PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1. |
Naziv zakona: |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak |
|
1.2. |
Broj "Narodnih novina" |
138/20 |
|
1.3. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da /Ne:
|
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020. – 2024. Opis mjere: 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost 2.1. Gospodarski oporavak i poslovno okruženje |
1.4. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da /Ne:
|
Naziv pravne stečevine EU:
NE |
2.ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
3.ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona |
|
Primjena Zakona utjecala je na gospodarski rast odnosno rast osobne potrošnje, a pozitivno se odrazila i na kretanja na tržištu rada. U sustavu poreza na dohodak smanjeno je ukupno porezno opterećenje za sve obveznike poreza na dohodak i to smanjenjem poreznih stopa, dodatnim propisivanjem oslobođenja od plaćanja poreza na određene primitke, proširenjem obuhvata primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te im je povećan raspoloživi dohodak.
Tako primjerice, poreznom obvezniku s mjesečnom bruto plaćom od 10.000,00 kuna koji nema uzdržavanih članova niti invalidnost neto plaća povećala se za 188,80 kuna, a poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 20.000,00 kuna neto plaća povećala za 566,40 kuna (kao što je to prikazano u primjerima pod točkom 2.1.). Dakle, osobama koje ostvaruju veće iznose dohotka raste i neto plaća što je posljedično utjecalo na povećanje potrošnje i samim time pozitivno na gospodarski rast. Time se potaknula konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada osobito u sektoru visokih tehnologija, koji u pravilu ostvaruju veće iznose dohotka, a povećanje neto plaća je posljedično utjecalo na uvećanu potrošnju i gospodarski rast, odnosno, stvoreni su dodatni uvjeti za zadržavanje visokokvalificiranih radnika u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, oslobođenjem oporezivanja primitaka koje ostvaruju digitalni nomadi po osnovi tako stečenog statusa motiviralo se iste na odabir Republike Hrvatske kao države za boravak i poslovanje. Budući da se digitalni nomadi zadržavaju u Republici Hrvatskoj i izvan turističke sezone, svojim boravkom oni zapravo na neki način produljuju turističku sezonu. Također, budući da je riječ o radnicima višega dohodovnog razreda i njihova potrošnja je razmjerno veća. Stoga digitalni nomadi posredno svojom potrošnjom doprinose prihodima lokalnih poduzetnika te potiču dodatne gospodarske aktivnosti, ponajviše u uslužnim djelatnostima vezanima uz turizam.
|
3.2. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.
|
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona |
|
Primjena ovog Zakona predstavlja jednu od mjera koja ima pozitivan utjecaj na olakšavanje položaja i povećanje kvalitete života starijih osoba (socijalno ugroženih skupina). Naime, Zakonom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nacionalnu naknadu za starije osobe prema posebnom propisu. Također, primitak s osnove nacionalne naknade za starije osobe izuzet je od cenzusa za uzdržavanog člana. Stoga fizička osoba koja je tijekom 2021. godine uz nacionalnu naknadu za starije osobe propisanu posebnim propisom u iznosu od 9.600,00 kuna godišnje primjerice ostvarila primitke od otuđenja posebnih vrsta imovine (prodaje otpada) u iznosu od 6.000,00 kuna mogla je biti uzdržavani član iako joj ukupni primici prelaze iznos od 15.000,00 kuna odnosno propisani cenzus primitaka uzdržavanih članova.
Nadalje, smanjenje poreznih stopa rezultiralo je povećanjem mjesečne neto plaće tj. raspoloživog dohotka poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji dohodak bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju.
|
3.4. |
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada |
|
Primjenom navedenih izmjena u sustavu poreza na dohodak doprinijelo se smanjenju ukupnog poreznog opterećenja za sve porezne obveznike te samim time poreznom rasterećenju rada i poduzetništva.
Smanjenjem poreznih stopa odnosno umanjenjem porezne obveze poduzetnika i poslodavaca stvorilo se poticajno okruženje za nova zapošljavanja prvenstveno mladih i visokoobrazovanih osoba kako bi se zaustavio trend njihova odlaska na rad u inozemstvo. Tome je dodatno doprinijelo i povećanje neto plaća uslijed smanjenja poreznih stopa. Proširenjem neoporezivih primitaka temeljem kojeg poslodavci mogu radnicima neoporezivo podmiriti trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti potaknulo se poslodavce da ulažu u zaštitu zdravlja svojih radnika te im se ujedno omogućilo da dodatno motiviraju i nagrade svoje radnike i osiguraju im bolje uvjete rada.
Isto tako, dodatno nagrađivanje i zadržavanje radnika posebice u društvima u nastajanju koja u početku možebitno niti ne ostvaruju dobit omogućeno je proširenjem mogućnosti isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci/isplatitelji primitaka odnosno plaće daju radnicima, članovima uprave i drugim povezanim osobama bez ispunjavanja kriterija da su ostvareni po osnovi udjela u dobiti.
|
3.5. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša |
|
Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.
|
3.6. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava |
|
Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.
|
4.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
|
|
5.PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
|
|
6. PRILOZI
|
|
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
|
Potpis: dr. sc. Marko Primorac Datum: 20. veljače 2023. |
Komentari