1.1.

Naziv zakona:

Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti

1.2.

Broj "Narodnih novina"

„Narodne novine“, broj 53/20.

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Naziv akta: NE

Opis mjere: NE

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Naziv pravne stečevine EU: NE

2.1.

Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti („Narodne novine“, broj 53/20.; dalje u tekstu: Zakon o interventnim mjerama) propisane su mjere kojima se nastojalo olakšati položaj fizičkih osoba kojima se dio primanja usteže radi provedbe ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju; gospodarskih subjekata kojima prijeti stečaj; korisnika bespovratnih sredstava za provedbu projekata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije te korisnika mjera pomoći isplaćenih uslijed posebnih okolnosti.

Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o produženju roka trajanja posebnih okolnosti od 17. srpnja 2020. („Narodne novine“, broj 83/20.; dalje u tekstu: Odluka) produžila trajanje posebnih okolnosti zbog kojih se primjenjuju interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima do 18. listopada 2020. Stoga se do 18. listopada 2020. nisu poduzimale radnje u svim ovršnim postupcima koje se vode kod sudova i javnih bilježnika.

Zakonom o interventnim mjerama je kao interventna mjera za pomoć građanima uslijed COVIDA-19 bio propisan zastoj svih ovršnih postupaka. Dakle, za vrijeme primjene tog Zakona nisu se provodili ovršni postupci (osim u slučaju zakonskog uzdržavanja, rente ili ako u pojedinačnom postupku sudac odluči da je nužno poduzeti ovršnu radnju), s time da su sudovi, javni bilježnici, poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje predmete uredno zaprimali radi očuvanja prednosnog reda.

S obzirom na ishode koji su se Zakonom o interventnim mjera i Odlukom htjeli postići ukazuje se da je Hrvatska javnobilježnička komora zastala s postupanjem u 170.199 ovršnih predmeta i to po razdobljima:

1.od 01.05.2020. godine do 30.06.2020. godine – 78.963 predmeta;

2.od 01.07.2020. godine do 31.08.2020. godine – 62.958 predmeta;

3.od 01.09.2020. godine do 28.09.2020. godine – 28.278 predmeta.

Također je doneseno 29.103 rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ali ona nisu dostavljena strankama.

U skladu s gore navedenim, Ministarstvo pravosuđa i uprave predložilo je Hrvatskoj javnobilježničkoj komori da svojim članovima izda Preporuku o donošenju i otpremanju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u predmetima u kojima je uslijed posljedica epidemije COVIDA-19 propisan zastoj ovršnih postupaka do 18. listopada 2020. u tri faze kako slijedi:

I.19. listopada 2020. – dostavljeni su predmeti  zaprimljeni zaključno sa 30. lipnja 2020.  

II.20. studenog 2020. – dostavljeni su predmeti  zaprimljeni zaključno sa 31. kolovoza 2020.

III.20. siječnja 2020. – dostavljeni su predmeti zaprimljeni zaključno sa 18. listopada 2020.

Uz navedeno, za vrijeme interventnih mjera Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zastao je s provođenjem 21.136 ovrha te je tijekom mjere zastoja sa ovrhama zaprimljeno 4.695 ovrha. Nakon isteka zastoja izvansudske ovrhe broj ovrha po osnovi namirenja ostalih tražbina je u listopadu 2020. porastao za 1.659 ovrha. Navedeno ukazuje da se novih 1.659 ovrha nije provodilo zbog trajanja interventnih mjera.

Uz iznijeto, u 2021. ukupni broj ovrha na razini godine u odnosu na 2019. je manji za 5,01 %, te je u 2022. ukupni broj ovrha za razdoblje od siječnja do listopada u odnosu na isto razdoblje u 2021. manji za 5,44 %.

Dodatno se ističe da je od 1. svibnja 2019. do 18. listopada 2019. Financijska agencija (dalje: Fina) provela ukupno 3.175 dražbi od čega njih 2.090 u ovršnom postupku, 7 u postupku osiguranja i 1.078 u stečajnom postupku.

Nakon stupanja snagu Zakona o interventnim mjerama Fina je od 1. svibnja 2020. do 18. listopada 2020. provela ukupno 605 dražbi od čega njih 10 u ovršnom postupku i 595 u stečajnom postupku. U ovršnom postupku 10 dražbi je provedeno temeljem naloga nadležnog suda za provedbu.

Usporedbe radi, u razdoblju od 1. svibnja 2021. do 18. listopada 2021. Fina je provela ukupno 3.146 dražbi od čega njih 2.289 u ovršnom postupku, 13 u postupku osiguranja i 844 u stečajnom postupku.

Iz navedenog proizlazi da je stupanjem na snagu Zakona o interventnim mjerama Fina zastala s provođenjem dražbi u oko 2.500 predmeta.

Zaključno, Zakonom o interventnim mjerama propisano je da razlozi koji se sukladno Stečajnom zakonu smatraju stečajnim razlozima, ako su nastupili za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranja stečajnog postupka, osim ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnosi sam dužnik. Fina i vjerovnik mogu, iznimno, podnijeti prijedlog radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Na taj način se nastojao smanjiti broj stečajnih postupaka pokrenutih radi posebnih okolnosti kao i dati mogućnost gospodarskim subjektima da nakon prestanka trajanja posebnih okolnosti nastave s obavljanjem djelatnosti i da time pridonesu gospodarskom oporavku.

Zastojem ovrhe omogućilo se velikom broju ovršenika fizičkih osoba da u šestomjesečnom razdoblju trajanja posebnih okolnosti mogu slobodno raspolagati sredstvima po svojim računima bez ograničenja, što je omogućilo njihovo sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima te pridonijelo gospodarskom rastu u narednom razdoblju. Uz navedeno, gospodarskim subjektima omogućeno je da nakon prestanka trajanja posebnih okolnosti nastave s obavljanjem djelatnosti i da time pridonesu gospodarskom oporavku.

Zakon o interventnim mjera nije imao utjecaja na zaštitu tržišnog natjecanja.

Zakon o interventnim mjera utjecao je na veliki broj ovršenika fizičkih osoba čija plaća ili mirovina nije ustegnuta te su mogli slobodno raspolagati svim primanjima.

S druge strane, zakonodavac je prilikom donošenja Zakona o interventnim mjerama vodio računa o posebnim vrstama tražbina (primjerice alimentacija, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine koje se naplaćuju na teret fizičke osobe u ulozi poslodavca), a koje su ovrhovoditelji tih tražbina mogli naplati prisilnim putem i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti

Zakon o interventnim mjera nije imao utjecaja na rad i tržište rada.

Zakon o interventnim mjera nije imao utjecaja na zaštitu okoliša.

Primjena Zakona o interventnim mjerama utjecala je na povećanje razine zaštite dostojanstva ovršenika tijekom pandemije bolesti COVID-19 izazvane SARS-CoV-2 virusom.

-

Potpis:

dr. sc. Ivan Malenica

Datum: 22 . prosinca 2022.