planiranu proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine, sama Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila, dužna je o tome, na prijedlog Ministarstva financija sastaviti Izvješće Vlade Republike Hrvatske o postajanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Takvo Izvješće će Vlada dostaviti Povjerenstvu, a Povjerenstvo će o tome izvijestiti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Vlada je u Izvješću dužna iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno. Vlada će u navedenom Izvješću iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno.

Ako Povjerenstvo, kod usporedbe i razmatranja makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama. Takvo Izvješće Povjerenstvo dostavlja Vladi koja je obvezna, na prijedlog Ministarstva financija obrazložiti odstupanja, odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo.

Uvjeti i načini provedbe suradnje u svrhu potvrđivanja makroekonomskih projekcija  iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona uređuju se sporazumom o suradnji između Ministarstva financija i Povjerenstva.

U skladu s načelom transparentnosti propisuje se i da se izvješća Povjerenstva objavljuju na mrežnim stranicama Povjerenstva, a izvješća Vlade na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

Uz članak 19.

Ovim člankom se mijenja članak 25. Osim što se utvrđuje da se Povjerenstvo sastaje najmanje jednom u tri mjeseca, u drugom stavku na jednom su mjestu pobrojane sve ovlasti predsjednika Povjerenstva. Pa se tako utvrđuje da p redsjednik Povjerenstva organizira i upravlja radom Povjerenstva, brine se o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred Povjerenstvom te obavlja druge poslove utvrđene Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i drugim aktima koje donosi Povjerenstvo , saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva te potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva može zadužiti pojedinog člana Povjerenstva za određeno područje rada iz nadležnosti Povjerenstva odnosno može naložiti pojedinom članu Povjerenstva obavljanje određenog posla vezanog za obavljanje zadaća Povjerenstva. Dodatno, zadaća je predsjednika Povjerenstva pripremiti prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva te je ujedno on i nalogodavac za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva. U slučaju spriječenosti predsjednika Povjerenstva zamjenjuje zamjenik kojega između sebe biraju članovi Povjerenstva.

Uz članak 20.

Ovim se člankom dorađuje članak 28. na način da se jasnije razrađuje operativno postupanje i ustrojstvo stručne službe tj. Ureda Povjerenstva. Ured Povjerenstva obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove za Povjerenstvo. Ujedno se utvrđuje kako se na zaposlene u stručnoj službi - Uredu Povjerenstva primjenjuju propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike, a propisuje se i da se unutarnje ustrojstvo i način rada stručne službe, radna mjesta i opis poslova, broj službenika i namještenika te stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta uređuju Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva kojega donosi predsjednik Povjerenstva.“

Uz članak 21.

Ovim se člankom iza članka 28. dodaju članci 28.a i 28.b.

Člankom 28.a razrađuje se položaj i obveze predstojnika Ureda Povjerenstva. Predstojnik Ureda Povjerenstva ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlene u Uredu Povjerenstva te u tom smislu usmjerava i usklađuje rad Ureda i za taj dio rada odgovara Povjerenstvu. Što se tiče njegovog statusa, utvrđuje se da je predstojnik Ureda Povjerenstva državni službenik kojeg se raspoređuje na to radno mjesto rješenjem kojeg donosi predsjednik Povjerenstva, koji donosi i rješenje o prijmu u državnu službu za Predstojnika Ureda povjerenstva, kao i druga rješenja odnosno odluke koje se odnose na predstojnika Ureda Povjerenstva.

Člankom 28.b uređuju se plaće predsjednika Povjerenstva, predstojnika Ureda povjerenstva i državnih službenika u Povjerenstvu. Plaća predsjednika Povjerenstva utvrđuje se na razini glavnog državnog inspektora. Predstojniku ureda Povjerenstva i državnim službenicima u Povjerenstvu plaća se obračunava primjenom koeficijenata složenosti poslova koji su određeni za predstojnika Ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, odnosno za zaposlene u Uredu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Uz članak 22.

Ovim se člankom, slijedom članka 4. ovoga Prijedloga zakona dorađuje terminologija zbog činjenice da će ulaskom Republike Hrvatske u europodručje program stabilnosti zamijeniti dosadašnji program konvergencije. Dodatno terminologija se usklađuje s izričajem Zakona o proračunu.  

Uz članak 23.

Radi pojašnjenja obveza vezanih uz predaju Izjave o fiskalnoj odgovornosti ovim se člankom mijenja članak 35. na način da se jasnije propisuje obveza davanja godišnje Izjave o fiskalnoj odgovornosti kojom čelnici obveznika, na koje se ovaj Zakon primjenjuje, potvrđuju da su u radu osigurali zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava.

Razrađeno je kome se dostavlja Izjava, kao i mehanizmi provjere sadržaja Izjava, ovisno o tome tko Izjavu daje. Pri tome je posebno uređeno davanje Izjave trgovačkih društava u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba kojima su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Posebno je definirano i da čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru Izjavu i prateću dokumentaciju dostavljaju Hrvatskom saboru, uz godišnje izvješće o radu.

Uz članak 24.

Ovim se člankom jasnije uređuje stavak 1. članka 36. na način da se utvrđuje kako su nadležna ministarstva i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadležna trgovačka društva odnosno druge pravne osobe o uočenim nepravilnostima, po provedenim provjerama, dužni izvijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija nadležnu za proračunski nadzor, koja će utvrditi je li postupano protivno odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega.

Uz članak 25.

Ovim člankom se izričajno dorađuje članak 38. s rasponom kazni u eurima u kojem su dorađeni opisi kažnjivih ponašanja.

Uz članak 26.

Radi osiguravanja kontinuiteta, ovim je člankom propisano kako će p redsjednik i članovi Povjerenstva zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona nastaviti obnašati te dužnosti do isteka razdoblja na koje su imenovani te da će Povjerenstvo osnovano prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, broj 111/18) nastaviti s radom kao Povjerenstvo ustrojeno ovim Zakonom. Također je pobliže određeno da će administrativne i tehničke poslove koje ne obavlja Ured Povjerenstva kao stručna služba za Povjerenstvo, obavljati Ured za opće poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora.

Uz članak 27.

U članku 27. utvrđeno je kako će postupci započeti do dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga Zakona biti nastavljeni i završeni prema odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18).

Uz članak 28.

Ovim člankom utvrđena je obveza Predsjedniku Povjerenstva da u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Prijedloga zakona, uskladi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva s odredbama ovoga Prijedloga zakona. Također u istom članku utvrđena je obveza Vladi Republike Hrvatske da, najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Prijedloga zakona, uskladi Uredbu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila („Narodne novine“, broj 95/19) s odredbama ovoga Prijedloga zakona.

Uz članak 29.

Ovim člankom propisano je stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI („Narodne novine“ broj 111/18) KOJE SE MIJENJAJU ILI NADOPUNJAVAJU

Članak 1.

Ovim Zakonom određuju se pravila kojima se ograničava visina rashoda i manjka općeg proračuna i javnog duga, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti.

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno pravilniku kojim se uređuje način utvrđivanja proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na primjenu fiskalnih pravila primjenjuju se i na pravne osobe koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP)) razvrstane u sektor općeg proračuna, a nisu proračunski i izvanproračunski korisnici iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

Članak 5.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1.  ciklički ekonomski učinci  su dio promjene prihoda odnosno rashoda općeg proračuna koji proizlaze izravno iz prevladavajućih cikličkih gospodarskih uvjeta

2.  Izjava o fiskalnoj odgovornosti  je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenih u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: čelnik) potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola

3.  javni dug  je dug općeg proračuna koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010), a koji izračunava i objavljuje Hrvatska narodna banka

4.  manjak/višak općeg proračuna  je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda općeg proračuna iskazanih prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010), a koji izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku

5.  plan prilagodbe,  koji je sadržan u programu konvergencije, predstavlja pregled mjera i njihov učinak koji utvrđuje Vlada, a u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja sukladno pravnim odredbama Europske unije

6.  pravne odredbe Europske unije  odnose se na Pakt o stabilnosti i rastu i na akte koji su doneseni na temelju njega sa svim njihovim izmjenama i dopunama odnosno odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita, Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Uredbe (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju, Uredbe (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju, Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju i Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost te odredbe propisa Republike Hrvatske kojima su uređene kreditne institucije, proračun, fiskalna odgovornost, financijske kontrole u javnom sektoru i uspostavljenje Državnog ureda za reviziju

7.  procedura prekomjernog proračunskog manjka  predstavlja korektivni mehanizam Pakta o stabilnosti i rastu koji osigurava da će države članice Europske unije usvojiti odgovarajuće politike odnosno mjere kojima će se ispraviti prekomjerni proračunski manjak i/ili javni dug

8.  program konvergencije  je dokument Vlade Republike Hrvatske u kojem se definira makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj godini i sljedeće tri godine i koji sadrži prikaz makroekonomskih kretanja, prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji sadrži projekcije općeg proračuna i javnog duga, fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška općeg proračuna i javnog duga te kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija

9.  srednjoročni proračunski cilj (MTO)  odnosi se na iznos strukturnog proračunskog salda definiran sukladno pravnim odredbama Europske unije, a koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od 3 % bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od 60 % bruto domaćeg proizvoda

10.  srednjoročni proračunski dokumenti  su program konvergencije, smjernice ekonomske i fiskalne politike te državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine odnosno njihove izmjene i dopune

11.  strukturni saldo  je manjak odnosno višak općeg proračuna koji isključuje cikličke ekonomske učinke, jednokratne i privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode općeg proračuna. Strukturni saldo izračunava se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 6.

(1) Strukturni saldo izražen udjelom u bruto domaćem proizvodu (u daljnjem tekstu: BDP) ostvaruje se prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja definiranog sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(2) Plan prilagodbe iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada u programu konvergencije, pri čemu međugodišnje poboljšanje strukturnog salda mora biti u skladu s pravnim odredbama Europske unije.

(3) Fiskalno pravilo iz stavka 1. ovoga članka smatra se ispunjenim kada strukturni saldo iskazan u godišnjem izvještaju o primjeni fiskalnih pravila za prethodnu godinu:

– je jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja ili odstupa od tog cilja za iznos koji nije značajan odnosno koji je manji od iznosa iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ili

– osigurava približavanje srednjoročnom proračunskom cilju prema utvrđenom planu prilagodbe ili odstupi od predviđenog plana prilagodbe za iznos koji je manji od iznosa iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 7.

(1) Godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koja se utvrđuje sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(2) Ako je strukturni saldo jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno pravnim odredbama Europske unije pravilo iz stavka 1. ovoga članka se ne primjenjuje.

(3) Rashodi općeg proračuna iz stavka 1. ovoga članka ne uključuju kategorije rashoda utvrđene pravnim odredbama Europske unije.

(4) Fiskalno pravilo iz stavka 1. ovoga članka smatra se ispunjenim kada godišnji rast rashoda općeg proračuna:

– ne prelazi referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a ili

– ne postoji značajno odstupanje u rastu rashoda sukladno članku 10. stavku 2. ovoga Zakona.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rashodi općeg proračuna mogu se povećati iznad referentne potencijalne stope rasta BDP-a za iznos povećanja prihoda zbog promjena zakonodavnog okvira.

(6) Smanjenje prihoda općeg proračuna zbog promjene zakonodavnog okvira mora biti usklađeno sa smanjenjem rashoda općeg proračuna i/ili s povećanjem drugih prihoda promjenom zakonodavnog okvira.

Članak 10.

(1) Odstupanje od fiskalnog pravila iz članka 6. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je, sukladno pravnim odredbama Europske unije, značajno, ako je odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja odnosno plana prilagodbe za dostizanje srednjoročnog proračunskog cilja najmanje 0,5 % BDP-a u pojedinoj godini ili najmanje prosječno 0,25 % BDP-a godišnje u dvije uzastopne godine.

(2) Odstupanje od fiskalnog pravila iz članka 7. ovoga Zakona je, sukladno pravnim odredbama Europske unije, značajno, ako rast rashoda općeg proračuna, bez povećanja prihoda zbog promjene zakonodavnog okvira sukladno članku 7. stavku 4. ovoga Zakona, ima učinak na povećanje manjka općeg proračuna od najmanje 0,5 % BDP-a u pojedinoj godini ili kumulativno u dvije uzastopne godine.

(3) Privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona je dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravnim odredbama Europske unije, pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku.

(4) O privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, u slučaju izvanrednih okolnosti iz ovoga članka odlučuje Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva financija, uz prethodno mišljenje Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Članak 12.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) je neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti, određene ovim Zakonom.

Članak 13.

Povjerenstvo čini sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina.

Članak 15.

(1) Odbor za financije i državni proračun objavljuje javni poziv za kandidate za predsjednika Povjerenstva. Rok za prijavu kandidata na objavljeni poziv je 15 dana.

(2) Javni poziv objavljuje se u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske, na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora i jednim dnevnim novinama koje se prodaju na cjelokupnom području Republike Hrvatske. U javnom pozivu navode se uvjeti za izbor predsjednika Povjerenstva određeni ovim Zakonom, rok za podnošenje prijave kandidata te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijavu.

(3) Na temelju zaprimljenih prijava Odbor za financije i državni proračun bez odgađanja utvrđuje kandidate koji udovoljavaju uvjetima iz ovoga Zakona i obavlja razgovore sa svakim od kandidata.

(4) Na temelju održanih razgovora Odbor za financije i državni proračun daje prijedlog za imenovanje predsjednika Povjerenstva na temelju javnog poziva.

Članak 16.

Za predsjednika Povjerenstva može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– ima državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište na području Republike Hrvatske

– ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe 300 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski studij kojim se stjecala visoka stručna sprema po prijašnjim propisima

– ima najmanje osam godina radnog iskustva u struci u području javnih financija, makroekonomije, ekonomske politike i računovodstva i istaknute rezultate u radu

– koja nije osuđivana za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti

– koja nije član političke stranke, a niti je bila član političke stranke posljednje tri godine do dana kandidiranja za predsjednika Povjerenstva.

Članak 17.

(1) Odbor za financije i državni proračun daje prijedlog za imenovanje članova Povjerenstva iz redova:

– Državnog ureda za reviziju – jedan predstavnik

– Ekonomskog instituta, Zagreb – jedan predstavnik

– Instituta za javne financije – jedan predstavnik

– Hrvatske narodne banke – jedan predstavnik

– ekonomskih fakulteta – jedan predstavnik i

– pravnih fakulteta – jedan predstavnik.

(2) Članove Povjerenstva, kao svoje predstavnike, Odboru za financije i državni proračun predlažu institucije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U svakom mandatu Povjerenstva imenuje se predstavnik iz redova različitih ekonomskih i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.

(4) Institucije iz stavka 1. ovoga članka predlažu za svojeg predstavnika osobu iz reda istaknutih znanstvenika i stručnih djelatnika, koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe 300 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski studij kojim se stjecala visoka stručna sprema po prijašnjim propisima i koja ima radno iskustvo iz nekog od sljedećih područja: javnih financija, makroekonomije, ekonomske politike i računovodstva, koja u trenutku imenovanja, a niti u prethodne tri godine nije bila član političkih stranaka.

(5) Zamjenika predsjednika biraju između sebe članovi Povjerenstva.

Članak 18.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.

(2) Odbor za financije i državni proračun šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika i članova Povjerenstva pokreće postupak za izbor predsjednika i članova Povjerenstva u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Članovi Povjerenstva u svom radu djeluju samostalno, u skladu s profesionalnim standardima, a stavovi koje iznose u radu Povjerenstva ne predstavljaju stavove institucija koje su ih predložile.

(4) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka iz njegova djelokruga, a predsjednik i članovi Povjerenstva za vrijeme članstva u Povjerenstvu ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Članak 19.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva dužni su se ponašati uzorno tako da ne umanjuju osobni ugled ili ugled Povjerenstva te da ne dovode u pitanje samostalnost, neovisnost i nepristranost pri obnašanju svoje dužnosti i obavljanju zadaća Povjerenstva.

(2) Predsjednika ili člana Povjerenstva razrješuje Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za financije i državni proračun temeljem zahtjeva predsjednika ili člana Povjerenstva ili institucije iz koje dolazi, prije isteka razdoblja na koje je imenovan:

– ako to sam zatraži

– ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci

– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti

– ako tijekom trajanja mandata bude imenovan odnosno izabran na funkciju ili dužnosti koje bi mogle utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju zadaća Povjerenstva

– ako prestane raditi u instituciji iz članka 17. ovoga Zakona čiji je predstavnik

– ako tijekom trajanja mandata postane član političke stranke.

(3) Institucija koja je predložila člana Povjerenstva obvezna je obavijestiti Hrvatski sabor o nastupanju okolnosti iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od trenutka nastupanja takvih okolnosti.

Članak 20.

(1) Predsjednik Povjerenstva je dužnosnik u smislu propisa kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

(2) Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

(3) Predsjednik Povjerenstva ne može sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu odnosno drugom poslovnom subjektu, niti se baviti drugim djelatnostima osim navedenima u ovom Zakonu.

(4) Predsjednik Povjerenstva i članovi Povjerenstva mogu objavljivati stručne članke i druge autorske publikacije te mogu obavljati poslove predavača odnosno znanstvenu, istraživačku i edukacijsku djelatnost te mogu ostvarivati prihode po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva, kao i prihode od sudjelovanja u međunarodnim projektima koje financira Europska unija ili strana država odnosno druge strane i međunarodne organizacije i udruženja.

(5) Na predsjednika Povjerenstva odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu.

Članak 22.

Zadaće Povjerenstva su:

– razmatranje i procjena rizika primjene fiskalnih pravila utvrđenih u člancima 6., 7. i 8. ovoga Zakona, u srednjoročnim proračunskim dokumentima i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

– razmatranje i usporedba makroekonomskih i proračunskih projekcija iz srednjoročnih proračunskih dokumenata s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije

– praćenje ispunjavanja preporuka Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga

– davanje mišljenja Vladi o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, u slučaju izvanrednih okolnosti iz članka 10. ovoga Zakona.

Članak 23.

(1) Povjerenstvo, tijekom izvršavanja zadaća iz članka 22. ovoga Zakona, pravovaljano zauzima stajališta natpolovičnom većinom glasova svih članova Povjerenstva.

(2) Ministarstva i druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatska narodna banka obvezni su, na zahtjev Povjerenstva, najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti dokumente i podatke koji su potrebni Povjerenstvu radi izvršavanja njegovih zadaća iz članka 22. ovoga Zakona.

(3) Povjerenstvo ima svoje mrežne stranice.

(4) O zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća iz članka 22. ovoga Zakona Povjerenstvo informira javnost objavama na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Članak 24.

(1) Ako Povjerenstvo, u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća iz članka 22. ovoga Zakona ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Vladi.

(2) Vlada je obvezna, na prijedlog Ministarstva financija, u roku od 45 dana od zaprimanja Izvješća iz stavka 1. ovoga članka, očitovati se o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Ako Vlada procijeni kako postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila.

(3) Plan nužnih mjera iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se odmah po donošenju odnosno u godini u kojoj je odstupanje utvrđeno, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno.

(4) Povjerenstvo prati provedbu plana iz stavka 2. ovoga članka na temelju Izvješća o provedbi plana nužnih mjera koje mu dostavlja Vlada, na prijedlog Ministarstva financija.

(5) Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila iz članaka 6. i 7. ovoga Zakona, dužna je o tome, na prijedlog Ministarstva financija, sastaviti Izvješće Vlade Republike Hrvatske o postajanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Povjerenstvu, koje o tome izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.

(6) Vlada je u Izvješću iz stavka 5. ovoga članka dužna iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno. Izvješće iz stavka 5. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

(7) Ako Povjerenstvo, prilikom usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije iz članka 22. podstavka 2. ovoga Zakona, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama koje dostavlja Vladi.

(8) Vlada je, na prijedlog Ministarstva financija, obvezna nakon zaprimanja izvješća iz stavka 7. ovoga članka obrazložiti odstupanja odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih i proračunskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo.

(9) Izvješća Povjerenstva iz ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Članak 25.

(1) Povjerenstvo se sastaje najmanje jednom u tri mjeseca.

(2) Predsjednik Povjerenstva rukovodi radom Povjerenstva te saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva.

(3) Predsjednik Povjerenstva potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva.

(4) Predsjednik priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva.

Članak 28.

(1) Povjerenstvo ima Ured Povjerenstva u kojem se obavljaju stručni, administrativni i tehnički poslovi.

(2) Na zaposlenike Ureda Povjerenstva primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(3) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, broj službenika i namještenika te stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta.

(4) Predsjednik Povjerenstva ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlenike Ureda Povjerenstva.

(5) Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka donosi predsjednik Povjerenstva.

Članak 30.

(1) Uz program konvergencije Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donosi program konvergencije.

(2) Uz prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donosi državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika.

(3) Uz prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donose izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika.

(4) Uz prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Ministarstvo financija Vladi dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na godinu na koju se odnosi godišnji izvještaj o izvršenja proračuna.

(5) Izvještaji iz ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

Članak 35.

(1) Ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, do 31. ožujka tekuće godine, za ministarstvo odnosno drugo državno tijelo, Ministarstvu financija dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(2) Općinski načelnici, gradonačelnici odnosno župani, do 31. ožujka tekuće godine za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvu financija dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(3) Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskome saboru dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskome saboru, uz godišnje izvješće o radu, radi provjere njihova sadržaja.

(4) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, do 28. veljače tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(5) Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske ili nekog državnog tijela, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(6) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili državno tijelo, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(7) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 28. veljače tekuće godine, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(8) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(9) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja.

(10) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, onoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihova sadržaja, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu dostavljaju na znanje presliku dostavljene dokumentacije.

(11) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkih društava koja su zajednički osnovale, a od kojih niti jedna nema najveći udio u vlasništvu, obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednici uprave trgovačkih društava, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti trgovačko društvo i Ministarstvo financija.

(12) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su osnivači drugih pravnih osoba obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnici drugih pravnih osoba, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti pravnu osobu i Ministarstvo financija.

(13) Ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dogovore sukladno stavcima 11. i 12. ovoga članka, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeriti sadržaj Izjava i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona trgovačkog društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno pravne osobe kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(14) U slučaju podjele vlasničkih odnosno osnivačkih prava između Republike Hrvatske i jedne i/ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su utvrđeni u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu nadležnom ministarstvu ili nadležnoj jedinici, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe iz stavaka 10., 11., 12. i 13. ovoga članka.

Članak 36.

(1) O uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama iz članka 35. ovoga Zakona nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su izvijestiti Ministarstvo financija.

(2) Provjere iz članka 35. ovoga Zakona mogu obavljati i osobe iz članka 33. ovoga Zakona.

(3) Vlada uredbom iz članka 32. ovoga Zakona propisuje način vođenja Registra trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti iz članka 5. točke 2. ovoga Zakona, izgled i sadržaj Izjave i prateće dokumentacije iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona, postupak i rokove sastavljanja i predaje Izjave, način i rokove izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima iz ovoga članka, kao i druga bitna pitanja vezana uz davanje Izjave.

Članak 38.

Novčanom kaznom od 5000,00 kuna do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj čelnik:

1. ako ne sastavi Izjavu sukladno članku 34. stavcima 2. i 3. te u skladu s uredbom iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona

2. ako ne dostavi Izjavu u roku propisanom člankom 35. ovoga Zakona

3. ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave iz članka 35. stavaka 1. – 13. ovoga Zakona uoče nepravilnosti sukladno članku 36. stavku 1. ovoga Zakona odnosno ako uoče kako je dokumentacija temeljem koje je Izjava dana nevjerodostojna.