A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Okruženje stalnih promjena i brzoga tehnološkog razvoja, izražene dostupnosti velike količine informacija i mnoštva različitih (neprovjerenih) izvora informacija otvara prostor unutar odgoja i obrazovanja za osposobljavanje i osnaživanje učenika u preispitivanju i vrednovanju različitih sadržaja, kreativnom osmišljavanju (novih) rješenja za brojne izazove, promišljanju izvan strukture i zadanih okvira uz njihov osobni razvoj i društvenu angažiranost. Nastavni predmet Svijet i ja zauzima upravo taj prostor usredotočujući se na pojedinca (učenika) koji kritički promišljanja sebe i svijet, a svrha mu je biti mostom između tih dvaju svjetova - vanjskog (svijet činjenica) i unutarnjeg (svijet vrijednosti).

Nastavni predmet Svijet i ja dominantno je usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika - kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja. Razvojem kompetencije kritičkog mišljenja osim što se odgovara na istaknute zahtjeve suvremenog demokratskog društva, pridonosi se i kvaliteti samog učenja – sadržaji koje se propituju, međusobno se povezuju te prenose u različite kontekste i svakodnevne situacije, brže se uče i bolje pamte, a upravo to predstavlja dodatnu vrijednost. Učenik kroz ovaj predmet upoznaje sebe i svijet kritički promišljajući o informacijama koje do njega dolaze, navikava ih se procesuirati i odabrati one koje su mu potrebne, korisne, važne i/ili zanimljive. Kompetencija kritičkog mišljenja na koju je nastavni predmet Svijet i ja dominantno usmjeren, postavljana je kao odgojno-obrazovni zahtjev u gotovo svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Kompetencija kritičkog mišljenja važna je za učinkovito učenje svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se ona u svakom od tih područja razvija kao prirodna posljedica aktivnoga, kreativnoga, problemskoga, istraživačkoga, kritičkoga i dubinskoga pristupa sadržaju poučavanja. Metode (aktivnog) poučavanja koje se primjenjuju u poučavanju nastavnoga predmeta Svijet i ja primjenjuju se i u svim ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Kurikulum nastavnog predmeta Svijet i ja skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema.

Usmjeravanjem na razvoj kritičkoga mišljenja kao opće i generičke kompetencije, učenike se ciljano poučava logičkom i strateškom mišljenju, upravljanju vlastitim mišljenjem, medijskoj pismenosti, održivom razvoju, građanskom odgoju i obrazovanju te odgoju za demokratske vrijednosti kako bi kritički promišljali o svijetu koji ih okružuje. Nastavnim predmetom Svijet i ja, također se osnažuje intelektualna opreznost i znatiželja učenika, njegova fleksibilnost, fluentnost, originalnost, elaboracija i otvorenost prema različitim perspektivama i stavovima. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj nastavni predmet omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja.

Kritičkim promišljanjem svijeta, odnosno razvojem kompetencije kritičkoga mišljenja učenici jačaju svoje samopouzdanje, ali i odgovornost, empatiju i solidarnost uz poštivanje demokratskih vrijednosti. Slijedom navedenoga, s truktura kurikuluma nastavnoga predmeta Svijet i ja prati spomenute elemente kompetencije kritičkoga mišljenja i odnosi se na A) Upravljanje informacija i primjenu strategija kritičkoga mišljenja; B) Osobnu i društvenu odgovornost, etičnost djelovanja; te C) Upravljanje vlastitim mišljenjem.

U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – SIJ. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ jer je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi. Nakon toga slijedi oznaka domene, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Osnovni odgojno-obrazovni cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Svijet i ja jest usmjeriti učenika ka kritičkom promišljanju svijeta koji ga okružuje osnaživanjem njegove kompetencije kritičkog mišljenja koja će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga, osobnog i profesionalnog, života.

Navedeni osnovni cilj ostvaruje se kroz nekoliko podciljeva :  

1. Učenik usvaja znanja te razvija vještine koje podupiru kritičko promišljanje svijeta (istražuje različite izvore informacija, procesuira i vrednuje informacije, pojmove i ideje), koristi različite strategije kritičkoga mišljenja koje prilagođava kontekstu i području. Upotrebljava te vještine kako bi upoznao svijet koji ga okružuje.

2. Učenik razvija povjerenje u vlastiti proces kritičkoga mišljenja i ispravnost zaključaka e je sposoban upravljati njime: nadgleda proces, identificira čimbenike koji na njega utječu, usmjerava ga, regulira, ispravlja, a stečeno iskustvo prenosi i koristi u različitim kontekstima i na taj način kritički promišlja o svijetu koji ga okružuje

3. Učenik razvija samopouzdanje, samokritičnost i osobni integritet, prepoznaje i osvještava osobnu i društvenu odgovornost te etičnost djelovanja za dobrobit zajednice i demokraciju.  Učenik razvija vrijednosti: solidarnosti, ravnopravnosti, pravednosti, slobode, tolerancije, empatije, ljudskih prava i odgovornosti.

C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA

Domene kurikuluma nastavnoga predmeta Svijet i ja proizašle su iz razlaganja koncepta kritičkog promišljanja svijeta, odnosno kompetencije kritičkoga mišljenja. Prvo, s obzirom na već spomenutu izloženost i dostupnost velikoj količini informacija iz različitih izvora informacija koje su često nestrukturirane, neorganizirane i nepouzdane, kreće se upravo od tog organizacijskoga područja – upravljanja informacijama i primjene strategija kritičkoga mišljenja. Pojedinac mora znati upravljati informacijama i primjenjivati strategije kritičkoga mišljenja kako bi mogao pronaći, odabrati i vrednovati različite informacije i izvore informacija koje ga okružuju i kojima je izložen, analizirati probleme te argumentirati svoje izbore i odluke. Poučavanjem alata kritičkoga mišljenja, odnosno kritičkog promišljanja svijeta učenike se postupno vodi od početnoga poznavanja temeljnih činjenica i jednostavnoga zaključivanja, preko dodatnoga istraživanja, povezivanja i razumijevanja koncepata, primjene naučenoga, pa sve do inovativnoga i stvaralačkoga rješavanja problema. Na taj način mišljenje učenika postaje složenije i sofisticiranije, a njegovo učenje i stjecanje znanja odvija se na višim kognitivnim razinama. Slijedom toga, učenik kvalitetno promišlja svijet i stvarnost koji ga okružuju te i nije sklon medijskim i ostalim manipulacijama kojima je izložen u suvremenom svijetu.

Kritičko promišljanje svijeta i stvarnosti koje se odvija kroz strategije kritičkog mišljenja predstavlja važnu kompetenciju formalnoga obrazovanja, ali su njegove implikacije puno šire. One uključuju osobnu i društvenu odgovornost pojedinaca te njegovu etičnost djelovanja za dobrobit zajednice. Suvremeno demokratsko društvo podrazumijeva angažirane građane koji promišljaju o političkim, etičkim i društvenim izazovima u svakodnevnomu životu i autonomno djeluju. Socijalna zrelost koja se ostvaruje kroz razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja pomaže im u distanciranju od socijalnih pritisaka, zauzimanju stavova, donošenju nezavisnih procjena i preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje, a pri tome su u socijalnim odnosima empatični i uključivi prema različitim pojedincima i zajednicama.