NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, veljača 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08. i 54/13., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) jest propis kojim se uređuju pravila za dodatnu superviziju , odnosno nadzor reguliranih subjekata, koji su dobili odobrenje za rad u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, investicijskih društava, društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje, otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i alternativnih investicijskih fondova, a koji čine financijski konglomerat.
Važeći Zakon usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u području financijskih konglomerata, odnosno Direktivom 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2011/89/EU od 16. studenoga 2011. godine o izmjeni Direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ u pogledu dodatnog nadzora financijskih subjekata u financijskom konglomeratu (u daljnjem tekstu: Direktiva 2002/87/EZ).
Direktiva 2002/87/EZ, u kontekstu utvrđivanja financijskog konglomerata, pragove značajnosti ukupne bilance najmanjeg financijskog sektora u grupi postavlja na 6 milijardi eura odnosno 5 milijardi eura za sljedeće tri godine kako bi se izbjegli pomaci u sustavu. Navedeni pragovi nisu jedini i odlučujući kriterij za utvrđivanje financijskog konglomerata, već su navedeni kao dodatni uvjeti. Ujedno, radi se o direktivi minimalne harmonizacije pa su 2008. prilikom prijenosa Direktive 2002/87/EZ u nacionalno zakonodavstvo navedeni pragovi postavljeni na gotovo deset puta niže iznose (4,5 milijardi kuna odnosno 3,6 milijardi kuna), što je bilo prilagođeno nacionalnom financijskom tržištu u to vrijeme.
Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 23. prosinca 2020., Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.), utvrđena je, između ostaloga, potreba pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: uvođenje eura).
Nedvojbeno je kako uvođenje eura zahtijeva prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak), a u cilju pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, određenom dinamikom, potrebno je izmijeniti važeće zakone koji sadržavaju pozivanja na hrvatsku kunu.
Kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona) mijenjaju se odredbe koje sadrže pozivanja na hrvatsku kunu na način da se iznosi u kunama zamjenjuju izvornim iznosima u eurima kako su propisani Direktivom 2002/87/EZ te iznosima novčanih kazni u eurima preračunatih sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Danom uvođenja eura 1. siječnja 2023., odnosnom ulaskom Republike Hrvatske u europodručje, prestala je bliska suradnja između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke i započelo je puno članstvo Hrvatske narodne banke u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (engl. Single Supervisory Mechanism ). Sukladno Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013) Europska središnja banka unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma provodi svoje zadaće, između ostalog, koordinatora za financijski konglomerat u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na značajne nadzirane subjekte.
Slijedom navedenoga, Konačnim prijedlogom zakona dodaje se pojam Europske središnje banke i utvrđuje da kada ona izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona.
Naposljetku, ispravljaju se netočna pozivanja u važećem Zakonu.
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 204. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20. i 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20. ) jer se ovaj Zakon donosi u cilju pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva ulasku Republike Hrvatske u europodručje.
Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom predviđeno je kako će, osim donošenja zakona kojim će se urediti najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, biti potrebno izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Prilagodbe će tako biti neophodne u propisima kojima se uređuje platni promet, porezni sustav, tržište kapitala, financijski sustav i trgovačko pravo.
Slijedom navedenog, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Članak 1.
U Zakonu o financijskim konglomeratima („Narodne novine“ br. 147/08. i 54/13.) u članku 2. iza točke 36. dodaje se točka 37. koja glasi:
„37. ESB je Europska središnja banka koja u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.“.
Članak 2.
U članku 3. stavku 2. podstavku 1. riječi: „podstavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „podstavka 2.“.
Članak 3.
U članku 4. stavku 3. riječi: „članka 3. stavka 1. točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „ članka 3. stavka 2. podstavka 3. ili članka 3. stavka 3. podstavka 3. “, a riječi: „4,5 milijardi kuna“ zamjenjuju se riječima: „6 milijardi eura“.
Članak 4.
U članku 5. stavku 2. riječi: „4,5 milijardi kuna“ zamjenjuju se riječima: „6 milijardi eura“ .
Članak 5.
U članku 9. stavku 2. riječi: „3,6 milijardi kuna“ zamjenjuju se riječima: „5 milijardi eura“.
Članak 6.
U članku 23. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona.”
Članak 7.
U članku 36. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 66.360,00 do 132.720,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 250.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 33.180,00 do 66.360,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 6.630,00 eura“.
Članak 8.
U članku 37. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 250.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 33.180,00 do 66.360,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 30.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.980,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 250.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 33.180,00 do 66.360,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 25.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 5.970,00 eura“.
U stavku 5. riječi: „od 150.000,00 do 250.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.900,00 do 33.180,00 eura“.
U stavku 6. riječi: „od 25.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 5.970,00 eura“.
Stupanje na snagu
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama”.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom se u članku 2. dodaje pojam Europske središnje banke (ESB) jer ona, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma, sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.
Uz članak 2.
Ovim člankom ispravlja se netočno pozivanje u članku 3. stavku 2. podstavku 1. važećeg Zakona.
Uz članke 3., 4. i 5.
Ovim člancima, pragovi značajnosti u kontekstu utvrđivanja financijskog konglomerata iskazani u kunama zamjenjuju se izvornim iznosima u eurima kako su propisani u članku 3. Direktive 2002/87/EZ, u iznosu od 6 milijardi eura i 5 milijardi eura.
Dodatno, ispravlja se netočno pozivanje u članku 4. stavku 3. važećeg Zakona.
Uz članak 6.
Ovim člankom se u članku 23. dodaje stavak 5. u kojemu se navodi kako Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013.
Uz članke 7. i 8.
Ovim člancima su iznosi novčanih kazni iskazani u euru, a dobiveni su na način da su iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu.
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Regulirani subjekt je kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelj alternativnih investicijskih fondova.
2. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
3. Investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je određeno propisima koji uređuju tržište kapitala.
4. Društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
5. Društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
6. Financijska institucija je financijska institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
7. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
8. Osiguravateljni holding je osiguravateljni holding kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
9. Društvo za upravljanje je:
društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije je osnivanje i poslovanje uređeno propisima koji uređuju uvjete osnivanja i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom,
mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije osnivanje i poslovanje je uređeno propisima koji uređuju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove,
društvo sa sjedištem u drugoj državi članici koje obavlja djelatnost iz podstavaka 1. i 2. ove točke te koje za to ima odobrenje nadležnog tijela i posluje u skladu s odgovarajućim propisima te države članice,
društvo sa sjedištem u trećoj državi koje posluje pod jednakim uvjetima pod kojima posluje i društvo iz podstavaka 1. i 2. ove točke.
9.a Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je otvoreni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju otvorene investicijske fondove s javnom ponudom.
9.b Alternativni investicijski fond je alternativni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
9.c Upravitelj alternativnih investicijskih fondova je upravitelj alternativnih investicijskih fondova kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
10. Mirovinsko osiguravajuće društvo je mirovinsko osiguravajuće društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je određeno posebnim zakonom koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava i isplatu mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje.
11. Leasing društvo je leasing društvo kako je određeno propisima koji uređuju poslovanje leasing društava.
12. Sektorski propisi su svi zakoni i podzakonski akti kojima se uređuje izdavanje odobrenja, poslovanje, supervizija odnosno nadzor ili pregled poslovanja reguliranih subjekata iz financijskog sektora.
13. Financijski sektor je sektor koji čine jedna ili više pravnih osoba:
kreditna institucija, financijska institucija, društvo za pomoćne usluge ili leasing društvo (bankovni sektor),
investicijska društva (sektor investicijskih usluga),
društva za osiguranje, društva za reosiguranje, mirovinska osiguravajuća društva ili osiguravateljni holding (sektor osiguranja).
14. Matično društvo je pravna ili fizička osoba koja u odnosu na ovisno društvo ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
ima većinu glasačkih prava u ovisnom društvu,
dioničar je ili imatelj udjela i ima pravo imenovanja ili opoziva većine članova uprave, nadzornog odbora ili drugih tijela upravljanja ili nadzora,
ima pravo ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja nad ovisnim društvom na temelju poduzetničkog ugovora, drugog ugovora ili sporazuma,
ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i nad njim ostvaruje prevladavajući utjecaj,
dioničar je ili imatelj udjela u ovisnom društvu na temelju ugovora ili sporazuma s drugim dioničarima ili imateljima udjela na način da nadzire većinu glasačkih prava u tom društvu, ili
ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i ima sklopljen ugovor o vođenju poslova društva s ovisnim društvom na temelju kojeg vodi poslove ovisnog društva.
Pravna ili fizička osoba koja je nadređena drugom društvu nadređena je i svim društvima koja imaju položaj ovisnog društva u odnosu na to drugo društvo.
Glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju matičnom društvu smatraju se i glasačka prava, prava imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju društvu koje je ovisno, odnosno koje djeluje za račun toga matičnog društva ili za račun ovisnih društava toga matičnog društva, osim u slučaju kada to društvo:
drži dionice u svoje ime, a za račun osobe koja nije ni matično ni ovisno društvo, ili
drži dionice kao osiguranje i svoja prava ostvaruje u skladu s primljenim uputama ili ih je steklo vezano za odobravanje kredita kao dijela redovitih aktivnosti, a glasačka prava se ostvaruju u interesu osobe koja je založila dionice kao osiguranje.
Matično društvo je i ono društvo koje prema mišljenju nadležnih tijela nad drugim društvom ostvaruje prevladavajući utjecaj.
15. Ovisno društvo je pravna osoba koja je na jedan od načina iz točke 14. ovoga članka podređena matičnom društvu.
16. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje pravne ili fizičke osobe i ovisnog društva.
17. Sudjelujući udio je slučaj kada pravna ili fizička osoba ima udio u drugoj pravnoj osobi ako:
ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje sa 20 ili više posto udjela u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili
ima udio u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 posto koji je stečen s namjerom da omogući utjecaj na njezino poslovanje.
18. Uska povezanost je odnos u kojem su dvije ili više pravnih osoba, odnosno pravna i fizička osoba povezane na jedan od sljedećih načina:
odnosom sudjelovanja iz točke 17. ovoga članka,
odnosom kontrole ili
su kontrolirane od iste treće pravne ili fizičke osobe.
19. Društva povezana zajedničkim vođenjem jesu društva koja nisu povezana u smislu matičnog i ovisnog društva, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta,
većina članova uprave ili nadzornih odbora, izvršnih direktora ili drugih rukovoditelja tih društava su iste osobe.
20. Grupa je grupa pravnih, odnosno fizičkih osoba uključujući i podgrupu, a koju čine:
matično društvo i ovisno društvo te društva u kojima ova društva imaju sudjelujući udio,
društva koja su međusobno povezana zajedničkim vođenjem,
pravne odnosno fizičke osobe (u daljnjem tekstu: osoba) koje imaju sudjelujući udio u reguliranom subjektu ili
osobe koje imaju značajan utjecaj nad reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga reguliranog subjekta i osoba koja ima značajan utjecaj nad drugim reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga drugoga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga drugoga reguliranog subjekta pod uvjetom da ta dva regulirana subjekta čine financijski konglomerat.
Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na grupu odnose se i na podgrupu.
21. Predvodnik u grupi je:
matično društvo koje je pravna osoba ili pravna osoba koja ima sudjelujući udio u ovisnom društvu,
pravna osoba koja je s drugom pravnom osobom iz iste grupe povezana zajedničkim vođenjem, ili
pravna osoba iz grupe koju odredi koordinator u slučajevima povezanosti iz točke 20. podstavka 4. ovoga članka.
U slučajevima iz podstavaka 2. i 3. ove točke predvodnik u grupi bit će osoba s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru osim ako koordinator ne odluči drugačije ili u suradnji s ostalim mjerodavnim nadležnim tijelima ili financijskim konglomeratom.
22. Mješoviti financijski holding je matično društvo koje nije regulirani subjekt, ali koje zajedno s ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici, i s drugim osobama čini financijski konglomerat.
23. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
24. Treća država je strana država koja nije država članica.
25. Nadležno tijelo je tijelo koje je ovlašteno za nadzor odnosno superviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje, društava za reosiguranje, investicijskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelja alternativnih investicijskih fondova na pojedinačnoj osnovi ili na razini grupe.
26. Mjerodavno nadležno tijelo, u smislu ovoga Zakona, je:
nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je ovlašteno za superviziju odnosno nadzor svih reguliranih subjekata iz financijskog konglomerata na razini grupe, posebno krajnjeg matičnog društva u sektoru,
nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je imenovano kao koordinator, ako to tijelo nije tijelo iz podstavka 1. ove točke, ili
drugo nadležno tijelo, bitno po mišljenju tijela iz podstavaka 1. i 2. ove točke.
27. Koordinator je mjerodavno nadležno tijelo koje je sukladno odredbama ovoga Zakona nadležno za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad reguliranim subjektima u financijskom konglomeratu.
28. Unutargrupne transakcije su sve transakcije na temelju kojih se regulirani subjekti unutar financijskog konglomerata posredno ili neposredno oslanjaju na druga društva unutar iste grupe ili na osobe usko povezane s pravnim osobama iz iste grupe, a koji su sklopljeni u svrhu ispunjavanja ugovornih ili izvanugovornih obveza, uz plaćanje ili bez plaćanja.
29. Koncentracija rizika su sve izloženosti riziku s mogućim gubitkom koji je dovoljno velik da ugrozi solventnost ili opći financijski položaj reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, bez obzira na to jesu li takve izloženosti izazvane rizikom druge ugovorne strane, odnosno kreditnim rizikom, investicijskim rizikom, rizikom osiguranja, tržišnim rizikom, ostalim rizicima ili kombinacijom ili međusobnim djelovanjem takvih rizika.
30. Odbor za financijske konglomerate je stručno tijelo Europske komisije.
31. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća.
32. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
33. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
34. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
35. ESA je zajednički izraz za europska nadzorna tijela i to: EIOPA, EBA i ESMA.
36. Zajednički odbor ESA-e je Zajednički odbor osnovan člankom 54. sljedećih uredbi: Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Financijski konglomerat
Članak 3.
(1) Financijski konglomerat je grupa s reguliranim subjektom na čelu grupe ili gdje je najmanje jedno od ovisnih društava u toj grupi regulirani subjekt i koja ispunjava uvjete iz sljedećih stavaka ovoga članka.
(2) Kad je na čelu grupe regulirani subjekt:
taj subjekt je matično društvo subjekta iz financijskog sektora, subjekt koji ima sudjelujući udio u subjektu iz financijskog sektora, odnosno subjekt povezan sa subjektom iz financijskog sektora u smislu članka 2. točke 20. podstavka 4. ovoga Zakona;
najmanje jedan od subjekata u grupi je u osiguravateljnom sektoru i najmanje jedan je u bankovnom sektoru ili u sektoru investicijskih usluga i
konsolidirane ili skupne aktivnosti subjekata u grupi u osiguravateljnom sektoru i subjekata u bankovnom sektoru, odnosno sektoru investicijskih usluga značajne su u smislu članka 4. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona.«
(3) Kad na čelu grupe nije regulirani subjekt:
aktivnosti grupe odvijaju se pretežno u financijskom sektoru u smislu članka 4. stavka 1. ovoga Zakona;
najmanje jedan od subjekata u grupi je u osiguravateljnom sektoru i najmanje jedan u bankovnom sektoru, odnosno u sektoru investicijskih usluga i
konsolidirane ili skupne aktivnosti subjekata u grupi u osiguravateljnom sektoru i subjekata u bankovnom sektoru odnosno sektoru investicijskih usluga značajne su u smislu članka 4. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona.
Utvrđivanje financijskog konglomerata
Članak 4.
(1) U smislu ovoga Zakona, u grupi se većinom obavljaju poslovi iz financijskog sektora ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskog sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi veći od 40 posto.
(2) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba u grupi pojedinog sektora u financijskom sektoru su značajne ako je prosjek između postotnog udjela bilančnih iznosa pojedinog sektora u ukupnim bilančnim iznosima svih osoba iz financijskog sektora i postotnog udjela kapitalnih zahtjeva pojedinog sektora u ukupnim kapitalnim zahtjevima svih osoba iz financijskog sektora, veći od deset posto. Kapitalni zahtjevi računaju se u skladu sa sektorskim propisima.
(3) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba pojedinog sektora u grupi smatra se značajnom u smislu članka 3. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona i u slučaju ako je bilančni iznos najmanjega financijskog sektora u grupi veći od 4,5 milijardi kuna.
Iznimke pri utvrđivanju financijskog konglomerata
Članak 5.
(1) Iznimno, ako grupa ne ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mjerodavna nadležna tijela mogu zajednički odlučiti da se takvu grupu ne smatra financijskim konglomeratom ili da nad njom ne provodi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.
(2) Ako grupa ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, a najmanji sektor ne prelazi 4,5 milijardi kuna mjerodavna nadležna tijela mogu odlučiti da grupu neće smatrati financijskim konglomeratom. Ona mogu također ne provoditi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.
(3) Ako je nadležno tijelo iz Republike Hrvatske donijelo odluku u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga članka, o takvoj odluci obavijestit će druga nadležna tijela. Ovu odluku nadležno tijelo će, osim u iznimnim okolnostima, javno objaviti.
Dodatna supervizija odnosno nadzor financijskog konglomerata s nižim pokazateljima aktivnosti
Članak 9.
(1) U slučaju kada financijski konglomerat prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskih sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi viši od 35 posto, odnosno ako je prosjek pojedinog sektora iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona viši od osam posto.
(2) U slučaju kada financijski konglomerat nad kojim se provodi dodatna supervizija odnosno nadzor u skladu s ovim Zakonom prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je bilančni iznos najmanjeg financijskog sektora u grupi veći od 3,6 milijardi kuna.
(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je koordinator Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, koordinator u svakom trenutku može uz suglasnost ostalih mjerodavnih nadležnih tijela odlučiti da se prestane provoditi dodatna supervizija odnosno nadzor nad financijskim konglomeratom na temelju nižih postotnih udjela ili bilančnih iznosa iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka.
Koordinator
Članak 23.
(1) Hrvatska narodna banka je koordinator u sljedećim slučajevima:
1. ako je na čelu financijskog konglomerata kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,
2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,
3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jednu kreditnu instituciju koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,
4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,
5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su oba subjekta u bankovnom sektoru i da kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,
6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da je regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad te da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor,
6.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata je kreditna institucija koja ima odobrenje za rad Hrvatske narodne banke
7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,
8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili
8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ili
9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.
(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je koordinator u sljedećim slučajevima:
1. ako je na čelu financijskog konglomerata pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,
2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,
3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobio odobrenje za rad, i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,
4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je sektor osiguranja najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,
5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su u istom financijskom sektoru i da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,
6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pripada najznačajnijem financijskom sektoru,
7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitoga financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,
7.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata ima odobrenje za rad Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga,
8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili
8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru ili
9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovarajuća nadležna tijela mogu između sebe odrediti koordinatora i na drugačiji način ako je to u određenom slučaju potrebno s obzirom na strukturu i poslovanje financijskog konglomerata u različitim državama, pod uvjetom da su prije donošenja odluke dali mogućnost financijskom konglomeratu da se očituje o tome.
(4) Kako bi se osigurala primjerena dodatna supervizija odnosno nadzor reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, između nadležnih tijela država članica, uključujući i ona u državi članici u kojoj mješoviti financijski holding ima sjedište, imenuje se jednog koordinatora koji je odgovoran za koordinaciju i provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora. Identitet koordinatora objavljuje se na internetskoj stranici Zajedničkog odbora.
Teži prekršaji
Članak 36.
(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna ako:
1. se ne pridržava obveza iz članka 16. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
2. ne održava adekvatnost jamstvenog kapitala na način propisan člankom 17. stavkom 1. ovoga Zakona,
3. u skladu sa člankom 26. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona ne omogući pristup informacijama ili razmjenu informacija,
4. se ne pridržava propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
5. sukladno odredbi članka 38. stavka 2. ovoga Zakona do propisanog roka ne uskladi poslovanje s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i mješoviti financijski holding, društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna.
Lakši prekršaji
Članak 37.
(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna ako:
1. u roku ne obavijesti koordinatora o prestanku ispunjavanja uvjeta iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona,
2. ne postupi sukladno odredbama članka 17. stavka 1. i stavka 4. do 7. ovoga Zakona,
3. sukladno odredbama članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 1. ovoga Zakona ne izvještava koordinatora,
4. sukladno odredbi članka 21. stavka 5. ovoga Zakona ne uspostavi i provodi odgovarajući sustav unutarnjih kontrola,
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Mješoviti financijski holding kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna ako postupi suprotno odredbama članka 25. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave mješovitoga financijskog holdinga novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 45.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 250.000,00 kuna.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 45.000,00 kuna.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, veljača 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08. i 54/13., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) jest propis kojim se uređuju pravila za dodatnu superviziju , odnosno nadzor reguliranih subjekata, koji su dobili odobrenje za rad u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, investicijskih društava, društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje, otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i alternativnih investicijskih fondova, a koji čine financijski konglomerat.
Važeći Zakon usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u području financijskih konglomerata, odnosno Direktivom 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2011/89/EU od 16. studenoga 2011. godine o izmjeni Direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ u pogledu dodatnog nadzora financijskih subjekata u financijskom konglomeratu (u daljnjem tekstu: Direktiva 2002/87/EZ).
Direktiva 2002/87/EZ, u kontekstu utvrđivanja financijskog konglomerata, pragove značajnosti ukupne bilance najmanjeg financijskog sektora u grupi postavlja na 6 milijardi eura odnosno 5 milijardi eura za sljedeće tri godine kako bi se izbjegli pomaci u sustavu. Navedeni pragovi nisu jedini i odlučujući kriterij za utvrđivanje financijskog konglomerata, već su navedeni kao dodatni uvjeti. Ujedno, radi se o direktivi minimalne harmonizacije pa su 2008. prilikom prijenosa Direktive 2002/87/EZ u nacionalno zakonodavstvo navedeni pragovi postavljeni na gotovo deset puta niže iznose (4,5 milijardi kuna odnosno 3,6 milijardi kuna), što je bilo prilagođeno nacionalnom financijskom tržištu u to vrijeme.
Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 23. prosinca 2020., Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.), utvrđena je, između ostaloga, potreba pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: uvođenje eura).
Nedvojbeno je kako uvođenje eura zahtijeva prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak), a u cilju pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, određenom dinamikom, potrebno je izmijeniti važeće zakone koji sadržavaju pozivanja na hrvatsku kunu.
Kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona) mijenjaju se odredbe koje sadrže pozivanja na hrvatsku kunu na način da se iznosi u kunama zamjenjuju izvornim iznosima u eurima kako su propisani Direktivom 2002/87/EZ te iznosima novčanih kazni u eurima preračunatih sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Danom uvođenja eura 1. siječnja 2023., odnosnom ulaskom Republike Hrvatske u europodručje, prestala je bliska suradnja između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke i započelo je puno članstvo Hrvatske narodne banke u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (engl. Single Supervisory Mechanism ). Sukladno Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013) Europska središnja banka unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma provodi svoje zadaće, između ostalog, koordinatora za financijski konglomerat u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na značajne nadzirane subjekte.
Slijedom navedenoga, Konačnim prijedlogom zakona dodaje se pojam Europske središnje banke i utvrđuje da kada ona izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona.
Naposljetku, ispravljaju se netočna pozivanja u važećem Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 204. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20. i 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20. ) jer se ovaj Zakon donosi u cilju pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva ulasku Republike Hrvatske u europodručje.
Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom predviđeno je kako će, osim donošenja zakona kojim će se urediti najvažnija pitanja vezana uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, biti potrebno izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Prilagodbe će tako biti neophodne u propisima kojima se uređuje platni promet, porezni sustav, tržište kapitala, financijski sustav i trgovačko pravo.
Slijedom navedenog, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o financijskim konglomeratima („Narodne novine“ br. 147/08. i 54/13.) u članku 2. iza točke 36. dodaje se točka 37. koja glasi:
„37. ESB je Europska središnja banka koja u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 3. stavku 2. podstavku 1. riječi: „podstavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „podstavka 2.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 4. stavku 3. riječi: „članka 3. stavka 1. točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „ članka 3. stavka 2. podstavka 3. ili članka 3. stavka 3. podstavka 3. “, a riječi: „4,5 milijardi kuna“ zamjenjuju se riječima: „6 milijardi eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 5. stavku 2. riječi: „4,5 milijardi kuna“ zamjenjuju se riječima: „6 milijardi eura“ .
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 9. stavku 2. riječi: „3,6 milijardi kuna“ zamjenjuju se riječima: „5 milijardi eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
U članku 23. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona.”
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 36. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 66.360,00 do 132.720,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 250.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 33.180,00 do 66.360,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 25.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 6.630,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
U članku 37. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 250.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 33.180,00 do 66.360,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 30.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.980,00 do 6.630,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 250.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 33.180,00 do 66.360,00 eura“.
U stavku 4. riječi: „od 25.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 5.970,00 eura“.
U stavku 5. riječi: „od 150.000,00 do 250.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 19.900,00 do 33.180,00 eura“.
U stavku 6. riječi: „od 25.000,00 do 45.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.310,00 do 5.970,00 eura“.
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama”.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom se u članku 2. dodaje pojam Europske središnje banke (ESB) jer ona, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma, sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.
Uz članak 2.
Ovim člankom ispravlja se netočno pozivanje u članku 3. stavku 2. podstavku 1. važećeg Zakona.
Uz članke 3., 4. i 5.
Ovim člancima, pragovi značajnosti u kontekstu utvrđivanja financijskog konglomerata iskazani u kunama zamjenjuju se izvornim iznosima u eurima kako su propisani u članku 3. Direktive 2002/87/EZ, u iznosu od 6 milijardi eura i 5 milijardi eura.
Dodatno, ispravlja se netočno pozivanje u članku 4. stavku 3. važećeg Zakona.
Uz članak 6.
Ovim člankom se u članku 23. dodaje stavak 5. u kojemu se navodi kako Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013.
Uz članke 7. i 8.
Ovim člancima su iznosi novčanih kazni iskazani u euru, a dobiveni su na način da su iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu.
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Regulirani subjekt je kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelj alternativnih investicijskih fondova.
2. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
3. Investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je određeno propisima koji uređuju tržište kapitala.
4. Društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
5. Društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
6. Financijska institucija je financijska institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
7. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.
8. Osiguravateljni holding je osiguravateljni holding kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.
9. Društvo za upravljanje je:
9.a Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je otvoreni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju otvorene investicijske fondove s javnom ponudom.
9.b Alternativni investicijski fond je alternativni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
9.c Upravitelj alternativnih investicijskih fondova je upravitelj alternativnih investicijskih fondova kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.
10. Mirovinsko osiguravajuće društvo je mirovinsko osiguravajuće društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je određeno posebnim zakonom koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava i isplatu mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje.
11. Leasing društvo je leasing društvo kako je određeno propisima koji uređuju poslovanje leasing društava.
12. Sektorski propisi su svi zakoni i podzakonski akti kojima se uređuje izdavanje odobrenja, poslovanje, supervizija odnosno nadzor ili pregled poslovanja reguliranih subjekata iz financijskog sektora.
13. Financijski sektor je sektor koji čine jedna ili više pravnih osoba:
14. Matično društvo je pravna ili fizička osoba koja u odnosu na ovisno društvo ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
Pravna ili fizička osoba koja je nadređena drugom društvu nadređena je i svim društvima koja imaju položaj ovisnog društva u odnosu na to drugo društvo.
Glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju matičnom društvu smatraju se i glasačka prava, prava imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju društvu koje je ovisno, odnosno koje djeluje za račun toga matičnog društva ili za račun ovisnih društava toga matičnog društva, osim u slučaju kada to društvo:
Matično društvo je i ono društvo koje prema mišljenju nadležnih tijela nad drugim društvom ostvaruje prevladavajući utjecaj.
15. Ovisno društvo je pravna osoba koja je na jedan od načina iz točke 14. ovoga članka podređena matičnom društvu.
16. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje pravne ili fizičke osobe i ovisnog društva.
17. Sudjelujući udio je slučaj kada pravna ili fizička osoba ima udio u drugoj pravnoj osobi ako:
18. Uska povezanost je odnos u kojem su dvije ili više pravnih osoba, odnosno pravna i fizička osoba povezane na jedan od sljedećih načina:
19. Društva povezana zajedničkim vođenjem jesu društva koja nisu povezana u smislu matičnog i ovisnog društva, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
20. Grupa je grupa pravnih, odnosno fizičkih osoba uključujući i podgrupu, a koju čine:
Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na grupu odnose se i na podgrupu.
21. Predvodnik u grupi je:
U slučajevima iz podstavaka 2. i 3. ove točke predvodnik u grupi bit će osoba s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru osim ako koordinator ne odluči drugačije ili u suradnji s ostalim mjerodavnim nadležnim tijelima ili financijskim konglomeratom.
22. Mješoviti financijski holding je matično društvo koje nije regulirani subjekt, ali koje zajedno s ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici, i s drugim osobama čini financijski konglomerat.
23. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
24. Treća država je strana država koja nije država članica.
25. Nadležno tijelo je tijelo koje je ovlašteno za nadzor odnosno superviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje, društava za reosiguranje, investicijskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelja alternativnih investicijskih fondova na pojedinačnoj osnovi ili na razini grupe.
26. Mjerodavno nadležno tijelo, u smislu ovoga Zakona, je:
27. Koordinator je mjerodavno nadležno tijelo koje je sukladno odredbama ovoga Zakona nadležno za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad reguliranim subjektima u financijskom konglomeratu.
28. Unutargrupne transakcije su sve transakcije na temelju kojih se regulirani subjekti unutar financijskog konglomerata posredno ili neposredno oslanjaju na druga društva unutar iste grupe ili na osobe usko povezane s pravnim osobama iz iste grupe, a koji su sklopljeni u svrhu ispunjavanja ugovornih ili izvanugovornih obveza, uz plaćanje ili bez plaćanja.
29. Koncentracija rizika su sve izloženosti riziku s mogućim gubitkom koji je dovoljno velik da ugrozi solventnost ili opći financijski položaj reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, bez obzira na to jesu li takve izloženosti izazvane rizikom druge ugovorne strane, odnosno kreditnim rizikom, investicijskim rizikom, rizikom osiguranja, tržišnim rizikom, ostalim rizicima ili kombinacijom ili međusobnim djelovanjem takvih rizika.
30. Odbor za financijske konglomerate je stručno tijelo Europske komisije.
31. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća.
32. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
33. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
34. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.
35. ESA je zajednički izraz za europska nadzorna tijela i to: EIOPA, EBA i ESMA.
36. Zajednički odbor ESA-e je Zajednički odbor osnovan člankom 54. sljedećih uredbi: Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Financijski konglomerat
Članak 3.
(1) Financijski konglomerat je grupa s reguliranim subjektom na čelu grupe ili gdje je najmanje jedno od ovisnih društava u toj grupi regulirani subjekt i koja ispunjava uvjete iz sljedećih stavaka ovoga članka.
(2) Kad je na čelu grupe regulirani subjekt:
(3) Kad na čelu grupe nije regulirani subjekt:
Utvrđivanje financijskog konglomerata
Članak 4.
(1) U smislu ovoga Zakona, u grupi se većinom obavljaju poslovi iz financijskog sektora ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskog sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi veći od 40 posto.
(2) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba u grupi pojedinog sektora u financijskom sektoru su značajne ako je prosjek između postotnog udjela bilančnih iznosa pojedinog sektora u ukupnim bilančnim iznosima svih osoba iz financijskog sektora i postotnog udjela kapitalnih zahtjeva pojedinog sektora u ukupnim kapitalnim zahtjevima svih osoba iz financijskog sektora, veći od deset posto. Kapitalni zahtjevi računaju se u skladu sa sektorskim propisima.
(3) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba pojedinog sektora u grupi smatra se značajnom u smislu članka 3. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona i u slučaju ako je bilančni iznos najmanjega financijskog sektora u grupi veći od 4,5 milijardi kuna.
Iznimke pri utvrđivanju financijskog konglomerata
Članak 5.
(1) Iznimno, ako grupa ne ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mjerodavna nadležna tijela mogu zajednički odlučiti da se takvu grupu ne smatra financijskim konglomeratom ili da nad njom ne provodi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.
(2) Ako grupa ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, a najmanji sektor ne prelazi 4,5 milijardi kuna mjerodavna nadležna tijela mogu odlučiti da grupu neće smatrati financijskim konglomeratom. Ona mogu također ne provoditi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.
(3) Ako je nadležno tijelo iz Republike Hrvatske donijelo odluku u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga članka, o takvoj odluci obavijestit će druga nadležna tijela. Ovu odluku nadležno tijelo će, osim u iznimnim okolnostima, javno objaviti.
Dodatna supervizija odnosno nadzor financijskog konglomerata s nižim pokazateljima aktivnosti
Članak 9.
(1) U slučaju kada financijski konglomerat prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskih sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi viši od 35 posto, odnosno ako je prosjek pojedinog sektora iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona viši od osam posto.
(2) U slučaju kada financijski konglomerat nad kojim se provodi dodatna supervizija odnosno nadzor u skladu s ovim Zakonom prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je bilančni iznos najmanjeg financijskog sektora u grupi veći od 3,6 milijardi kuna.
(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je koordinator Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, koordinator u svakom trenutku može uz suglasnost ostalih mjerodavnih nadležnih tijela odlučiti da se prestane provoditi dodatna supervizija odnosno nadzor nad financijskim konglomeratom na temelju nižih postotnih udjela ili bilančnih iznosa iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka.
Koordinator
Članak 23.
(1) Hrvatska narodna banka je koordinator u sljedećim slučajevima:
1. ako je na čelu financijskog konglomerata kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,
2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,
3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jednu kreditnu instituciju koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,
4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,
5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su oba subjekta u bankovnom sektoru i da kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,
6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da je regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad te da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor,
6.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata je kreditna institucija koja ima odobrenje za rad Hrvatske narodne banke
7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,
8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili
8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ili
9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.
(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je koordinator u sljedećim slučajevima:
1. ako je na čelu financijskog konglomerata pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,
2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,
3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobio odobrenje za rad, i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,
4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je sektor osiguranja najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,
5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su u istom financijskom sektoru i da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,
6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pripada najznačajnijem financijskom sektoru,
7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitoga financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,
7.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata ima odobrenje za rad Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga,
8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili
8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru ili
9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovarajuća nadležna tijela mogu između sebe odrediti koordinatora i na drugačiji način ako je to u određenom slučaju potrebno s obzirom na strukturu i poslovanje financijskog konglomerata u različitim državama, pod uvjetom da su prije donošenja odluke dali mogućnost financijskom konglomeratu da se očituje o tome.
(4) Kako bi se osigurala primjerena dodatna supervizija odnosno nadzor reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, između nadležnih tijela država članica, uključujući i ona u državi članici u kojoj mješoviti financijski holding ima sjedište, imenuje se jednog koordinatora koji je odgovoran za koordinaciju i provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora. Identitet koordinatora objavljuje se na internetskoj stranici Zajedničkog odbora.
Teži prekršaji
Članak 36.
(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna ako:
1. se ne pridržava obveza iz članka 16. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
2. ne održava adekvatnost jamstvenog kapitala na način propisan člankom 17. stavkom 1. ovoga Zakona,
3. u skladu sa člankom 26. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona ne omogući pristup informacijama ili razmjenu informacija,
4. se ne pridržava propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,
5. sukladno odredbi članka 38. stavka 2. ovoga Zakona do propisanog roka ne uskladi poslovanje s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i mješoviti financijski holding, društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna.
Lakši prekršaji
Članak 37.
(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna ako:
1. u roku ne obavijesti koordinatora o prestanku ispunjavanja uvjeta iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona,
2. ne postupi sukladno odredbama članka 17. stavka 1. i stavka 4. do 7. ovoga Zakona,
3. sukladno odredbama članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 1. ovoga Zakona ne izvještava koordinatora,
4. sukladno odredbi članka 21. stavka 5. ovoga Zakona ne uspostavi i provodi odgovarajući sustav unutarnjih kontrola,
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Mješoviti financijski holding kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna ako postupi suprotno odredbama članka 25. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave mješovitoga financijskog holdinga novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 45.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 250.000,00 kuna.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 45.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija