1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

1.2.

Broj "Narodnih novina"

138/20

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da /Ne:

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020. – 2024.

Opis mjere:

1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost

2.1. Gospodarski oporavak i poslovno okruženje

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da /Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

NE

2.1.

Provođenje porezne reforme sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. obuhvatilo je sve segmente poreznog sustava, a posebno se usmjerilo na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze te porezno rasterećenje građana i poduzetnika. U navedenom razdoblju provedena su četiri kruga poreznog i administrativnog rasterećenja. Budući da su Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020. – 2024., između ostalog, utvrđeni ciljevi koji se odnose na nastavak poreznog rasterećenja, radi daljnjeg povećanja raspoloživog dohotka i standarda građana, 1. siječnja 2021. započeo je i peti krug poreznog rasterećenja u okviru kojeg su izmjene u sustavu poreza na dohodak propisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 138/20; dalje u tekstu: Zakon o izmjenama i dopunama), a koje su usmjerene postizanju zadanih ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske. Stoga, u okviru navedenog Zakona o izmjenama i dopunama izvršene su sljedeće izmjene i dopune:

 smanjene su porezne stope s 24% na 20%, s 36% na 30% te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti;

 ujednačen je godišnji obračun za sve porezne obveznike ukidanjem oporezivanja nižom poreznom stopom poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka;

 zbog uvođenja nacionalne naknade posebnim propisom za starije osobe, definiran je porezni tretman te naknade odnosno propisano je da se na tako ostvarenu naknadu ne plaća porez na dohodak te da se ista ne uzima u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove;

 propisano je da se primicima od nesamostalnog rada ne smatra trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja;

 izvršeno je usklađenje odredbi vezanih za oporezivanje primitaka studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga s posebnim propisom koji uređuje obavljanje studentskih poslova;

 propisana je obveza javnim bilježnicima na dostavu ovjerenih isprava o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina;

 proširena je mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika;

 propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu.

Primjena navedenih izmjena u sustavu poreza na dohodak doprinijela je poreznom i administrativnom rasterećenju obveznika poreza na dohodak u vidu dodatnog poreznog rasterećenja rada i poduzetništva te povećanja raspoloživog dohotka.

U nastavku se daje komparativni prikaz mjesečnog obračuna plaće prije i nakon 1. siječnja 2021. godine na primjerima poreznih obveznika s prebivalištem u Gradu Zagrebu koji ostvaruju plaću u bruto iznosima od 10.000,00 kuna i 20.000,00 kuna. (Porezni obveznici ne ostvaruju pravo na uvećani osobni odbitak niti dodatne olakšice.)

Dakle, uzimajući u obzir propisano smanjenje poreznih stopa, poreznom obvezniku s mjesečnom bruto plaćom od 10.000,00 kuna na koju se od 1. siječnja 2021. godine pri oporezivanju primjenjuje stopa od 20% iznos neto plaće povećan je za 188,80 kuna u odnosu na porezno razdoblje prije izmjena i dopuna Zakona dok je poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 20.000,00 kuna također uz primjenu porezne stope od 20% iznos neto plaće povećan za 566,40 kuna. Slijedom navedenog, poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 10.000,00 kuna što u godišnjem iznosu iznosi 120.000,00 kuna godišnji iznos neto plaće povećan je za 2.265,60 kuna, a poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 20.000,00 kuna što u godišnjem iznosu iznosi 240.000,00 kuna godišnji iznos neto plaće povećan je za 6.796,80 kuna kao što je prikazano u komparativnom prikazu u nastavku:

Stoga je iz navedenog razvidno kako je smanjenjem poreznih stopa došlo do povećanja neto plaće odnosno izravno je povećan raspoloživi dohodak poreznih obveznika koji između ostalog ima utjecaj i na povećanje potrošnje.

Radi pojednostavljenja poreznog sustava i postizanja dodatne pravednosti ukinuto je oporezivanje nižom poreznom stopom poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka čime je ujednačen godišnji obračun za sve porezne obveznike bez dodatnih izuzetaka.

Nadalje, proširen je obuhvat primitaka koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada na način da je propisano da se trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja. Navedeno izuzeće od oporezivanja omogućuje nastavak poticaja i pomoć poslodavcima da održe likvidnost, očuvaju zaposlenost i zaštite zdravlje svojih radnika.

Izmjenom odredbe kojom je propisano da se primici u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci/isplatitelji primitaka odnosno plaće daju radnicima, članovima uprave i drugim povezanim osobama smatraju dohotkom od kapitala tih osoba, ali bez ispunjavanja kriterija da su ostvareni po osnovi udjela u dobiti omogućeno je dodatno nagrađivanje i zadržavanje stručnih radnika u društvima u nastajanju koja u početku možebitno niti ne ostvaruju dobit. Prema podacima iz službenih evidencija Porezne uprave u 2020. godini evidentirano je sveukupno 793 poreznih obveznika kojima je isplaćen primitak u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica dok je u 2021. godini evidentirano sveukupno 1.099 takvih poreznih obveznika što je u odnosu na 2020. godinu 38,59% poreznih obveznika više.

Dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak i socijalna pravednost postignuto je proširenjem primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak. Naime, izmjenama odredbi vezanih za oporezivanje primitaka studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga Zakon o porezu na dohodak usklađen je s posebnim propisom koji uređuje obavljanje studentskih poslova čime je omogućen jednak porezni tretman ostvarenih primitaka svim studentima.

Nadalje, propisivanjem poreznog tretmana nacionalne naknade za starije osobe prema posebnom propisu kao primitka na koji se ne plaća porez na dohodak omogućen je rast raspoloživog dohotka starijim osobama koje predstavljaju najugroženiju skupinu stanovništva. Također, propisivanje izuzeća da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir primici po osnovi nacionalne naknade za starije osobe propisane posebnim propisom dovelo je ujedno i do povećanja neto raspoloživog dohotka uzdržavatelja koji su te starije osobe koristili kao uzdržavane članove čime je otvoren prostor za povećanje potrošnje.

Proširenjem obuhvata primitaka koji se ne smatraju dohotkom i za primitke fizičkih osoba ostvarene temeljem stečenog statusa digitalnih nomada sukladno posebnom propisu potaknuo se veći interes pri odabiru Republike Hrvatske kao mjesta njihova boravka i rada. Boraveći i radeći u Republici Hrvatskoj, digitalni nomadi posredno svojom potrošnjom doprinose prihodima lokalnih poduzetnika te potiču dodatne gospodarske aktivnosti, ponajviše njihov boravak u Republici Hrvatskoj ima pozitivan utjecaj na sve grane uslužne djelatnosti vezane uz turizam. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. studenoga 2022. podnijeta su 1.393 zahtjeva za status digitalnog nomada u Republici Hrvatskoj.

Izmjene u dijelu prijave dohotka od imovine dovele su do administrativnog rasterećenja poreznih obveznika. Naime, obvezivanjem javnih bilježnika na dostavu ovjerenih isprava o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina (ugovor o najmu i dr.), pojednostavila se prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina budući da Porezna uprava na temelju dostavljenih isprava od javnih bilježnika utvrđuje poreznu obvezu poreznim obveznicima. Stoga su oni porezni obveznici koji ispravu o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina ovjere kod javnog bilježnika oslobođeni dodatne obveze dolaska u Poreznu upravu i dostave prijave dohotka od imovine. Prema podacima iz službenih evidencija Porezne uprave do kraja 2022. godine od strane javnih bilježnika dostavljene su ukupno 177.174 isprave o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona utjecala je na gospodarski rast odnosno rast osobne potrošnje, a pozitivno se odrazila i na kretanja na tržištu rada. U sustavu poreza na dohodak smanjeno je ukupno porezno opterećenje za sve obveznike poreza na dohodak i to smanjenjem poreznih stopa, dodatnim propisivanjem oslobođenja od plaćanja poreza na određene primitke, proširenjem obuhvata primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te im je povećan raspoloživi dohodak.

Tako primjerice, poreznom obvezniku s mjesečnom bruto plaćom od 10.000,00 kuna koji nema uzdržavanih članova niti invalidnost neto plaća povećala se za 188,80 kuna, a poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 20.000,00 kuna neto plaća povećala za 566,40 kuna (kao što je to prikazano u primjerima pod točkom 2.1.). Dakle, osobama koje ostvaruju veće iznose dohotka raste i neto plaća  što  je posljedično utjecalo na povećanje potrošnje i samim time pozitivno na gospodarski rast. Time se potaknula konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada osobito u sektoru visokih tehnologija, koji u pravilu ostvaruju veće iznose dohotka, a povećanje neto plaća je posljedično utjecalo na uvećanu potrošnju i gospodarski rast, odnosno, stvoreni su dodatni uvjeti za zadržavanje visokokvalificiranih radnika u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, oslobođenjem oporezivanja primitaka koje ostvaruju digitalni nomadi po osnovi tako stečenog statusa motiviralo se iste na odabir Republike Hrvatske kao države za boravak i poslovanje. Budući da se digitalni nomadi zadržavaju u Republici Hrvatskoj i izvan turističke sezone, svojim boravkom oni zapravo na neki način produljuju turističku sezonu. Također, budući da je riječ o radnicima višega dohodovnog razreda i njihova potrošnja je razmjerno veća. Stoga digitalni nomadi posredno svojom potrošnjom doprinose prihodima lokalnih poduzetnika te potiču dodatne gospodarske aktivnosti, ponajviše u uslužnim djelatnostima vezanima uz turizam.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena ovog Zakona predstavlja jednu od mjera koja ima pozitivan utjecaj na olakšavanje položaja i povećanje kvalitete života starijih osoba (socijalno ugroženih skupina). Naime, Zakonom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nacionalnu naknadu za starije osobe prema posebnom propisu. Također, primitak s osnove nacionalne naknade za starije osobe izuzet je od cenzusa za uzdržavanog člana. Stoga fizička osoba koja je tijekom 2021. godine uz nacionalnu naknadu za starije osobe propisanu posebnim propisom u iznosu od 9.600,00 kuna godišnje primjerice ostvarila primitke od otuđenja posebnih vrsta imovine (prodaje otpada) u iznosu od 6.000,00 kuna mogla je biti uzdržavani član iako joj ukupni primici prelaze iznos od 15.000,00 kuna odnosno propisani cenzus primitaka uzdržavanih članova.

Nadalje, smanjenje poreznih stopa rezultiralo je povećanjem mjesečne neto plaće tj. raspoloživog dohotka poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji dohodak bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjenom navedenih izmjena u sustavu poreza na dohodak doprinijelo se smanjenju ukupnog poreznog opterećenja za sve porezne obveznike te samim time poreznom rasterećenju rada i poduzetništva.

Smanjenjem poreznih stopa odnosno umanjenjem porezne obveze poduzetnika i poslodavaca stvorilo se poticajno okruženje za nova zapošljavanja prvenstveno mladih i visokoobrazovanih osoba kako bi se zaustavio trend njihova odlaska na rad u inozemstvo. Tome je dodatno doprinijelo i povećanje neto plaća uslijed smanjenja poreznih stopa.  

Proširenjem neoporezivih primitaka temeljem kojeg poslodavci mogu radnicima neoporezivo podmiriti trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti potaknulo se poslodavce da ulažu u zaštitu zdravlja svojih radnika te im se ujedno omogućilo da dodatno motiviraju i nagrade svoje radnike i osiguraju im bolje uvjete rada.

Isto tako, dodatno nagrađivanje i zadržavanje radnika posebice u društvima u nastajanju koja u početku možebitno niti ne ostvaruju dobit omogućeno je proširenjem mogućnosti isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci/isplatitelji primitaka odnosno plaće daju radnicima, članovima uprave i drugim povezanim osobama bez ispunjavanja kriterija da su ostvareni po osnovi udjela u dobiti.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.

Potpis: dr. sc. Marko Primorac

Datum: 20. veljače 2023.