OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2022.
Opis mjere:
4. Tržište rada i socijalna zaštita, C4.3. Unapređenje sustava socijalne skrbi, Unapređenje socijalnih usluga
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe, te stranka svih ključnih međunarodnih instrumenata na području ljudskih prava i država koja uključuje najviše standarde u području socijalne i gospodarske sigurnosti građana, preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog sudjelovanja u građanskim, političkim, gospodarskim, društvenim i kulturnim područjima života. Potreba zaštite prava i interesa osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj istaknuta je člankom 58. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske, gdje je propisano da posebnu skrb država posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život.
U Republici Hrvatskoj, prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, u Registru osoba s invaliditetom na dan 9. rujna 2021. godine bile su registrirane 586.153 osobe s invaliditetom od toga 335.050 muškaraca i 251.103 žena. Prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz rujna 2022. godine na dan 1. rujna 2022. godine registrirano je 624.019 osoba s invaliditetom.
Potpisivanjem UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju („Narodne novine, međunarodni ugovori“, broj 6/07 i 5/08), Republika Hrvatska je preuzela obvezu i potvrdila svoju usmjerenost na izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu promicanja i oblikovanja politika, planova, programa i aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi osobama s invaliditetom omogućila pravo na što neovisnije življenje. Sukladno članku 19. Neovisno življenje i uključenost u zajednicu države potpisnice Konvencije se obvezuju svim osobama s invaliditetom priznati jednako pravo na život u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, te u tu svrhu moraju poduzimati učinkovite i odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom olakšale puno uživanje ovoga prava i punog uključenja i sudjelovanja u zajednici.
Osiguravanje usluge osobne asistencije za osobe s najtežim tjelesnim oštećenjem u Republici Hrvatskoj je započelo 2000. godine kroz projekt pokrenut od strane organizacija civilnog društva pod nazivom „Neovisno življenje“, a usluga se osiguravala uz financijsku potporu ministarstva nadležnog za socijalnu skrb. Nastavak ove usluge razvijao se kroz Pilot projekt osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta putem nacionalnih programa, kojeg je 2006. godine započelo ministarstvo nadležno za obitelj. Od 2015. godine usluga se osigurava i osobama s intelektualnim oštećenjem, osobama s poremećajem iz autističnog spektra i osobama s mentalnim oštećenjem. S ciljem jačanja socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom kroz daljnji razvoj i povećanje kvalitete usluge osobne asistencije, 2015. godine usluga se počela osiguravati i putem poziva financiranih iz Europskog socijalnog fonda.
Tijekom 2020. godine provedeno je istraživanje „Evaluacija pružanja usluge osobne asistencije u Republici Hrvatskoj“ sa svrhom procjene relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i učinka pružanja usluge. Navedena evaluacija je istaknula da su kontinuitet i mogućnosti unapređenja usluge osobne asistencije ograničeni modelom financiranja putem projekata koji su vođeni od strane udruga te ograničeni projektnim financiranjem. Evaluacija je također potvrdila da je normativni okvir nedostatan, pri čemu je istaknuta potreba standardiziranja usluge i donošenja Zakona o osobnoj asistenciji.
Uspostavom usluge osobne asistencije osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta se osigurava pomoć u aktivnostima koje ne mogu izvoditi same radi vrste i stupnja invaliditeta, a koje su im svakodnevno potrebne u kući i izvan kuće te pomoć u komunikaciji i primanju informacija, a u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu.
Zakon osigurava regionalnu ravnomjernost usluge čime pridonosi smanjenju rizika od socijalne isključenosti korisnika, povećanju vlastite odgovornosti korisnika za socijalno uključivanje, poboljšava kvalitetu života osoba s invaliditetom i podržava njihov ostanak u obitelji, čime se ujedno pridonosi uspješnosti procesa deinstitucionalizacije korisnika i sprječavanja institucionalizacije osoba s invaliditetom.
Zakon osim unaprjeđenja usluge osobne asistencije osigurava njezinu održivost s obzirom da je trenutni kontinuitet pružanja usluge ograničen modelom financiranja putem projekata koji su vođeni od strane udruga te ograničeni projektnim financiranjem.
Sukladno podacima iz Registra osoba s invaliditetom, a sukladno uvjetima koji su u Zakonu o osobnoj asistenciji postavljeni za osiguravanje prava na uslugu osobne asistencije, procjenjuje se da će stupanjem na snagu Zakona pravo na uslugu imati 13.110 osoba s invaliditetom.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi iznimno su bitan dio usluga u širem smislu (zdravstvo, odgoj, obrazovanje, obiteljske potpore i dr.) kojima se osigurava poboljšanje kvalitete života i jačanje socijalne kohezije na temelju jednakih prilika i jednake brige za socijalno osjetljive skupine.
Socijalna skrb uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Pravo na život u zajednici predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava, a usluga osobne asistencije zagovara ideju neovisnog življenja u zajednici jer je osoba s invaliditetom u okviru pružanja navedene usluge subjekt djelovanja, a ne objekt asistencije odnosno pomaganja. Specifičnost osobne asistencije u odnosu na druge oblike skrbi ili njege je u tome da osoba kojoj se pomaže samostalno odlučuje o sadržaju posla i načinu na koji asistent obavlja posao.
Ovim Nacrtom prijedloga zakonom o osobnoj asistenciji (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga zakona) po prvi puta se u Republici Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije koja postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta, a koje su joj svakodnevno potrebne u kući i izvan kuće u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu, zaštite i osiguravanja ljudskih prava osobe s invaliditetom kao i ostvarivanja ravnopravnosti s drugima.
Uslugu osobne asistencije osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem pružat će osobni asistent, uslugu osobne asistencije osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi pružat će komunikacijski posrednik, a osobi s oštećenjem vida videći pratitelj.
Nacrtom prijedloga zakona utvrđuju se uvjeti za priznavanje prava na uslugu, među kojima su težina invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te utvrđen status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom. Također propisuju se i zapreke za priznavanje prava na uslugu.
Nadalje, propisuju se uvjeti za zapošljavanje osobnih asistenata, komunikacijskih posrednika i videćih pratitelja te obveza njihovog formalnog obrazovanja.
Nadalje, uređuje se tko može biti pružatelj usluge te koje uvjete isti mora ispunjavati kako bi mogao postati pružatelj socijalne usluge, a uređuje se i nadzor pružatelja usluga. Korisnicima usluge ostavlja se mogućnost samostalnog predlaganja pružatelja usluga.
Kako bi se fleksibilizirao vremenski obuhvat usluge te ista bila prilagođena individualnim potrebama korisnika, uređuje se broj sati usluge koju pojedine kategorije korisnika mogu ostvariti pri čemu korisnik ima samostalnost u kreiranju sadržaja i intenziteta (trajanja/učestalosti) usluge.
Nacrt prijedloga zakona uređuje i obvezu korisnika usluge osobne asistencije u plaćanju cijene usluge.
Nadalje, uređuje se nadležnost i postupak ostvarivanja prava na uslugu koji će provoditi Hrvatski zavod za socijalni rad, mogućnost pružanja usluge u mreži usluga osobne asistencije te postupak za podnošenje ponuda za sklapanje ugovora za pružanje usluge osobne asistencije sukladno iskazanim potrebama u mreži usluga osobne asistencije.
Nacrtom prijedloga zakona uređuje se obveza pružanja usluga osobne asistencije u skladu sa standardima kvalitete za pružanje socijalnih usluga i smjernicama za njihovo uvođenje, te upravni i inspekcijski nadzor, pitanja vezana uz naknadu štete, kao i prekršajne odredbe.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Također Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na otvaranje novih radnih mjesta prilikom pružanja socijalne usluge osobne asistencije koja se po prvi puta uređuje zakonom, a pružanjem navedene usluge utječe se i na zapošljivost osoba s invaliditetom.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Odredbama predmetnog Nacrta prijedloga Zakona poštuju se ravnopravnost te jednaka mogućnost i jednaki tretman u ostvarivanju usluge, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Nadalje utječe se na pravo izbora i slobode pojedinaca u pogledu odlučivanja o izboru usluge osobne asistencije. Nastavno, istim se utječe i na zaštitu obitelji, zaštitu osoba s invaliditetom te na usklađenost obiteljskog i profesionalnog života.
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelimai Uredu za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa koja je pokazala da su za predmetni Zakon utvrđeni veliki izravni socijalni učinci, mali izravni učinci na rad i tržište rada te mali izravni učinci na zaštitu ljudskih prava. Na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže se donošenje zakona o osobnoj asistenciji kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju poboljšanja zaštite prava i kvalitetnijeg života korisnika.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon o osobnoj asistenciji stupa na snagu 1. srpnja 2023. godine.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je za uslugu osobne asistencije procijeniti nakon godinu dana.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum: 1. prosinca 2022.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2022.
Opis mjere:
4. Tržište rada i socijalna zaštita, C4.3. Unapređenje sustava socijalne skrbi, Unapređenje socijalnih usluga
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe, te stranka svih ključnih međunarodnih instrumenata na području ljudskih prava i država koja uključuje najviše standarde u području socijalne i gospodarske sigurnosti građana, preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog sudjelovanja u građanskim, političkim, gospodarskim, društvenim i kulturnim područjima života. Potreba zaštite prava i interesa osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj istaknuta je člankom 58. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske, gdje je propisano da posebnu skrb država posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život.
U Republici Hrvatskoj, prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, u Registru osoba s invaliditetom na dan 9. rujna 2021. godine bile su registrirane 586.153 osobe s invaliditetom od toga 335.050 muškaraca i 251.103 žena. Prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz rujna 2022. godine na dan 1. rujna 2022. godine registrirano je 624.019 osoba s invaliditetom.
Potpisivanjem UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju („Narodne novine, međunarodni ugovori“, broj 6/07 i 5/08), Republika Hrvatska je preuzela obvezu i potvrdila svoju usmjerenost na izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu promicanja i oblikovanja politika, planova, programa i aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi osobama s invaliditetom omogućila pravo na što neovisnije življenje. Sukladno članku 19. Neovisno življenje i uključenost u zajednicu države potpisnice Konvencije se obvezuju svim osobama s invaliditetom priznati jednako pravo na život u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, te u tu svrhu moraju poduzimati učinkovite i odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom olakšale puno uživanje ovoga prava i punog uključenja i sudjelovanja u zajednici.
Osiguravanje usluge osobne asistencije za osobe s najtežim tjelesnim oštećenjem u Republici Hrvatskoj je započelo 2000. godine kroz projekt pokrenut od strane organizacija civilnog društva pod nazivom „Neovisno življenje“, a usluga se osiguravala uz financijsku potporu ministarstva nadležnog za socijalnu skrb. Nastavak ove usluge razvijao se kroz Pilot projekt osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta putem nacionalnih programa, kojeg je 2006. godine započelo ministarstvo nadležno za obitelj. Od 2015. godine usluga se osigurava i osobama s intelektualnim oštećenjem, osobama s poremećajem iz autističnog spektra i osobama s mentalnim oštećenjem. S ciljem jačanja socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom kroz daljnji razvoj i povećanje kvalitete usluge osobne asistencije, 2015. godine usluga se počela osiguravati i putem poziva financiranih iz Europskog socijalnog fonda.
Tijekom 2020. godine provedeno je istraživanje „Evaluacija pružanja usluge osobne asistencije u Republici Hrvatskoj“ sa svrhom procjene relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i učinka pružanja usluge. Navedena evaluacija je istaknula da su kontinuitet i mogućnosti unapređenja usluge osobne asistencije ograničeni modelom financiranja putem projekata koji su vođeni od strane udruga te ograničeni projektnim financiranjem. Evaluacija je također potvrdila da je normativni okvir nedostatan, pri čemu je istaknuta potreba standardiziranja usluge i donošenja Zakona o osobnoj asistenciji.
Uspostavom usluge osobne asistencije osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta se osigurava pomoć u aktivnostima koje ne mogu izvoditi same radi vrste i stupnja invaliditeta, a koje su im svakodnevno potrebne u kući i izvan kuće te pomoć u komunikaciji i primanju informacija, a u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu.
Zakon osigurava regionalnu ravnomjernost usluge čime pridonosi smanjenju rizika od socijalne isključenosti korisnika, povećanju vlastite odgovornosti korisnika za socijalno uključivanje, poboljšava kvalitetu života osoba s invaliditetom i podržava njihov ostanak u obitelji, čime se ujedno pridonosi uspješnosti procesa deinstitucionalizacije korisnika i sprječavanja institucionalizacije osoba s invaliditetom.
Zakon osim unaprjeđenja usluge osobne asistencije osigurava njezinu održivost s obzirom da je trenutni kontinuitet pružanja usluge ograničen modelom financiranja putem projekata koji su vođeni od strane udruga te ograničeni projektnim financiranjem.
Sukladno podacima iz Registra osoba s invaliditetom, a sukladno uvjetima koji su u Zakonu o osobnoj asistenciji postavljeni za osiguravanje prava na uslugu osobne asistencije, procjenjuje se da će stupanjem na snagu Zakona pravo na uslugu imati 13.110 osoba s invaliditetom.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi iznimno su bitan dio usluga u širem smislu (zdravstvo, odgoj, obrazovanje, obiteljske potpore i dr.) kojima se osigurava poboljšanje kvalitete života i jačanje socijalne kohezije na temelju jednakih prilika i jednake brige za socijalno osjetljive skupine.
Socijalna skrb uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Pravo na život u zajednici predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava, a usluga osobne asistencije zagovara ideju neovisnog življenja u zajednici jer je osoba s invaliditetom u okviru pružanja navedene usluge subjekt djelovanja, a ne objekt asistencije odnosno pomaganja. Specifičnost osobne asistencije u odnosu na druge oblike skrbi ili njege je u tome da osoba kojoj se pomaže samostalno odlučuje o sadržaju posla i načinu na koji asistent obavlja posao.
Ovim Nacrtom prijedloga zakonom o osobnoj asistenciji (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga zakona) po prvi puta se u Republici Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije koja postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta, a koje su joj svakodnevno potrebne u kući i izvan kuće u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu, zaštite i osiguravanja ljudskih prava osobe s invaliditetom kao i ostvarivanja ravnopravnosti s drugima.
Uslugu osobne asistencije osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem pružat će osobni asistent, uslugu osobne asistencije osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi pružat će komunikacijski posrednik, a osobi s oštećenjem vida videći pratitelj.
Nacrtom prijedloga zakona utvrđuju se uvjeti za priznavanje prava na uslugu, među kojima su težina invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te utvrđen status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom. Također propisuju se i zapreke za priznavanje prava na uslugu.
Nadalje, propisuju se uvjeti za zapošljavanje osobnih asistenata, komunikacijskih posrednika i videćih pratitelja te obveza njihovog formalnog obrazovanja.
Nadalje, uređuje se tko može biti pružatelj usluge te koje uvjete isti mora ispunjavati kako bi mogao postati pružatelj socijalne usluge, a uređuje se i nadzor pružatelja usluga. Korisnicima usluge ostavlja se mogućnost samostalnog predlaganja pružatelja usluga.
Kako bi se fleksibilizirao vremenski obuhvat usluge te ista bila prilagođena individualnim potrebama korisnika, uređuje se broj sati usluge koju pojedine kategorije korisnika mogu ostvariti pri čemu korisnik ima samostalnost u kreiranju sadržaja i intenziteta (trajanja/učestalosti) usluge.
Nacrt prijedloga zakona uređuje i obvezu korisnika usluge osobne asistencije u plaćanju cijene usluge.
Nadalje, uređuje se nadležnost i postupak ostvarivanja prava na uslugu koji će provoditi Hrvatski zavod za socijalni rad, mogućnost pružanja usluge u mreži usluga osobne asistencije te postupak za podnošenje ponuda za sklapanje ugovora za pružanje usluge osobne asistencije sukladno iskazanim potrebama u mreži usluga osobne asistencije.
Nacrtom prijedloga zakona uređuje se obveza pružanja usluga osobne asistencije u skladu sa standardima kvalitete za pružanje socijalnih usluga i smjernicama za njihovo uvođenje, te upravni i inspekcijski nadzor, pitanja vezana uz naknadu štete, kao i prekršajne odredbe.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Također Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na otvaranje novih radnih mjesta prilikom pružanja socijalne usluge osobne asistencije koja se po prvi puta uređuje zakonom, a pružanjem navedene usluge utječe se i na zapošljivost osoba s invaliditetom.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Odredbama predmetnog Nacrta prijedloga Zakona poštuju se ravnopravnost te jednaka mogućnost i jednaki tretman u ostvarivanju usluge, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Nadalje utječe se na pravo izbora i slobode pojedinaca u pogledu odlučivanja o izboru usluge osobne asistencije. Nastavno, istim se utječe i na zaštitu obitelji, zaštitu osoba s invaliditetom te na usklađenost obiteljskog i profesionalnog života.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
/
4.1.
Moguće opcije javnih politika
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost B«
4.2.
Ocjena i opcije
Opcija 1.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 2.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 3.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 4.
Koristi:
Troškovi:
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
/
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa koja je pokazala da su za predmetni Zakon utvrđeni veliki izravni socijalni učinci, mali izravni učinci na rad i tržište rada te mali izravni učinci na zaštitu ljudskih prava. Na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže se donošenje zakona o osobnoj asistenciji kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju poboljšanja zaštite prava i kvalitetnijeg života korisnika.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon o osobnoj asistenciji stupa na snagu 1. srpnja 2023. godine.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je za uslugu osobne asistencije procijeniti nakon godinu dana.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum: 1. prosinca 2022.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
/
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike