HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI
Temeljem članka 16. stavka 1. točke 1. i članka 55. Stavka 9. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 76/2022) uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i gradnju Vijeće Hrvatske regulatorna agencije za mrežne djelatnosti donosi
PRAVILNIK O SVJETLOVODNIM DISTRIBUCIJSKIM MREŽAMA
I.OPĆE ODREDBE
Sadržaj
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti planiranja, projektiranja, postavljanja, uporabe i održavanja svjetlovodnih distribucijskih mreža u Republici Hrvatskoj.
Pojmovi i značenja
Članak 2.
U ovom Pravilniku, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. Svjetlovodna distribucijska mreža: završni dio svjetlovodne pristupne mreže kojim se omogućuju priključenja korisničkih jedinica, odnosno koji povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) i distribucijski čvor. To je pasivna svjetlovodna mreža u cijelosti sastavljena od svjetlovodnih kabela bez aktivne opreme i opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti izvedena kao podzemna i/ili nadzemna
2. Distribucijski čvor: točka koncentracije kabela svjetlovodne distribucijske mreže s jedne strane te pristupnih svjetlovodnih kabela spojne mreže s druge strane. Distribucijski čvor može biti smješten u tipskom uličnom ormaru ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj opreme elektroničkih komunikacijskih mreža
3. Nositelj prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade (dalje: nositelj prava): vlasnik zgrade ili fizička ili pravna osoba koja na temelju sporazuma s vlasnicima zgrade ima prava planiranja, projektiranja, postavljanja, održavanja, razvoja i korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade
4. Operator svjetlovodne distribucijske mreže: pravna ili fizička osoba koja upravlja svjetlovodnom distribucijskom mrežom
5. Operator zgrade: pravna ili fizička osoba koja postavlja, održava i upravlja svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem ugovora s vlasnikom, suvlasnicima, predstavnikom suvlasnika zgrade ili vlasnikom i/ili nositeljem prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi
6. Sabirna točka: točka razdvajanja između mreže operatora zgrade i drugih operatora, odnosno točka u kojoj operator zgrade drugim operatorima omogućuje pristup elektroničkoj komunikacijskoj mreži radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga krajnjim korisnicima koji su spojeni na tu mrežu
7. Spojna mreža: segment (dio) svjetlovodne pristupne mreže koji se sastoji od jedne ili više svjetlovodnih niti i kojim operatori ili drugi korisnici iz svojih jezgrenih mreža pristupaju distribucijskom čvoru
8. Sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI; external network interface ): točka zaključenja koja određuje granicu između kabliranja vanjske (javne) pristupne mreže i kabliranja elektroničke komunikacijske mreže zgrade/objekta/korisničke jedinice
9. Točka priključenja na jezgrenu mrežu (engl. metropolitan point of presence (MPoP): točkapovezivanja između pristupne i jezgrene mreže. Sve veze svjetlovodne pristupne mreže u nekom području (obično grad ili dio grada) završavaju u MPoP-u na svjetlovodnom distribucijskom razdjelniku (engl. Optical Distribution Frame-ODF). Od ODF-a petlje svjetlovodne pristupne mreže se povezuju na jezgrenu mrežu operatora
10.Točka – točka (P2P): topologija spajanja dviju krajnjih točaka na način da ih povezuje dedicirano (samo za tu svrhu namijenjeno) svjetlovodno vlakno
11.Točka – više točaka (P2MP): topologija povezivanja jedne točke s više točaka svjetlovodnim vlaknima koristeći aktivnu ili pasivnu opremu koja omogućuje raspodjelu prijenosa jedne točke na više točaka
12. Korisnik svjetlovodne distribucijske mreže: operator ili druga pravna ili fizička osoba koja koristi svjetlovodnu distribucijsku mrežu.
Dijelovi svjetlovodne pristupne mreže
Članak 3.
(1)Svjetlovodna pristupna mreža sastoji se od svjetlovodne distribucijske mreže i spojne mreže.
(2)Točka povezivanja segmenata (dijelova) mreže iz stavka 1. ovoga članka je distribucijski čvor.
(3)Spojna mreža se postavlja na načelima arhitekture točka-točka (P2P) i/ili točka-više točaka (P2MP).
(4) Svjetlovodna distribucijska mreža se postavlja na načelima arhitekture točka-točka (P2P).
II.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE
Planiranje svjetlovodne distribucijske mreže
Članak 4.
(1)Svjetlovodna distribucijska mreža planira se kao jedinstvena mreža u skladu s načelima otvorenog pristupa i zajedničkog korištenja.
(2)Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave prilikom izrade prostornih planova, u dijelu plana koji se odnosi na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, omogućuju razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža otvorenog pristupa, imajući u vidu namjenu građevina na području planiranja te planirani broj/kapacitet svjetlovodnih niti po korisničkoj jedinici.
(3)Područje obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže planira se na način da omogućuje pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga te daljinska mjerenja, upravljanje i nadzor komunalnih sustava na tom području.
Članak 5.
(1)Područje obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže planira se ovisno o broju i kapacitetu izgrađenih i planiranih korisničkih jedinica. U smislu mogućnosti povezivanja na svjetlovodnu distribucijsku mrežu, korisničkim jedinicama smatraju se jedinice u stambenim i poslovnim građevinama te razni drugi objekti (semafori, trafostanice, precrpne stanice, nadzorne kamere i slično).
(2)Područje obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže planira se na način da omogući povezivanje svih postojećih i planiranih građevina i objekata iz stavka 1. ovoga članka na tu mrežu. Područja obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže su logičke cjeline s obzirom na mogućnosti povezivanja građevina ili objekata tog područja i distribucijskog čvora.
(3)Zamišljena pravocrtna linija, koja povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže ili korisničku jedinicu i distribucijski čvor, mora biti unutar područja obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže kako bi se izbjeglo nepovezivanje manjih dijelova određenog područja ili nepovezivanje određenih objekata na mrežu.
(4)Distribucijski čvor smješta se u uličnom ormaru, kontejneru, ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj opreme elektroničkih komunikacijskih mreža.
(5)U urbanističkim planovima uređenja planira se postavljanje uličnih ormara ili kontejnera za smještaj distribucijskih čvorova. Ulični ormari u pravilu se postavljaju uz ograde ili građevine i to neposredno u liniji trase kojom prolazi ili će prolaziti elektronička komunikacijska infrastruktura.
(6)U prostornim planovima koji se donose na lokalnoj razini uređenja planira se uporaba postojećeg slobodnog prostora u izgrađenoj kabelskoj kanalizaciji, primjenom tehnologije mikrocijevi namijenjenih za mikrosvjetlovodne kabele.
(7)Ako na području obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže ne postoji urbanistički plan uređenja, distribucijski čvor planira se u tipskom uličnom ormaru i postavlja neposredno uz trasu postojeće kabelske kanalizacije.
Projektiranje svjetlovodne distribucijske mreže
Članak 6.
(1)Ukupni kapacitet svjetlovodne distribucijske mreže ovisi o postojećem i planiranom broju korisničkih jedinica područja. Za svaku korisničku jedinicu mora se projektirati minimalno kapacitet od 1,2 svjetlovodnih niti.
(2)Svjetlovodna distribucijska mreža projektira se kao podzemna mreža svjetlovodnih kabela uvučenih u postojeću kabelsku kanalizaciju. Projektiranje svjetlovodne distribucijske mreže s kabelima koji su izravno položeni u zemlju, nije dopušteno.
(3)Ako je dozvoljeno prostornim planovima, svjetlovodna distribucijska mreža može se projektirati i kao nadzemna postavljanjem na stupove.
(4)Svjetlovodna distribucijska mreža projektira se tako da ima samo jedan distribucijski čvor.
(5)U distribucijskom čvoru mora biti omogućeno fleksibilno prespajanje svjetlovodnih niti iz spojne mreže i svjetlovodne distribucijske mreže te obvezno rezerviran dodatni odgovarajući prostor za smještaj pasivne opreme (djelitelja, pasivnih (C)WDM multipleksera i sl.).
(6)Prostor distribucijskog čvora projektira se na način da omogući završavanje svih svjetlovodnih kabela svjetlovodne distribucijske mreže na svjetlovodnom razdjelniku s jedne strane te završavanje svih kabela spojne mreže korisnika svjetlovodne distribucijske mreže s druge strane i smještaj opreme korisnika svjetlovodne distribucijske mreže.
(7)Kada operator svjetlovodne distribucijske mreže planira u distribucijskom čvoru smještaj svoje aktivne opreme i iskazan je interes korisnika svjetlovodne distribucijske mreže za smještaj njegove aktivne opreme, tada je obvezan planirati prostor i za smještaj aktivne opreme korisnika svjetlovodne distribucijske mreže.
(8)Kada operator svjetlovodne distribucijske mreže planira da mu je distribucijski čvor samo pasivan bez aktivne opreme, tada nije obvezan niti korisniku svjetlovodne distribucijske mreže osigurati dodatni prostor za smještaj aktivne opreme, već samo za smještaj pasivne opreme.
(9)Distribucijski čvor obvezno je projektirati tako da se na jedan distribucijski čvor priključuje najmanje 300 korisničkih jedinica.
Povezivanje i razgraničenje između svjetlovodne distribucijske mreže i elektroničke komunikacijske mreže zgrade ili korisničke jedinice
Članak 7.
(1)Svjetlovodna distribucijska mreža završava u točki sučelja vanjske pristupne mreže (ENI).
(2)U slučaju da zgrada koja se nalazi u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže, nema svjetlovodnu instalaciju, operator svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan sa vlasnikom, suvlasnicima, predstavnikom suvlasnika zgrade ili vlasnikom i/ili nositeljem prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi ugovoriti postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi.
(3)Sav potreban spojni pribor i (pre)spojni kabeli za formiranje sučelja vanjske svjetlovodne pristupne mreže i za priključenje elektroničke komunikacijske mreže zgrade ili korisničke jedinice na vanjsku svjetlovodnu pristupnu mrežu korisnika svjetlovodne distribucijske mreže u obvezi su operatora svjetlovodne distribucijske mreže.
(4)Operator svjetlovodne distribucijske mreže mora označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit koja se nalazi u sučelju vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže.
Operator zgrade
Članak 8.
(1)Ukoliko područje obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže ima potencijal manji od 500 korisničkih jedinica/ km², operator koji na temelju sporazuma priključuje pojedinačnu zgradu izvan područja obuhvata planirane ili izgrađene svjetlovodne distribucijske mreže, obavezan je ugovoriti postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi, čime postaje operator zgrade.
(2)Za svaku korisničku jedinicu mora se postaviti minimalno kapacitet od 1,2 svjetlovodnih niti.
(3)Izgrađena svjetlovodna instalacija zgrade mora omogućavati operatorima korisnicima pristup svjetlovodnim instalacijama putem pristupne točke zgrade i zajedničko korištenje na načelima nediskriminacije i jednakih uvjeta pristupa za sve operatore korisnike.
(4)Operator zgrade mora označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit.
(5)Spojevi na svim točkama povezivanja, odnosno razgraničenja dviju razina mreža u sabirnoj točci moraju biti rastavljivi (svjetlovodni konektori).
(6)Operator zgrade obvezan je objaviti ponudu pristupa iz stavka 3. ovog članka, najmanje 30 dana prije nego što namjerava započeti s pružanjem usluga.
(7)Ponuda pristupa uključuje:
a) informacije o tehničkim značajkama svjetlovodne instalacije i povezane opreme
b) cijenu, načine plaćanja i uvjete pristupa i korištenja svjetlovodnih instalacija i povezane opreme
c) uvjete narudžbe i otkazivanja usluge pristupa
d) rok i način ostvarivanja pristupa
e) odredbe o minimalnoj kakvoći usluge i
f) informacije koje su potrebne za priključenje korisnika.
(8)Operator zgrade mora održavati izgrađenu svjetlovodnu instalaciju zgrade.
(9)Operatori korisnici podnose zahtjev operatoru zgrade za ugovaranje korištenja svjetlovodne instalacije. Operator zgrade rješava zahtjeve prema datumu zaprimanja.
(10) U slučaju kada je operator zgrade ujedno i operator svjetlovodne distribucijske mreže, smatra se da je sabirna točka distribucijski čvor.
(11) Ponudu pristupa i zajedničkog korištenja iz ovoga članka operator zgrade objavljuje na svojim internetskim stranicama.
Objava namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže
Članak 9.
(1)Investitor koji planira postavljanje svjetlovodne distribucijske mreže na određenom području/teritoriju, obvezan je objaviti svoju namjeru o postavljanju najmanje 60 dana prije početka postavljanja.
(2)Namjera o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže iz prethodnog stavka mora se objaviti na javno dostupan način. Javno dostupnim načinom smatra se objava na početnoj internetskoj stranici investitora te internetskim stranicama HAKOM-a.
(3)Objava namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže obvezno mora sadržavati:
a) naziv, adresu i OIB investitora
b) područje/teritorij obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže u km²
c) broj postojećih i planiranih stanova, poslovnih prostora, javnih i drugih subjekata na području/teritoriju obuhvata u skladu s dokumentima prostornog plana
d) adresu i vrstu (sadrži aktivnu/pasivnu opremu) distribucijskog čvora
e) planirana veličina prostora distribucijskog čvora
f) planirani kapacitet svjetlovodne distribucijske mreže (broj svjetlovodnih niti)
g) datum početka postavljanja
h) datum završetka postavljanja
i) za objavu na internetskim stranicama potrebno je dati grafički prikaz područja/teritorija obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže na preglednoj karti mjerila 1:1000 gdje ista postoji (na katastarskoj podlozi), u protivnom na karti mjerila 1:5000 Podatci se dostavljaju u .dwg formatu
j) ponudu s uvjetima pristupa, uključujući i cijene pristupa, uz primjenu načela nediskriminacije, otvorenog pristupa uz jednake uvjete.
(4)Namjeru o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže s podacima iz stavka 3. ovoga članka, investitor je obvezan u elektronskom obliku dostaviti HAKOM-u najmanje 60 dana prije početka postavljanja, a HAKOM namjeru o postavljanju objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(5)Ukoliko operator ne započne s postavljanjem svjetlovodne distribucijske mreže sukladno roku iz stavka 4. ovog članka, mora bez odgode objaviti novu namjeru postavljanja gdje će navesti datum početka postavljanja.
(6)Operator svjetlovodne distribucijske mreže obvezan je najmanje 30 dana prije nego što namjerava započeti s pružanjem usluga obavijestiti korisnika svjetlovodne distribucijske mreže s kojim je sklopio ugovor.
(7)Radovi na postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže iz stavka 3. ovog članka moraju biti u cijelosti završeni u roku od 3 godine od dana objave namjere postavljanja svjetlovodne distribucijske mreže.
Iskazivanje interesa za pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže
Članak 10.
(1)Korisnici svjetlovodne distribucijske mreže koji žele pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, obvezni su pisanim putem iskazati svoj interes investitoru iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i to u roku od 30 dana od dana objave namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže.
(2)Korisnik svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan prilikom iskazivanja interesa navesti planirani kapacitet spojnog kabela te potreban prostor za smještaj opreme.
(3)Iskazivanje interesa za korištenje prostora u distribucijskom čvoru se iskazuje:
1.kapacitetom, u vidu broja prespojnih (konektorskih) pozicija koje će korisnik svjetlovodne distribucijske mreže koristiti
2.volumenom iskazanom u cm³ kao osnovnoj jedinici iskazivanja interesa za prostorom unutar distribucijskog čvora (za standardnu visinu). Površina prostora (sobe) mora se odnositi na tlocrt (footprint) opreme koja se planira ugraditi i operativni prostor koji će omogućiti nesmetan pristup istoj, otvaranje vrata ormarića i slično
3.brojem prespojnih (konektorskih) pozicija koje se planiraju instalirati u ormariću, ako je distribucijski čvor smješten u prostoru ormara ili ormarića (u ovaj tip distribucijskog čvora spadaju samostojeći ormarići za instalaciju unutar stambenog objekta/zgrade i ulični ormarići)
4.načinom spajanja svjetlovodne distribucijske mreže na spojnu mrežu (P2P i/ili P2MP) s potrebom ugradnje djelitelja (splittera).
(4)Nakon isteka roka od 30 dana iz stavka 1. ovog članka ugovara se pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže.
(5)U slučaju da je ukupan iskazani interes korisnika svjetlovodne distribucijske mreže za korištenje prostora u distribucijskom čvoru iz stavka 3. ovoga članka veći od planiranog u članku 9. stavku 3., investitor je obvezan osigurati i financirati opravdano povećanje prostora u distribucijskom čvoru.
(6)U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže u trenutku objave namjere investitora nije iskazao interes za zajedničko korištenje svjetlovodne distribucijske mreže, može i naknadno ugovoriti zajedničko korištenje ako je to tehnički izvedivo bez proširenja prostora u distribucijskom čvoru.
III.TEHNIČKI UVJETI ZA POSTAVLJANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE
Uporaba svjetlovodnih kabela
Članak 11.
(1)Pri postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže obvezno je korištenje jednomodnih svjetlovodnih vlakana, čije karakteristike moraju biti u skladu s odgovarajućim ITU G.652D i G.657 preporukama.
(2)Kod odabira tipa i konstrukcije svjetlovodnog kabela obvezno je korištenje nemetalnih konstrukcija kabela malog vanjskog promjera koje se mogu postavljati na klasični način (uvlačenjem), kao i tehnologijom upuhivanja u cijevi malog promjera, odnosno mikrocijevi.
(3)Prilikom postavljanja kabela u cijevi mora se paziti da sila uvlačenja i radijus savijanja kabela ne prekorače maksimalne dozvoljene vrijednosti. Navedene vrijednosti propisane su u tehničkoj specifikaciji proizvođača kabela.
(4)Prostor između postavljenog kabela i cijevi malog promjera mora biti odgovarajuće brtvljen kako bi se mogao naknadno iskoristiti za uvlačenje ili upuhivanje mikrocijevi.
(5)Svjetlovodne kabele potrebno je pravilno oblikovati, označiti i voditi uz stijenku zdenca te postaviti na konzole, ako iste postoje. Svjetlovodne kabele u kabelskim zdencima nije potrebno posebno mehanički zaštititi.
(6)Svjetlovodne mikrokabele potrebno je mehanički zaštititi (trebaju biti u zasebnoj mikrocijevi deblje stijenke ili u mikrocijevi tanje stijenke koja je u strukturi, grupi mikrocijevi sa zajedničkim vanjskim plaštem). Za spremanje viška mikrokabela na mjestu spajanja, upotrebljavaju se kutije za spremanje koje se mogu montirati na zid kabelskog zdenca.
Označavanje svjetlovodnih kabela
Članak 12.
(1)Svaki kabel u kabelskom zdencu mora biti označen. Oznake moraju biti trajne i mora biti onemogućeno njihovo slučajno uklanjanje (pričvršćene ili zalijepljene).
(2)Kabel mora imati oznaku koja sadrži podatke o tipu kabela, vlasniku kabela i oznaku (ime) kabela koju mu dodjeljuje vlasnik i pod kojom se vode svi podatci o tom kabelu u tehničkoj dokumentaciji.
Povezivanje i razgraničenje svjetlovodne distribucijske mreže u distribucijskom čvoru
Članak 13.
(1)U distribucijski čvor moguće je smjestiti pasivnu opremu, a aktivnu opremu u slučaju određenom u članku 6. stavku 7. ovoga Pravilnika.
(2)Spojevi na svim točkama povezivanja, odnosno razgraničenja dviju razina mreža u distribucijskom čvoru, moraju biti rastavljivi (svjetlovodni konektori).
(3)Sav potreban spojni pribor i (pre)spojne kabele za prespajanje kapaciteta u točki razgraničenja osigurava operator svjetlovodne distribucijske mreže.
(4)Operator svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit svjetlovodne distribucijske mreže, svaku nit svog spojnog kabela te svaku točku prospajanja prema pasivnoj ili aktivnoj opremi koja se nalazi u distribucijskom čvoru.
(5)Korisnik svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit svog spojnog kabela te svaku točku prespajanja prema svojoj aktivnoj ili pasivnoj opremi koja se nalazi u distribucijskom čvoru.
IV.UPORABA I ODRŽAVANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE
Uporaba svjetlovodne distribucijske mreže
Članak 14.
(1)U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže naknadno potražuje veći prostor u distribucijskom čvoru, operator svjetlovodne distribucijske mreže obvezan je udovoljiti zahtjevu ako za to postoje tehnički uvjeti.
(2)U slučaju potrebe proširenja prostora distribucijskog čvora za prihvat spojnih kabela korisnika svjetlovodne distribucijske mreže i njegove opreme, proširenje se provodi nakon što se o namjeri proširenja distribucijskog čvora obavijesti sve druge korisnike svjetlovodne distribucijske mreže te njihovog iskazivanja interesa za razumnim povećanjem prostora u distribucijskom čvoru.
(3)O namjeri proširenja prostora distribucijskog čvora iz prethodnog stavka ovoga članka operator svjetlovodne distribucijske mreže, obvezan je sve korisnike svjetlovodne distribucijske mreže pisanim putem obavijestiti najmanje 60 dana prije planiranog početka proširenja.
(4)Korisnici svjetlovodne distribucijske mreže obvezni su iskazati svoj interes za razumnim povećanjem prostora u distribucijskom čvoru najkasnije 15 dana od dana zaprimanja obavijesti o namjeri proširenja distribucijskog čvora iz prethodnog stavka.
(5)Nakon isteka roka za iskazivanje interesa za povećanjem prostora iz prethodnog stavka, operator svjetlovodne distribucijske mreže, sa svim korisnicima koji su iskazali interes, ugovara korištenje povećanog prostora u distribucijskom čvoru.
(6)U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže nije iskazao interes za proširenje kapaciteta distribucijskog čvora, ne može zatražiti njegovo proširenje u razdoblju od dvije godine nakon objave namjere o proširenju distribucijskog čvora.
Održavanje svjetlovodne distribucijske mreže
Članak 15.
(1)Operator svjetlovodne distribucijske mreže obvezan je izraditi plan održavanja svjetlovodne distribucijske mreže.
(2)Planom održavanja obvezno je predvidjeti najmanje sljedeće:
a) preventivno održavanje
b) korektivno održavanje.
(3)Preventivnim održavanjem se smatra skup aktivnosti koje se obavljaju periodično, s ciljem pravovremenog otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti koje bi mogle dovesti do poteškoća u korištenju svjetlovodne distribucijske mreže i sigurne upotrebe elektroničkih komunikacijskih mreža u cijelosti.
(4)Korektivnim održavanjem se smatraju određeni postupci i mjere u svrhu što hitnijeg otklanjanja oštećenja svjetlovodne distribucijske mreže. U slučaju ugrožavanja sigurnosti svjetlovodne distribucijske mreže, planom se mogu predvidjeti i privremene mjere radi očuvanja sigurnosti svjetlovodne pristupne mreže.
(5)Poslove preventivnog održavanja potrebno je redovito obavljati, a najmanje jedanput godišnje.
V.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 16.
(1)Svjetlovodne distribucijske mreže čije je postavljanje započelo prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika nije dovršeno, moraju se dovršiti se u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
(2) Odredbe članaka 6., 7., 10. i 13. ovoga Pravilnika obvezno se primjenjuju samo ukoliko područje obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže ima potencijal veći od 500 korisničkih jedinica/km².
(3)Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važitiPravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama („Narodne novine“, br. 57/14).
(4)Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave u „Narodnim novinama“.
HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI
Temeljem članka 16. stavka 1. točke 1. i članka 55. Stavka 9. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 76/2022) uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i gradnju Vijeće Hrvatske regulatorna agencije za mrežne djelatnosti donosi
PRAVILNIK O SVJETLOVODNIM DISTRIBUCIJSKIM MREŽAMA
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti planiranja, projektiranja, postavljanja, uporabe i održavanja svjetlovodnih distribucijskih mreža u Republici Hrvatskoj.
Pojmovi i značenja
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 2.
U ovom Pravilniku, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. Svjetlovodna distribucijska mreža: završni dio svjetlovodne pristupne mreže kojim se omogućuju priključenja korisničkih jedinica, odnosno koji povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) i distribucijski čvor. To je pasivna svjetlovodna mreža u cijelosti sastavljena od svjetlovodnih kabela bez aktivne opreme i opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti izvedena kao podzemna i/ili nadzemna
2. Distribucijski čvor: točka koncentracije kabela svjetlovodne distribucijske mreže s jedne strane te pristupnih svjetlovodnih kabela spojne mreže s druge strane. Distribucijski čvor može biti smješten u tipskom uličnom ormaru ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj opreme elektroničkih komunikacijskih mreža
3. Nositelj prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade (dalje: nositelj prava): vlasnik zgrade ili fizička ili pravna osoba koja na temelju sporazuma s vlasnicima zgrade ima prava planiranja, projektiranja, postavljanja, održavanja, razvoja i korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade
4. Operator svjetlovodne distribucijske mreže: pravna ili fizička osoba koja upravlja svjetlovodnom distribucijskom mrežom
5. Operator zgrade : pravna ili fizička osoba koja postavlja, održava i upravlja svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem ugovora s vlasnikom, suvlasnicima, predstavnikom suvlasnika zgrade ili vlasnikom i/ili nositeljem prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi
6. Sabirna točka: točka razdvajanja između mreže operatora zgrade i drugih operatora, odnosno točka u kojoj operator zgrade drugim operatorima omogućuje pristup elektroničkoj komunikacijskoj mreži radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga krajnjim korisnicima koji su spojeni na tu mrežu
7. Spojna mreža: segment (dio) svjetlovodne pristupne mreže koji se sastoji od jedne ili više svjetlovodnih niti i kojim operatori ili drugi korisnici iz svojih jezgrenih mreža pristupaju distribucijskom čvoru
8. Sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI; external network interface ): točka zaključenja koja određuje granicu između kabliranja vanjske (javne) pristupne mreže i kabliranja elektroničke komunikacijske mreže zgrade/objekta/korisničke jedinice
9. Točka priključenja na jezgrenu mrežu (engl. metropolitan point of presence (MPoP): točka povezivanja između pristupne i jezgrene mreže. Sve veze svjetlovodne pristupne mreže u nekom području (obično grad ili dio grada) završavaju u MPoP-u na svjetlovodnom distribucijskom razdjelniku (engl. Optical Distribution Frame -ODF). Od ODF-a petlje svjetlovodne pristupne mreže se povezuju na jezgrenu mrežu operatora
10. Točka – točka (P2P): topologija spajanja dviju krajnjih točaka na način da ih povezuje dedicirano (samo za tu svrhu namijenjeno) svjetlovodno vlakno
11. Točka – više točaka (P2MP): topologija povezivanja jedne točke s više točaka svjetlovodnim vlaknima koristeći aktivnu ili pasivnu opremu koja omogućuje raspodjelu prijenosa jedne točke na više točaka
12. Korisnik svjetlovodne distribucijske mreže: operator ili druga pravna ili fizička osoba koja koristi svjetlovodnu distribucijsku mrežu.
Dijelovi svjetlovodne pristupne mreže
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 3.
(1)Svjetlovodna pristupna mreža sastoji se od svjetlovodne distribucijske mreže i spojne mreže.
(2)Točka povezivanja segmenata (dijelova) mreže iz stavka 1. ovoga članka je distribucijski čvor.
(3)Spojna mreža se postavlja na načelima arhitekture točka-točka (P2P) i/ili točka-više točaka (P2MP).
(4) Svjetlovodna distribucijska mreža se postavlja na načelima arhitekture točka-točka (P2P).
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
II. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE
Planiranje svjetlovodne distribucijske mreže
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 4.
(1)Svjetlovodna distribucijska mreža planira se kao jedinstvena mreža u skladu s načelima otvorenog pristupa i zajedničkog korištenja.
(2)Jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave prilikom izrade prostornih planova, u dijelu plana koji se odnosi na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, omogućuju razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža otvorenog pristupa, imajući u vidu namjenu građevina na području planiranja te planirani broj/kapacitet svjetlovodnih niti po korisničkoj jedinici.
(3)Područje obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže planira se na način da omogućuje pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga te daljinska mjerenja, upravljanje i nadzor komunalnih sustava na tom području.
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 5.
(1)Područje obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže planira se ovisno o broju i kapacitetu izgrađenih i planiranih korisničkih jedinica. U smislu mogućnosti povezivanja na svjetlovodnu distribucijsku mrežu, korisničkim jedinicama smatraju se jedinice u stambenim i poslovnim građevinama te razni drugi objekti (semafori, trafostanice , precrpne stanice, nadzorne kamere i slično).
(2)Područje obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže planira se na način da omogući povezivanje svih postojećih i planiranih građevina i objekata iz stavka 1. ovoga članka na tu mrežu. Područja obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže su logičke cjeline s obzirom na mogućnosti povezivanja građevina ili objekata tog područja i distribucijskog čvora.
(3)Zamišljena pravocrtna linija, koja povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže ili korisničku jedinicu i distribucijski čvor, mora biti unutar područja obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže kako bi se izbjeglo nepovezivanje manjih dijelova određenog područja ili nepovezivanje određenih objekata na mrežu.
(4)Distribucijski čvor smješta se u uličnom ormaru , kontejneru, ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj opreme elektroničkih komunikacijskih mreža.
(5)U urbanističkim planovima uređenja planira se postavljanje uličnih ormara ili kontejnera za smještaj distribucijskih čvorova. Ulični ormari u pravilu se postavljaju uz ograde ili građevine i to neposredno u liniji trase kojom prolazi ili će prolaziti elektronička komunikacijska infrastruktura .
(6)U prostornim planovima koji se donose na lokalnoj razini uređenja planira se uporaba postojećeg slobodnog prostora u izgrađenoj kabelskoj kanalizaciji, primjenom tehnologije mikrocijevi namijenjenih za mikrosvjetlovodne kabele.
(7)Ako na području obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže ne postoji urbanistički plan uređenja, distribucijski čvor planira se u tipskom uličnom ormaru i postavlja neposredno uz trasu postojeće kabelske kanalizacije.
Projektiranje svjetlovodne distribucijske mreže
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 6.
(1)Ukupni kapacitet svjetlovodne distribucijske mreže ovisi o postojećem i planiranom broju korisničkih jedinica područja. Za svaku korisničku jedinicu mora se projektirati minimalno kapacitet od 1,2 s vjetlovodnih niti.
(2)Svjetlovodna distribucijska mreža projektira se kao podzemna mreža svjetlovodnih kabela uvučenih u postojeću kabelsku kanalizaciju. Projektiranje svjetlovodne distribucijske mreže s kabelima koji su izravno položeni u zemlju, nije dopušteno.
(3)A ko je dozvoljeno prostornim planovima, svjetlovodna distribucijska mreža može se projektirati i kao nadzemna postavljanjem na stupove.
(4)Svjetlovodna distribucijska mreža projektira se tako da ima samo jedan distribucijski čvor.
(5)U distribucijskom čvoru mora biti omogućeno fleksibilno prespajanje svjetlovodnih niti iz spojne mreže i svjetlovodne distribucijske mreže te obvezno rezerviran dodatni odgovarajući prostor za smještaj pasivne opreme (djelitelja, pasivnih (C)WDM multipleksera i sl.).
(6)Prostor distribucijskog čvora projektira se na način da omogući završavanje svih svjetlovodnih kabela svjetlovodne distribucijske mreže na svjetlovodnom razdjelniku s jedne strane te završavanje svih kabela spojne mreže korisnika svjetlovodne distribucijske mreže s druge strane i smještaj opreme korisnika svjetlovodne distribucijske mreže.
(7)Kada operator svjetlovodne distribucijske mreže planira u distribucijskom čvoru smještaj svoje aktivne opreme i iskazan je interes korisnika svjetlovodne distribucijske mreže za smještaj njegove aktivne opreme, tada je obvezan planirati prostor i za smještaj aktivne opreme korisnika svjetlovodne distribucijske mreže.
(8)Kada operator svjetlovodne distribucijske mreže planira da mu je distribucijski čvor samo pasivan bez aktivne opreme, tada nije obvezan niti korisniku svjetlovodne distribucijske mreže osigurati dodatni prostor za smještaj aktivne opreme, već samo za smještaj pasivne opreme.
(9) Distribucijski čvor obvezno je projektirati tako da se na jedan distribucijski čvor priključuje najmanje 300 korisničkih jedinica.
Povezivanje i razgraničenje između svjetlovodne distribucijske mreže i elektroničke komunikacijske mreže zgrade ili korisničke jedinice
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 7.
(1)Svjetlovodna distribucijska mreža završava u točki sučelja vanjske pristupne mreže (ENI).
(2)U slučaju da zgrada koja se nalazi u području obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže, nema svjetlovodnu instalaciju, operator svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan sa vlasnikom, suvlasnicima, predstavnikom suvlasnika zgrade ili vlasnikom i/ili nositeljem prava pristupne točke i fizičke infrastrukture u zgradi ugovoriti postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi.
(3)Sav potreban spojni pribor i (pre)spojni kabeli za formiranje sučelja vanjske svjetlovodne pristupne mreže i za priključenje elektroničke komunikacijske mreže zgrade ili korisničke jedinice na vanjsku svjetlovodnu pristupnu mrežu korisnika svjetlovodne distribucijske mreže u obvezi su operatora svjetlovodne distribucijske mreže.
(4)Operator svjetlovodne distribucijske mreže mora označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit koja se nalazi u sučelju vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže.
Operator zgrade
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 8.
(1)Ukoliko područje obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže ima potencijal manji od 500 korisničkih jedinica/ km², operator koji na temelju sporazuma priključuje pojedinačnu zgradu izvan područja obuhvata planirane ili izgrađene svjetlovodne distribucijske mreže, obavezan je ugovoriti postavljanje, održavanje i upravljanje svjetlovodne kućne instalacije do svake pojedine korisničke jedinice u toj zgradi, čime postaje operator zgrade.
(2)Za svaku korisničku jedinicu mora se postaviti minimalno kapacitet od 1,2 svjetlovodnih niti.
(3)Izgrađena svjetlovodna instalacija zgrade mora omogućavati operatorima korisnicima pristup svjetlovodnim instalacijama putem pristupne točke zgrade i zajedničko korištenje na načelima nediskriminacije i jednakih uvjeta pristupa za sve operatore korisnike.
(4)Operator zgrade mora označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit.
(5)Spojevi na svim točkama povezivanja, odnosno razgraničenja dviju razina mreža u sabirnoj točci moraju biti rastavljivi (svjetlovodni konektori).
(6)Operator zgrade obvezan je objaviti ponudu pristupa iz stavka 3. ovog članka, najmanje 30 dana prije nego što namjerava započeti s pružanjem usluga.
(7)Ponuda pristupa uključuje:
a) informacije o tehničkim značajkama svjetlovodne instalacije i povezane opreme
b) cijenu, načine plaćanja i uvjete pristupa i korištenja svjetlovodnih instalacija i povezane opreme
c) uvjete narudžbe i otkazivanja usluge pristupa
d) rok i način ostvarivanja pristupa
e) odredbe o minimalnoj kakvoći usluge i
f) informacije koje su potrebne za priključenje korisnika.
(8)Operator zgrade mora održavati izgrađenu svjetlovodnu instalaciju zgrade.
(9)Operatori korisnici podnose zahtjev operatoru zgrade za ugovaranje korištenja svjetlovodne instalacije. Operator zgrade rješava zahtjeve prema datumu zaprimanja.
(10) U slučaju kada je operator zgrade ujedno i operator svjetlovodne distribucijske mreže, smatra se da je sabirna točka distribucijski čvor.
(11) Ponudu pristupa i zajedničkog korištenja iz ovoga članka operator zgrade objavljuje na svojim internetskim stranicama.
Objava namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 9 .
(1)Investitor koji planira postavljanje svjetlovodne distribucijske mreže na određenom području/teritoriju, obvezan je objaviti svoju namjeru o postavljanju najmanje 60 dana prije početka postavljanja.
(2)Namjera o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže iz prethodnog stavka mora se objaviti na javno dostupan način. Javno dostupnim načinom smatra se objava na početnoj internetskoj stranici investitora te internetskim stranicama HAKOM-a.
(3)Objava namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže obvezno mora sadržavati:
a) naziv, adresu i OIB investitora
b) područje/teritorij obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže u km²
c) broj postojećih i planiranih stanova, poslovnih prostora, javnih i drugih subjekata na području/teritoriju obuhvata u skladu s dokumentima prostornog plana
d) adresu i vrstu (sadrži aktivnu/pasivnu opremu) distribucijskog čvora
e) planirana veličina prostora distribucijskog čvora
f) planirani kapacitet svjetlovodne distribucijske mreže (broj svjetlovodnih niti)
g) datum početka postavljanja
h) datum završetka postavljanja
i) za objavu na internetskim stranicama potrebno je dati grafički prikaz područja/teritorija obuhvata svjetlovodne distribucijske mreže na preglednoj karti mjerila 1:1000 gdje ista postoji (na katastarskoj podlozi), u protivnom na karti mjerila 1:5000 Podatci se dostavljaju u .dwg formatu
j) ponudu s uvjetima pristupa, uključujući i cijene pristupa, uz primjenu načela nediskriminacije, otvorenog pristupa uz jednake uvjete.
(4)Namjeru o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže s podacima iz stavka 3. ovoga članka, investitor je obvezan u elektronskom obliku dostaviti HAKOM-u najmanje 60 dana prije početka postavljanja, a HAKOM namjeru o postavljanju objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(5)Ukoliko operator ne započne s postavljanjem svjetlovodne distribucijske mreže sukladno roku iz stavka 4. ovog članka, mora bez odgode objaviti novu namjeru postavljanja gdje će navesti datum početka postavljanja.
(6)Operator svjetlovodne distribucijske mreže obvezan je najmanje 30 dana prije nego što namjerava započeti s pružanjem usluga obavijestiti korisnika svjetlovodne distribucijske mreže s kojim je sklopio ugovor.
(7)Radovi na postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže iz stavka 3. ovog članka moraju biti u cijelosti završeni u roku od 3 godine od dana objave namjere postavljanja svjetlovodne distribucijske mreže.
Iskazivanje interesa za pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 10.
(1)Korisnici svjetlovodne distribucijske mreže koji žele pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, obvezni su pisanim putem iskazati svoj interes investitoru iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i to u roku od 30 dana od dana objave namjere o postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže.
(2)Korisnik svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan prilikom iskazivanja interesa navesti planirani kapacitet spojnog kabela te potreban prostor za smještaj opreme.
(3)Iskazivanje interesa za korištenje prostora u distribucijskom čvoru se iskazuje:
1.kapacitetom, u vidu broja prespojnih (konektorskih) pozicija koje će korisnik svjetlovodne distribucijske mreže koristiti
2.volumenom iskazanom u cm³ kao osnovnoj jedinici iskazivanja interesa za prostorom unutar distribucijskog čvora (za standardnu visinu). Površina prostora (sobe) mora se odnositi na tlocrt (footprint) opreme koja se planira ugraditi i operativni prostor koji će omogućiti nesmetan pristup istoj, otvaranje vrata ormarića i slično
3.brojem prespojnih (konektorskih) pozicija koje se planiraju instalirati u ormariću, ako je distribucijski čvor smješten u prostoru ormara ili ormarića (u ovaj tip distribucijskog čvora spadaju samostojeći ormarići za instalaciju unutar stambenog objekta/zgrade i ulični ormarići)
4.načinom spajanja svjetlovodne distribucijske mreže na spojnu mrežu (P2P i/ili P2MP) s potrebom ugradnje djelitelja (splittera).
(4)Nakon isteka roka od 30 dana iz stavka 1. ovog članka ugovara se pristup i korištenje svjetlovodne distribucijske mreže.
(5)U slučaju da je ukupan iskazani interes korisnika svjetlovodne distribucijske mreže za korištenje prostora u distribucijskom čvoru iz stavka 3. ovoga članka veći od planiranog u članku 9. stavku 3., investitor je obvezan osigurati i financirati opravdano povećanje prostora u distribucijskom čvoru.
(6)U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže u trenutku objave namjere investitora nije iskazao interes za zajedničko korištenje svjetlovodne distribucijske mreže, može i naknadno ugovoriti zajedničko korištenje ako je to tehnički izvedivo bez proširenja prostora u distribucijskom čvoru.
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
III. TEHNIČKI UVJETI ZA POSTAVLJANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE
Uporaba svjetlovodnih kabela
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 11.
(1)Pri postavljanju svjetlovodne distribucijske mreže obvezno je korištenje jednomodnih svjetlovodnih vlakana, čije karakteristike moraju biti u skladu s odgovarajućim ITU G.652D i G.657 preporukama.
(2)Kod odabira tipa i konstrukcije svjetlovodnog kabela obvezno je korištenje nemetalnih konstrukcija kabela malog vanjskog promjera koje se mogu postavljati na klasični način (uvlačenjem), kao i tehnologijom upuhivanja u cijevi malog promjera, odnosno mikrocijevi.
(3)Prilikom postavljanja kabela u cijevi mora se paziti da sila uvlačenja i radijus savijanja kabela ne prekorače maksimalne dozvoljene vrijednosti. Navedene vrijednosti propisane su u tehničkoj specifikaciji proizvođača kabela.
(4)Prostor između postavljenog kabela i cijevi malog promjera mora biti odgovarajuće brtvljen kako bi se mogao naknadno iskoristiti za uvlačenje ili upuhivanje mikrocijevi.
(5)Svjetlovodne kabele potrebno je pravilno oblikovati, označiti i voditi uz stijenku zdenca te postaviti na konzole, ako iste postoje. Svjetlovodne kabele u kabelskim zdencima nije potrebno posebno mehanički zaštititi.
(6)Svjetlovodne mikrokabele potrebno je mehanički zaštititi (trebaju biti u zasebnoj mikrocijevi deblje stijenke ili u mikrocijevi tanje stijenke koja je u strukturi, grupi mikrocijevi sa zajedničkim vanjskim plaštem). Za spremanje viška mikrokabela na mjestu spajanja, upotrebljavaju se kutije za spremanje koje se mogu montirati na zid kabelskog zdenca.
Označavanje svjetlovodnih kabela
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 12.
(1)Svaki kabel u kabelskom zdencu mora biti označen. Oznake moraju biti trajne i mora biti onemogućeno njihovo slučajno uklanjanje (pričvršćene ili zalijepljene).
(2)Kabel mora imati oznaku koja sadrži podatke o tipu kabela, vlasniku kabela i oznaku (ime) kabela koju mu dodjeljuje vlasnik i pod kojom se vode svi podatci o tom kabelu u tehničkoj dokumentaciji.
Povezivanje i razgraničenje svjetlovodne distribucijske mreže u distribucijskom čvoru
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 13.
(1)U distribucijski čvor moguće je smjestiti pasivnu opremu, a aktivnu opremu u slučaju određenom u članku 6. stavku 7. ovoga Pravilnika.
(2)Spojevi na svim točkama povezivanja, odnosno razgraničenja dviju razina mreža u distribucijskom čvoru, moraju biti rastavljivi (svjetlovodni konektori).
(3)Sav potreban spojni pribor i (pre)spojne kabele za prespajanje kapaciteta u točki razgraničenja osigurava operator svjetlovodne distribucijske mreže.
(4)Operator svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit svjetlovodne distribucijske mreže, svaku nit svog spojnog kabela te svaku točku prospajanja prema pasivnoj ili aktivnoj opremi koja se nalazi u distribucijskom čvoru.
(5)Korisnik svjetlovodne distribucijske mreže je obvezan označiti i numerirati svaku svjetlovodnu nit svog spojnog kabela te svaku točku prespajanja prema svojoj aktivnoj ili pasivnoj opremi koja se nalazi u distribucijskom čvoru.
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
IV. UPORABA I ODRŽAVANJE SVJETLOVODNE DISTRIBUCIJSKE MREŽE
Uporaba svjetlovodne distribucijske mreže
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 14.
(1) U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže naknadno potražuje veći prostor u distribucijskom čvoru, operator svjetlovodne distribucijske mreže obvezan je udovoljiti zahtjevu ako za to postoje tehnički uvjeti.
(2)U slučaju potrebe proširenja prostora distribucijskog čvora za prihvat spojnih kabela korisnika svjetlovodne distribucijske mreže i njegove opreme, proširenje se provodi nakon što se o namjeri proširenja distribucijskog čvora obavijesti sve druge korisnike svjetlovodne distribucijske mreže te njihovog iskazivanja interesa za razumnim povećanjem prostora u distribucijskom čvoru.
(3)O namjeri proširenja prostora distribucijskog čvora iz prethodnog stavka ovoga članka operator svjetlovodne distribucijske mreže, obvezan je sve korisnike svjetlovodne distribucijske mreže pisanim putem obavijestiti najmanje 60 dana prije planiranog početka proširenja.
(4)Korisnici svjetlovodne distribucijske mreže obvezni su iskazati svoj interes za razumnim povećanjem prostora u distribucijskom čvoru najkasnije 15 dana od dana zaprimanja obavijesti o namjeri proširenja distribucijskog čvora iz prethodnog stavka.
(5)Nakon isteka roka za iskazivanje interesa za povećanjem prostora iz prethodnog stavka, operator svjetlovodne distribucijske mreže, sa svim korisnicima koji su iskazali interes, ugovara korištenje povećanog prostora u distribucijskom čvoru.
(6)U slučaju da korisnik svjetlovodne distribucijske mreže nije iskazao interes za proširenje kapaciteta distribucijskog čvora, ne može zatražiti njegovo proširenje u razdoblju od dvije godine nakon objave namjere o proširenju distribucijskog čvora.
Održavanje svjetlovodne distribucijske mreže
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 15.
(1)Operator svjetlovodne distribucijske mreže obvezan je izraditi plan održavanja svjetlovodne distribucijske mreže.
(2)Planom održavanja obvezno je predvidjeti najmanje sljedeće:
a) preventivno održavanje
b) korektivno održavanje.
(3)Preventivnim održavanjem se smatra skup aktivnosti koje se obavljaju periodično, s ciljem pravovremenog otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti koje bi mogle dovesti do poteškoća u korištenju svjetlovodne distribucijske mreže i sigurne upotrebe elektroničkih komunikacijskih mreža u cijelosti.
(4)Korektivnim održavanjem se smatraju određeni postupci i mjere u svrhu što hitnijeg otklanjanja oštećenja svjetlovodne distribucijske mreže. U slučaju ugrožavanja sigurnosti svjetlovodne distribucijske mreže, planom se mogu predvidjeti i privremene mjere radi očuvanja sigurnosti svjetlovodne pristupne mreže.
(5)Poslove preventivnog održavanja potrebno je redovito obavljati, a najmanje jedanput godišnje.
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Članak 16.
(1)Svjetlovodne distribucijske mreže čije je postavljanje započelo prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika nije dovršeno, moraju se dovršiti se u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
(2) Odredbe članaka 6., 7., 10. i 13. ovoga Pravilnika obvezno se primjenjuju samo ukoliko područje obuhvata planirane svjetlovodne distribucijske mreže ima potencijal veći od 500 korisničkih jedinica/km².
(3)Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama („Narodne novine“, br. 57/14).
(4)Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave u „Narodnim novinama“.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Tonko Obuljen
PRILOG 1.
Komentirate u ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti