- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
UVOD
Broj oboljelih od raka u svijetu i Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem tekstu: SZO) predviđa da će broj novooboljelih u svijetu porasti s 18,1 milijun u 2020. na 28 milijuna godišnje u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 10 na 16,3 milijuna godišnje. Nažalost, rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. U posljednjih 5 godina godišnje se u prosjeku dijagnosticira 25.000 slučajeva invazivnog raka; 13.500 kod muškaraca te 11.500 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu, potvrđeno je 25.352 novih slučajeva malignih bolesti (13.547 kod muškaraca i 11.805 kod žena; ne uključujući ne-melanomske tumore kože) odnosno gruba stopa incidencije iznosila je 623,6/100.000; 687,4/100.000 za muškarce i 563,6/100.000 za žene. Dobno standardizirana stopa incidencije (EU 2013 standardna populacija) iznosila je 582,2/100.000 (721,3/100.000 kod muškaraca i 493,7/100.000 kod žena).
Očekuje se da će broj slučajeva raka u Republici Hrvatskoj rasti, jednako kao i u svijetu, prvenstveno zbog starenja stanovništva. U razdoblju od 2001. do 2019. godine prosječan broj oboljelih rastao je za 1% u usporedbi s prethodnom godinom, a dobno-standardizirane stope incidencije (prema EU 2013 standardnoj populaciji) u Republici Hrvatskoj pokazuju da incidencija raste neovisno o starenju stanovništva. Prosječna dobno-standardizirana stopa incidencije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2019. godine rasla je za 1 % godišnje kod žena i za 0,4 % kod muškaraca; ukupno vidimo statistički značajan porast od 0,8 % godišnje. Najčešći oblik raka kod muškaraca je, od 2016. godine, rak prostate (do tada je to bio rak pluća), dok je kod žena najčešći rak dojke. Pet najčešćih sijela odgovorno je za više od polovice svih slučajeva raka kod oba spola.
Slika 1A – Incidencija malignih bolesti, udio najčešćih sijela raka kod muškaraca, 2019.
Slika 1B – Incidencija malignih bolesti, udio najčešćih sijela raka kod žena, 2019.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (nakon kardiovaskularnih bolesti) i odgovorne su za 23% smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2020. godini. Vodeći su uzrok smrti kod osoba mlađih od 65 godina te su odgovorne za 48% smrtnih slučajeva kod žena i 31% kod muškaraca u toj dobnoj skupini. Prema zadnjim službenim podacima za Republiku Hrvatsku u 2020. godini ukupan broj umrlih od invazivnog raka (ne uključujući nemelanomske tumore kože) iznosio je 13.138 (stopa 324,6/100.000), od kojih 7.557 muškaraca (stopa 384,1/100.000) i 5.581 žena (stopa 268,3/100.000). Dobno standardizirana stopa mortaliteta (EU 2013 standardna populacija) iznosila je 299,6/100.000 (420,5/100.000 kod muškaraca i 219,0/100.000 kod žena).
Kod muškaraca najčešći uzrok smrti bili su rak pluća (1.918), rak debelog i završnog crijeva (1.234) i rak prostate (785), a kod žena rak pluća (901), rak debelog i završnog crijeva (845) i rak dojke (722). Udio stanovništva koji umire od raka, uz sve uzroke smrtnosti, u stalnom je porastu. Sredinom 1990-ih rak je bio uzrok oko 20% svih smrtnih slučajeva, a taj je postotak narastao na preko 25% u posljednjih 10 godina. Iako je udio malignih bolesti u ukupnoj stopi smrtnosti u porastu (do 2020. kad je u padu zbog COVID-19), standardizirana stopa smrtnosti od raka je u padu koji se nastavlja i u 2020. godini, no mortalitet je još uvijek među višima u Europskoj uniji. Od 2016. do 2020. godine vidljiv je statistički značajan pad dobno-standardizirane (EU2013) stope smrtnosti od 2,6% godišnje, nakon dugog razdoblja bez smanjenja smrtnosti.
Slika 2 – Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom prema spolu, Hrvatska, 2001.-2020.
Preživljenje je za većinu vrsta raka u porastu, no postoje značajne razlike s obzirom na sijelo raka. U međunarodnoj studiji o preživljenju raka CONCORD-3 korišteni su podaci hrvatskog Registra za rak za izračun petogodišnjeg preživljenja oboljelih od nekih vrsta raka za razdoblje između 2000. i 2014. godine. U 2022. godini planira se prikupljanje podataka za novi val CONCORD istraživanja na svjetskoj razini (za bolesnike dijagnosticirane do kraja 2019. godine).
U ovo su istraživanje uključeni podaci za više od 220.000 osoba kojima je dijagnosticirana maligna bolest u Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju, za 15 sijela raka kod odraslih i 3 sijela raka kod djece. Podaci o preživljenju prema sijelu pokazuju da se Republika Hrvatska nalazi pri dnu zemalja Europske unije uključenih u istraživanje, s boljim preživljenjem kod djece. Vidljiv je napredak, no nažalost, preživljenje od raka u drugim europskim zemljama raste brže nego u Republici Hrvatskoj.
Slika 3 – Petogodišnje preživljenje od raka za najčešća sijela u Republici Hrvatskoj, za pacijente kojima je rak dijagnosticiran između 2000. i 2014.; oznaka pokazuje preživljenje među pacijentima kojima je rak dijagnosticiran između 2010. i 2014.
Od 30 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Republika Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 %), prostate (81 %), želuca (20 %), debelog crijeva (kolon 51 %, rektum 48 %) i mijeloidnu leukemiju u odraslih (32 %). Pozitivna je činjenica da su rezultati preživljenja u dječjoj dobi (limfomi 95 %, tumori mozga 73 % i akutna limfoblastična leukemija 85 %) usporedivi s rezultatima preživljenja u razvijenim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Republici Hrvatskoj poput raka dojke (79 %), melanoma kože (77 %) i raka vrata maternice (63 %) također smo pri samom začelju.
Najvjerojatniji su razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u Republici Hrvatskoj multifaktorijalni i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente.
Polazeći od ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a uvažavajući odredbe Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 123/17) izrađen je Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 15. prosinca 2020. godine („Narodne novine“, br. 141/20).
Strateški cilj Nacionalnog strateškog okvira je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.
U svrhu provedbe prioriteta, mjera i aktivnosti utvrđenih Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka do 2030. izrađen je Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. (u daljnjem tekstu: Akcijski plan) kojim su obuhvaćena slijedeća područja: primarna prevencija, sekundarna prevencija, dijagnostika, liječnje, posebna područja onkologije, palijativna skrb, edukacija, istraživanje, nacionalna onokološka mreža, ekonomika i praćenje. Akcijski plan donosi multidisciplinarni, integrirani i znanstveno utemeljeni pristup čime će se osigurati provedba javnih politika na području raka i ostvarenje ciljanih rezultata.
Za provedbu mjera iz Akcijskog plana osigurana su sredstva na proračunskim pozicijama Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Ministarstva financija, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za odgoj i obrazovanje i Državnog inspektorata.
Definirane mjere ovog Akcijskog plana financirat će se osim kroz redovnu djelatnost i kroz projekte/aktivnosti financirane iz sredstava Državnog proračuna i fondova Europske unije. U okviru Akcijskog plana osigurna su sredstva za provedbu istog u visini do 2.703.591.158 € u 2023. godini, 2.849.745.963 € u 2024. godini i 2.947.948.885 € u 2025. godini što sveukupno za trogodišnje razdoblje provedbe iznosi 8.501.286.005,58 €.
Koordinativnu ulogu u provedbi Akcijskog plana ima Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo zdravstva, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo koordinira, prati, analizira i evaluira provedbu Akcijskog plana.
PREGLED PRIORITETA, POSEBNIH CILJEVA I MJERA
Prioritet: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
POSEBAN CILJ 1: Bolje zdrave životne navike i učinkovitija primarna i sekundarna prevencija raka
Mjere
1. Promicanje zdravih prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti
2. Prevencija raka povezanog s pušenjem
3. Smanjenje štetnog utjecaja konzumacije alkohola
4. Prevencija raka koji uzrokuju infekcije
5. Prevencija raka koji uzrokuju čimbenici rizika iz životnog i radnog okruženja
6. Prevencija raka obzirom na čimbenike rizika specifične za ženski spol
7. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke
8. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
9. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
10. Unaprjeđenje Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća
11. Analiza isplativosti provedbe novih programa probira
Prioritet: 2 Uspostaviti sustav optimalnog praćenja i kontrole podataka o onkološkim pacijentima
POSEBAN CILJ 2: Uspostava nacionalne onkološke mreže i baze podataka
Mjere
1. Uspostava Nacionalne onkološke mreže
2. Uspostava Nacionalne baze onkoloških podataka
3. Praćenje učinkovitosti provedbe Akcijskog plana
Prioritet: 3 Doprinijeti smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka
POSEBAN CILJ 3: Unaprijediti organizaciju i kvalitetu onkološke skrbi
Mjere
1.U naprjeđenje dostupnosti optimalnih dijagnostičkih postupaka
2.Unaprjeđenje patološke i molekularne dijagnostike
3.Unaprjeđenje genetičkog testiranja i savjetovanja
4.Uspostava multidisciplinarnog pristupa i razvoj multidisciplinarnih onkoloških timova
5.U naprjeđenje rada onkološke kirurgije
6.O ptimalizacija radioterapije za sve onkološke pacijente
7.Sustavno onkološko liječenje
8.Unaprjeđenje psihološke potpore, rehabilitacije i reintegracije onkoloških pacijenta
9.Optimizirati zdravstvenu skrbi za djecu oboljelu od zloćudnih bolesti
10.Unaprjeđenje standarda skrbi pacijenata sa zloćudnim tumorima krvotvornog sustava
11.Unaprjeđenje standarda skrbi pacijenata sa rijetkim tumorima
12.Unaprjeđenje kvalitete palijativne skrb i ublažavanja boli
13.Edukacija iz područja onkologije za zdravstvene radnike
14.Provoditi edukaciju stanovništva o problematici povezanoj s obolijevanjem od raka
15.Povećati broj istraživanja u onkologiji
PRIORITET: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
PRIORITET: 2 Uspostaviti sustav optimalnog praćenja i kontrole podataka o onkološkim pacijentima
PRIORITET: 3 Doprinijeti smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka
PRILOG I
POPIS KRATICA
AZOO Agencija za odgoj obrazovanje
DIRHDržavni inspektorat Republike Hrvatske
HALMEDAgencija za lijekove i medicinske proizvode
HZHMHrvatski zavod za hitnu medicinu
HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo
HZMOHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
IMIInstitut za medicinska istraživanja i medicinu rada
KBC ZagrebKlinički bolnički centar Zagreb
KROHEMHrvatska kooperativna grupa za hematologiju
MFMinistarstvo financija
MGORMinistarstvo gospodarstva i održivog razvoja
MPMinistarstvo poljoprivrede
MZ Ministarstvo zdravstva
PACS Sustav radioloških slika i komunikacije ( engl. picture archiving and communication system)
PZZprimarna zdravstvena zaštita
ZJZ Z avod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba
ZOSI Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Komentari