I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom u svrhu upravljanja rizicima za mala društva za osiguranje iz članka 6. Zakona o osiguranju, dalje u tekstu: Zakon) propisuje:

– izračun kapitala koji uključuje osnovni kapital, dopunski kapital, stavke odbitka pri izračunu kapitala, jamstveni kapital, izračun granice solventnosti te adekvatnost kapitala

– upravljanje likvidnošću

– kvalitativni i kvantitativni kriteriji ulaganja imovine

– sadržaj poslovnog plana

– izvještavanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Hanfa).

(2) U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

– »tehničke pričuve« su statutarne tehničke pričuve u skladu s poglavljem I. glave XII. Zakona

– »imovina za pokriće tehničkih pričuva« je imovina za pokriće statutarnih tehničkih pričuva u skladu s poglavljem II. glave XII. Zakona.

II. ADEKVATNOST KAPITALA

II.1. Izračun kapitala i jamstvenog kapitala

Izračun kapitala

Članak 2.

Pri izračunu kapitala malog društva za osiguranje uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 3. ovoga Pravilnika, stavke dopunskog kapitala iz članka 4. ovoga Pravilnika te stavke odbitka iz članka 9. ovoga Pravilnika.

Osnovni kapital

Članak 3.

(1) Pri izračunu osnovnog kapitala malog društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. temeljni kapital malog društva za osiguranje uplaćen na temelju redovnih dionica, odnosno uplaćeni temeljni kapital malog društva za uzajamno osiguranje i sredstva na računima članova malog društva za uzajamno osiguranje

2. rezerve kapitala koje se ne odnose na obveze iz osiguranja:

– zakonske rezerve propisane Zakonom o trgovačkim društvima

– statutarne rezerve odnosno rezerve koje malo društvo za osiguranje utvrdi statutom i

– ostale rezerve, propisane Zakonom o trgovačkim društvima

3. prenesena dobit iz prethodnih obračunskih razdoblja i posljednjeg obračunskog razdoblja za koje se raspoređuje dobit, a nakon donošenja odluke skupštine o raspodjeli dobiti.

(2) Pri izračunu osnovnog kapitala malog društva za osiguranje kao stavke odbitka uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. otkupljene vlastite dionice stečene u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima

2. nematerijalna imovina koja uključuje izdatke za razvoj, goodwill, licencije, patente, zaštitne znakove, računalni softver, koncesije i ostala prava

3. preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja i gubitak iz tekućeg obračunskog razdoblja

Dopunski kapital

Članak 4.

(1) Pri izračunu dopunskog kapitala malog društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. temeljni kapital uplaćen na temelju kumulativnih povlaštenih dionica

2. podređeni financijski instrumenti pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi prema kojima su u slučaju stečaja ili likvidacije malog društva za osiguranje ovi podređeni financijski instrumenti rangirani iza potraživanja svih ostalih vjerovnika te se ne isplaćuju sve dok se ne podmire sve ostale nepodmirene obveze u tom trenutku

3. rezerve kapitala povezane s kumulativnim povlaštenim dionicama

4. revalorizacijske rezerve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera.

(2) Podređeni financijski instrumenti iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mogu biti s određenim rokom dospijeća ili s neodređenim rokom dospijeća.

(3) Iznos podređenih financijskih instrumenata iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smije prelaziti 50% iznosa osnovnog kapitala, odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća ne smiju prelaziti 25% iznosa osnovnog kapitala odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži.

Podređeni financijski instrument

Članak 5.

(1) Malo društvo za osiguranje može podređeni financijski instrument uzeti u obzir kao stavku pri izračunu dopunskog kapitala, ako uz uvjet iz članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika ispunjava i sljedeće uvjete:

1. u cijelosti je uplaćen

2. ugovor između malog društva za osiguranje i podređenog vjerovnika ne sadržava odredbe koje bi vjerovniku omogućile otplatu prije ugovorenog roka dospijeća, osim u slučaju stečaja odnosno likvidacije malog društva za osiguranje

3. ugovor između malog društva za osiguranje i podređenog vjerovnika može se izmijeniti odnosno dopuniti samo uz prethodnu suglasnost Hanfe.

(2) Malo društvo za osiguranje koje namjerava uključiti podređeni financijski instrument u dopunski kapital dužno je o tome prethodno obavijestiti Hanfu najmanje 30 dana prije namjeravanog uključenja.

(3) Uz obavijest iz stavka 2. ovoga članka malo društvo za osiguranje dužno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. osnovnu dokumentaciju koja se odnosi na podređeni financijski instrument (ugovor, prospekt i sl.)

2. projekcije navedene u članku 33. stavku 2. točkama 1. i 2. na način naveden u članku 33. stavku 3. ovoga Pravilnika za sljedeće tri poslovne godine.

(4) Malo društvo za osiguranje dužno je podređeni financijski instrument koji prestane ispunjavati uvjete propisane ovim Pravilnikom isključiti iz izračuna dopunskog kapitala.

Podređeni financijski instrument s određenim rokom dospijeća

Članak 6.

(1) Podređeni financijski instrument s određenim rokom dospijeća mora osim uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika, ispunjavati i sljedeće uvjete:

1. prvotno ugovoreni rok dospijeća mora biti najmanje pet godina

2. vrijednost mu se tijekom posljednjih pet godina prije dospijeća postupno umanjuje s 20%-tnim kumulativnim diskontom.

(2) Malo društvo za osiguranje može podnijeti Hanfi zahtjev za izdavanje suglasnosti za prijevremenu otplatu instrumenta iz stavka 1. ovoga članka pri čemu je uz zahtjev dužno priložiti projekcije iz članka 33. stavka 2. točaka 1. i 2. na način naveden u članku 33. stavku 3. ovoga Pravilnika za sljedeće tri poslovne godine. Hanfa će dati suglasnost za prijevremenu otplatu samo ako je iz priloženog izračuna vidljivo da će malo društvo za osiguranje nakon otplate ispunjavati uvjete adekvatnosti kapitala propisane ovim Pravilnikom.

Podređeni financijski instrument s neodređenim rokom dospijeća

Članak 7.

(1) Iznimno od članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, u slučaju da se podređeni financijski instrument odnosi na vrijednosni papir s neodređenim rokom dospijeća, malo društvo za osiguranje može takav vrijednosni papir uzeti u obzir kao stavku pri izračunu dopunskog kapitala ako ispunjava i sljedeće uvjete:

1. u cijelosti je uplaćen

2. ne može biti isplaćen na zahtjev imatelja bez prethodne suglasnosti Hanfe

3. dokumentom o izdavanju mora malom društvu za osiguranje biti ostavljeno pravo odgode isplate kamata s osnove toga instrumenta

4. dokumentom o izdavanju mora biti predviđena mogućnost korištenja glavnice i neplaćenih kamata za pokriće gubitaka, istodobno omogućujući malom društvu za osiguranje da nastavi poslovanje.

(2) Podređeni financijski instrument s neodređenim rokom dospijeća, osim vrijednosnih papira s neodređenim rokom dospijeća iz stavka 1. ovoga članka, može se otplatiti ako je predviđen petogodišnji otkazni rok, osim ako se taj instrument više ne smatra sastavnim dijelom dopunskog kapitala ili ako je za prijevremenu otplatu dobivena prethodna suglasnost Hanfe.

(3) O namjeri prijevremene otplate iz stavka 2. ovoga članka malo društvo za osiguranje mora obavijestiti Hanfu najmanje šest mjeseci prije datuma namjeravane otplate i pritom priložiti izračun adekvatnosti kapitala prije i nakon otplate. Hanfa će dati suglasnost za otplatu samo ako je iz priloženog izračuna vidljivo da će malo društvo za osiguranje nakon otplate ispunjavati uvjete adekvatnosti kapitala propisane ovim Pravilnikom.

Revalorizacijske rezerve

Članak 8.

(1) Revalorizacijske rezerve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera mogu se uzeti u obzir kao stavku pri izračunu dopunskog kapitala pod uvjetom da ne predstavljaju revalorizacijske rezerve s naslova vrednovanja imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva.

(2) Malo društvo za osiguranje može druge stavke iz ovoga članka uključiti u izračun dopunskog kapitala kao stavke kojima se uvećava iznos dopunskog kapitala samo na osnovu suglasnosti Hanfe, na temelju prethodno dostavljene odgovarajuće dokumentacije.

Stavke odbitka pri izračunu kapitala

Članak 9.

(1) Pri izračunu kapitala malog društva za osiguranje zbroj osnovnog i dopunskog kapitala umanjuje se za sljedeće stavke:

1. sudjelovanje u smislu članka 3. točke 29. Zakona u drugim društvima za osiguranje, kreditnim institucijama, investicijskim društvima, društvima za upravljanje i drugim financijskim institucijama, ako adekvatnost kapitala izračunavaju na temelju sličnih propisa

2. ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u osobe iz točke 1. ovoga stavka koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala tih osoba uzimaju u obzir pri izračunu njihovog kapitala i u kojima malo društvo za osiguranje sudjeluje u smislu članka 3. stavka 29. Zakona

3. nelikvidnu imovinu odnosno imovinu koju nije moguće trenutno unovčiti radi pravodobnog podmirenja dospjelih obveza malog društva za osiguranje, kao što su dionice koje nisu uvrštene na uređeno tržište i poslovni udjeli u nefinancijskim institucijama.

Jamstveni kapital

Članak 10.

(1) Jamstveni kapital predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 3. ovoga Pravilnika i stavke dopunskog kapitala iz članka 4. ovoga Pravilnika uz propisane uvjete o izračunu jamstvenog kapitala.

(2) Jamstveni kapital ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 12. odnosno 13. ovoga Pravilnika.

(3) Jamstveni kapital ne smije biti manji od iznosa apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. Zakona.

Oblik i sadržaj izvještaja o izračunu kapitala i jamstvenog kapitala

Članak 11.

(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ovisno o vrsti poslova koje obavlja sastavljati sljedeće izvještaje:

1. Izvještaj o izračunu kapitala i jamstvenog kapitala (životna osiguranja) (Obrazac: IK – ŽO)

2. Izvještaj o izračunu kapitala i jamstvenog kapitala (neživotna osiguranja) (Obrazac: IK – NO)

(2) Oblik i sadržaj izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisani su obrascima iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja izračun kapitala i jamstvenog kapitala iskazuje koristeći obrazac IK – ŽO.

(4) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja izračun kapitala i jamstvenog kapitala iskazuje koristeći obrazac IK – NO.

(5) Malo kompozitno društvo kapital odnosno jamstveni kapital izračunava i iskazuje odvojeno za životna osiguranja i neživotna osiguranja.

II.2. Izračun granice solventnosti

Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja

Članak 12.

(1) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se izračunava na način određen ovim člankom.

(2) Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz članka 7. stavka 3. točke 1. podtočaka a) i b) Zakona izračunava se kao zbroj prvog i drugog rezultata.

1. Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:

a) Iznos statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja obračunatih na zadnji dan prethodne poslovne godine množi se sa 0,04.

b) Umnožak iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka množi se dodatno s faktorom utjecaja reosiguranja na pokrivenost statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja, a koji određuje Društvo na temelju informacija i podataka o reosiguranju te statutarnim tehničkim pričuvama životnih osiguranja. Faktor utjecaja reosiguranja kod izračuna granice solventnosti za poslove životnih osiguranja ne može biti manji od 0,85.

Definiranje i izračun faktora utjecaja reosiguranja Društvo treba opisati, obrazložiti i dokumentirati, a imenovani ovlašteni aktuar provjeriti i potvrditi.

2. Drugi rezultat izračunava se samo za osiguranja kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:

a) Iznos rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne godine, množi se sa 0,003.

b) Umnožak iz točke 2. podtočke a) ovoga stavka množi se s faktorom utjecaja reosiguranja na pokrivenost rizičnog kapitala za poslove životnog osiguranja, a koji određuje Društvo na temelju informacija i podataka o reosiguranju te rizičnog kapitala za poslove životnog osiguranja životnih osiguranja. Faktor utjecaja reosiguranja na pokrivenost rizičnog kapitala za poslove životnog kod izračuna granice solventnosti za poslove životnih osiguranja ne može biti manji od 0,50.

Definiranje i izračun faktora utjecaja reosiguranja na pokrivenost rizičnog kapitala Društvo treba opisati, obrazložiti i dokumentirati, a imenovani ovlašteni aktuar provjeriti i potvrditi.

3. Iznimno od točke 2. podtočke a) ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za osiguranja za slučaj smrti s određenim trajanjem množi se sa 0.001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno sa 0.0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.

(3) Rizični kapital iz stavka 2. točke 2. ovoga članka razlika je između osigurane svote za slučaj smrti i obračunatestatutarne tehničke pričuve životnih osiguranja.

(4) Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz članka 7. stavka 3. točke 3. Zakona izračunava se na sljedeći način:

1. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik ulaganja, 4% statutarne tehničkih pričuva životnih osiguranja iz ugovora kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga članka

2. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromjenjivi za razdoblje dulje od 5 godina, 1%  statutarne tehničkih pričuva životnih osiguranja iz ugovora kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga članka

3. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenjivi, 25% neto administrativnih troškova prethodne poslovne godine povezani s tim poslovima

4. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik smrti osiguranika, 0,3% rizičnog kapitala množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 2. podtočke b) ovoga članka.

(5) Za tontine iz članka 7. stavka 3. točke 4. Zakona granica solventnosti jednaka je iznosu 0,01 vrijednosti kapitalizirane imovine.

(6) Za osiguranja s kapitalizacijom isplate iz članka 7. stavka 3. točke 5. Zakona granica solventnosti jednaka je rezultatu u skladu sa stavkom 2. točkom 1. ovoga članka.

(7) Za dopunska osiguranja uz osiguranja života propisana člankom 7. stavkom 3. točkom 1. podtočkom c) Zakona, granica solventnosti izračunava se u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika.

Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja

Članak 13.

(1) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja, mora biti najmanje jednak granici solventnosti izračunatoj na osnovi premija odnosno šteta, i to onoj koja je viša.

(2) Granica solventnosti na osnovi premija izračunava se na sljedeći način:

1. Zbroj premija osiguranja u zadnjoj poslovnoj godini množi se sa 0,18 pri čemu zbroj premija predstavlja iznos ukupne naplaćene premije ili iznos ukupnih prihoda od osiguranja iz poslova neživotnih osiguranja, ovisno o tome koji je veći..

2. Iznos iz točke 1. ovoga stavka množi se s faktorom utjecaja reosiguranja za poslove neživotnog osiguranja na pokrivenost iznosa izdataka za štete neživotnih osiguranja za prethodne tri poslovne godine, a koji određuje Društvo na temelju informacija i podataka o reosiguranju i izdataka za štete neživotnih osiguranja. Faktor utjecaja reosiguranja za poslove neživotnog osiguranja kod izračuna granice solventnosti ne može biti manji od 0,5.

Iznos ukupnih izdataka za štete je suma ukupnih nastalih šteta i promjena ukupnih obveza nastalih šteta.

Definiranje i izračun faktora utjecaja reosiguranja za poslove neživotnog osiguranja Društvo treba opisati, obrazložiti i dokumentirati, a imenovani ovlašteni aktuar provjeriti i potvrditi.

3. Iznos ukupne naplaćene premije odnosno ukupnih prihoda iz ugovora o osiguranju uvećava se za primljenu premiju po izdanim ugovorima za reosiguranje i suosiguranje.

(3) Granica solventnosti na osnovi šteta izračunava se na sljedeći način:

1. Prosječni godišnji iznos izdataka za štete množi se s 0,26, pri čemu prosječni godišnji iznos izdataka za štete predstavlja aritmetičku sredinu godišnjih iznosa izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine. Iznos ukupnih izdataka za štete je suma ukupnih nastalih šteta i promjena ukupnih obveza nastalih šteta.

2. Iznos iz točke 1. ovoga stavka množi se s faktorom utjecaja reosiguranja za poslove neživotnog osiguranja koji je isti  kao i faktor iz točke 2. stavka 2. ovog članka.

3. Pri izračunu godišnjeg iznosa ukupnih izdataka za štete, iznos ukupnih izdataka za štete uvećava se za izdatke za štete po izdanim ugovorima za reosiguranje i suosiguranje.

(4) Pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa ukupnih izdataka za štete iz stavka 3. točke 1. ovoga članka uzima se aritmetička sredina godišnjih iznosa ukupnih izdataka za štete prethodne tri poslovne godine.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, u slučaju da malo društvo za osiguranje isključivo, odnosno pretežno, u portfelju ima osiguranja koja pokrivaju rizike oluje, tuče ili mraza, pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa ukupnih izdataka za štete uzima se aritmetička sredina prethodnih sedam poslovnih godina.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, granica solventnosti za zdravstvena osiguranja, za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovama za životna osiguranja, jednaka je trećini granice solventnosti iz stavka 1. ovoga članka ako:

1. se premije osiguranja izračunavaju aktuarskim metodama na temelju tablica pobolijevanja

2. se u svezi s ovim osiguranjima oblikuje pričuva za povećanje dobi

3. premije osiguranja sadrže doplatak u cilju oblikovanja odgovarajućeg iznosa granice solventnosti

4. malo društvo za osiguranje može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja

5. je ugovorom o osiguranju predviđena mogućnost povećanja ili smanjenja premije tijekom trajanja ugovora o osiguranju.

(7) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, granica solventnosti za prvu i drugu godinu poslovanja malog društva za osiguranje izračunava se u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(8) U slučaju kada je izračunata granica solventnosti za osiguranje tekuće godine manja od izračunate granice solventnosti malog društva za osiguranje prethodne godine, granica solventnosti mora biti najmanje jednaka granici solventnosti prethodne godine.

Oblik i sadržaj izvještaja o granici solventnosti

Članak 14.

(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ovisno o vrsti poslova koje obavlja sastavljati sljedeće izvještaje:

1. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja (Obrazac: GS – ŽO)

2. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove dopunskih osiguranja uz osiguranje života (Obrazac: GSDO):

– GSP – GSDO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove dopunskih osiguranja uz osiguranje života utvrđenoj na osnovi premija

– GSŠ – GSDO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove dopunskih osiguranja uz osiguranje života utvrđenoj na osnovi šteta

3. Izvještaji za neživotna osiguranja:

– Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje utvrđenoj na osnovi premija (neživotna osiguranja) (Obrazac: GSP)

– Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje utvrđenoj na osnovi šteta (neživotna osiguranja) (Obrazac: GSŠ)

4. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove zdravstvenog osiguranja (Obrazac: ZO):

– GSP – ZO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove zdravstvenog osiguranja utvrđenoj na osnovi premija

– GSŠ – ZO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove zdravstvenog osiguranja utvrđenoj na osnovi šteta

5. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja (Obrazac: GS – NO)

(2) Oblik i sadržaj izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisani su obrascima iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Obrazac GS – ŽO

Članak 15.

(1) Obrazac GS – ŽO služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranja koje obavlja poslove životnih osiguranja, u skladu s odredbama članka 12. ovoga Pravilnika. U stupac I. unose se podaci za životno osiguranje, a u stupac II. za rentno osiguranje. U stupac III. unose se podaci za osiguranje života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja na sljedeći način:

– u stupac c unose se podaci ako malo društvo za osiguranje snosi rizik ulaganja

– u stupac d unose se podaci ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromjenjivi za razdoblje dulje od 5 godina

– u stupac e unose se podaci ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenjivi

– u stupac f unose se podaci ako malo društvo za osiguranje snosi rizik smrti osiguranika

– u stupac g unose se podaci za ukupan iznos granica solventnosti za osiguranje života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja.

(2) Granica solventnosti za mala društva koja obavljaju poslove životnog i rentnog osiguranja izračunava se kao zbroj prvog i drugog rezultata, definiranih odredbama članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika, na sljedeći način:

1. Prvi rezultat izračunava se kako slijedi:

(a) Iznos statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja obračunatih na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja množi se s 0,04. U obrascu GS – ŽO pod rednim brojem 2. (stupac a, b) iskazan je iznos statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja obračunatih na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja, a pod rednim brojem 1. (stupac a, b) faktor umnoška. Umnožak tih dviju vrijednosti u obrascu GS – ŽO iskazuje se pod rednim brojem 3. (stupac a, b).

(b) Umnožak iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka množi se s faktorom utjecaja reosiguranja na pokrivenost statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja(u obrascu GS – ŽO iskazano pod rednim brojem 4. (stupac a, b))Tako dobiveni rezultat naziva se prvi rezultat i u obrascu GS – ŽO je iskazan pod rednim brojem 5. (stupac a, b).

2. Drugi rezultat izračunava se samo za osiguranja kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:

a) Iznos rizičnog kapitala na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja množi se s 0,003.

b) Umnožak iz točke 2. podtočke a) ovoga stavka množi se s faktorom utjecaja reosiguranja na pokrivenost rizičnog kapitala za poslove životnog osiguranja (u obrascu GS – ŽO iskazano pod rednim brojem 12. (stupac a, b)).

Tako dobiveni rezultat naziva se drugi rezultat i u obrascu GS – ŽO je iskazan pod rednim brojem 13. (stupac a, b).

c) Iznimno od odredbe točke 2. podtočke a) ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za osiguranja za slučaj smrti s određenim trajanjem množi se s 0,001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno s 0,0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.

d) U obrascu GS – ŽO pod rednim brojem 8. (stupac a, b) upisuje se iznos rizičnog kapitala za osiguranje za slučaj smrti s trajanjem osiguranja manje od tri godine. Pod rednim brojem 9. (stupac a, b) upisuje se iznos rizičnog kapitala za osiguranje za slučaj smrti s trajanjem osiguranja od tri do pet godina i pod rednim brojem 10. (stupac a, b) upisuje se iznos rizičnog kapitala za preostala osiguranja za koja rizični kapital nije naveden pod rednim brojem 8. i 9.

Pod rednim brojem 11. (stupac a, b) iskazuje se zbroj umnožaka prethodno opisanih stavki sa njihovim faktorima umnoška.

(3) Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja iz članka 7. stavka 3. točke 3. Zakona izračunava se na sljedeći način:

1. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik ulaganja, 4% statutarne tehničke pričuve životnih osiguranja iz ugovora kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja množi se s umnoškom iz članka 12. stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga Pravilnika. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu c obrasca GS – ŽO

2. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromjenjivi za razdoblje dulje od 5 godina, 1% statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja iz ugovora kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja  množi se s umnoškom iz članka 12. stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga Pravilnika. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu d obrasca GS – ŽO

3. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenjivi, 25% (faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu e obrasca GS – ŽO) neto administrativnih troškova prethodnog poslovnog razdoblja povezanih s tim poslovima, čine granicu solventnosti. Neto administrativni troškovi prethodnog poslovnog razdoblja povezani s tim poslovima iskazuju se pod rednim brojem 6. stupac e obrasca GS – ŽO, a pod rednim brojem 7. stupac e obrasca GS – ŽO prikazan je umnožak faktora umnoška i neto administrativnih troškova prethodnog poslovnog razdoblja povezanih s tim poslovima

4. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik smrti osiguranika, 0,3% rizičnog kapitala množi se s umnoškom iz članka 12. stavka 2. točke 2. podtočke b) ovoga Pravilnika. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 2. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu f obrasca GS – ŽO. Statutarne tehničke pričuve životnih osiguranja ovih osiguranja pribrajaju se statutarnim tehničkim pričuvama životnih osiguranja u stupcu I ili stupcu II.

(4) Za tontine osiguranja iz članka 7. stavka 3. točke 4. Zakona, granica solventnosti računa se na način da iznosi 1% vrijednosti kapitalizirane imovine. Vrijednost kapitalizirane imovine prikazuje se pod rednim brojem 16. obrasca GS – ŽO, a granica solventnosti prikazana je pod rednim brojem 17. Kapitalizirana imovina je zajednička imovina osiguranika koji su dogovorili da će zajednički kapitalizirati svoje doprinose i podijeliti tako kapitaliziranu imovinu između onih osiguranika koji dožive određenu starost odnosno između nasljednika umrlih osiguranika.

(5) Za osiguranja s kapitalizacijom isplate iz članka 7. stavka 3. točke 5. Zakona granica solventnosti jednaka je rezultatu izračunatom u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom 1. ovoga Pravilnika. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu h obrasca GS – ŽO.

Osiguranje s kapitalizacijom isplate temelji se na aktuarskim izračunima te predstavlja osiguranje kod kojeg osiguranik prima u zamjenu za jednokratno odnosno obročno uplaćivanje premija, isplate u određenoj visini kroz određeno razdoblje.

(6) Za dopunska osiguranja uz osiguranje života propisana člankom 7. stavka 3. točke 1. podtočke c. Zakona, granica solventnosti izračunava se u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika, kako je propisano člankom 16. ovoga Pravilnika, izračunava se prema obrascu GSDO, a rezultat se iskazuje u obrascu GS – ŽO pod rednim brojem 18.

(7) Pod rednim brojem 19. obrasca GS – ŽO iskazuje se ukupna vrijednost granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja.

Obrazac GSDO

Članak 16.

(1) Obrazac GSDO služi za utvrđivanje granice solventnosti za dopunska osiguranja uz osiguranje života propisana člankom 7. stavkom 3. točkom 1. podtočkom c. Zakona, u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika. Granica solventnosti računa se na osnovi premija odnosno šteta, a uzima se ona koja je viša.

(2) Granica solventnosti na osnovi premija odnosno šteta (tablice GSP – GSDO i GSŠ – GSDO) računa se na način propisan u članku 17. stavcima 2., 4. i 5., članku 18. stavcima 2. i 3. te u članku 19. stavku 3. ovoga Pravilnika.

(3) Iznos izračunate granice solventnosti iz obrasca GSDO (prikazan pod rednim brojem 15. u tablici GSŠ – GSDO), unosi se u obrazac GS – ŽO pod rednim brojem 18., kako bi se mogao iskazati ukupan iznos granice solventnosti za životna osiguranja.

Obrazac GSP

Članak 17.

(1) Obrazac GSP služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja, u skladu s odredbama članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(2) Granica solventnosti na osnovi premija računa se na sljedeći način:

1. Zbroj premija osiguranja u zadnjem poslovnom razdoblju množi se sa 0,18. U obrascu GSP pod rednim brojem 3. iskazan je iznos zbroja premija, a pod rednim brojem 4. iskazana je prva vrijednost koju predstavlja iznos zbroja premija pomnožen odgovarajućim korektivnim faktorom.

Zbroj premija osiguranja u zadnjem poslovnom razdoblju predstavlja iznos ukupne naplaćene premije ili iznos ukupnih prihoda od osiguranja iz poslova neživotnih osiguranja, ovisno o tome koji je veći.

(3) Iznos ukupne naplaćene premije  odnosno ukupnih prihoda iz ugovora o osiguranju uvećava se za primljenu premiju po izdanim ugovorima za reosiguranje i suosiguranje.

.

(4) Izračun granica solventnosti za poslove zdravstvenog osiguranja iskazuje se u tablicama GSP – ZO i GSŠ – ZO obrasca ZO i u obrascu GS – NO, u skladu s odredbama članaka 17. i 18. ovoga Pravilnika. Pritom je podatke za te poslove zdravstvenog osiguranja potrebno isključiti iz izračuna ukupnih vrijednosti u obrascima GSP i GSŠ.

(5) Iznimno od članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika, granica solventnosti za prvu godinu poslovanja malog društva za osiguranje izračunava se samo na osnovi premija.

Obrazac GSŠ

Članak 18.

(1) Obrazac GSŠ služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja, u skladu s odredbama članka 13. stavaka 3. 4. i 5. ovoga Pravilnika.

(2) Granica solventnosti na osnovi šteta računa se na sljedeći način:

1. Prosječni godišnji iznos izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine množi se s 0,26. Prosječni godišnji iznos izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine iskazan je u obrascu GSŠ pod rednim brojem 4., a pod rednim brojem 5. iskazana je prva vrijednost koju predstavlja iznos prosječnog godišnjeg iznosa izdataka za štete pomnožen odgovarajućim korektivnim faktorom.

 (3) U skladu s člankom 13. stavkom 4. ovoga Pravilnika, pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa ukupnih izdataka za štete uzima se aritmetička sredina godišnjih iznosa ukupnih izdataka za štete prethodne tri poslovne godine.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučaju da malo društvo za osiguranje isključivo (100%) odnosno pretežno (više ili jednako 75%) u portfelju ima osiguranja koja pokrivaju rizike oluje, tuče ili mraza, pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa izdataka za štete uzima se aritmetička sredina prethodnih sedam poslovnih godina.

Obrazac GS – NO

Članak 19.

(1) Obrazac GS – NO služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika.

(2) U obrascu GS – NO utvrđuje se koja vrijednost izračunate granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja je viša, na način da se uspoređuju iznosi pod rednim brojem 1., kojim se iskazuje iznos granice solventnosti izračunat na osnovi premija i pod rednim brojem 2., kojim se iskazuje iznos granice solventnosti izračunat na osnovi šteta. Veći od tako izračunatih iznosa granica solventnosti predstavlja iznos granice solventnosti za neživotna osiguranja (osim zdravstvenih osiguranja iz članka 13. stavak 6. ovoga Pravilnika), u obrascu GS – NO prikazano pod rednim brojem 3.

Za društva koja obavljaju i poslove zdravstvenog osiguranja iz članka 13. stavka 6. ovoga Pravilnika, u obrascu GS – NO pod rednim brojem 4. iskazuje se iznos granice solventnosti izračunat na osnovi premija, a pod rednim brojem 5., iskazuje se iznos granice solventnosti izračunat na osnovi šteta. Veći od tako izračunatih iznosa granica solventnosti predstavlja iznos granice solventnosti za zdravstvena osiguranja iz članka 13. stavka 6. ovoga Pravilnika (u obrascu GS – NO prikazano pod rednim brojem 6.). Pod rednim brojem 7. obrasca GS – NO iskazuje se granica solventnosti za neživotna osiguranja, uključujući i zdravstveno osiguranje iz članka 13. stavka 6. ovoga Pravilnika.

(3) U slučaju kada je izračunata granica solventnosti promatrane godine manja od izračunate granice solventnosti malog društva za osiguranje prethodne godine, granica solventnosti mora biti najmanje jednaka granici solventnosti prethodne godine..

II.3. Ispunjavanje uvjeta adekvatnosti kapitala

Ispunjavanje uvjeta adekvatnosti kapitala

Članak 20.

(1) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se izračunava na način propisan člankom 12. ovoga Pravilnika.

(2) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se izračunava na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika.

(3) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnog osiguranja ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 12. ovoga Pravilnika.

(4) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 13. ovoga Pravilnika.

(5) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja ne smije biti manji od iznosa apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. alineje 2. Zakona.

(6) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja ne smije biti manji od iznosa apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. alineje 1. odnosno alineje 3. Zakona.

(7) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja ispunjava uvjete adekvatnosti kapitala ako su ispunjeni svi uvjeti propisani stavcima 1., 3. i 5. ovoga članka.

(8) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja ispunjava uvjete adekvatnosti kapitala ako su ispunjeni svi uvjeti propisani stavcima 2., 4. i 6. ovoga članka.

(9) Malo kompozitno društvo za osiguranje utvrđuje i iskazuje posebno ispunjava li uvjete adekvatnosti kapitala za poslove životnih osiguranja na način propisan stavkom 7. ovoga članka i posebno ispunjava li uvjete adekvatnosti kapitala za poslove neživotnih osiguranja odnosno reosiguranja na način propisan stavkom 8. ovoga članka.

(10) U slučaju da malo kompozitno društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih odnosno neživotnih osiguranja ne ispunjava uvjete adekvatnosti kapitala iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka, malo kompozitno društvo za osiguranje može kapital, koji je u jednoj skupini osiguranja iznad zahtijevanog iznosa kapitala, prenijeti u drugu skupinu osiguranja, uz prethodnu suglasnost Hanfe.

Oblik i sadržaj izvještaja o adekvatnosti kapitala

Članak 21.

(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ovisno o vrsti poslova koje obavlja sastavljati sljedeće izvještaje:

1. Izvještaj o adekvatnosti kapitala (životna osiguranja) (Obrazac: AK – ŽO)

2. Izvještaj o adekvatnosti kapitala (neživotna osiguranja) (Obrazac: AK – NO).

(2) Oblik i sadržaj izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisani su obrascima iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Obrasci AK – ŽO i AK – NO

Članak 22.

(1) U obrazac AK – ŽO upisuju se podaci za izračun adekvatnosti kapitala malog društva koje obavlja poslove životnih osiguranja na sljedeći način:

u redak 1. iz obrasca GS – ŽO upisuje se podatak za granicu solventnosti za životna osiguranja izračunat u skladu s odredbama članka 12. ovoga Pravilnika. Pod rednim brojem 2. upisuje se iznos kapitala, a u retke pod rednim brojem 5. i 8. iznos jamstvenog kapitala iz obrasca IK – ŽO. Pod rednim brojem 4. prikazana je jedna trećina iznosa vrijednosti granice solventnosti. Pod rednim brojem 7. unosi se podatak o iznosu apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. Zakona.

(2) U obrazac AK – NO upisuju se podaci za izračun adekvatnosti kapitala malog društva koje obavlja poslove neživotnih osiguranja na sljedeći način:

u redak 1. iz obrasca GS – NO upisuje se podatak za granicu solventnosti za neživotna osiguranja izračunat u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika. Pod rednim brojem 2. upisuje se iznos kapitala, a u retke pod rednim brojem 5. i 8. iznos jamstvenog kapitala iz obrasca IK – NO. Pod rednim brojem 4. prikazana je jedna trećina iznosa vrijednosti granice solventnosti. Pod rednim brojem 7. unosi se podatak o iznosu apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. Zakona.

III. UPRAVLJANJE LIKVIDNOŠĆU

Upravljanje likvidnošću

Članak 23.

(1) Malo društvo za osiguranje dužno je izvorima sredstava i ulaganjima upravljati na način da je u svakom trenutku u stanju ispuniti dospjele obveze.

(2) Malo društvo za osiguranje dužno je u okviru sustava upravljanja rizicima propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne politike i postupke upravljanja rizikom likvidnosti koje obuhvaćaju:

1. mjere koje malo društvo za osiguranje poduzima kako bi uzelo u obzir kratkoročni i dugoročni rizik likvidnosti

2. primjerenost sastava imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva u pogledu njezine prirode, trajanja i likvidnosti radi ispunjenja obveza malog društva za osiguranje nakon njihova dospijeća

3. plan rješavanja promjena u očekivanom novčanom priljevu i odljevu.

IV. ULAGANJA

IV.1. Načela ulaganja imovine malog društva za osiguranje

Ulaganje imovine malog društva za osiguranje

Članak 24.

(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ulagati imovinu u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom, pravilima struke te načelima urednog i savjesnog gospodarstvenika, posebice uvažavajući načela sigurnosti, isplativosti i utrživosti ulaganja te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja.

(2) Malo društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće statutarnih tehničkih pričuva ulagati na način koji je primjeren prirodi i trajanju obveza osiguranja i obveza reosiguranja i u najboljem interesu ugovaratelja osiguranja, osiguranika i korisnika osiguranja.

(3) Vrijednost imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića odnosno visini statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja.

(4) Vrijednost imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja.

Sigurnost ulaganja

Članak 25.

(1) Ulaganje imovine malog društva za osiguranje mora kontinuirano ispunjavati ekonomski i pravni aspekt sigurnosti.

(2) Ekonomski aspekt sigurnosti podrazumijeva očuvanje vrijednosti uložene imovine gdje se za ocjenu sigurnosti, uz uvažavanje načela raspršenosti, isplativosti i utrživosti ulaganja, uzimaju u obzir sljedeći kriteriji:

– trajanje obveza s osnove ugovora o osiguranju

– rizičnost ulaganja

– očekivani prinos

– trgovanje na uređenom tržištu ili na drugim mjestima trgovanja u smislu propisa koji uređuju tržište kapitala te

– kreditni rejting izdavatelja financijskih instrumenata.

(3) Pravni aspekt sigurnosti podrazumijeva neograničenu mogućnost korištenja i raspolaganja imovinom odnosno pravima koja iz nje proizlaze.

Isplativost ulaganja

Članak 26.

Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine dužno je rukovoditi se načelom isplativosti ulaganja, uz uvažavanje načela sigurnosti, raspršenosti i utrživosti ulaganja. Ulaganje imovine isplativo je ako je moguće uz realne pretpostavke dokazati da je očekivani prinos na takvo ulaganje u skladu s očekivanim tržišnim prinosom imovine sa sličnom razinom rizika.

Utrživost ulaganja

Članak 27.

Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine dužno je rukovoditi se načelom utrživosti ulaganja, uz uvažavanje načela sigurnosti, raspršenosti i isplativosti ulaganja. Imovina je utrživa ako se brzo može prodati odnosno unovčiti u kratkom roku, u skladu s prirodom i trajanjem obveza iz ugovora o mirovini.

Raspršenost ulaganja

Članak 28.

(1) Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine dužno je rukovoditi se načelom raspršenosti ulaganja imovine kojemu je cilj očuvanje vrijednosti imovine te ograničenje rizika gubitaka od ulaganja.

(2) Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine uz uvažavanje načela sigurnosti, isplativosti i utrživosti ulaganja, uzima u obzir sljedeće kriterije:

– ulaganje u različite izdavatelje financijskih instrumenata, različita zemljopisna područja u kojima izdavatelji imaju svoja sjedišta i/ili različite djelatnosti i područja poslovanja u kojima izdavatelji posluju

– specifične vrste rizika i profil izdavatelja, odnosno rizik gubitka i umanjenja vrijednosti pojedine vrste imovine

– očekivani prinos

– vremenski horizont ulaganja te

– korelaciju između različitih vrsta ulaganja.

IV.2. Dozvoljena ulaganja i ograničenja ulaganja imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva

Dozvoljena ulaganja imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva

Članak 29.

(1) Imovina za pokriće statutarnih tehničkih pričuva može se ulagati u:

1. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

3. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. udjele UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

7. udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koje uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

8. zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz točaka 1. do 3. ovoga stavka

9. vlasništvo nekretnine i drugih stvarnih prava na nekretnini (pravo građenja i pravo služnosti) pod sljedećim uvjetima:

– vlasništvo ili drugo stvarno pravo na nekretnini upisano je u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

– od njih se ostvaruje prinos

– kupovna cijena bila je određena procjenom ovlaštenog sudskog vještaka

– oslobođene su svih tereta

10. depozite kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

11. novac na poslovnom računu malog društva za osiguranje kod kreditnih institucija iz točke 10. ovoga stavka

12. izvedene financijske instrumente kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) izvedeni financijski instrumenti pridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem

b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje malo društvo za osiguranje može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Hanfa, i

d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev društva

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz stavka 1. točaka 1. do 4 ovoga članka i prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

– uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište,

– uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.

U protivnom će se navedeni prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za pokriće tehničke pričuve osim matematičke pričuve može se ulagati u:

1. prenosive dužničke vrijednosne papire koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

2. prenosive vlasničke vrijednosne papire koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

3. poslovne udjele trgovačkih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. zajmove s kolateralom u obliku nekretnina ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a.

(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u zajmove s policama osiguranja kao kolateralom.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

Članak 30.

(1) Ulaganja imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:

1. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 35% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

2. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ne smiju prelaziti 25% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

3. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 40% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

4. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 8. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 20% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

5. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 9. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

6. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 10. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

7. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 11. ovoga Pravilnika zajedno ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

8. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 3. točke 1. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

9. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

10. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika dozvoljena su ako vrijednost zajma nije veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog procjenitelja. U slučaju da je na nekretnini već upisano jedno ili više založnih prava, vrijednost zajma ne smije biti veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine umanjene za vrijednost već upisanih založnih prava. Navedena ulaganja ne smiju prelaziti 20% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

(2) Ulaganje imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca, udjele ili dionice investicijskih fondova i poslovne udjele jednog izdavatelja, a najviše 10% u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca, udjele ili dionice investicijskih fondova i poslovne udjele više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe

2. najviše 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja može biti uloženo u depozit kod jedne kreditne institucije, a najviše 10% u depozit kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

3. najviše 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja može biti uloženo u zajmove jednog zajmoprimca, a najviše 10% u zajmove više zajmoprimaca koji su međusobno povezane osobe

4. najviše 10% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja može biti uloženo u jednu nekretninu, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

5. izloženost imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja pričuve riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja, odnosno 10% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva neživotnih osiguranja ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

(3) Ograničenja iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 30. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće statutarne tehničke pričuve životnih osiguranja

Članak 31.

(1) Ulaganja imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:

1. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 35% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

2. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ne smiju prelaziti 25% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

3. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 40% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

4. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 8. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 20% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

5. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 9. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

6. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 10. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

7. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 11. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

8. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 4. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja

(2) Ulaganje imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova jednog izdavatelja, a najviše 10% u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe

2. najviše 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja može biti uloženo u depozit kod jedne kreditne institucije, a najviše 10% u depozit kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

3. najviše 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja može biti uloženo u zajmove jednog zajmoprimca, a najviše 10% u zajmove više zajmoprimaca koji su međusobno povezane osobe

4. najviše 10% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja može biti uloženo u jednu nekretninu, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

5. izloženost imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja, odnosno 10% imovine za pokriće statutarnih tehničkih pričuva životnih osiguranja ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

(3) Ograničenja iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 30. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.