SADRŽAJ

POPIS KRATICA I AKRONIMA

PREDGOVOR

1. UVOD

1.1. Poveznica s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. i drugim relevantnim aktima strateškog planiranja

1.2. Postupak izrade i uključenost dionika

2. ANALIZA STANJA - OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA, POTENCIJALA I IZAZOVA ZA SEKTOR MSP-a

2.1. Europski i nacionalni kontekst Strategije

2.2. Regulativno upravljanje u Hrvatskoj: veliki napredak

2.3. Razvojne potrebe i potencijali razvoja regulativnog okruženja za MSP-ove: put naprijed

3. STRATEŠKI OKVIR

3.1. Srednjoročna vizija razvoja

3.1.1. Učinkoviti regulativni sustav za poslovno okruženje budućnosti

3.2. Prioriteti u srednjoročnom razdoblju

3.2.1. Trajno unapređenje zakonodavnog i strateškog okvira

3.2.2. Optimizacija metodologije MSP testa

3.2.3. Jačanje ljudskih kapaciteta kao okosnice Strategije

3.2.4. Vidljivost i komunikacija: dobivanje podrške javnosti

3.3. POSEBNI CILJ: Unapređenje učinkovitosti sustava procjene ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva

3.3.1. Mjere za provedbu posebnog cilja:

3.3.2. Posebni cilj i pokazatelji ishoda

4. PROVEDBENI OKVIR

4.1. Akcijski planovi

4.2. Indikativni financijski plan

4.3. Okvir za praćenje provedbe

4.3.1. Partnerstvo za provedbu Strategije

4.3.2. Mehanizmi koordinacije

4.4. Plan vrednovanja Strategije

Prilog 2. Akcijski plan (2023. - 2025.)

Prilog 3. Akcijski plan za provedbu (tablični prikaz)

POPIS KRATICA I AKRONIMA

BMWK: Njemačko savezno ministarstvo gospodarstva i zaštite klime (njem. Bundesministerium für Wirtschaft und Klimaschutz )

EU: Europska unija

GIZ: Njemačka agencija za međunarodnu suradnju (njem. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit )

HAMAG-BICRO : Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

IT: Informacijska tehnologija

MINGOR: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

MSP: Mikro, malo i srednje poduzetništvo

NPOO: Nacionalni plan oporavka i otpornosti

NRS 2030 - Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

PUP: Procjena učinaka propisa (engl. Regulatory Impact Assessment )

SCM: Model standardnog troška (engl. Standard Cost Model )

Služba UPK: Služba za unapređenje poslovne klime (engl. Business Environment Improving Service )

SRSP: Program potpore strukturnim reformama

TSI - Instrument za tehničku potporu

UK: Ujedinjeno Kraljevstvo

UZZ: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske

Vlada RH: Vlada Republike Hrvatske

PREDGOVOR

U kontekstu okolišnih, gospodarskih i društvenih izazova na globalnoj razini, kao i pojavi disruptivnih inovacija, potrebna je permanentna prilagodba alata i pristupa regulativnoj politici kako bi se poboljšalo zakonodavstvo u cilju spremnosti na novonastale izazove i prioritete koji se kontinuirano razvijaju.

Napori svih tijela državne uprave trebaju biti usmjereni u postizanje boljih ekonomskih i društvenih rezultata u svrhu poboljšanja života građana i poduzeća posredstvom boljih, kvalitetnijih i svrsishodnijih zakona uz istodobno smanjenje administrativnih opterećenja.

Strategija za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednje poduzetništva doprinijet će poboljšanju poslovnog okruženja za male i srednje poduzetnika koji predstavljaju stratešku važnost za nacionalno gospodarstvo.

Poboljšanje oblikovanja zakonodavstva EU-a je zajednički cilj i odgovornost svih EU institucija i država članica EU-a, a Republika Hrvatska uz značajan napredak u jačanju nacionalnog okvira regulativne politike, kontinuirano doprinosi pojednostavljenju, smanjenju opterećenja i modernizaciji postojećih propisa EU.

U srednjoročnoj perspektivi, Hrvatska će do 2027. godine imati jedan od  najnaprednijih sustava za procjenu ekonomskih učinaka propisa na MSP sektor među svim državama članicama EU, odnosno pravni i institucionalni okvir koji se može prilagoditi disruptivnim inovacijama i poslovnim modelima.

Strategija doprinosi kontinuitetu regulativne reforme kao sastavnice razvoja regulativne politike u Hrvatskoj i proširenju alata za regulativni menadžment, a izrađena je uz pomoć Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u okviru projekta „Procjena učinaka propisa na mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj“ (broj projekta: 21.9010.6-002.05).

Projekt je financiralo njemačko Savezno ministarstvo gospodarstva i zaštite klime (BMWK), a proveo ga je GIZ.

1. UVOD

Jedan od prioritetnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske posljednjih godina predstavljaju reforme koje imaju za cilj znatno smanjiti opterećenje poduzeća koje proizlazi iz parafiskalnih nameta i složenih administrativnih i zakonodavnih zahtjeva. U tom pogledu su Europska komisija (EK) i OECD prepoznali jačanje operativne sposobnosti mjerodavnih državnih tijela za djelotvornu i učinkovitu provedbu ex-ante i ex-post procjene učinaka propisa kao ključan korak.

OECD je 2019. godine izradio izvještaj „Pregled regulativnih politika u Republici Hrvatskoj“ uz potporu Europske komisije (EK) kroz Program za potporu strukturnim reformama (SRSP) instrument tehničke pomoći . Na temelju Pregleda, OECD je među svojim glavnim preporukama naveo potrebu za promicanjem nadzora i kontrole kvalitete alata za regulativno upravljanje, poboljšanje koordinacije među ministarstvima i jačanje osposobljavanja i kapaciteta službenika. Ove i ostale strateške preporuke dodatno su potkrijepljene nalazima Izvješća o Hrvatskoj u okviru Europskog semestra za 2020. godinu, u kojem se utvrđuje da je Hrvatska uložila dodatne napore u administrativno rasterećenje i uvođenje mjera za smanjenje nekih od najsloženijih opterećenja.

Jačanje kapaciteta i učinkovitosti javne uprave u osmišljavanju i provedbi javnih projekata i politika od velike je važnosti. Nakon Pregleda OECD-a, Hrvatska je poduzela potrebne korake za poboljšanje regulativnog okvira. Prema najnovijem izvješću OECD-a Hrvatska nastavlja s unapređenjem svoje regulatorne politike  Prvi važan korak poduzet je kroz dovršetak projekta tehničke podrške financiranog sredstvima SRSP-a Europske komisije i tadašnjeg njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike (njem. BMWi - sada njemačko Savezno ministarstvo za gospodarstvo i zaštitu klime), koji je proveo GIZ.

Cilj projekta bio je unaprijediti analitičke kapacitete službenika Službe za unapređenje poslovne klime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vezano za odgovarajuće metodološke alate i procese te širenje znanja među službenicima  ministarstava.

Od 2021. godine Vlada RH, zajedno s GIZ-om, radi na novom projektu tehničke potpore u okviru Instrumenta za tehničku potporu (TSI) Europske unije, nasljednikom SRSP-a, sufinanciranom od strane Njemačkog saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime, a u cilju jačanja provedbe procjene učinaka propisa od strane Vladinog Ureda za zakonodavstvo, u suradnji s ministarstvima. Projekt se nadovezuje na preporuke OECD-a za jačanje okvira regulativne politike u Hrvatskoj te se usredotočuje na jačanje analitičkih kapaciteta u ministarstvima, ulaganje u edukaciju službenika i optimizaciju alata regulativne politike s ciljem pojednostavljenja i bolje učinkovitosti administrativnih postupaka.

1.1. Poveznica s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. i drugim relevantnim aktima strateškog planiranja

Sukladno metodologiji strateškog planiranja propisanoj Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, Strategija doprinosi provedbi strateškog cilja i ostvarivanju pokazatelja učinka navedenim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030).  

Strategija sadrži srednjoročnu viziju razvoja unapređenja poslovnog okruženja za poduzetnike uz srednjoročne prioritete prema kojima se oblikuju mjere za provedbu posebnog cilja u razdoblju važenja Strategije, te pokazatelje ishoda za posebni cilj, radi mjerenja uspješnosti provedbe Strategije.

Naglašava se  povećanje kvalitete javnih institucija kao razvojni prioritet, konkretno stvaranje boljeg, bržeg i modernijeg pravosuđa te efikasnije javne administracije u svrhu značajnog unapređenja poslovnog okruženja s ciljem povećanja povjerenja u institucije. Konkretno, NRS 2030 u sklopu Razvojnog smjera 1 „Održivo gospodarstvo i društvo“, Strateškog cilja 3 (SC 3) „Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom“ prepoznaje unapređenje poslovnog okruženja, administrativno rasterećenje i digitalizaciju poslovanja kao jedan od prioriteta javne politike koji će doprinijeti povećanju izvoznog potencijala privatnog sektora te privlačenju stranih ulaganja s visokim intenzitetom znanja. Digitalizacija javnog sektora te unapređenje i standardiziranje kvalitete pruženih javnih usluga na lokalnoj razini također su prioriteti NRS 2030. što je potpuno usklađeno s ciljem Strategije. U sklopu Strateškog cilja 11 (SC 11) - Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, kao jedan od prioriteta javnih politike navodi se digitalizacija javne uprave i pravosuđa.

Posebni cilj ove Strategije doprinijeti će ostvarenju  strateškog cilja 3 NRS 2030. Strategija doprinosi i realizaciji planova administrativnog, poreznog i parafiskalnog rasterećenja gospodarstva radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog poslovnog okruženja (2.1 Gospodarski oporavak i poslovno okruženje) iz Programa Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2020. do 2024. Nadalje, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva započeo je proces izrade višesektorske Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, koja će se temeljiti na četiri prioritetna područja definirana u okviru strateškog cilja 11. “Digitalna tranzicija društva i gospodarstva” Nacionalne razvojne strategije i to: i) Digitalna tranzicija gospodarstva, ii) Digitalizacija javne uprave i pravosuđa, iii) Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža i iv) Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.

Ova Strategija stoga predstavlja i provedbeni mehanizam za prioritetna područja buduće Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, i to u dijelu koji se odnosi na digitalizaciju javne uprave te razvoj digitalnih kompetencija.

Digitalizacija postupka provedbe MSP testa predviđena je u okviru reformske mjere C1.1.1 R1 „Nastavak reforme poslovnog i regulativnog okruženja“ sadržane u NPOO-u, koja predstavlja alat za poboljšanje regulativnog okruženja putem bolje komunikacije između tijela državne uprave odgovornih za izradu i procjenu učinaka propisa na gospodarstvo, posebno male i srednje poduzetnike. Ista reformska mjera predviđa opću nadogradnju infrastrukture MSP testa, posebno ističući nedostatke „papirnatog sustava rada koji otežava upotrebu podataka za promicanje donošenja politika utemeljenih na dokazima“.

Zaključno, Strategija je temelj za strukturiranje budućeg sveobuhvatnog i održivog sustava procjene učinaka propisa na razini tijela državne uprave koji može rezultirati inovativnim regulativnim politikama i alatima utemeljenim na dokazima te jača javno upravljanje i učinkovito odgovora na različite gospodarske, socijalne i ekološke izazove. Strategija ne samo da prenosi ambicije svih tijela državne uprave prema donošenju odluka utemeljenih na dokazima, već i postavlja očekivanja za donositelje politika i osigurava instrument za mjerenje napretka u poboljšanju regulativnog okruženja za MSP-ove.

1.2. Postupak izrade i uključenost dionika

Strategija je izrađena poštujući načela partnerstva i transparentnosti, koristeći različite mehanizme dijaloga i konzultacija sa zainteresiranim dionicima. Proces oblikovanja ovog akta strateškog planiranja u fazi nacrta temeljio se na različitim mehanizmima dijaloga i konzultacija sa zainteresiranim dionicima te slijedeći propisanu metodologiju strateškog planiranja.  

Stručna radna skupina sačinjena je od predstavnika svih ministarstava, znanstveno akademske zajednice, predstavnika gospodarskih udruženja i socijalnih partnera te civilnog društva.

Temeljem Odluke o pokretanju postupka izrade Strategije za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2023. do 2027. godine  koju je donijela Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno je za izradu Strategije. Odlukom o imenovanju članova stručne radne skupine za izradu prijedloga strategije za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2023. do 2027. godine organizirana je Stručna radnu skupinu za izradu Strategije.  

Stručna radna skupina sačinjena je od predstavnika institucionalnih dionika odgovornih za razvoj i davanje doprinosa unapređenju poslovnog okruženja u Hrvatskoj, gospodarskih udruženja i socijalnih partnera te drugih tijela javne vlasti koje se bave različitim područjima razvoja javne uprave.

Zainteresirani dionici dali su svoje prijedloge i komentare na različite elemente strateškog okvira, uključujući i srednjoročnu viziju razvoja.

2. ANALIZA STANJA - OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA, POTENCIJALA I IZAZOVA ZA SEKTOR MSP-a

2.1. Europski i nacionalni kontekst Strategije

Hrvatska mala i srednja poduzeća pokretači su hrvatskog gospodarstva. Broje gotovo 140.000 i čine više od 99% svih poduzeća . Mali i srednji poduzetnici su glavni pokretači inovativnih proizvoda, usluga i poslovnih modela te rasta vrijednosti u hrvatskim granama i sektorima, i čine u prosjeku tri od četiri radna mjesta i više od polovice ukupnog izvoza Hrvatske.

Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj obuhvaća veliki raspon industrija i sektora te poduzetničkih profila; od mikropoduzeća s jednom osobom, poduzeća pod vodstvom žena i visokotehnoloških start-upova koje su osnovali mladi poduzetnici koji tek ulaze na tržište i postaju konkurentni, do nekih od najbrže rastućih industrijskih srednjih poduzeća kao vodećih hrvatskih izvoznika.

Dakle, hrvatski mali i srednji poduzetnici nisu samo najbrojniji gospodarski subjekti, već su i vitalni čimbenici koji doprinose unapređenju poslovne klime i raznolikosti hrvatskog gospodarstva.

Hrvatski mali i srednji poduzetnici nisu ništa manje osjetljiviji na unutarnje i vanjske gospodarske poremećaje u odnosu na poduzeća u Europskoj uniji i inozemstvu.

Zbog ograničene veličine i pristupa resursima prvi su koji snose najveći teret čak i najmanjih poremećaja u unutarnjem gospodarskom okruženju i globalnim tokovima gospodarstva, koji su u posljednje vrijeme posljedica pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 ili geopolitičkih previranja poput trenutnog rata u Ukrajini s nepredviđenim i dugotrajnim posljedicama.

Iako su potonji čimbenici izvan kontrole bilo koje vlade, ipak postoji znatan prostor za javnu intervenciju koja dovodi do poboljšanja određenih područja nacionalnog gospodarstva.

Među njima se ističe poboljšanje poslovne klime za male i srednje poduzetnike kao jedan od najvećih prioriteta Vlade. Na MSP-ove nerazmjerno utječu propisi kojima se često povećavaju fiksni troškovi neovisno o veličini i opsegu poslovanja. Troškovi izazvani propisima koje veća poduzeća lakše podnose, mogu prisiliti najugroženije MSP-ove da napuste tržište.

S obzirom na te čimbenike, zajedno sa strateškom važnošću MSP-ova za nacionalno gospodarstvo, Vlada RH se zalaže za sustavnu primjenu načela „počnimo od malih“ (engl. Think Small First ) pri izradi ili reviziji propisa koji utječu na sektor MSP-ova, stavljajući hrvatske male i srednje poduzetnike u samo središte procesa oblikovanja politike i propisa. U skladu s tim načelom, interesi MSP-ova i uvjeti pod kojima djeluju razmatraju se na samom početku procesa oblikovanja politika, čineći ih tako prioritetnim pitanjem.

Test malog i srednjeg poduzetništva (MSP test) dio je procjene učinaka propisa (PUP). Procjena učinaka propisa omogućuje izradu učinkovitih propisa i dobivanje bitnih podataka o tome kako regulirati i kako procijeniti jesu li postignuti ciljevi politika. Tijela državne uprave koriste navedene alate za utvrđivanje i procjenu učinaka potencijalnih rješenja problema koji se rješavaju javnom politikom te za utvrđivanje posljedica različitih regulativnih i neregulativnih opcija na gospodarstvo, društvo i okoliš.

Tijekom postupka procjene učinaka propisa, tijela državne uprave trebala bi staviti snažan naglasak na procjenu učinaka politika i propisa na posebno ranjive gospodarske i društvene skupine, kao što su MSP-ovi, mladi poduzetnici, poduzetnice itd.

Postupak PUP provodi se kako bi se utvrdili razlozi za intervenciju prilagodbom predviđene politike ili propisa, čime se osigurava primjerenija, razmjernija i pravednija regulativna mjera.

Jedan od najvažnijih alata za procjenu učinaka propisa jest MSP test koji je sastavni dio postupka procjene u kojem se izričito uzima u obzir učinak propisa na MSP-ove.

MSP test je alat za regulativno upravljanje osmišljen s izričitom namjerom da tijelima državne uprave pomogne utvrditi da li je određeni propis opravdano opteretio određeni segment MSP-ova. On pomaže tijelima državne uprave da otkriju ključne dionike u procesu i načine njihova sudjelovanja u tom procesu. Također im pomaže u smanjenju opsega učinaka koje propisi mogu imati na te skupine. Rezultati analize koji proizlaze iz tog postupka služe za stvaranje posebnih režima regulacije MSP-ova, uključujući, ali ne ograničavajući se na izuzeća od poštivanja propisa, mjere ublažavanja za određene skupine i druge mehanizme i programe osmišljene kako bi se negativan učinak propisa sveo na najmanju moguću mjeru.

Države diljem svijeta primjenjuju načelo „počnimo od malih", kojim se od tijela državne uprave zahtijeva da uzmu u obzir interese i potrebe MSP-ova u ranoj fazi donošenja politika.  U tom pogledu prednjači Europska unija koja je tijekom godina sustavno gradila vrlo čvrste politike i operativne okvire za MSP-ove kojima nastoji smanjiti administrativne prepreke za europska mala i srednja poduzeća. EK je 2008. godine donijela Akt o malom poduzetništvu , Strategiju EU-a za poboljšanje poslovnog okruženja za MSP-ove s ciljem jačanja cjelokupnog pristupa poduzetništvu, s posebnim naglaskom na pojednostavljenje regulativnog i političkog okruženja za MSP-ove. Osim toga, od 2015. godine ulažu se sustavni i ciljani napori u okviru međusektorske politike Europske komisije za Bolju regulativu kako bi se osiguralo da se novim zakonodavstvom ostvaruju ciljevi uz najmanje troškove za poduzetnike i kako bi se uklonila birokracija. Ključna sastavnica Agende za Bolju regulativu EU-a je i MSP test koji je učinkovito integriran u procjenu učinaka svih novih propisa.

Procjenjujući troškove i koristi pojedinih politika, MSP test pomaže u provedbi načela „počnimo od malih" i unapređenju poslovnog okruženja.

Komisija je u travnju 2019. godine, nakon opsežnog pregleda stanja, donijela komunikaciju u kojoj raspravlja o prednostima i nedostacima Agende za Bolju regulativu te utvrđuje daljnje korake . Među ključnim porukama jest da koncept Bolje regulative mora ostati u središtu procesa donošenja odluka u Europskoj uniji, da su obrazloženja za regulativu utemeljenu na dokazima sve jača te da bi trebalo uložiti dodatne napore u poboljšanje procesa savjetovanja i suradnje s javnošću i relevantnim dionicima.

OECD također naglašava važnost uključivanja perspektive MSP-ova u postupak PUP kako bi se osigurala usklađenost i integrirala perspektiva MSP-ova u svim područjima politika, navodeći da pri izradi propisa vlade moraju biti svjesne regulativnih troškova za poduzetnike i građane i nerazmjernih učinaka na mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća.

U provođenju procjene učinaka propisa državni službenici bi trebali „procijeniti učinak na mala i srednja poduzeća i pokazati kako se administrativni troškovi i troškovi usklađivanja svode na najmanju moguću mjeru." U OECD-ovom Pregledu najbolje prakse u procjenama učinaka propisa ističe se da bi postupak procjene učinaka „trebao izričito uzeti u obzir učinak zakonodavstva na MSP-ove („MSP test“) kao sastavni dio procjene“. Zbog toga većina zemalja OECD-a danas prepoznaje važnost i potrebu za razmatranjem perspektive MSP-ova u procesu regulativnog dizajna i isporuke te to čine već nekoliko desetljeća, uključujući prije svega, Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju i Švicarsku. Ta je praksa u različitoj mjeri naknadno usvojena u gotovo svim državama EU-a te je postala sastavni dio njihovih regulativnih sustava. Iako donositelji odluka o politikama nisu zakonski obvezni razmotriti učinak predloženih propisa na MSP-ove, oni se i dalje procjenjuju u praksi. Međutim, napredak u usvajanju te prakse nije ravnomjeran ni sustavan na svim razinama te još uvijek ima prostora za daljnji napredak u tom području.  

Slijedeći taj put, Hrvatska je posljednjih godina napravila značajne iskorake prema poboljšanju i učvršćivanju regulativnog okvira, čime doprinosi poticajnom poslovnom okruženju s manje administrativnih opterećenja. Usprkos daljnjem postojanju važnih izazova, Vlada RH se u potpunosti zalaže za iskorjenjivanje strukturnih prepreka i regulativnih neučinkovitosti za sve poduzetnike, posebno male i srednje poduzetnike.

2.2. Regulativno upravljanje u Hrvatskoj: veliki napredak

Tijekom proteklog desetljeća Vlada RH proširila je i ojačala participativni proces donošenja odluka utemeljen na dokazima. Učinjeni su važni pomaci, o čemu svjedoči i OECD-ov izvještaj „Pregled regulativne politike“ (OECD, 2019.).

Kako bi se ojačao sustav procjene učinaka propisa na inicijative nacrte prijedloga zakona, donesene su temeljne pravne odredbe, posebno Zakon o procjeni učinaka propisa iz 2017. i povezana Uredba kojom se utvrđuju način i kriteriji za provođenje savjetovanja vezano za  nacrte prijedloga zakona.

Oslanjajući se na spomenutu pravnu osnovu, Vlada RH je razvila snažan strateški okvir za cjelokupni razvoj sustava procjene učinaka propisa u Hrvatskoj.

Ključni strateški dokument u tom pogledu je sveobuhvatna Strategija procjene učinaka propisa za razdoblje od 2018. do 2023. godine, kojom se utvrđuje dugoročni razvoj sustava procjene učinaka propisa, uključujući viziju i misiju, uz ključne strateške ciljeve poboljšanja kvalitete propisa i razvoja administrativnih kapaciteta te osnovna načela otvorenosti i transparentnosti procesa procjene učinaka propisa kroz savjetovanje i suradnju sa zainteresiranim dionicima .

Vladin Ured za zakonodavstvo služi kao ključno nadzorno tijelo zaduženo za koordinaciju, nadzor i izgradnju kapaciteta za ex-ante i ex-post procjenu učinaka propisa.

Hrvatska zadovoljava dobru međunarodnu regulativnu praksu zahvaljujući i uspostavi mreže Koordinatora za procjenu učinaka propisa te koordinatora za MSP test u svakom ministarstvu, koji stručnim službama pružaju stručno znanje u zakonodavnom planiranju i (ekonomskoj) analizi učinaka. Nadalje, donesene su odredbe za transparentnije i uključivije regulativno okruženje tako što će se dionicima omogućiti da daju povratne informacije o procjenama putem središnjeg hrvatskog interaktivnog portala za savjetovanje, e-Savjetovanja . Hrvatska sustavno surađuje s dionicima na izradi nacrta prijedloga zakona, objavljenih na internetu radi savjetovanja u trajanju od 30 dana. Prije odluke o reguliranju nekog pitanja, i to u ranim fazama procesa, donositelji odluka o politikama također sudjeluju u radnim skupinama koje uključuju predstavnike  civilnog društva, poduzetnika i akademske zajednice te socijalne partnere.

O d 2015. godine uspostavljen je zakonodavni okvir za korištenje sustava e-Savjetovanje kroz koji se redovito organiziraju savjetovanja s javnošću putem portala e-Savjetovanja . Nadalje, kako bi se osigurala dosljednost, tvorcima politika kojima je potrebna metodološka i tehnička pomoć u provođenju procjene učinaka propisa dostupni su novi alati i smjernice.

U sklopu procjene učinaka propisa, nužno je provesti procjenu ekonomskog učinka svih podzakonskih akata (MSP test) na poslovni sektor, što je zakonska obveza utvrđena Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“, br. 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16) i Uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test) („Narodne novine“, broj 43/2017) .  

U praksi su podzakonski akti glavni izvor administrativnog opterećenja u Hrvatskoj, stoga moraju proći obvezni MSP test. Tijela državne uprave dužna su procijeniti učinke svojih podzakonskih akata na MSP-ove i dobiti mišljenje MINGOR-a, koji svoju nadzornu funkciju obavlja putem Službe za unapređenje poslovne klime, pod nadzorom Uprave za internacionalizaciju, Sektora za konkurentnost.

Zahtjev za provedbu MSP testa uveden je 2017. godine Uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo kako bi se posebno procijenilo potencijalno nerazmjerno opterećenje koje bi novi propis mogao nametnuti mikro poduzećima te malim i srednjim poduzećima.

Služba UPK je uključena u ranu procjenu učinaka propisa na MSP-ove kroz prethodnu procjenu učinaka propisa koju dostavljaju resorna ministarstva i u trenutku kada se MSP test provodi kao dio cjelovite procjene učinaka propisa.

U slučaju kada je riječ o zakonskim aktima Služba UPK daje mišljenje vladinom Uredu za zakonodavstvo o ispravnosti procjena (i izračuna).

Služba UPK, s druge pak strane, je jedina zadužena za provjeru kada je riječ o preispitivanju nacrta podzakonskih akata, za koje se mora provesti MSP test (uz primjenu SCM metodologije).

Zakonodavni okvir za procjenu ekonomskog učinka na podzakonske akte snažan je i primjeren za svoju svrhu.

Pravni temelj za uvođenje MSP testa je Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva. Zakonom se uređuje postupak PUP -a za procjenu ekonomskog utjecaja na mala i srednja poduzeća (MSP test) te se propisuje postupak provedbe MSP testa, njegov sadržaj i kriteriji.  Zakon također dodjeljuje nadležnost za provedbu MSP testa Ministarstvu nadležnom za razvoj poduzetništva i obrta te stručnjacima za procjenu učinaka propisa u resornim ministarstvima nadležnima za izradu nacrta propisa.

Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (test malog i srednjeg poduzetništva) nadopunjuje Zakon i detaljno propisuje postupak, metodološke i tehničke smjernice, obrasce te metode savjetovanja za provedbu MSP testa.

Unatoč takvom razvoju događaja, i OECD-ov Pregled iz 2019. i projekt tehničke pomoći GIZ-a preporučili su daljnja poboljšanja organizacijskih, proceduralnih i metodoloških rješenja postupka MSP testa, uključujući posebno prilagođenu strategiju izrađenu za procjenu gospodarskih učinaka na MSP-ove i izradu posebnog priručnika za MSP test.

Služba UPK također mjeri i smanjuje administrativno opterećenje koristeći se, među ostalim, SCM metodologijom.

U sklopu nastojanja za pojednostavljenjem poslovnog okruženja za hrvatska mala i srednja poduzeća, 2019. godine je pokrenut internetski portal BoljiPropisi kako bi građani i poduzetnici mogli prijaviti odveć složene administrativne procedure .

Time se nadopunjuje inicijativa koju je MINGOR uveo 2017. godine  kroz „Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja“ kako bi se potaknula ulaganja i omogućio lakši pristup tržištu hrvatskim poduzećima i stranim ulagačima.

Donošenje prva četiri Akcijska plana do danas je pridonijelo administrativnom rasterećenju poduzetnika za više od 3,7 milijardi kuna. Akcijski plan za 2020. bio je posebno usmjeren na ispunjavanje obveza iz Nacionalnog programa reformi i Akcijskog plana za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji. Predviđeno je i dodatno rasterećenje gospodarstva od 686,6 milijuna kuna do kraja 2022. godine, i to kroz optimizaciju i digitalizaciju 10 upravnih postupaka. Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020. bio je dio šire reformske inicijative koja je uključivala smanjenje i optimizaciju naknada iz Registra neporeznih i parafiskalnih davanja te ukidanje/smanjenje upravnih pristojbi. Ciljevi najnovijeg petog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva čvrsto su ugrađeni u NPOO, s predviđenim administrativnim rasterećenjem od najmanje  milijardu kuna do četvrtog tromjesečja 2024. i dodatnih milijardu kuna do četvrtog tromjesečja 2025 .

Stoga su nastojanja Vlade Republike Hrvatske da pojednostavi administrativne procedure i dalje od ključne važnosti, a to je potvrđeno najnovijim izvješćem Europske komisije za Hrvatsku za 2022.

2.3. Razvojne potrebe i potencijali razvoja regulativnog okruženja za MSP-ove: put naprijed

Unatoč kontinuiranom napretku postignutom u posljednjem desetljeću, još uvijek ima prilično prostora za poboljšanje. Trenutačno je praksa postupka provedbe MSP testa u velikoj mjeri „papirnata", što pridonosi brojnim neučinkovitostima procesa, kašnjenjima i neodrživom radnom opterećenju službenika uključenih u proces.

Tijekom izvršavanja zadataka, dionici i dalje upotrebljavaju samo osnovne značajke digitalne tehnologije. Stoga je postupak provedbe MSP testa, za sve namjere i svrhe, još uvijek uglavnom analogne prirode, unatoč tomu što se formalno koriste digitalne aplikacije i programi za obradu teksta za razmjenu dokumenata ili jednostavne baze podataka dokumenata. Nadalje, priroda postupka koji „kreće od papira" omogućuje da različiti dionici procesa ponekad iskoriste nedosljednosti u propisima kako bi se zaobišla pravna obveza pravilnog provođenja prethodnog MSP testa i punog MSP testa, posebno za novoizrađene pod zakonske akte. U praksi često u nedostatku posebnog sustava upravljanja procesima koji bi mogao pratiti, potvrditi autentičnost i provjeravati komunikacijske tokove, tijela državne uprave ponekad neplanski nameću Službi kratke rokove za provedbu kontrole kvalitete provedenih MSP testova. Tijela državne uprave povremeno nepotpuno ispunjavaju predviđene obrasce i predloške za MSP test, ne uvažavaju preporuke u obliku službenih mišljenja Službe za unapređenje poslovne klime u vezi s provedenim MSP testovima ili zaobilaze provedbe postupka izrade prethodnog testa pri izradi pod zakonskih akata odnosno usvajaju pod zakonske akte unatoč izdavanju negativnog mišljenja o MSP testu.

U izvješću OECD-a za 2019. godinu i u nekoliko zasebnih inicijativa i projekata koje je Vlada RH predvodila uz pomoć međunarodnih organizacija poput GIZ-a i Svjetske banke , utvrđeno je nekoliko sustavnih izazova koji hrvatskoj Vladi otežavaju donošenje visokokvalitetnih regulativnih odluka. Temeljna preporuka je uvođenje izričite i obvezujuće regulativne politike za sva tijela državne uprave s jasno utvrđenim ciljevima i jasnom komunikacijskom strategijom, jer ta politika još uvijek nedostaje.

Na operativnoj razini, došlo je do proširenja nekoliko preporuka za povećanje kvalitete postupka procjene učinaka propisa, za promicanje izgradnje institucionalnih kapaciteta za procjenu učinaka propisa u cijeloj državnoj upravi i za učinkovitije uključivanje vanjskih dionika, posebno MSP-ova. U kontekstu Strategije posebnu važnost ima sljedeće:

3. STRATEŠKI OKVIR

3.1. Srednjoročna vizija razvoja

Srednjoročna Vizija razvoja je:

Obilježja tog sustava su:

- ažurirana, pojednostavljena i prvenstveno digitalna metodologija i postupak provedbe MSP testa

- čvrst, ali fleksibilan i dinamičan, pravni i institucionalni okvir koji se može prilagoditi i razornim inovacijama i poslovnim modelima

- ojačani ljudski kapaciteti za dosljednu, pouzdanu i sveobuhvatnu provedbu MSP testa.

Ta će se vizija ostvariti dosljednim i pouzdanim izvršavanjem dužnosti prema hrvatskoj poslovnoj zajednici i građanima, kako je utvrđeno u sljedećoj misiji :

Misija

Trajno unapređivati poslovno okruženje za hrvatske poduzetnike, posebno male i srednje poduzetnike, sustavnom izradom najkvalitetnijih procjena i analiza ekonomskih učinaka kao temelja bolje i pametne regulative .

To će se postići na sljedeći način:

- dosljednim poboljšanjem kvalitete postupka procjene ekonomskih učinaka

- iskorištavanjem brojnih mogućnosti digitalne tehnologije koje se mogu neprimjetno implementirati u sustav procjene ekonomskih učinaka sustavnim jačanjem ljudskih kapaciteta, znanja i vještina s ciljem pružanja sve bolje procjene ekonomskih učinaka .

- primjenom načela „počnimo od malih" kako bi se stvorile velike pozitivne promjene za korisnike: MSP-ove i poslovno okruženje.

3.1.1. Učinkoviti regulativni sustav za poslovno okruženje budućnosti

Strategija za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2023. do 2027. godine akt je strateškog planiranja Vlade RH koji se donosi s ciljem poboljšanje učinkovitosti sustava procjene ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva, a sadrži viziju u kojoj će Hrvatska će imati jedan od najnaprednijih sustava za procjenu ekonomskih učinaka propisa na sektor MSP-ova među svim državama članicama EU-a. Vlada RH prepoznaje da su predanost cilju, vizija i vodstvo sastavni dijelovi regulativnog sustava koji je učinkovit, fleksibilan i prikladan za budućnost.

Političko preuzimanje obveza na najvišim razinama vlasti je ključno jer signalizira cijeloj državnoj upravi da je uklanjanje regulativnih prepreka i birokracije visok prioritet na dnevnom redu ove Vlade.

Preuzimanjem i praćenjem ove obveze nastoji se motivirati i potaknuti sve dijelove državne uprave da daju prednost izradi, donošenju i provedbi onih politika i propisa koji doprinose pojednostavljenom ekonomskom i poticajnom poslovnom okruženju. Cilj je učiniti Hrvatsku jednom od najpoželjnijih odredišta za izravna strana ulaganja u Europi,  biti poželjno odredište za osnivanje novih poduzeća, novoosnovanih poduzeća i uspostaviti start-up poduzeća u tehnološki intenzivnim sektorima europskog gospodarstva.

Kako bi se demonstriralo vodstvo i predanost cilju u ovom pitanju, ključno je da sva tijela državne uprave uzmu u obzir viziju koja se želi ostvariti ovom Strategijom prilikom izrade boljih propisa. Stvaranje i funkcioniranje navedenog sustava zahtijeva zajedničke napore i odlučno partnerstvo tijela državne uprave, poslovne zajednice, akademskog sektora i šire javnosti.  Mali i srednji poduzetnici će biti u prvom planu takvog budućeg sustava koji bi zakonodavnim tijelima trebao olakšati razmatranje alternativnih i predlaganje prilagodljivih rješenja kako bi se osiguralo unapređenje poslovne klime i konkurentnosti za MSP-ove.

Donijet će se smjernice za detaljnu procjenu predloženih propisa i raznih politika, njihovih potencijalnih pozitivnih i negativnih učinaka na MSP-ove te, ako je potrebno, razmotriti posebno postupanje prema toj skupini.

Strategijom se prije svega nastoji MSP-ove staviti u središte postupka donošenja politika fokusirajući se na racionalizaciju poslovanja. Nije namjera dati posebnu prednost MSP-ovima u odnosu na druga poduzeća, već osigurati jednake uvjete za sve.

3.2. Prioriteti u srednjoročnom razdoblju

3.2.1. Trajno unapređenje zakonodavnog i strateškog okvira

N adovezujući se na kvalitativna poboljšanja, Vlada je i dalje u potpunosti predana kontinuiranom jačanju i unapređenju strateškog i zakonodavnog okvira kojim se uređuje procjena ekonomskog učinka propisa na sektor MSP-ova. MINGOR će u okviru svoje nadležnosti kontinuirano pratiti i ocjenjivati primjerenost zakonodavnog okvira, s posebnim naglaskom na potvrđivanje stvarnih učinaka usvojenih propisa. To ne samo da će pomoći u poboljšanju kvalitete samih propisa, već će i poslužiti budućim ex-ante procjenama ekonomskog učinka prikupljanjem podataka i pružanjem povratnih informacija. Kako bi se postiglo preoblikovanje i optimizacija postupaka MSP testa, u okviru mjera za provedbu posebnog cilja Strategije nadzirat će se i procijeniti razmjernost i djelotvornost cjelokupnog okvira pod zakonskih akata kojim se uređuje procjena ekonomskog učinka propisa na sektor MSP-ova.

Ako se procijeni da je potrebno, tijekom preoblikovanja postupka MSP testa, uvest će se potrebne izmjene i dopune relevantne pravne osnove, čime će se dodatno učvrstiti pravni okvir za MSP test.

Nadalje, u skladu s načelima sadržanima u Digitalnoj strategiji Europske komisije , posebno načelu „digitalizacija kao standard“ oblikovat će se potrebne pravne odredbe za potpunu digitalizaciju cjelokupnog postupka MSP testa i čime će se u potpunosti zamijeniti postojeći nedigitalni postupak.

Glavni je cilj u potpunosti digitalno transformirati postupak, usmjeriti ga na korisnika te učiniti interoperabilnim i uključivim za širi krug dionika, posebno za poslovnu zajednicu koja je njegov najvažniji krajnji korisnik i bitan izvor povratnih informacija potrebnih za trajno unapređenje regulativnog okruženja za MSP-ove. Rad na digitalizaciji otvorit će put postupnoj provedbi načela „samo jednom" (engl. Once-only Principle ) u cijeloj državnoj upravi daljnjom integracijom digitalnih sustava državne uprave kako bi se omogućila razmjena podataka. Taj je pristup u potpunosti usklađen sa sustavom utemeljenom na načelu „samo jednom“ Europske komisije .

3.2.2. Optimizacija metodologije MSP testa

Strategijom se želi/nastoji  optimizirati izrada i provedba postupka MSP testa za pod zakonske akte. Pritom treba slijediti dvojaki pristup. Prvo će se detaljno analizirati postupak MSP testa kako bi se povećala učinkovitost i djelotvornost samog postupka.

Kao drugo, izradom namjenske digitalne platforme, MSP test će se u potpunosti digitalno transformirati do 2027. godine.

Jedna od ključnih mjera za provedbu posebnog cilja ove Strategije je potpuna modernizacija provedbe MSP testa za podzakonske akte.

U sklopu nadležnosti MINGOR-a i pod njegovim vodstvom preoblikovat će se i optimizirati metodologija MSP testa za podzakonske akte kako bi se do 2027. godine u potpunosti digitalizirao.

Kako bi se postigao posebni cilj unapređenja učinkovitosti sustava procjene ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva, poduzet će se nekoliko konkretnih mjera.

Te će se mjere temeljiti na rezultatima i preporukama prethodno navedenih projekata i inicijativa za pojednostavljenje propisa koje podupiru OECD, EK, GIZ i druge međunarodne organizacije . U tu svrhu razmotriti će se ključne operativne preporuke za poboljšanje postojeće razine kvantitativne analize u procjenama učinaka utemeljene na dokazima , kako bi se pokazala učinkovitost predloženih vladinih intervencija.

Razvit će se i nadograditi paket instrumenata za MSP test, kao i smjernice za provođenje MSP testa. Uz to, postupno će se proširiti opseg analize i izvan okvira administrativnog opterećenja. Preporuke se u potpunosti prihvaćaju i integriraju u postupak preoblikovanja i optimizacije MSP testa. Prvo će se ispitati postupak tijekom cijelog razdoblja kako bi se utvrdile neučinkovitosti i "uska grla". Zatim će se optimizirati tijek samog procesa, povezani procesi i pod procesi i poboljšati paket metodoloških instrumenata za provođenje MSP testa.

Ojačat će se postojeće i uvesti nove metode prikupljanja podataka te radikalno poboljšati savjetovanje s dionicima, uključujući potencijalno uspostavljanje digitalnog, izravnog dvosmjernog komunikacijskog kanala s poslovnom zajednicom. Osim toga, preispitat će se uloge ključnih dionika uključenih u postupak MSP testa te predložiti i provesti mehanizmi poticanja njihova sudjelovanja i doprinosa.

Na temelju plana optimiziranog postupka, MSP test će se u potpunosti digitalizirati izradom i provedbom namjenske digitalne platforme. Digitalni MSP test će u potpunosti zamijeniti trenutačni nedigitalni MSP test do roka utvrđenog u Akcijskom planu priloženom Strategiji. Koordinator za MSP test imat će obvezu primjenjivati takav test, a za tu svrhu će biti izvršene i odgovarajuće normativne izmjene mjerodavne pravne osnove.  To ujedno znači temeljitu promjenu u načinu provedbe MSP testa. Navedeni optimizirani postupak će se prvenstveno usredotočiti na ljudski potencijal i njihovu izvedbu, a ne samo na tehnologiju.  Osim potpune digitalne transformacije procesa provedbe MSP testa, racionalizacije i digitalnog poboljšanja paketa instrumenata za MSP test, digitalizacija će značajno ubrzati i automatizirati aspekte svakodnevnog rada stručnjaka u MINGOR-u i resornim ministarstvima, osnažujući ih za učinkovitije dodavanje i ostvarivanje vrijednosti hrvatskim MSP-ovima i javnosti.

Nadalje, platforma će doprinijeti jačanju institucionalnih kapaciteta potpunom integracijom jasnih i transparentnih kontrolnih popisa, smjernica i priručnika za procjenu kvalitete nacrta MSP testova. Pružanjem interoperabilne, personalizirane digitalne usluge prilagođene korisnicima, tijela državne uprave i MINGOR će služiti javnosti i hrvatskim MSP-ovima na otvoren, učinkovit i uključiv način, potičući angažman i sudjelovanje poslovnog sektora i šire javnosti u oblikovanju politika.  Digitalizacija nije lijek za sve administrativne neučinkovitosti i slabosti, ali ona doprinosi rješavanju važnih izazova. Zahvaljujući funkcionalnostima upravljanja procesima i dokumentima, moći će se detektirati propisi koji su do sada mogli proći „ispod radara", čime će se povećati ukupna izlaznost provedenih MSP testova.

Mogućnost praćenja provedbe mjera te praćenja subjekata zaduženih za određene korake u procesu olakšat će uklanjanje potencijalnih šumova u komunikacijskim kanalima između uključenih institucija. Konačno, platforma će omogućiti bolje upravljanje procesima regulativnog planiranja, nadzora i isporuke zahvaljujući ugrađenim instrumentima za upravljanje procesima.

Mjera je usklađena s Preporukom OECD-ovog Vijeća o strategijama digitalnog upravljanja koja preporučuje upotrebu digitalnih tehnologija za stvaranje javne vrijednosti i podupiranje proizvodnje i pristupa podacima, uslugama i sadržaju kroz interakciju s tijelima državne uprave. Također je u potpunosti usklađena s idejom Europskog vijeća o državnoj upravi i javnom sektoru koji su u potpunosti prigrlili digitalno doba i koji vode primjerom.

Postizanje cilja značajno će modernizirati hrvatsku državnu upravu koju će karakterizirati otvorenost, pouzdanost, sigurnost, povezanost te digitalni način razmišljanja temeljen na podacima. Digitalizacija MSP testa će doprinijeti širim naporima za uvođenje interoperabilnih, digitalnih javnih usluga diljem hrvatske državne uprave.

Uspješna provedba ove mjere omogućit će usvajanje nove učinkovite, djelotvorne i transparentne radne prakse, povećati povjerenje hrvatskih građana i poduzetnika u državnu upravu te pomoći u stvaranju zamaha za širu digitalizaciju sustava procjene učinaka u Hrvatskoj.

Konačno, izrada i uvođenje digitalne platforme zahtijevaju promjene u načinu izvedbe na razini cijele državne uprave i usvajanje digitalnog načina razmišljanja. Zato će, nakon uvođenja platforme, MINGOR organizirati i održati niz programa edukacija i radionica za korisnike, ne samo kako bi se ubrzalo prihvaćanje digitalne platforme u cijeloj državnoj upravi, već i kako bi se potaknula promjena u načinu razmišljanja državne javne uprave s ciljem potpunog prihvaćanja potencijala digitalnih tehnologija.

Ostvaren je značajni napredak u uključivanju dionika i javnosti.

Savjetovanja mogu poboljšati učinkovitost mjera politike i zadovoljavanje potreba malih i srednjih poduzetnika, ne nameću nepotrebna opterećenja MSP-ovima, čime se osigurava važan zamah za uključivanje perspektiva MSP-ova u stvaranje politika. Tijekom godina aktivno se promiču različiti oblici internetskog savjetovanja. Partneri i dionici u privatnom sektoru u posljednjih deset godina u više navrata su prepoznali znatan napredak u interakciji sa tijelima državne uprave, kako u pogledu procedura, tako i u pogledu opće otvorenosti javne uprave prema neprocjenjivom doprinosu i povratnim informacijama iz privatnog sektora, osobito MSP-ova koji svaki radni dan provode u tržišnim „rovovima".

Međutim, potrebno je učiniti mnogo više kako bi se MSP-ovi i šira javnost istinski uključili u postupak regulativnog dizajna. Tijekom sljedećih pet godina uklonit će se trzavice iz komunikacijskih kanala i pojednostaviti javne usluge koje se pružaju poslovnoj zajednici. Transparentnost i pouzdanost postupka savjetovanja omogućit će se jačanjem standarda povezanih s pravovremenim obavješćivanjem o regulativnim promjenama, poštivanjem rokova i pružanjem povratne informacije o primjedbama i informacijama koje dolaze od poslovne zajednice.

Proučavanjem najbolje prakse EU-a i OECD-a u pogledu savjetovanja došlo se do vrijednih spoznaja utemeljenih na procjeni primjerenosti i primjenjivosti različitih modela .

Kako bi se ostvario znatan angažman MSP-ova u praćenju i isticanju negativnih učinaka propisa na gospodarstvo, a u skladu s načelom „digitalizacija kao standard“, izradit će se najsuvremenije internetsko sučelje koje će MSP-ovima i javnosti pružiti mogućnost davanja primjedbi i mišljenja o novoizrađenim propisima i olakšati praćenje postojećih propisa s ciljem utvrđivanja prikladnosti. Usluga Regulatornog sigurnog testnog okruženja (engl. Regulatory Sandbox ) kao i posebni kanal koji će mu biti namijenjen bit će dostupni unutar digitalne platforme za najnaprednije inovatore kojima je potrebna regulativna pomoć i savjeti vezani za potpuno usklađivanje inovativnih poslovnih modela s postojećim pravnim i regulativnim okvirom.

3.2.3. Jačanje ljudskih kapaciteta kao okosnice Strategije

Tijekom godina uloženi su hvalevrijedni napori u programe edukacije stotina službenika u tijelima državne uprave Republike Hrvatske u području donošenja odluka temeljenih na dokazima za bolje poslovno okruženje. Organizirani su tečajevi o procjeni učinaka propisa, MSP testu i SCM metodologiji. Tečajevi su bili dobro posjećeni, a radilo se o posebnim seminarima u Državnoj školi za javnu upravu ili radionicama pod vodstvom vanjskih stručnjaka. Na taj način je uspostavljena mreža stručnjaka u cijeloj državnoj upravi koji rade na stalnom unapređenju poslovnog okruženja za sve poduzetnike, posebno male i srednje poduzetnike. Unatoč tome, izazovi opstaju. Od 2017. do danas, stručnjaci u cijeloj državnoj upravi proveli su više od 1500 analiza procjene ekonomskog učinka samo zapodzakonske akte .

To je dovelo do znatnog pritiska na MINGOR i Službu UPK kao ključno središte za koordinaciju i kontrolu kvalitete postupka procjene učinaka za pod zakonske akte. Potrebno je dodatno ojačati institucionalne kapacitete kako bi se uspješno nosili s takvom količinom radnih zadataka i postigli rezultati na željenoj razini kvalitete. Trenutačno, postojeći ljudski resursi nisu dovoljni, a potpora institucionalnog sustava nije primjerena, prvenstveno u pogledu dostupnih resursa za osposobljavanje i usmjeravanje.

Neučinkovitost trenutačnog sustava dovela je do narušavanja institucionalne održivosti zbog nadprosječne fluktuacije službenika, neoptimalne raspodjele stručnog znanja na svim razinama, jednoličnog profesionalnog iskustva službenika i nedovoljno razrađenog sustava poticaja za zadržavanje najkvalificiranijih stručnjaka. Kako bi se riješila ta pitanja (koja su dosad rezultirala povratom ulaganja u izgradnju kapaciteta koji je manji od očekivanog), postojeći ljudski kapaciteti koji rade na MSP testu kontinuirano će se nadograđivati stručnjacima s relevantnim obrazovnim i profesionalnim iskustvom te potrebnim kompetencijama koje ih osposobljavaju za učinkovito izvršavanje zadaća povezanih s MSP testom.

Nadalje, znatni napori usmjerit će se u izgradnju učinkovitog i pristupačnog sustava institucionalnog znanja kako bi se stručnjacima za procjenu ekonomskih učinaka propisa pružila potpora u izgradnji potrebnih kompetencija, alata i vještina. Poseban naglasak stavit će se na preispitivanje postojećeg pristupa izradi i provedbi programa edukacije za procjenu ekonomskih učinaka, na način da će se ukinuti nesustavne jednokratne inicijative s niskim povratom i niskom stopom institucionalnog prikupljanja znanja, a uvoditi strateške, srednjoročne i dugoročne inicijative i programi koji će pomoći u izgradnji i održavanju dugotrajnih rezultata .

Kao trajna značajka sustava bit će i prilagođeni programi edukacije za Koordinatore za MSP test u resornim ministarstvima. Programi edukacije će uključivati module o osnovama procjene ekonomskog učinka kao osnovne vještine. Napredni moduli će se baviti ekonomskom analizom kako bi se postupno proširio opseg mjerenja s ciljem uključivanja izravnih troškova usklađivanja. Pritom će se koristiti najučinkovitije tehnike podučavanja kao što su izravno podučavanje i učenje kroz praksu koji olakšavaju usvajanje znanja i primjenu u praksi.  

Posebna pozornost posvetit će se olakšavanju pristupa znanju, upotrebi znanja i upravljanju znanjem za sve dionike. Smjernice dostavljene ministarstvima bit će potkrijepljene i dopunjene novim, ažuriranim i čvrstim smjernicama za procjenu učinaka, uključujući priručnike, predloške, zbirke najbolje prakse, alate itd. Te će smjernice pokrivati cijelo razdoblje trajanja postupka procjene ekonomskog učinka.

Smjernice će se temeljiti na rezultatima i ishodima prethodnih inicijativa i projekata koje sufinanciraju i podupiru brojni međunarodni partneri. Među njima, oblikovanje poboljšanih regulativnih alata, uključujući i Priručnik za MSP test, u okviru GIZ-ovog projekta  „Jačanje operativnih kapaciteta javne uprave u pogledu regulatornih metodologija i procesa te izrada modela potpore inovacijama i novim poslovnim modelima“  iz 2019. godinu, od jedinstvene je važnosti kao snažan metodološki temelj. Kako bi se novostečeno znanje zadržalo i učinilo dostupnim širokom krugu dionika, u okviru digitalne platforme za MSP test izradit će se središnja baza primjera najbolje prakse.

3.2.4. Vidljivost i komunikacija: dobivanje podrške javnosti

Pravodobno i sveobuhvatno komuniciranje opsega reforme sustava MSP testa, kao i konačni napredak u ostvarenju cilja, ključni su čimbenici uspjeha za poticanje odgovornosti i postizanje boljih rezultata. Osim isključivo informativne vrijednosti, komunikacija će imati odlučujuću ulogu u uspjehu ili neuspjehu Strategije, ovisno o načinu priopćavanja rezultata ključnim dionicima, posebno poslovnoj zajednici. Poduzetnici svjesni pozitivnih promjena zbog uspješne provedbe Strategije moći će prilagoditi svoje poslovne procese i prepoznati dugoročne koristi. Osim toga, komunikacija će se koristiti za poticanje sudjelovanja drugih relevantnih strana u procesu smanjenja ukupnog administrativnog i regulativnog opterećenja.

Kako bi se postiglo navedeno, MINGOR će se uključiti u sustavnu komunikacijsku kampanju utemeljenu na sveobuhvatnoj i ciljanoj komunikacijskoj strategiji i povezanom komunikacijskom planu. Ciljana publika komunikacijske kampanje bit će hrvatska poslovna zajednica, s posebnim komunikacijskim naglaskom na MSP-ove kao primarne primatelje poruke i koristi uspješne provedbe Strategije. Putem spomenute digitalne platforme za MSP test otvorit će se i namjenski dvosmjerni komunikacijski kanal s vanjskim dionicima s namjerom prenošenja svrhe i cilja Strategije. Time će se postići potrebna spremnost na sudjelovanje u skladu s načelima participativnog odlučivanja utemeljenog na dokazima.

Istodobno, komunikacijska strategija i plan uključivat će odredbe za internu komunikacijsku kampanju na razini svih tijela državne uprave kako bi se potaknula spremnost na sudjelovanje čitave uprave, prenijela svrha i cilj Strategije te istaknula važnost primjene dobre regulativne prakse općenito.

Konkretno, temeljni cilj takve kampanje je kvalitetnije pozicioniranje i poseban naglasak na ekonomsku procjenu propisa, što bi MSP test postavilo na višu razinu u cijeloj državnoj upravi. MSP test je naime neizostavan regulativni alat, potreban ne samo za potporu Vladinim naporima za regulativno pojednostavljenje u svim resorima, već je i alat za podizanje ukupne kvalitete podzakonskih akata koji utječu na MSP-ove. Time će se doprinijeti jednostavnijem poslovnom regulativnom okruženju koje je investitorima prihvatljivije. Učeći iz najbolje međunarodne prakse , razmotrit će se različiti pristupi u osmišljavanju komunikacijske strategije, uključujući slojevito ciljanje publike i višekanalne strategije. Razmotrit će se i pokretanje mreže poslovnih veleposlanika kako bi tema administrativnog rasterećenja bila visoko na dnevnom redu u javnom diskursu. U tom smislu je važna i izrada komunikacijskih priručnika i jačanje vidljivosti novoosnovane dvosmjerne komunikacijske platforme integrirane u digitalnu platformu za MSP test.

3.3. POSEBNI CILJ: Unapređenje učinkovitosti sustava procjene ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva  

U svrhu davanja važnog doprinosa provedbi ciljeva utvrđenim ranije navedenim nacionalnim strateškim dokumentima, Strategijom se utvrđuje unapređenje učinkovitosti sustava procjene ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva kao posebni cilj (PC).  

Uzimajući u obzir potrebe MSP-ova, doprinijet će izvrsnosti oblikovanja ekonomskih politika, posebice politike konkurentnosti i općenito - stvaranju javnih politika na temelju dokaza.

Potonje podrazumijeva sustavnu izradu kvalitetnijih procjena i analiza učinaka kao temelja bolje regulative ali i sustavno jačanje ljudskih kapaciteta, znanja i vještina uz upotrebu brojnih mogućnosti digitalne tehnologije.

Ostvarenje PC-a doprinijeti će Razvojnom smjeru 1 NRS 2030 „Održivo gospodarstvo i društvo“, odnosno ostvarenju Strateškog cilja 3. „Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom“, odnosno neposredno utjecati na razvoj održivog gospodarstva, napose unapređenju poslovnog okruženja, administrativnom rasterećenju i digitalizaciji poslovanja, a što će doprinijeti povećanju izvoznog potencijala privatnog sektora te privlačenju stranih ulaganja. Isto tako, poboljšanje oblikovanja zakonodavstva EU-a predstavlja zajednički cilj i odgovornost svih EU institucija i država članica EU-a, stoga će ostvarenje ovog cilja doprinijeti snažnijoj koheziji s najboljim praksama stvaranja bolje regulative i usklađivanju s relevantnim pravnim instrumentima OECD-a u kontekstu regulativne politike. PC će se realizirati provedbom niza reformskih i investicijskih mjera usmjerenih optimizaciji i digitalizaciji sustava procjene ekonomskog učinka na MSP-ove, jačanjem institucionalnih kapaciteta za provedbu MSP testa te jačanjem regulativnog okruženja za MSP-ove, uključujući uspostavu protokola za Regulatorno sigurno testno okruženje.

3.3.1. Mjere za provedbu posebnog cilja:

1. Optimizirati metodologiju MSP-testa za procjenu učinaka propisa

2. Digitalizirati postupak provedbe MSP testa za podzakonske akte

3. Dodatno ojačati institucionalne kapacitete za provedbu MSP testa

4. Trajno unapređivati regulativno okruženje za hrvatske MSP-ove

5. Povećati vidljivosti reformi kroz održivu i učinkovitu komunikacijsku kampanju

To će se postići stvaranjem posebne digitalne platforme za MSP test koja će, s jedne strane, funkcionirati kao glavno središte za provedbu MSP testa koje će tijelima državne uprave uključenima u postupak MSP testa omogućiti suradnju i razmjenu znanja i informacija. S druge strane, potencijalno će poslužiti kao dvosmjerna komunikacijska platforma između tijela državne uprave i poslovne zajednice koja bi se tako više uključila i podijelila doprinose vezano za propise, a sve u cilju unapređenja poslovnog okruženja.

Predviđa se da će digitalizacija učvrstiti ulogu MINGOR-a kao nadležnog tijela u provedbi postupka MSP testa za  podzakonske akte uvođenjem načela potpune transparentnosti i odgovornosti kroz provjeru i vremenski žig provedbe pojedinačnih koraka procesa te kroz provjeru identiteta vlasnika procesnih koraka.

Digitalni postupak provedbe MSP testa do prvog tromjesečja 2027. godine u potpunosti će zamijeniti postojeći nedigitalni postupak provedbe MSP testa koji će do navedenog roka postati neupotrebljiv.  

Dodatno će se ojačati institucionalne kapacitete za provedbu MSP testa jer unatoč hvalevrijednim i dugogodišnjim naporima za jačanje kapaciteta u svim tijelima državne uprave za provedbu donošenja odluka temeljenih na dokazima, postoji opći nedostatak kvalificiranih ljudskih resursa u javnim upravama koji mogu primijeniti znanje, stručnost i iskustvo potrebno za primjenu potrebnih analitičkih koraka procjene ekonomskih učinaka propisa i provedbu povezanih metodologija potrebnih za ispunjavanje standarda dobre kvalitete. Postojeće vještine, znanja i ideje proširit će se provođenjem radionica za jačanje kapaciteta i edukacijom o novim alatima i metodologijama za procjenu ekonomskih učinaka propisa za državne službenike uključene u proces. Jačanje institucionalnih kapaciteta za provedbu MSP testa, uključujući izgradnju znanja i vještina, provesti će se kroz bolje osmišljene i provedene programe osposobljavanja te kroz izradu i pokretanje pouzdane digitalne baze primjera najbolje prakse lako dostupne svim dionicima procesa. Izradit će se plan  izgradnje kapaciteta za MSP test u cijeloj državnoj upravi, a njenu analitičku osnovu predstavljat će analiza potreba i nedostataka koja će točno procijeniti potrebu za kapacitetima u Službi i među koordinatorima za MSP test u resornim ministarstvima. Sastavni dio plana izgradnje kapaciteta bit će posebno osmišljen i zahtjevan stručni program osposobljavanja orijentiran na praksu s jasnim ciljevima i ishodima učenja. Plan izgradnje kapaciteta sadržavat će jasno iskazanu svrhu i cilj, definirane ciljne skupine, popratnu procjenu potreba za osposobljavanje ciljnih skupina, provedenu analizu nedostataka s ciljem utvrđivanja jaza u znanju i vještinama između trenutnog stanja i poželjnog ili ostvarivog stanja te na temelju analitičkih nalaza izrađen poseban program osposobljavanja koji uključuje jasno definirane kriterije odabira sudionika te sveobuhvatan i djelotvoran kurikulum usmjeren na praksu s jasnim ciljevima i ishodima učenja.

Poboljšati će se kvaliteta internih priručnika, smjernica, predložaka i kontrolnih popisa, uključujući i smjernice za reviziju nacrta MSP testova i izračuna po SCM metodologiji te će se izraditi baza primjera najbolje prakse u provođenju MSP testa.

Tako nadograđeni materijali bit će u potpunosti digitalizirani i pretvoreni u središnju bazu primjera najbolje prakse koja će biti lako dostupna svim dionicima procesa putem digitalne platforme za MSP test. S ciljem promicanja institucionalnog učenja i jačanja odgovornosti, Služba UPK će objavljivati godišnja izvješća o glavnim nalazima revizije, s preporukama za sustavno poboljšanje. Godišnja izvješća bit će objavljena na internetskim stranicama MINGOR-a i dostupna putem digitalne platforme.

Vlada RH provela je reforme za jačanje regulativne politike, uključujući zakonodavni okvir za procjenu učinaka propisa i angažman dionika. Međunarodna zajednica prepoznala je te napore koji su također dobili potporu hrvatskih poduzetnika.

Ipak, temeljno načelo dobrog upravljanja je održavanje regulativnog nadzora kontinuiranim praćenjem pravnog i strateškog okvira kako bi on bio dinamičan i prilagodljiv u svjetlu sve složenijih globalnih okolnosti i stalnog porasta inovativnih, graničnih poslovnih proizvoda, usluga i modela koji ne moraju nužno spadati u nadležnost određenog tijela državne uprave, već su raspoređeni u nekoliko nadležnih tijela ili su jednostavno izvan okvira predviđenog regulativnim intervencijama. Stoga je potrebno nastaviti dodatno jačati pravne i strateške temelje ne samo za postizanje cilja kroz  provedbu mjera već i za stvaranje temelja za uvođenje regulativnih okvira koji inovatorima omogućuju provođenje eksperimenata uživo u kontroliranom okruženju pod nadzorom predlagatelja normativnog uređenja. Stoga Strategija predviđa postavljanje temelja za uvođenje testnih laboratorija i Regulatornih sigurnih testnih okruženja. Cilj je postojećim i novim sudionicima na tržištu pružiti pristup regulativnom stručnom znanju potrebnom za testiranje inovativnih proizvoda i usluga u kontroliranom okruženju, procijeniti održivost određenog poslovnog modela i/ili tehnologije te pružiti potporu za utvrđivanje mjera zaštite potrošača koje se mogu ugraditi u nove proizvode i usluge.

Kako bi se dodatno učvrstili temelji za postizanje cilja predviđenog ovom Strategijom, kontinuirano će se pratiti i poboljšavati pravni okvir.

Uvest će se inicijative za regulativno eksperimentiranje kao što su Regulatorno sigurna testna okruženja (engl. Regulatory Sandbox).

Osigurati će se kontinuirano unapređenje regulativnog okruženja za hrvatske MSP-ove, praćenjem i prilagodbom mjerodavnog pravnog, strateškog i institucionalnog okvira za omogućavanje stalne nadogradnje sustava MSP testa te korištenjem naprednih regulativnih koncepata i okvira za uvođenje i prihvaćanje inovativnih poslovnih modela na tržištu.

U cilju institucionalizacije promjena povezanih s preoblikovanjem i digitalizacijom postupka provedbe MSP testa te jačanja institucionalnih kapaciteta MSP testa predviđenih u okviru ove Strategije, potrebno je izmijeniti relevantne pravne osnove i strateški okvir. Uvođenjem naprednih regulativnih koncepata i okvira omogućiti će se ulaz na tržište i prihvaćanje inovativnih poslovnih modela. P ostojećim i novim sudionicima na tržištu omogućiti će se  pristup znanju o propisima za ispitivanje i procjenu održivosti inovacija u kontroliranom okruženju, kroz uvođenje laboratorija i Regulatornih sigurnih testnih okruženja.

Mjera će se pripremiti analizom postojećeg pravnog okruženja u Hrvatskoj i opisivanjem postojećih inicijativa za regulativno eksperimentiranje. Na temelju tih nalaza izradit će se i provesti posebni paket instrumenata za oblikovanje, provedbu i evaluaciju inicijativa regulativnog eksperimentiranja u Hrvatskoj.

Razvit će se posebna značajka koja će se integrirati u digitalnu platformu za MSP test kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje inicijativama za regulativno eksperimentiranje. Međunarodna iskustva i najbolje prakse uvijek iznova svjedoče o važnosti pravovremenih i sveobuhvatnih napora u pogledu vidljivosti i komunikacije. Uspješna komunikacijska kampanja ključna je za postizanje reformskih ciljeva, dobivanje potrebne potpore poslovne zajednice i osiguranje potrebne spremnosti na uključivanje svih tijela državne uprave. Komunikacijska nastojanja imaju više svrha; od jasnog prenošenja opsega i koristi reforme do omogućavanja poslovnoj zajednici da sudjeluje u procesu i/ili prati napredak u postizanju cilja provedbe. Učinkovita komunikacijska kampanja pokreće poslovnu zajednicu, povećava vidljivost postignutih rezultata i potiče unutarnje i vanjske dionike da pomognu u smanjenju ukupnog administrativnog i regulativnog opterećenja.

Imajući to u vidu, MINGOR će se tijekom provedbe Strategije i nakon njena uspješna izvršenja uključiti u sustavnu komunikacijsku kampanju koja se temelji na sveobuhvatnoj i ciljanoj komunikacijskoj strategiji i povezanom komunikacijskom planu.

Osmislit će se i pokrenuti posebna komunikacijska kampanja kako bi se iskoristio zamah, povećala vidljivost reformskih mjera i uključila poslovna zajednica.

Primarna ciljana publika komunikacijske kampanje bit će hrvatska poslovna zajednica, s naglaskom na male i srednje poduzetnike kao primarne primatelje poruke o koristima koje proizlaze iz uspješnog izvršenja Strategije.

Svrha je postići sustavnu komunikaciju, usmjeriti i pojačati poruku hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima kao središtu reforme. Učinkovita strateška komunikacija ujedinit će ciljeve, metode i sredstva za postizanje mjerljivih promjena u ponašanju i percepciji hrvatskih malih i srednjih poduzetnika kao primarnih krajnjih korisnika ishoda reforme.

Izraditi će se komunikacijska strategija i plan kao osnovni preduvjeti za pokretanje uspješne komunikacijske kampanje vezano za MSP test. Kampanja će se, prije svega, snažno usredotočiti na prenošenje reformskih koristi poslovnoj zajednici i naglasiti alate i metodologije koje zagovara MINGOR kao dio šireg programa Vlade za unapređenje poslovnog okruženja. Nadalje, kampanja će potaknuti relevantne dionike da se pridruže reformskim nastojanjima pružanjem relevantnih doprinosa. Također će doprinijeti izgradnji regulativne kulture utemeljene na sudjelovanju i donošenju odluka utemeljenih na dokazima i učinkovitosti.  

U tu će svrhu MINGOR  razmotriti uspostavu trajnog komunikacijskog kanala s privatnim sektorom kao integriranu značajku digitalne platforme za provedbu MSP testa. U širem kontekstu, Strategija doprinosi sveobuhvatnim političkim ciljevima na dva načina. S jedne strane, ona je glavni instrument za jačanje i pojednostavljenje provedbe temeljnih regulativnih načela. S druge strane, Strategija je stup gospodarske dinamičnosti i transformacije hrvatskog gospodarstva. Kad je riječ o dobrom regulativnom upravljanju, Strategijom se potiče predvidljivost procesa donošenja odluka. Donošenje javnih odluka, posebno onih koje se odnose na regulativnu intervenciju s izravnim učincima na poslovni sektor i poduzetništvo, mora jamčiti ne samo potpunu pravnu jasnoću i poštivanje administrativnih postupaka, već i određeni stupanj legitimne predvidljivosti za sve javne i privatne dionike u pogledu donesenih političkih odluka. Navedeno je ključno za (pre)raspodjelu postojećih resursa i planiranje budućih ulaganja.

U tom smislu ne ističe se samo pravna predvidljivost, već i sposobnost donositelja odluka da utvrde i procjene vjerojatne učinke odluka s određenim stupnjem sigurnosti i na transparentan način.  Strategijom će se poboljšati cjelokupan proces primjene MSP testa na podzakonske akte, uključujući povećanje kvalitete analize i kvantifikacije učinaka podzakonskih propisa na MSP sektor. Kvalitetna analiza neophodna je podloga za kvalitetno donošenje odluka.

Strategija će poboljšati dosljednost i racionalizaciju procesa odlučivanja kako bi se izbjegla udvostručavanja i preklapanja te eliminirala mogućnost stvaranja pravne praznine i proturječnosti. Proces donošenja odluka mora nastojati racionalizirati „proizvodnju“ propisa kako bi se izbjegla inflacija propisa. Proces donošenja odluka mora se temeljiti i na načelu transparentnosti i odgovornosti temeljnih procesa kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravednost i razmjernost.  Naposljetku, Strategijom se nastoje postići učinkovitiji i razmjerniji regulativni pristupi usmjereni na povećanje gospodarske i društvene dobrobiti zadovoljavanjem potreba i očekivanja poduzetnika, građana i drugih dionika na najisplativiji, najučinkovitiji i najtransparentniji način, pritom zadržavajući neočekivane i/ili neželjene učinke na prihvatljivom minimumu.

3.3.2. Posebni cilj i pokazatelji ishoda

Nadređeni dugoročni akt strateškog planiranja je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine. Provedbom ove Strategije doprinjet će se razvojnom smjeru i strateškom cilju NRS-a 2030 Razvojni smjer 1. „Održivo gospodarstvo i društvo“, Strateški cilj 3. „ Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom“

4. PROVEDBENI OKVIR  

4.1. Akcijski planovi

Posebni cilj utvrđen ovom Strategijom provodit će se kroz mjere definirane u akcijskim planovima. Za petogodišnje razdoblje provedbe Strategije izradit će se akcijski planovi, Akcijski plan za razdoblje 2023. - 2025. godine te Akcijski plan za razdoblje 2026. - 2027. godine s razrađenim mjerama i planiranim financijskim sredstvima. Akcijski planovi definiraju mjere i povezane pokazatelje uspješnosti koji omogućuju jednostavno i pouzdano praćenje i evaluaciju Strategije.

Definirano je pet mjera za provedbu posebnog cilja ove Strategije, od kojih su tri reformske i dvije investicijske. Reformske mjere podrazumijevaju provedbu aktivnosti i procesa koji će rezultirati određenim sistemskim promjenama i poboljšanjima koja imaju značajni utjecaj i dugotrajni učinak na funkcioniranje tržišta, strukture institucija, upravljanje ili smjer vođenja javne politike.

Cilj reforme je promjena trenutnog stanja, rješavanje temeljnih izazova ili uklanjanje prepreka i drugih smetnji za učinkovito i djelotvorno funkcioniranje određenih sustava.

Reformske mjere provesti će se  kroz mjere optimiziranja metodologije MSP-testa za procjenu učinaka propisa, mjeru osnaživanja institucionalnih kapacitete za provedbu MSP testa te kroz dodatno osnaživanje pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za provedbu MSP testa.

Investicijske mjere podrazumijevaju potrebu određenih ulaganja u sklopu projekta, programa ili drugih aktivnosti za koje se očekuje da će donijeti korisne rezultate društvu u smislu rasta i razvoja, unutar opsega definiranog cilja. Provesti će se kroz digitalizaciju postupka provedbe MSP testa za podzakonske akte te povećanje vidljivosti reformskih mjera kroz održivu i učinkovitu komunikacijsku kampanju. Svaka mjera detaljno se razmatra, uključujući izazove koje treba riješiti njegovom provedbom. Određene su konkretne aktivnosti koje valja poduzeti kako bi se postigli željeni rezultati u zadanim rokovima, a jasno se definiraju, razgraničuju i dodjeljuju institucionalne uloge i odgovornosti za provedbu aktivnosti. Od ključne je važnosti napomenuti da uspješnost provedbe Strategije nije lako dovesti u vezu sa samo jednom određenom institucijom, već ona ovisi o aktivnom doprinosu svih navedenih dionika, kao i o učinkovitoj koordinaciji svih tijela državne uprave uključenih u proces.

4.2. Indikativni financijski plan

Financijska sredstva za provedbu posebnog cilja ove Strategije utvrđena su u ukupnom iznosu od 16.822.450,00 HRK / 2.232.723 EUR (Izvor: 581 Mehanizam za oporavak i otpornost). Sredstva će se osigurati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.. Tehnička pomoć pri izradi Strategije financirana je iz donacije Njemačkog saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime.

4.3. Okvir za praćenje provedbe

4.3.1. Partnerstvo za provedbu Strategije

Ključni preduvjet za uspješnu provedbu Strategije je jasno definiranje odgovarajućih uloga i odgovornosti aktera odgovornih za pravodobno i učinkovito izvršenje svih njezinih sastavnica. Akcijski plan jasno definira, razgraničuje i dodjeljuje odgovornost za provedbu.

Primarna odgovornost za provedbu Strategije leži na MINGOR-u. Služba UPK je odgovorna za pripremu i olakšavanje provedbe Strategije, izvršenje i ostvarivanje ishoda i ključnih etapa utvrđenih u Akcijskom planu.

Također je odgovorna za koordinaciju dionika i vanjskih stručnjaka te praćenje i evaluaciju ključnih pokazatelja uspješnosti te izvješćivanje o ishodima.

Nadzor nad provedbom Strategije bit će dodijeljen Upravi za internacionalizaciju i Sektoru za konkurentnost MINGOR-a.

Međutim, kako bi se postigli opipljivi i mjerljivi rezultati, Strategiju moraju zajednički poticati svi ključni institucionalni dionici. Koordinatori za MSP test u resornim ministarstvima imaju ključnu ulogu u kontroliranju administrativnog opterećenja za MSP-ove. Koordinatori za MSP test odgovorni su za osiguravanje bliske suradnje sa Službom za unapređenje poslovne klime u pripremi prethodnog i punog MSP testa. Također su dužni blisko surađivati s Vladinim Uredom za zakonodavstvo u planiranju i pripremi godišnjeg plana zakonodavnih aktivnosti i u provedbi procjene učinaka propisa nacrta prijedloga zakona.

Upravo zato koordinatori za MSP test imaju ključnu ulogu kao glavni partneri MINGOR-a u osiguravanju cjelovite provedbe postupka MSP testa. Uloga koordinatora za MSP test u provedbi Strategije zamišljena je kao uloga onih koji pokreću proces, koordiniraju ga i prihvaćaju nove alate i vještine. Dužni su dati ključan doprinos preoblikovanju i digitalizaciji procesa provedbe MSP testa. Također su odgovorni za izradu programa za jačanje kapaciteta i infrastrukture te aktivno ulaganje napora u pogledu vidljivosti reformi. Na kraju, od njih se očekuje da će uključivanjem novih znanja i vještina u svoj portfelj doprinijeti poboljšanju kvalitete MSP testa.

Slijedom navedenog, jačanje operativnih kapaciteta koordinatora za MSP test u cijeloj državnoj upravi jedan je od temelja uspostave održivog sustava praćenja ekonomskih učinaka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva. U tu će svrhu MINGOR djelovati kao njihov partner u znanju osmišljavanjem i provođenjem posebnih programa edukacije te razradom materijala za smjernice za MSP test. Ključni korak u postizanju tog cilja je optimizacija i digitalizacija postupka MSP testa predloženih u mjerama strategije.

Od osobitog je značaja doprinos svih tijela državne uprave u provedbi Strategije koja će biti u korist hrvatskih malih i srednjih poduzetnika.

Ured za zakonodavstvo, kao ključni partner u procesu procjene učinaka propisa i glavno nadzorno tijelo za procjenu učinaka propisa, pridonosit će provedbi Strategije koordinacijom, podrškom i savjetovanjem.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva pružit će vrijednu potporu u provedbi digitalne platforme primjenom vlastitih iskustava u digitalnoj transformaciji i oblikovanju e-usluga u javnom sektoru.

Državni zavod za statistiku moći će davati savjete, olakšavati pristup podacima, kao i upravljanje podacima.

Osiguravanje učinkovite i djelotvorne suradnje s Ministarstvom pravosuđa i uprave preduvjet je u smislu koordinacije različitih tekućih inicijativa i projekata usmjerenih na jačanje kapaciteta državnih službenika.

Potiču se svi institucionalni partneri da se pridruže naporima za pojednostavljenje poslovnog okruženja smanjenjem birokracije, administrativnog opterećenja i složenosti koji proizlaze iz pojedinih  podzakonskih akata.

Aktivno sudjelovanje zajednice MSP-ova i samih poduzetnika je ključno. Strategija će se stoga temeljiti na snažnom partnerstvu Vlade i državnih institucija koje pokreću Strategiju s jedne strane, i šire poslovne, akademske i stručne zajednice s druge strane. Tijekom godina uspostavljeni su komunikacijski kanali i platforme koji dobro funkcioniraju.

Pozivaju se dugogodišnji partneri iz poslovnog sektora - prije svega mali i srednji poduzetnici, ali i velika poduzeća, strukovna udruženja poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore, međunarodnih partnera kao što su Američka gospodarska komora, Njemačko-hrvatska industrijska i gospodarska komora te razne druge komore i udruženja profesionalaca u industriji - da nastave pružati vrijedne povratne informacije i doprinose potrebne za procjenu ekonomskog učinka propisa na poslovno okruženje, kako novonastalih, tako i postojećih propisa.

Također, potiču se partneri iz akademskog sektora - visokoškolske institucije u području prava, ekonomije i političkih znanosti, razni specijalizirani javni instituti i neovisni stručnjaci - da doprinesu svojim udjelom u obliku dragocjenih analiza, mišljenja i savjeta o unapređenju regulativnog okvira za MSP-ove.  

4.3.2. Mehanizmi koordinacije

Koordinacija i kontinuirana savjetodavna potpora ključni su za uspješnu provedbu Strategije. U tu svrhu, osnovat će se posebna Radna skupina za koordinaciju, praćenje i procjenu provedbe Strategije.. Potrebno je okupiti sve relevantne dionike kako bi se osigurala učinkovita koordinacija svih ključnih dionika i pratio napredak u provedbi. Budući da je Radna skupina operativno odgovorna za uspješnu provedbu Strategije, Služba UPK koordinirati će aktivnosti Radne skupine. Osim predstavnika Službe za unapređenje poslovne klime, Radnu skupinu činit će koordinatori za MSP test iz resornih ministarstava i tijela državne uprave uključenih u postupak provedbe MSP testa.

Predviđeno je da predstavnici Ureda za zakonodavstvo budu stalni članovi Radne skupine kako bi se u potpunosti iskoristila njihova stručnost i koordinacija u provedbi Strategije. Osim toga, sastanci Radne skupine mogu se otvoriti i vanjskim stručnjacima i dionicima, na poziv i na ad hoc osnovi, kako bi se ostvarila opipljiva korist od više perspektiva, stručnosti i ideja te najbolje usmjerila provedba Strategije.

Radna skupina će se sastajati tromjesečno kako bi raspravila, pratila i procijenila napredak u provedbi mjera Strategije.

4.4. Plan vrednovanja Strategije

Okvir za praćenje, izvještavanje i vrednovanje Strategije usklađen je s mjerodavnim zakonodavnim okvirom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te podzakonskim aktima kojima se uređuje provedba postupka vrednovanja kao i podzakonskim aktima kojima se definiraju rokovi, postupci praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ovu Strategiju donosi Vlada RH te se objavljuje u „Narodnim novinama“.

Postupak praćenja provedbe Strategije, odnosno pripadajućih Akcijskih planova koji se donose za pojedina razdoblja, provodit će se sukladno odredbama propisa koji uređuju područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će, kao nositelj izrade Strategije, podnositi godišnja izvješća o provedbi Koordinacijskom tijelu u skladu s propisanim rokovima. Izvješće sadrži podatke o stupnju ostvarenja posebnog cilja, mjera i aktivnosti te povezanih pokazatelja ishoda i rezultata koji su predviđeni Akcijskim planom za provedbu Strategije.

Strategija je živući dokument koji potiče djelovanje svih uključenih dionika i daje rezultate. Njena će provedba pružiti temelj za učenje iz dobre prakse, ali i iz konkretnih izazova.

Iz tih razloga nije važan samo nadzor i praćenje napretka u provedbi Strategije, već i provedba srednjoročnog vrednovanja privremene revizije cjelokupne izrade Strategije tijekom 2025. godine.

Vrednovanje se provodi u skladu s odredbama propisa koji uređuju područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Srednjoročno vrednovanje provest će se u II. kvartalu 2025. godine, dok će se naknadno vrednovanje provesti u 2028. godini na koji način će se sažeto ocijeniti cjelokupni utjecaj i učinak Strategije, odnosno njezina djelotvornost i učinkovitost u cijelom razdoblju provedbe od 2023. do 2027.

Prilog 1. Popis korištenih izvješća i dokumenata međunarodne procjene

a. OECD, Pregled regulativne politike u Hrvatskoj (2019)

b. Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2020., COM(2020) 511 final

c. OECD, Regulativne prakse u Europskoj uniji u 2022. godini (2022)

d. Odluka Vijeća Europe s zasjedanja 15. Konferencije europskih ministara nadležnih za lokalnu i regionalnu upravu

e. OECD, Prioriteti Odbora za regulatornu politiku: Program rada i proračun za 2019.-20./ OECD-ova Načela najbolje prakse za regulativnu politiku: Procjena učinaka propisa

f. Komunikacija Komisije, Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija: Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu, COM(2020) 93 final

g. Komunikacija Komisije, Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija: Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu, COM(2020) 103 final

h. Komunikacija Komisije, Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija : Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća, COM(2016) 733 final

i. Komunikacija Komisije, Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija : Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, COM(2020) 94 final

j. OECD, Preporuka Vijeća o regulativnoj politici i upravljanju [C(2012)37]

k. Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2022., SWD(2022) 613 final

l. OECD, Preporuka Vijeća o strategijama digitalnog upravljanja (2014)

m. Zaključak Europskog vijeća, EUCO (14/17)

n. OECD, Izvještaj „Bolja regulativa u Europi“ (2010)

Prilog 2. Akcijski plan (2023. - 2025.)

Prilog 3. Akcijski plan za provedbu (tablični prikaz)