Obrazac prethodne procjene zaZakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo pravosuđa i uprave
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama
1.3.
Datum:
10. veljače 2023. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za službenički sustav, Sektor za sustav centraliziranog obračuna plaća, Fadila.Bahovic@mpu.hr, 01/37 14 734
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA.
Naziv akta:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Opis mjere:
U okviru reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama sadržane uNacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026., želi se izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE.
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Postojeći sustav plaća u državnoj službi ne osigurava službenicima i namještenicima jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, što znači da službenici i namještenici koji rade na istim radnim mjestima imaju različitu plaću.
Također, u sadašnjem sustavu plaća ne postoji mogućnost napredovanja službenika na radnom mjestu iste vrste koja bi se temeljila na učinkovitosti njihovog rada već se napredovanje praktički provodi rasporedom službenika na neko rukovodeće radno mjesto. Upravo iz tog razloga, u državnim tijelima je ustrojen preveliki broj usitnjenih organizacijskih jedinica (odjeljci, pododsjeci, odsjeci, odjeli, službe, sektori).
Nadalje, plaće službenika u Republici Hrvatskoj su među najnižim među članicama Europske unije i zbog toga je mladim ljudima sve manje privlačno radno mjesto u državnoj službi. Na natječajima za zapošljavanje u državnoj službi danas se javlja vrlo mali broj zainteresiranih kandidata, jer su plaće male. S druge strane, službenici koji imaju vrlo tražena specifična znanja sve više odlaze iz državne službe u privatni sektor.
Postojeći sustav ocjenjivanja potrebno je izmijeniti kako bi ispunio svoju svrhu tj. kako bi ocjena imala utjecaja na visinu plaće i nagrađivanje službenika i namještenika kao i na motivaciju onih službenika koji svojim radom žele podići kvalitetu u radu državnog tijela u kojemu su zaposleni.
Službenici sa srednjom stručnom spremom nemaju nikakvu mogućnost napredovanja; istu plaću dobivaju cijeli svoj radni vijek, a ona se uvećava samo za 0,5% po navršenoj godini radnog staža.
Pri rasporedu na određeno rukovodeće radno mjesto još uvijek su prisutni subjektivni kriteriji, koji ne bi smjeli utjecati na karijeru službenika.
Stoga postojeći sustav plaća ne osigurava jednake plaće za jednaki rad, netransparentan je, demotivirajući je i financijski dugoročno neodrživ.
Jednaki se problemi javljaju u sustavu javnih službi, a nejednakosti plaća i netransparentnosti dodatno doprinosi činjenica da su na snazi brojni posebni propisi kojima je uređen sustav plaća, kao i kolektivni ugovori koji na različit način uređuju povećanja plaće i dodatke na plaću.
Osim granskih kolektivnih ugovora kojima se u svakom sektoru javnih službi posebno ugovaraju prava vezana uz plaću zaposlenih, postoji i niz tzv. „kućnih“ kolektivnih ugovora koji dodatno utječu na primanja samih zaposlenih.
Iako su zaposleni u javnim službama u položaju radnika i imaju ugovore o radu, činjenica je da im se plaće, u pravilu, financiraju iz državnog proračuna, slijedom čega bi način određivanja plaća trebao biti usporediv s plaćama u državnoj službi, odnosno odražavati načelo jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
U Hrvatskoj ne postoji Zakon o plaćama u državnoj službi.
Zakon o državnim službenicima ne uređuje plaće državnih službenika, nego samo u poglavlju Temeljna prava utvrđuje da državni službenici i namještenici za svoj rad imaju pravo na plaću i to pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. U članku 10. stavku 3. toga Zakona upućuje se da će se plaće i druga materijalna prava državnih službenika urediti posebnim zakonom.
Sukladno Zakonu o državnim službenicima, do stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika i namještenika, ostaju na snazi odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 27/01) koje se dotiču pitanja plaća kao i odredbe Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi („Narodne novine“, broj 37/01, 38/01 – ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 – ispravak, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04 – ispravak, 66/05, 131/05, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13, 2/14, 94/14, 140/14, 151/14,76/15,100/15, 71/18, 15/19, 73/19, 63/21 i13/22) i Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi („Narodne novine“, broj 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 2/17, 63/21).
S druge strane, iako postoji Zakon o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/01 i 39/09), navedeni vrlo šturo i neadekvatno uređuje sustav plaća.
Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama („Narodne novine“, broj 25/2013., 72/2013., 151/2013., 9/2014., 40/2014., 51/2014., 77/2014., 83/2014., 87/2014., 120/2014., 147/2014., 151/2014., 11/2015., 32/2015., 38/2015., 60/2015., 83/2015., 112/2015., 122/2015., 10/2017., 39/2017., 40/2017., 74/2017., 122/2017., 9/2018., 57/2018., 59/2019., 79/2019., 119/2019., 50/2020., 128/2020., 141/2020., 17/2021., 26/2021., 78/2021., 138/2021., 9/2022., 31/2022., 72/2022., 82/2022., 99/22) djelomično uređuje pitanje plaće (kroz koeficijente), ali je plaća dodatno uređena nizom drugih propisa, što na razini posebnih zakona, što na razini drugih akata (pravilnika, odluka i sl.).
Način na koji su definirane plaće u javnim službama ne vrednuje na primjeren način sve okolnosti pojedinog radnog mjesta.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Do sada je već napravljeno nekoliko analiza koje su ukazale na nedostatke sadašnjeg sustava plaća u državnoj službi. Zadnjih godina je već bilo pokušaja donošenja Zakona o plaćama u državnoj službi no isti nikada nije donesen.
Svjetska banka je proteklih godina također radila analize o plaćama u državnoj službi, a nedostatke tog sustava uočio je i Državni ured za reviziju prilikom revizije uspostave i korištenja Informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna. U svom je Izvješću(KLASA: 041-01/18-10/95, URBROJ: 613-22-19-10 od 11. prosinca 2019. godine) Državni ured za reviziju skrenuo pažnju na postojanje 3 osnovice za obračun plaće u državnoj službi, preveliki broj dodataka na plaću, nejednake plaće za ista radna mjesta, nesrazmjer između plaća službenika i dužnosnika i drugo.
Broj dodataka i uvećanja plaće u javnim službama uslijed sindikalnih pritisaka dosegao je kritičnu razinu te je onemogućio usporedbu stvarne plaće za pojedino radno mjesto čak i u istom sektoru, a posebno između različitih sektora. Također, posebnim propisima uspostavljana su posebna radna mjesta koja su narušila strukturu jedinstvenosti u javnim službama.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj je izraditi pravedan, transparentan, motivirajući, financijski održiv i usporediv sustav plaća u državnoj službi i javnim službama.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Novi će sustav plaća zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova iz državne službe i javne službe, jer će omogućiti napredovanje temeljem rezultata rada. Veće plaće za pojedina radna mjesta uz uvođenje promicanja u plaći kroz platne razrede (i platne stupnjeve) bit će motivirajuće radno okruženje - kako za sadašnje zaposlenike, službenike i namještenike tako i za zapošljavanje mladih i privlačenje stručnih kadrova. Isto tako, nazadovanjem u plaći zbog loših radnih rezultata, sustav će biti demotivirajući za one čiji je učinak rada minimalan. Uvođenje mogućnosti napredovanja službenicima sa srednjom i višom stručnom spremom djelovat će motivirajuće i na tu kategoriju službenika. Uvođenje sustava jednokratnog nagrađivanja za radne rezultate dodatno će potaknuti sve zaposlene da u svakodnevnom radu daju svoj maksimum. Izjednačavanjem plaća za ista radna mjesta osigurat će se pravednost u sustavu plaća. Smanjivanje broja dodataka na plaću i jasnim definiranjem osnovne plaće uvelike će doprinijeti transparentnosti plaća. Povezivanjem sustava ocjenjivanja sa sustavom plaća stvorit će se pretpostavke za promicanje u plaći temeljem ocjena, a navedeno će poseban učinak imati na javne službe koje do sada nisu imale uređen jedinstveni sustav ocjenjivanja.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. tromjesečje 2024. godine
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema nenormativnih rješenja.
Obrazloženje:Ishod se može postići isključivo normativnim rješenjem, obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Normativno rješenje neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Normativno rješenje neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Normativno rješenje neće imati izravnih socijalnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Normativno rješenje neće imati izravnih socijalnih učinaka.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje: Normativnim rješenjem se neće propisivati dodatne administrativne obveze za poduzetnike.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Normativno rješenje neće imati učinke na tržišnu konkurenciju ni konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Normativnim rješenjem se neće propisivati dodatne naknade ni davanja za poduzetnike.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
Normativno rješenje neće imati učinke na poduzetnike, a samim tim niti na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama neće ni na koji način utjecati na male i srednje poduzetnike niti na tržišnu konkurentnost.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike.
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9. PRILOZI
Ne
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministar dr. sc. Ivan Malenica
Datum: 10. veljače 2023. godine
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakonao procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Obrazac prethodne procjene za Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo pravosuđa i uprave
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama
1.3.
Datum:
10. veljače 2023. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za službenički sustav, Sektor za sustav centraliziranog obračuna plaća, Fadila.Bahovic@mpu.hr , 01/37 14 734
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA.
Naziv akta:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Opis mjere:
U okviru r eformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama sadržane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026., želi se izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE.
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Postojeći sustav plaća u državnoj službi ne osigurava službenicima i namještenicima jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, što znači da službenici i namještenici koji rade na istim radnim mjestima imaju različitu plaću.
Također, u sadašnjem sustavu plaća ne postoji mogućnost napredovanja službenika na radnom mjestu iste vrste koja bi se temeljila na učinkovitosti njihovog rada već se napredovanje praktički provodi rasporedom službenika na neko rukovodeće radno mjesto. Upravo iz tog razloga, u državnim tijelima je ustrojen preveliki broj usitnjenih organizacijskih jedinica (odjeljci, pododsjeci, odsjeci, odjeli, službe, sektori).
Nadalje, plaće službenika u Republici Hrvatskoj su među najnižim među članicama Europske unije i zbog toga je mladim ljudima sve manje privlačno radno mjesto u državnoj službi. Na natječajima za zapošljavanje u državnoj službi danas se javlja vrlo mali broj zainteresiranih kandidata, jer su plaće male. S druge strane, službenici koji imaju vrlo tražena specifična znanja sve više odlaze iz državne službe u privatni sektor.
Postojeći sustav ocjenjivanja potrebno je izmijeniti kako bi ispunio svoju svrhu tj. kako bi ocjena imala utjecaja na visinu plaće i nagrađivanje službenika i namještenika kao i na motivaciju onih službenika koji svojim radom žele podići kvalitetu u radu državnog tijela u kojemu su zaposleni.
Službenici sa srednjom stručnom spremom nemaju nikakvu mogućnost napredovanja; istu plaću dobivaju cijeli svoj radni vijek, a ona se uvećava samo za 0,5% po navršenoj godini radnog staža.
Pri rasporedu na određeno rukovodeće radno mjesto još uvijek su prisutni subjektivni kriteriji, koji ne bi smjeli utjecati na karijeru službenika.
Stoga postojeći sustav plaća ne osigurava jednake plaće za jednaki rad, netransparentan je, demotivirajući je i financijski dugoročno neodrživ.
Jednaki se problemi javljaju u sustavu javnih službi, a nejednakosti plaća i netransparentnosti dodatno doprinosi činjenica da su na snazi brojni posebni propisi kojima je uređen sustav plaća, kao i kolektivni ugovori koji na različit način uređuju povećanja plaće i dodatke na plaću.
Osim granskih kolektivnih ugovora kojima se u svakom sektoru javnih službi posebno ugovaraju prava vezana uz plaću zaposlenih, postoji i niz tzv. „kućnih“ kolektivnih ugovora koji dodatno utječu na primanja samih zaposlenih.
Iako su zaposleni u javnim službama u položaju radnika i imaju ugovore o radu, činjenica je da im se plaće, u pravilu, financiraju iz državnog proračuna, slijedom čega bi način određivanja plaća trebao biti usporediv s plaćama u državnoj službi, odnosno odražavati načelo jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
U Hrvatskoj ne postoji Zakon o plaćama u državnoj službi.
Zakon o državnim službenicima ne uređuje plaće državnih službenika, nego samo u poglavlju Temeljna prava utvrđuje da državni službenici i namještenici za svoj rad imaju pravo na plaću i to pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. U članku 10. stavku 3. toga Zakona upućuje se da će se plaće i druga materijalna prava državnih službenika urediti posebnim zakonom.
Sukladno Zakonu o državnim službenicima , do stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika i namještenika, ostaju na snazi odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 27/01) koje se dotiču pitanja plaća kao i odredbe Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi („Narodne novine“, broj 37/01, 38/01 – ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 – ispravak, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04 – ispravak, 66/05, 131/05, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13, 2/14, 94/14, 140/14, 151/14,76/15,100/15, 71/18, 15/19, 73/19, 63/21 i13/22) i Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi („Narodne novine“, broj 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 2/17, 63/21).
S druge strane, iako postoji Zakon o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/01 i 39/09), navedeni vrlo šturo i neadekvatno uređuje sustav plaća.
Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama („Narodne novine“, broj 25/2013., 72/2013., 151/2013., 9/2014., 40/2014., 51/2014., 77/2014., 83/2014., 87/2014., 120/2014., 147/2014., 151/2014., 11/2015., 32/2015., 38/2015., 60/2015., 83/2015., 112/2015., 122/2015., 10/2017., 39/2017., 40/2017., 74/2017., 122/2017., 9/2018., 57/2018., 59/2019., 79/2019., 119/2019., 50/2020., 128/2020., 141/2020., 17/2021., 26/2021., 78/2021., 138/2021., 9/2022., 31/2022., 72/2022., 82/2022., 99/22) djelomično uređuje pitanje plaće (kroz koeficijente), ali je plaća dodatno uređena nizom drugih propisa, što na razini posebnih zakona, što na razini drugih akata (pravilnika, odluka i sl.).
Način na koji su definirane plaće u javnim službama ne vrednuje na primjeren način sve okolnosti pojedinog radnog mjesta.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Do sada je već napravljeno nekoliko analiza koje su ukazale na nedostatke sadašnjeg sustava plaća u državnoj službi. Zadnjih godina je već bilo pokušaja donošenja Zakona o plaćama u državnoj službi no isti nikada nije donesen.
Svjetska banka je proteklih godina također radila analize o plaćama u državnoj službi, a nedostatke tog sustava uočio je i Državni ured za reviziju prilikom revizije uspostave i korištenja Informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna. U svom je Izvješću (KLASA: 041-01/18-10/95, URBROJ: 613-22-19-10 od 11. prosinca 2019. godine) Državni ured za reviziju skrenuo pažnju na postojanje 3 osnovice za obračun plaće u državnoj službi, preveliki broj dodataka na plaću, nejednake plaće za ista radna mjesta, nesrazmjer između plaća službenika i dužnosnika i drugo.
Broj dodataka i uvećanja plaće u javnim službama uslijed sindikalnih pritisaka dosegao je kritičnu razinu te je onemogućio usporedbu stvarne plaće za pojedino radno mjesto čak i u istom sektoru, a posebno između različitih sektora. Također, posebnim propisima uspostavljana su posebna radna mjesta koja su narušila strukturu jedinstvenosti u javnim službama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj je izraditi pravedan, transparentan, motivirajući, financijski održiv i usporediv sustav plaća u državnoj službi i javnim službama.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Novi će sustav plaća zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova iz državne službe i javne službe, jer će omogućiti napredovanje temeljem rezultata rada. Veće plaće za pojedina radna mjesta uz uvođenje promicanja u plaći kroz platne razrede (i platne stupnjeve) bit će motivirajuće radno okruženje - kako za sadašnje zaposlenike, službenike i namještenike tako i za zapošljavanje mladih i privlačenje stručnih kadrova. Isto tako, nazadovanjem u plaći zbog loših radnih rezultata, sustav će biti demotivirajući za one čiji je učinak rada minimalan. Uvođenje mogućnosti napredovanja službenicima sa srednjom i višom stručnom spremom djelovat će motivirajuće i na tu kategoriju službenika. Uvođenje sustava jednokratnog nagrađivanja za radne rezultate dodatno će potaknuti sve zaposlene da u svakodnevnom radu daju svoj maksimum. Izjednačavanjem plaća za ista radna mjesta osigurat će se pravednost u sustavu plaća. Smanjivanje broja dodataka na plaću i jasnim definiranjem osnovne plaće uvelike će doprinijeti transparentnosti plaća. Povezivanjem sustava ocjenjivanja sa sustavom plaća stvorit će se pretpostavke za promicanje u plaći temeljem ocjena, a navedeno će poseban učinak imati na javne službe koje do sada nisu imale uređen jedinstveni sustav ocjenjivanja.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. tromjesečje 2024. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nema nenormativnih rješenja.
Obrazloženje: Ishod se može postići isključivo normativnim rješenjem, obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Normativno rješenje neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Normativno rješenje neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Normativno rješenje neće imati izravnih socijalnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Normativno rješenje neće imati izravnih socijalnih učinaka.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje: Normativnim rješenjem se neće propisivati dodatne administrativne obveze za poduzetnike.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Normativno rješenje neće imati učinke na tržišnu konkurenciju ni konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Normativnim rješenjem se neće propisivati dodatne naknade ni davanja za poduzetnike.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
Normativno rješenje neće imati učinke na poduzetnike, a samim tim niti na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama neće ni na koji način utjecati na male i srednje poduzetnike niti na tržišnu konkurentnost.
Normativno rješenje neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
9. PRILOZI
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministar dr. sc. Ivan Malenica
Datum: 10. veljače 2023. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave