1. RAZRED

Domena A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

Domena B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.1.1.

Učenik objašnjava važnost pravila za funkcioniranje zajednice .

Učenik uz pomoć učitelja:

- nabraja zajednice kojima pripada

- određuje svoju ulogu u zajednicama (sin/kći, unuk/a, učenik/ca, športaš/športašica…)

- nabraja osnovna pravila koja vrijede u obitelji, razredu, pojedinim institucijama…

- opisuje pravila u pojedinim zajednicama

- navodi dobre i loše strane postojanja pravila

- navodi posljedice kršenja pravila

- objašnjava kojih se pravila lako, a kojih teško pridržava

- objašnjava koja bi razredna /obiteljska pravila zadržao, a koja promijenio

- navodi svoja prava i odgovornosti.

Navodi dobre i loše strane postojanja pravila.

OŠ SIJ B.1.2.

Učenik opisuje primjereno i neprimjereno ponašanje u različitim situacijama.

Učenik uz pomoć učitelja:

- opisuje primjerene i neprimjerene n ačine ponašanja prema drugima

- objašnjava što treba napraviti kada se učenici neprimjereno ponašaju

- objašnjava kako pridonosi suradnji i prijateljstvu u razredu

- imenuje jednostavne emocije (strah, ljutnju, tugu, radost) koje doživljava u pojedinim situacijama

- povezuje doživljavanje jednostavnih emocija sa situacijama koje ih izazivaju

- prepoznaje jednostavne emocije drugih na temelju verbalnih i neverbalnih znakova

- prepoznaje primjerene i neprimjerene načine izražavanja emocija

- opisuje situacije koje kod drugih mogu izazvati ugodne i neugodne emocije (tugu, strah, ljutnju, radost…).

Razlikuje primjereno i neprimjereno ponašanje.

OŠ SIJ B.1.3.

Učenik sudjeluje u projektnim aktivnostima koje promiču solidarnost u zajednici.

Učenik uz vođenje i pomoć učitelja:

- odabire temu (mini) projekta

- planira aktivnosti vezane uz projekt

- slijedi upute za izradu aktivnosti/materijala vezanih uz projekt

- sudjeluje u aktivnostima projekta

- predstavlja aktivnosti i rezultate projekta.

Sudjeluje u pripremi aktivnosti i materijala vezanih uz projekt.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.1.1.

Zajednica (pravila u športskoj zajednici, izvannastavna/izvanškolska aktivnost, susjedstvo...).

Škola, razred, obitelj (pravila ponašanja u razredu, u obitelji, u stanu/kući u kojoj živiš).

Pravila u igri, pravila u očuvanju zdravlja.

Djetetova prava i odgovornosti.

Odgovorno ponašanje u domu, u zajednici, u prometu...

OŠ SIJ B.1.2.

Odnos prema drugima (kolegi, učitelju, članovima obitelji, poznatim i nepoznatim osobama).

(Ne)primjereno ponašanje.

Nesporazumi.

Jednostavne emocije (strah, ljutnja, radost, tuga, gađenje, iznenađenje) i njihovo izražavanje.

Suradnja i prijateljstvo.

Pravednost.

Svi sadržaji trebaju biti pogodni za poučavanje o navedenim tema: povjerenje, odgovornost, pristranost, poricanje, znatiželja, uspoređivanje, izbor i posljedica odabranog izbora, kako kontrolirati ponašanje koje one izazivaju. (Čemu služe osjećaji? Imamo li pravo na sve osjećaje? Imamo li pravo na sva ponašanja koja su povezana s osjećajima? Kako kontrolirati osjećaje?)

OŠ SIJ B.1.3.

Projektne aktivnosti u prvom razredu mogu se realizirati uz sljedeće teme:

- moje uloge i ponašanje u zajednici

- prijateljstvo, suradnja i uvažavanje različitosti

- ja u zajednici

- čemu služe pravila (uzroci i posljedice kršenja pravila)? Na koje sve načine možemo ispraviti svoje propuste te nadoknaditi štetu (materijalnu, emocionalnu, u socijalnim odnosima…) koja je nastala jer se nismo pridržavali dogovorenih pravila?

Obilježavanje nekih dana koji pridonose dobrobiti pojedinca i zajednice (npr. Dan ljubaznosti, Dan smijeha, Međunarodni dan zagrljaja (21.1.), Međunarodni humanitarni dan (23.11), Dan plesa (29.4.), Međunarodni dan rijetkih bolesti (28./29.2.), Međunarodni dan tolerancije (16.11.), Svjetski dan izumitelja (9.11.), Svjetski dan osoba s Down sindromom (Dan šarenih čarapa 21. 3. ), Međunarodni dan darovitih učenika (21.3.), Međunarodni dan dječjih prava (20.11.), Dan ružičastih majica (posljednja srijeda u veljači), Međunarodni dan obitelji (15.5.) i sl. Dane koje će obilježavati učitelj izabire u skladu s uzrastom učenika, njihovim interesima, temama koje obrađuje ili aktualnim događajima.

Uključivanje u školske i razredne projekte poput, primjerice, Projekt građanin, Memento prijateljstva, eTwinning te projekte udruga povezanih s odgojem i obrazovanjem.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.1.1.

U poučavanju se može koristiti iskustveno učenje npr. igranje uloga, forum teatar, ekspresivne tehnike, tehnike paralelnog mišljenja (npr. 6. mislećih šešira), crtanje, te razgovor s učenicima (npr. Sokratovski dijalog).

Teme u svim nabrojanim ili nekim sličnim metodama mogu biti:

- Zašto postoje pravila?

- Kako bi izgledao razred da se nitko ne drži pravila?

- Postoje li (ne)važna pravila?

- Postoji li zabavna igra u kojoj nema pravila?

- Svijet bez pravila.

Edukativna vježba/igra Uvijek/ponekad/nikad. Temeljno pitanje vježbe je: Što bi uvijek trebalo funkcionirati da tvoj razred (ili neka druga zajednica) bude ugodno i sigurno mjesto, a što se nikad ne bi smjelo događati.

Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživanja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, slikopriče, basne, kratke priče, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl. prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnoga života iz kojih se može zaključiti, i koje mogu potaknuti raspravu o pravilima i njihovu funkcioniranju u zajednici.

OŠ SIJ B.1.2.

Edukativna vježba/igra Uvijek/ponekad/nikad. Temeljno pitanje je koji postupci uvijek pripadaju u primjerena ponašanja, a koji postupci nikad ne pripadaju niti mogu pripadati u primjerena ponašanja.

Metoda biografskog učenja - učenici usmeno, pismeno, crtežom opisuju primjere iz vlastita života kada su se neprikladno ponašali prema nekome ili netko drugi prema njima. Objašnjava koje su bile posljedice za njega, a koje za druge osobe.

Iza svakog ponašanja učenika stoje emocije i nezadovoljene potrebe. Koriste se izvori informacija/materijali u kojima glavni likovi prolaze kroz neke problemske životne situacije s kojima se učenici mogu poistovjetiti. Kroz postupke likova i način kako oni rješavaju problem, učenici postupno uče što bi oni mogli učiniti kada se suoče s nekom sličnom problemskom situacijom.

Kao poticaj za razvoj ideja u ostvarivanju ovog ishoda može se koristiti serijal Roberta Knjaza (2021.) Osjećaji .

Neki od predloženih izvora:

- Tamara Vučković, Jelena Brezovec: Mirko Bjesomirko

- Tamara Vučković, Jelena Brezovec: Gospodin Iz i gospođica Po

- Tihana Lipovec Strahulj, Jelena Brezovec: Ana i gospodin Strahojed

- Tihana Lipovec Strahulj, Jelena Brezovec: Gospođica Hoću

- Tatjana Gjurković, Tea Knežević: Lisica je naučila da sreća stanuje u srcima, Lavica može i zna biti sretna zbog drugoga, Konjić sreću dijelit zna nakon truda i uspjeha, Hrčak osjeća da postoji tiha i smirena sreća .

Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživanja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, slikopriče, kratke priče, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl., prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnog života iz kojih se može zaključiti i koje mogu potaknuti raspravu o (ne) primjerenom ponašanju i posljedicama takvog ponašanja u različitim ljudskim zajednicama.

OŠ SIJ B.1.3.

Cilj kritičke akcije je upoznati učenika s ulogom i načinom na koji funkcionira zajednica (razredna, školska, lokalna) te ih potaknuti i osnažiti za aktivan i odgovoran život u tim zajednicama. Preporuka je da se aktivnosti odvijaju u sklopu mini projekata jer se tako učenici istovremeno poučavaju osnovnim vještinama upravljanja projektima i timskog rada. Uz pomoć i podršku učitelja učenici iskustveno uče pokretanje, planiranje, izvedbu, praćenje i vrednovanje jednostavnog projekta. Pri tome bi im trebalo omogućiti da iskušaju različite uloge u timu.

Preporuča se provesti najmanje dvije aktivnosti/dva projekta godišnje koji rastu po stupnju složenosti iz projekta u projekt ili/i iz razreda u razred. Krug djelovanja širi se od razreda i škole pa do lokalne ili šire zajednice. Osim vještine izrade projekta, potiče se kreativnost, suradničko učenje i povezanost učenika međusobno i sa zajednicom.

U svim etapama projekta bitno je formativno vrednovanje doprinosa učenika pojedinim aktivnostima tijekom rada na projektu, refleksija na procese mišljenja, proces rada i na rezultate rada (učenja). Svaki (mini) projekt/aktivnost može imati više uradaka koje su učenici kreirali. To su vidljivi i mjerljivi rezultati projekta/aktivnosti/učenja. Preporuka je da se uradci projekta objave u školi/zajednici kako bi ih i drugi imali priliku vidjeti, a to može motivirati učenike za daljnji rad. Učenike treba potaknuti da sudjelovanje u projektu zabilježe u svom e-portfoliju koji se kasnije može koristi za profesionalnu orijentaciju učenika te kao povratna informacija roditeljima i drugim učiteljima. Također, putem e- portfolija učenik samovrednuje svoj napredak.

Sumativno se vrednuje kvaliteta rada učenika u pojedinim fazama projekta, predstavljanje projekta pred publikom (npr. pripremljenost za prezentaciju, kvaliteta prezentacije i sl.), odgovaranje na pitanja publike i sl. Može se vrednovati i uključenost učenika koji je slušao izlaganje te je tijekom ili nakon izlaganja postavljao pitanja o projektu.

Važno je s učenicima na kraju napraviti osvrt na projekt (zadovoljstvo projektom i svojim zalaganjem, je li bilo poteškoća i kako su ih otklonili, što su naučili, na koji način mogu koristiti stečeno znanje i sl.).

Domena C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar' (formativno vrednovanje ishoda)

OŠ SIJ C.1.1.

Učenik postavlja jednostavna pitanja koja mu pomažu odrediti zahtjeve sadržaja/aktivnosti.

Uz vođenje i pomoć učitelja učenik:

- postavlja jednostavna pitanja u vezi sa zadanim sadržajem/aktivnosti

- opisuje glavne elemente zadanog sadržaja i cilj rada na njemu

- određuje poznate i nepoznate elemente sadržaja /aktivnosti

- navodi pristupe koje može koristit i izabire jedan pristup

- izražava svoje mišljenje o sadržaju /aktivnosti.

Opisuje zahtjeve zadanog sadržaja/aktivnosti.

OŠ SIJ C.1.2.

Učenik prati tijek rada na sadržaju.

Uz vođenje i pomoć učitelja učenik :

- primjenjuje upute tijekom rada na sadržaju

- prati korake u radu

- prepoznaje nejasnoće i poteškoće u radu

- po potrebi prilagođava ili mijenja pristup u radu.

Opaža donosi li izabrani pristup željeni rezultat i uspjeh u radu.

OŠ SIJ C.1.3.

Učenik procjenjuje svoj uspjeh u radu.

Uz vođenje i pomoć učitelja učenik:

- opisuje svoj način razmišljanja

- opisuje načine prevladavanja poteškoće

- izražava svoje doživljaje (emocije i motivaciju) tijekom rada na sadržaju.

- procjenjuje zadovoljstvo svojim radom na jednostavnoj skali od tri stupnja.

Opisuje što je dobro napravio.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za ostvarivanje ishoda C domene koriste se sadržaji A i B domene. Učitelj može koristiti primjere iz svakodnevnoga života ili sadržaje predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema za izravno poučavanje i uvježbavanje vještina metakognicije.

Primjerice, sadržaji mogu biti rješavanje jednostavnoga matematičkog zadataka, prepričavanje kratkoga i jednostavnog teksta, formuliranje vlastitoga mišljenja o nekoj temi, rješavanje neke problemske situacije, sudjelovanje u projektu, razrednim aktivnostima i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik se uz vođenje i pomoć učitelja osvrće na svoj proces mišljenja prije, tijekom i nakon aktivnosti, razmatra što je radio i na koji je način pristupao i razmišljao u pojedinoj etapi rada na sadržaju ili izvođenja neke aktivnosti te kako može unaprijediti svoje mišljenje i učenje tijekom rada.

Učitelj treba poticati i podržavati učenike u primjeni metakognitivnih vještina tijekom aktivnosti ili rada na različitim sadržajima, a k roz grupne diskusije i međusobnu razmjenu iskustava učenici spoznaju koja su znanja i vještine koristili kako bi unaprijedili svoje strategije kritičkog mišljenja i učenja.

U početku, učitelj treba izravno poučavati i demonstrirati metakognitivne vještine (strategije) planiranja, praćenja, samovrednovanja, a nakon toga ih učenik primjenjuje na sličnom sadržaju uz njegovo vođenje i pomoć.

Primjeri pitanja koja mogu potaknuti metakognitivne procese:

- tijekom etape planiranja (C 1.1.) : Što je ovdje problem? Kako možemo objasniti problem? Jesmo li već rješavali sličan zadatak/problem? Što nam je poznato? Što već znamo o tome? Što trebamo saznati? Kako ćemo to saznati? Što trebamo učiniti? Što bi sve trebali istražiti? Na koje sve načine bismo to mogli napraviti? Koji način bi bio bolji? i sl.

- tijekom etape praćenja (C 1.2.) : Kako možemo znati da smo na dobrom putu? Što trebamo učiniti ako ne razumijemo? Što smo već saznali? Kako to možemo iskoristiti u ovoj situaciji? Trebamo li pokušati drugačije? Jesmo li pažljivo slušali/pročitali uputu? Koliko smo razumjeli uputu? Kako ćemo organizirati informacije da ih bolje razumijemo? Na koji još način možemo riješiti problem? I sl...

- tijekom etape samovrednovanja (C 1.3.) : Koliko smo zadovoljni rezultatom učenja, rješavanja zadatka ili problema? Što još ne razumijemo? Kako možemo provjeriti svoje razumijevanje? Što treba učiniti? Može li naš rad biti bolji? Što treba još učiniti? Zašto i kako? (za lakše izražavanje stupnja zadovoljstva mogu se koristiti emotikoni, jednostavne brojčane skale ili neki drugi vizualni modeli)

Učitelj potiče učenike na primjenu metakognitivnih strategija kad:

- pitanjima usmjerava aktivnost ili rad na sadržaju

- potiče postavljanje pitanja tijekom etape planiranja, praćenja i samovrednovanja

- potiče korištenje unutrašnjeg govora za vrijeme rada

- tijekom rada potiče opažanje vlastitih misaonih procesa, emocija i motivacije učenika.

Važno je učenike usmjeravati na opažanje i verbaliziranje vlastitih misaonih procesa, emocija i motivacije, vlastite uspješnosti i zadovoljstva prilikom rada, a pogreškama pristupati kao izazovima, prilikama i poticaju za učenje i daljnje istraživanje.

Ova domena koncipirana je na isti način i značajno korelira s domenom Upravljanje svojim učenjem u međupredmetnoj temi Učiti kako učiti. Preporuča se da učitelj u poučavanju povezuje ishode ovih dviju domena. Svladavajući znanja, vještine i kompetencije koje se u njima poučavaju, učenik može poboljšati svoje razumijevanje i uspješnost u različitim školskim i izvanškolskim područjima.

2. RAZRED

Domena A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja

Domena B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.2.1. Učenik objašnjava važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima .

Učenik:

- vlastitim riječima objašnjava pojam odgovornost

- daje primjer odgovornog ponašanja

- objašnjava važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima

- navodi primjere odgovornosti prema sebi i drugima

- opisuje važnost pridržavanja pravila za život u zajednici

- raspravlja o prednostima i nedostatcima pridržavanja pravila

- raspravlja o vlastitim izborima ponašanja

- raspravlja o posljedicama svojih izbora

- povezuje odgovornost i određene osobine ličnosti (poput hrabrosti, iskrenosti i sl.).

Navodi primjere odgovornog ponašanja.

OŠ SIJ B.2.2.

Učenik objašnjava prednosti postojanja sličnosti i razlika među drugima.

Učenik uz pomoć učitelja:

- razlikuje pojmove nepoznata osoba, poznanik, prijatelj, najbolji prijatelj

- prepoznaje različite odnose među ljudima (učenik-učitelj, roditelj-dijete, brat-sestra, prijatelji ...)

- opisuje svoje i tuđe emocije, osobine, ponašanja, vještine, znanja

- određuje sličnosti i razlike između sebe i drugih

- razlikuje osobine i ponašanja na koja se može utjecati (npr. marljivost, pristojnost, dobrota i sl.) i na koja se ne može utjecati (npr. spol, boja očiju, boja kože i sl.)

- razlikuje svoje snage i slabosti (osobine, ponašanja, vještine, znanja)

- razrađuje plan kako unaprijediti neku osobinu ili ponašanje…

- objašnjava važnost slobodnog iznošenja svojih ideja, stavova i mišljenja

- uvažava ideje, stavove i mišljenja drugih

- objašnjava jednostavne načine na koje može upravljati svojim emocijama i ponašanjem u zahtjevnim situacijama.

Učenik navodi prednosti postojanja sličnosti i razlika među ljudima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.2.1.

Odgovornost učenika /učitelja roditelja /odraslih.

Odgovornost za sebe/druge.

Primjeri i posljedice odgovornog i neodgovornog ponašanja.

Odgovornost prema planeti Zemlji.

Iskrenost.

Hrabrost.

Svi sadržaji trebaju biti pogodni kako bi se oko njih mogla povesti rasprava na način da se učeniku pruži mogućnost iskazivanja vlastitoga mišljenje ili stava o važnosti pridržavanja pravila te posljedicama koje može izazvati nepridržavanje pravila u razrednoj zajednici, obitelji, na ulici (prometu). Potaknuti raspravu o važnosti odgovornosti za sebe, za druge i za vlastitu zajednicu.

OŠ SIJ B.2.2.

Sličnosti.

Razlike.

Različite vrste odnosa (učenik-učitelj, brat-sestra, pacijent-doktor, roditelj-dijete...).

Vještine i znanja.

Uvažavanje drugih i drugačijih.

Samopoštovanje.

Nepoznata osoba, poznanik, prijatelj, najbolji prijatelj....

Vlastito i tuđe mišljenje.

Vlastite suprotnosti.

Svi sadržaji trebaju biti pogodni kako bi se oko njih mogla povesti rasprava na način da se učeniku pruži mogućnost iskazivanja vlastitoga mišljenje ili stava o različitostima i sličnostima među ljudima, različitim ponašanjima, važnosti kreiranja i iznošenja vlastita mišljenja i poštivanje tuđeg mišljenja.

OŠ SIJ B.2.3.

Projektne aktivnosti u drugom razredu mogu se realizirati uz sljedeće teme:

- moje uloge i ponašanje u zajednici

- prijateljstvo, suradnja i uvažavanje različitosti

- ja u zajednici

- čemu služe pravila (uzroci i posljedice kršenja pravila)? Na koje sve načine možemo ispraviti svoje propuste te nadoknaditi nastalu štetu (materijalnu, emocionalnu, u socijalnim odnosima…), jer se nismo pridržavali dogovorenih pravila?

Obilježavanje dana koji pridonose dobrobiti pojedinca i zajednice (npr. Dan ljubaznosti, Dan smijeha, Međunarodni dan zagrljaja (21.1.), Međunarodni humanitarni dan (23.11), Dan plesa (29.4.), Međunarodni dan rijetkih bolesti (28./29. 2.), Međunarodni dan tolerancije (16.11.), Svjetski dan izumitelja (9.11.), Svjetski dan osoba s Down sindromom (Dan šarenih čarapa /21. 3.), Međunarodni dan darovitih učenika (21.3.), Međunarodni dan dječjih prava (20.11.), Dan ružičastih majica (posljednja srijeda u veljači), Međunarodni dan obitelji (15.5.) i sl. Dane koje će obilježavati učitelj izabire u skladu s uzrastom učenika, njihovim interesima, temama koje obrađuje ili aktualnim događajima.

Uključivanje u školske i razredne projekte poput, primjerice, Projekt građanin, Memento prijateljstva, eTwinning te projekte udruga povezanih s odgojem i obrazovanjem.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.2.1.

Učitelj odabire priču/animirani film/pripovijetku u kojoj se jedan od likova ne pridržava pravila i to mu donosi negativne posljedice. Poticati učenike da objasne koja pravila lik iz priče/animiranog filma/pripovijetke nije poštovao i koje su bile posljedice za njega. Ima li još netko posljedice zbog toga i koje? (Npr. Crvenkapica je zastala da bi ubrala prekrasno cvijeće iako joj je majka savjetovala da to ne čini. Koje je mogućnosti imala? Koje su posljedice njezinoga izbora?)

Učitelj odabire priče u kojima se vidi kako neodgovorno ponašanje i izbjegavanje pravila može dovesti do nepoželjnih posljedica ili potiče učenika da se temeljem vlastitog iskustva sjeti sličnih primjera (priča i biografsko učenje).

Neki od materijala koje se mogu koristiti:

- Vučković, T. Brezovac, J. (2019.) Gospodin Iz i gospođica Po , Varaždin: Evenio.

- Elisenda Castells, E. Fabrega M. (2019.) Odgovornost: briga o izgubljenoj maci, Zagreb: Neretva.

- Medica, S. (2020.) Izgubljeni Flegi, Rijeka: Primorsko goranska županija.

- Mezak, M., Salamon, J. (2019.) Plastično more, Zagreb: Novi izrazi.

Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživanja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, slikopriče, kratke priče, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl. prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnog života u kojima se tematizira (ne)pridržavanje pravila u različitim kontekstima i s različitim posljedicama.

OŠ SIJ B.2.2.

Učenicama se može zadati određeni problem (zagađenost prirode, dugo radno vrijeme roditelja i sl.) i potaknuti ih da razmisle i iznesu svoj stav o tom problemu, primjerno uzrastu i sposobnostima naravno na njihovoj razini. Uputiti ih da slušaju druge učenike i njihove stavove i da izraze svoje mišljenje o tom stavu. Potaknuti ih da se igraju različitim vrstama mišljenja i na taj način iznesu vlastito mišljenje o zadanom problemu, osvrnu se na stav suučenika i uvide koliko je važno iznijeti svoje vlastito mišljenje.

Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživ anja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, slikopriče, kratke priče, basne, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl. prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnoga života koje tematiziraju razlike i sličnosti u mišljenjima, različite reakcije na različita mišljenja, prepoznavanje svojih i tuđih prednosti i slabosti i sl.

Neki od materijala koji se mogu koristiti:

- Percival, T. (2020.) Posve Norman, Zagreb: Profil.

- Bren i fierm O., Despres, J. (2019.) J a i moja suprotnost - Knjiga svih karaktera , Zagreb: Meanandar Media.

- Donaldson, J. (2017.) Ružna petorka, Zagreb: Ibis grafika.

- McKee, D. (2015.) Elmer i izgubljeni medo, Zagreb: Golden marketing.

- Milun, K. (2007.) Zmaj Škakljaj, Zagreb: Ibis grafika.

OŠ SIJ B.2.3.

Cilj kritičke akcije je upoznati učenika s ulogom i načinom na koji funkcionira zajednica (razredna, školska, lokalna) te ih potaknuti i osnažiti za aktivan i odgovoran život u tim zajednicama. Preporuka je da se aktivnosti odvijaju u sklopu mini projekata jer se tako učenici istovremeno poučavaju osnovnim vještinama upravljanja projektima i timskog rada. Uz pomoć i podršku učitelja učenici iskustveno uče pokretanje, planiranje, izvedbu, praćenje i vrednovanje jednostavnog projekta. Pri tome bi im trebalo omogućiti da iskušaju različite uloge u timu.

Preporuča se provesti najmanje dvije aktivnosti/dva projekta godišnje koji rastu po stupnju složenosti iz projekta u projekt ili/i iz razreda u razred. Krug djelovanja širi se od razreda i škole pa do lokalne ili šire zajednice. Osim vještine izrade projekta, potiče se kreativnost, suradničko učenje i povezanost učenika međusobno i sa zajednicom.

U svim fazama projekta bitno je formativno vrednovanje doprinosa učenika pojedinim aktivnostima tijekom rada na projektu, refleksija na procese mišljenja, proces rada i rezultate rada (učenja). Svaki (mini) projekt/aktivnost može imati više uradaka koje su učenici kreirali. To su vidljivi i mjerljivi rezultati projekta/aktivnosti/učenja. Preporuka je da se uradci projekta objave u školi/zajednici kako bi ih i drugi imali priliku vidjeti, a to može motivirati učenike za daljnji rad. Učenike treba potaknuti na sudjelovanje u projektu zabilježe u svom e-portfoliju koji se kasnije može koristi za profesionalnu orijentaciju učenika te kao povratna informacija roditeljima i drugim učiteljima. Također putem e-portfolija učenik samovrednuje vlastiti napredak.

Domena C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

(formativno vrednovanje ishoda)

OŠ SIJ C.2.1.

Učenik objašnjava neke od mogućih pristupa sadržaju/aktivnosti.

Učenik uz pomoć učitelja:

- objašnjava glavne elemente zadanog sadržaja/aktivnosti i cilj rada

- kreira i koristi pitanja koja mu pomažu u radu

- uspoređuje poznate, i nepoznate elemente sadržaja /aktivnosti

- opisuje pristupe koje može koristiti i odabire jedan prema svom izboru,

- primjenjuje jednostavne strategije mišljenja, učenja i rješavanja problema

- objašnjava svoje mišljenje o sadržaju /aktivnosti.

Odabire pristup sadržaju/aktivnosti prema svom izboru.

OŠ SIJ C.2.2.

Učenik prati tijek rada na sadržaju/aktivnosti.

Učenik uz pomoć učitelja:

- primjenjuje upute tijekom rada na sadržaju /aktivnosti

- koristi unutarnji govor i prati korake u radu

- opaža nejasnoće i poteškoće u radu

- po potrebi mijenja pristup rada

- po potrebi traži pomoć i savjet u radu.

- po potrebni mijenja pristup.

Opaža je li uspješan u radu i po potrebi mijenja pristup sadržaju.

OŠ SIJ C.2.3.

Učenik objašnjava zadovoljstvo svojim radom i ostvarenim rezultatima.

Učenik uz pomoć učitelja:

- objašnjava koje je elemente sadržaja uspješno riješio, a koje nije

- objašnjava kako je prevladao poteškoće

- opisuje svoje doživljaje (emocije i motivaciju) tijekom rada na sadržaju

- određuje je li zahtjeve sadržaja riješio u zadanom vremenu

- nabraja nekoliko stvari na koje mora obratiti pozornost u budućem radu.

Objašnjava što je dobro napravio tijekom rada na sadržaju /aktivnosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za ostvarivanje ishoda C domene koriste se sadržaji A i B domene. Učitelj može koristiti primjere iz svakodnevnoga života ili sadržaje predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema za izravno poučavanje i uvježbavanje vještina metakognicije.

Primjerice, sadržaji mogu biti rješavanje jednostavnoga matematičkog zadataka, prepričavanje kratkog i jednostavnog teksta, formuliranje vlastitog mišljenja o nekoj temi, rješavanje neke problemske situacije, sudjelovanje u projektu, razrednim aktivnostima i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik se uz vođenje i pomoć učitelja osvrće na svoj proces mišljenja prije, tijekom i nakon aktivnosti, razmatra što je radio i na koji je način pristupao i razmišljao u pojedinoj etapi rada na sadržaju ili izvođenja neke aktivnosti te kako može unaprijediti svoje mišljenje i učenje tijekom rada.

Učitelj treba poticati i podržavati učenike u primjeni metakognitivnih vještina tijekom aktivnosti ili rada na različitim sadržajima, a k roz grupne diskusije i međusobnu razmjenu iskustava učenici spoznaju koja su znanja i vještine koristili kako bi unaprijedili svoje strategije kritičkog mišljenja i učenja.

I u drugom razredu učitelj treba nastaviti izravno poučavati i demonstrirati metakognitivne vještine (strategije) planiranja, praćenja, samovrednovanja, a nakon toga ih učenik primjenjuje i uvježbava na sličnom sadržaju uz njegovu pomoć. Cilj je sve više osamostaljivati učenika kako bi metakognitivne vještine mogao samostalno koristiti u različitim kontekstima.

Primjeri pitanja koja mogu potaknuti metakognitivne procese:

- tijekom etape planiranja (C. 2.1.): Što je ovdje problem? Kako možemo objasniti problem? Jesmo li već rješavali sličan zadatak/problem? Što nam je poznato? Što već znamo o tome? Što trebamo saznati? Kako ćemo to saznati? Što trebamo učiniti? Što bi sve trebali istražiti? Na koje sve načine bismo to mogli napraviti? Koji način bi bio bolji? i sl.

- tijekom etape praćenja (C. 2.2.): Kako možemo znati da smo na dobrom putu? Što trebamo učiniti ako ne razumijemo? Što smo već saznali? Kako to možemo iskoristiti u ovoj situaciji? Trebamo li pokušati drugačije? Jesmo li pažljivo slušali/pročitali uputu? Koliko smo razumjeli uputu? Kako ćemo organizirati informacije da ih bolje razumijemo? Na koji još način možemo riješiti problem? I sl...

- tijekom etape samovrednovanja (C. 2.3.): Koliko smo zadovoljni rezultatom učenja, rješavanja zadatka ili problema? Što još ne razumijemo? Kako možemo provjeriti svoje razumijevanje? Što treba učiniti? Može li naš rad biti bolji? Što treba još učiniti? Zašto i kako? (za lakše izražavanje stupnja zadovoljstva mogu se koristiti emotikoni, jednostavne brojčane skale ili neki drugi vizualni modeli)

Učitelj potiče učenike na primjenu metakognitivnih strategija kad:

- pitanjima usmjerava aktivnost ili rad na sadržaju

- potiče postavljanje pitanja tijekom etape planiranja, praćenja i samovrednovanja

- potiče korištenje unutrašnjeg govora za vrijeme rada

- tijekom rada potiče opažanje vlastitih misaonih procesa, emocija i motivacije učenika.

Važno je učenike usmjeravati na opažanje i verbaliziranje vlastitih misaonih procesa, emocija i motivacije, vlastite uspješnosti i zadovoljstva prilikom rada, a pogreškama pristupati kao izazovima, prilikama i poticaju za učenje i daljnje istraživanje.

Ova domena koncipirana je na isti način i značajno korelira s domenom Upravljanje svojim učenjem u međupredmetnoj temi Učiti kako učiti. Preporuča se da učitelj u poučavanju povezuje ishode ovih dviju domena. Svladavajući znanja, vještine i kompetencije koje se u njima poučavaju, učenik može poboljšati svoje razumijevanje i uspješnost u različitim školskim i izvanškolskim područjima.

3. RAZRED

Domena A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja

Domena B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.3.1.

Učenik uspoređuje materijalne i nematerijalne vrijednosti.

Učenik uz pomoć učitelja:

- razlikuje materijalne i nematerijalne vrijednosti

- navodi vlastite vrijednosti i vrijednosti svoje obitelji

- određuje vrijednosti koje su potrebne za kvalitetan život

- određuje vrijednosti koje želi razvijati

- planira kako razvijati svoje vrijednosti

- objašnjava važnost poštivanja tuđih vrijednosti

- objašnjava na koji način vrijednosti utječu na izbore i ponašanje u svakodnevnom životu

- objašnjava na koji način vrijednosti doprinose dobrobiti zajednice.

Objašnjava materijalne i nematerijalne vrijednosti.

OŠ SIJ B.3.2.

U čenik uspoređuje načine života vršnjaka.

Učenik:

- istražuje način života u različitim krajevima i kulturama putem različitih medija

- pronalazi sličnosti i razlike u načinu života među vršnjacima iz različitih

krajeva i kultura

- upoznaje se s vršnjacima iz različitih krajeva i zemalja uspoređuje različite aspekte školskog i izvanškolskog života vršnjaka

- objašnjava važnost postojanja i uvažavanja različitosti

- razlikuje zajednice kojima pripada

- prepoznaje različite identitete.

Objašnjava važnost postojanja i uvažavanja različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.3.1.

Različite vrijednosti:

- Materijalne vrijednosti (igračke, mobitel, računalo, automobil, kuća, stan, tenisice...).

- Nematerijalne vrijednosti (prijateljstvo, ljubav, poštovanje, povjerenje, sloboda...).

- Zajedničke i vlastite vrijednosti.

- Vrijednosti u zajednici.

Svi sadržaji trebaju biti pogodni da se oko njih povede rasprava na način da se učeniku pruži mogućnost iskazivanja vlastitog mišljenja ili stava o važnosti materijalnih vrijednost (igračke, cool tenisice, knjige, novci, automobili, odjeća, kuće, stanovi…) i nematerijalnih vrijednosti (prijateljstvo, ljubav, poštovanje...).

OŠ SIJ B.3.2.

Različitosti:

- različitost životnih stilova

- različit izgled

- različiti običaji

- različite vještine

- uvjetovane različitosti.

Uvažavanje različitosti.

Moj identitet.

Identitet drugoga.

Svi sadržaji trebaju biti pogodni da se oko njih povede rasprava na način da se učeniku pruži mogućnost iskazivanja vlastitog mišljenja ili stava o različitim životnim stilovima, različitim kulturama, drugačijim pogledima na svijet, različitim identitetima...

OŠ SIJ B.3.3.

Učenici se mogu usmjeriti na područja koja smatraju potencijalno problematičnima, a primijetili su ih ili doživjeli u svojem okružju te o njima razgovarati, pisati ili pokretati akcije.

Primjerice:

- nema dovoljno zelenih područja oko škole

- nedostatak knjiga u školskoj knjižnici

- nasilništvo među vršnjacima

- nedostatak sredstava u skloništu za životinje

- nemogućnost izražavanja osjećaja ili misli

- nejednaki uvjeti i mogućnosti za učenje

- manjak dijeljenja između vršnjaka i sl.

Obilježavanje dana koji pridonose dobrobiti pojedinca i zajednice (npr. Dan ljubaznosti, Dan smijeha, Međunarodni dan zagrljaja (21.1.), Međunarodni humanitarni dan (23.11), Dan plesa (29.4.), Međunarodni dan rijetkih bolesti (28./29. 2.), Međunarodni dan tolerancije (16.11.), Svjetski dan izumitelja (9.11.) , Svjetski dan osoba s Down sindromom (Dan šarenih čarapa /21. 3. ), Međunarodni dan darovitih učenika (21.3.), Međunarodni dan dječjih prava (20.11.), Dan ružičastih majica (posljednja srijeda u veljači), Međunarodni dan obitelji (15.5.) i sl. Dane koje će obilježavati učitelj izabire u skladu s uzrastom učenika, njihovim interesima, temama koje obrađuje ili aktualnim događajima.

Uključivanje u školske i razredne projekte poput, primjerice, Projekt građanin, Memento prijateljstva, eTwinning te projekte udruga povezanih s odgojem i obrazovanjem.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.3.1.

Potaknuti raspravu o razlici materijalnih i nematerijalnih vrijednosti. Cilj rasprave je ukazati na razliku materijalnih i nematerijalnih vrijednosti i ukazati kako mi sami dajemo materijalnim stvarima određene vrijednosti (meni je moj plišani medo jako vrijedan jer me podsjeća na baku i igram se njime od treće godine, a mojoj prijateljici on i nije tako vrijedan).

Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživanja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, slikopriče, kratke priče, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl. prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnog života te primjerima iz prirode na kojima se uočavaju i uspostavljaju odnosi među pojmovima. Neke od priča koje se mogu upotrijebiti:

- La Fontaine Priča o psu i vuku - psu su važnije materijalne vrijednosti (hrana i dom), a vuku nematerijalne vrij ednosti (sloboda).

- Oscar Wild Sretni kraljević - Kraljević se odriče materijalnih vrijednosti kako bi pomogao drugima, a upravo to odricanje i pomoć drugima ga čini uistinu sretnim.

- Čudni Diogen - priča o ž ivotnom stilu grčkog filozofa Diogena (odricanje od svega što ti ne treba).

OŠ SIJ B.3.2.

Metoda priče i biografsko učenje idealna je za temu identitet. Učenici opisuju što su oni, što je ono što ih čini onim što jesu, koje su sve njihove uloge i odgovornosti. Neka razumiju da opisuju svoj identitet. Isto tako mogu pisati/pričati/crtati svoja iskustva susreta s različitim, drugačijim ljudima, koji imaju drugačije stavove, ponašanje ili ih jednostavno smatraju drugačijima.

Organizirati susrete učenika iz različitih zajednica posjetima uživo ili videokonferencijama.

Nastavne situacije planirati i ostvarivati pomoću fotografija, slikovnih i drugih vizualnih izvora, trodimenzionalnih modela/izvora, audiovizualnih medija (video isječci, kratki animirani uradci i sl.). Razgovor s učenicima i istraživanja temeljiti na predlošcima kao što su slikovnice, kratke priče, bajke, pjesme, igrokazi, zagonetke i sl. prilagođene interesu i dobi učenika, kao i situacijama iz svakodnevnog života te primjerima iz prirode na kojima se uočavaju različitosti među ljudima i kulturna, različitosti životnih stilova i navika, prepoznavanje različitih identiteta.

Neki od materijala koji se mogu upotrebljavati:

- Vega T. (2021.) Grga traži obitelj, Velika Gorica: Studio Idea.

- Falconer, I. (2015.) Olivia i vilinske princeze, Zagreb: Profil knjiga.

- Torp, S. (2021.) Osjećajte se kao kod kuće , Zagreb: Školska knjiga.

OŠ SIJ B.3.3.

Cilj kritičke akcije je upoznati učenika s ulogom i načinom na koji funkcionira zajednica (razredna, školska, lokalna) te ih potaknuti i osnažiti za aktivan i odgovoran život u tim zajednicama. Preporuka je da se aktivnosti odvijaju u sklopu mini projekata jer se tako učenici istovremeno poučavaju osnovnim vještinama upravljanja projektima i timskog rada. Uz pomoć i podršku učitelja učenici iskustveno uče pokretanje, planiranje, izvedbu, praćenje i vrednovanje jednostavnog projekta. Pri tome bi im trebalo omogućiti da iskušaju različite uloge u timu.

Preporuča se provesti najmanje dvije aktivnosti/dva projekta godišnje koji rastu po stupnju složenosti iz projekta u projekt ili/i iz razreda u razred. Krug djelovanja širi se od razreda i škole pa do lokalne ili šire zajednice. Osim vještine izrade projekta, potiče se kreativnost, suradničko učenje i povezanost učenika međusobno i sa zajednicom.

U svim fazama projekta bitno je formativno vrednovanje doprinosa učenika pojedinim aktivnostima tijekom rada na projektu, refleksija na procese mišljenja, proces rada i na rezultate rada (učenja). Svaki (mini) projekt/aktivnost može imati više uradaka koje su učenici kreirali. To su vidljivi i mjerljivi rezultati projekta/aktivnosti/učenja. Preporuka je da se uradci projekta objave u školi/zajednici kako bi ih i drugi imali priliku vidjeti, a to može motivirati učenike za daljnji rad. Učenike treba potaknuti na sudjelovanje u projektu zabilježe u svom e-portfoliju koji se kasnije može koristi za profesionalnu orijentaciju učenika te kao povratna informacija roditeljima i drugim učiteljima. Također putem e-portfolija učenik samovrednuje svoj napredak.

Sumativno se vrednuje kvaliteta rada učenika u pojedinim fazama projekta, predstavljanje projekta pred publikom (npr. pripremljenost za prezentaciju, kvaliteta prezentacije i sl.), odgovaranje na pitanja publike i sl. Može se vrednovati i uključenost učenika koji je slušao izlaganje te je tijekom ili nakon izlaganja postavljao pitanja o projektu.

Domena C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ C .3.1.

Učenik primjenjuje jednostavne strategije mišljenja u radu na sadržaju /aktivnosti.

Učenik uz pomoć učitelja:

- planira ostvarenje cilja u skladu sa zahtjevima sadržaja /aktivnosti i odabire pristup radu

- koristi različite vizualne modele kao bi olakšao razmišljanje

- koristi jednostavne strategije učenja (vizualizacija, bilješke, mnemotehnike) i rješavanja problema

- postavlja otvorena i zatvorena pitanja

- procjenjuje što zna, a koja dodatna znanja, vještine i resursi su mu potrebni.

Odabire pristup i strategije rada na sadržaju /aktivnosti .

OŠ SIJ C .3.2.

Učenik objašnjava etapu planiranja.

Učenik uz pomoć učitelja:

- objašnjava kao odrediti zahtjeve sadržaja / aktivnosti i redoslijed koraka u radu

- objašnjava kako koristiti prethodna znanja, vještine, vrijednosti

- objašnjava koji pristupi postoje i kada ih primijeniti u radu

- objašnjava kako predvidjeti i prevladati potencijalne teškoće

- rezimira strategije mišljenja, učenja i rješavanja problema koje može koristiti.

Nabraja jednostavne strategije mišljenja, učenja, rješavanja problema koje može koristiti.

OŠ SIJ C .3.3.

Učenik prati svoje napredovanje prema cilju.

Učenik uz pomoć učitelja:

- prati zahtjeve zadatka i učinkovitost korištenog pristupa

- s razumijevanjem koristi korake koji ga vode cilju

- određuje što je dobro napravio, a što nije

- po potrebi traži pomoć, aktivira druge resurse i/ ili isprobava druge pristupe

- određuje napredovanje i učinkovitost u pojedinim etapama rada te usklađenost s vremenskim okvirom.

Primjenjuje točne korake u radu.

OŠ SIJ C .3.4.

Učenik objašnjava etapu praćenja.

Učenik uz pomoć učitelja:

- objašnjava korake u etapi praćenja

- objašnjava funkciju pitanja i unutarnjeg govora

- identificira čimbenike koju mogu otežavati ili olakšavati praćenje

- objašnjava kako unaprijediti praćenje.

Opisuje f unkciju pitanja i unutarnjeg govora u etapi praćenja.

OŠ SIJ C .3.5.

Učenik objašnjava zadovoljstvo svojim radom i ostvarenim rezultatima.

Učenik uz pomoć učitelja:

- zaključuje o učinkovitosti korištenog pristupa i uspješnosti u pojedinim etapama rada

- objašnjava razloge uspjeha ili neuspjeh u radu te načine prevladavanja poteškoća

- navodi druge pristupe koje je mogao koristiti

- procjenjuje stupanj zadovoljstva primijenjenim strategijama mišljenja, učenja, rješavanja problema te upravljanja vremenom

- opisuje svoj doživljaj (emocije, motivaciju) rada na zadatku

- objašnjava u kojim kontekstima može koristiti stečeno iskustvo.

Određuje što je dobro napravio, a što treba popraviti.

OŠ SIJ C .3.6.

Učenik objašnjava etapu samovrednovanja.

Učenik uz pomoć učitelja:

- objašnjava važnost etape samovrednovanja

- objašnjava koji su kriteriji određivanja uspješnosti rada

- objašnjava važnost identificiranja čimbenika koji ometaju razmišljanje te načina ograničavanje njihovog utjecaja

- objašnjava važnost razlikovanja činjenica od uvjerenja te svoga mišljenja od mišljenja drugih

- objašnjava važnost prenošenja znanja, vještina, vrijednosti u različita predmetna područja i na svakodnevni život.

Objašnjava kriterije određivanja uspješnosti rada.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za ostvarivanje ishoda C domene koriste se sadržaji A i B domene. Učitelj može koristiti primjere iz svakodnevnoga života ili sadržaje predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema za izravno poučavanje i uvježbavanje vještina metakognicije.

Primjerice, sadržaji mogu biti rješavanje jednostavnoga matematičkog zadataka, prepričavanje kratkog i jednostavnog teksta, formuliranje vlastitog mišljenja o nekoj temi, rješavanje neke problemske situacije, sudjelovanje u projektu, razrednim aktivnostima i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U čitelj treba izravno poučavati metakognitivne strategije planiranja, praćenja, samovrednovanja te poticati učenike u samostalnoj primjeni metakognitivnih strategija tijekom rada na različitim sadržajima ili aktivnostima.

Kod izravnog poučavanja učitelj demonstrira metakognitivne strategije koje koristi i „naglas razmišlja“ postavljajući sebi pitanja:

- tijekom etape planiranja (C.3.1.): Koji je problem preda mnom? Koja mi predznanja mogu pomoći? Jesam li već uspješno riješio neki sličan zadatak? Što prvo trebam učiniti? Koje izvore trebam koristiti? Što trebam tražiti u tim izvorima? U kojem smjeru trebam razmišljati? Je li zadatak sličan zadatku koji sam prije uspješno riješio? Koju strategiju rješavanja mogu koristiti? Koja bi bila najbolja?

- tijekom etape praćenja (C.3.3.): Jesam li na pravom putu? Koje su informacije važne? Jesu li izvori informacija pouzdani? Trebam li razmišljati u drugom smjeru? S kojim prethodnim znanjima je povezano ovo što trenutno radim? Kako ta znanja mogu iskoristiti u ovoj situaciji? Trebam li prilagoditi strategiju? Što mogu učiniti ako ne razumijem? Jesam li pažljivo pročitao zadatak? Mogu li se podatci drugačije protumačiti? Na koji način mogu prikazati i organizirati podatke da ih bolje razumijem? Mogu li problem obrnuto riješiti, od kraja prema početku?

- tijekom etape samovrednovanja (C.3.5 .): Jesam li dobro zaključio/la? Mogu li se informacije drugačije protumačiti? Što sam mogao učiniti drugačije? Mogu li ovaj način razmišljanja primijeniti na druge probleme ili situacije? Postoji li nešto što ne razumijem - ima li praznina u mom znanju? Trebam li se vratiti na zadatak kako bih popunio/la sve praznine u razumijevanju?

T ijekom rada učenik primjenjuje ono što mu je učitelj demonstrirao i/ili ga učitelj:

- potiče da primjenjuje metakognitivne strategije

- pitanjima usmjerava rad na sadržaju/aktivnosti

- potiče postavljanje pitanja tijekom etape planiranja, praćenja i samovrednovanja

- potiče korištenje unutrašnjeg govora za vrijeme rada

- potiče opažanje misaonih procesa, emocija i motivaciju tijekom rada.

U trećem razredu se kroz ishode 3.2, 3.4. i 3.6. dodatno naglašava poučavanje učenika o samoj metakogniciji i metakognitivnim strategijama.

Nakon završetka rada k roz grupnu diskusiju i razmjenu iskustava s učenicima analiziraju se vještine i strategije koje su koristili u pojedinoj etapi rada kako bi unaprijedili svoje kritičko mišljenje i učenje ili poboljšali svoj rad.

Učitelj s učenicima analizira rad:

- povratne informacije o metakognitivnim strategijama koje su učenici koristili, formulira tzv. sendvič tehnikom: najprije ističe ono što je bilo dobro, zatim ono što treba popraviti i na kraju se razmatra kako se to može unaprijediti

- potiče verbaliziranje i razjašnjavanje metakognitivnih strategija koje su koristili tijekom etape planiranja, praćenja i samovrednovanja

- ističe i (po potrebi) objašnjava strategije koje su koristili

- potiče ih da uočavaju čimbenike koji su utjecali na njihovo mišljenje (emocije, motivacija, stavovi, predrasude i sl.) i kako ograničiti one koji ga ometaju u napredovanju

- potiče ih na samovrednovanje svoga rada s obzirom na kriterije uspjeha

- potiče razmjenu ideje o korištenju primijenjenih strategija i iskustava u drugim područjima i kontekstima .

Važno je učenike usmjeravati na opažanje i verbaliziranje vlastite uspješnosti i zadovoljstva prilikom rada na zadatcima, a pogreškama pristupati kao izazovima i prilikama za učenje i daljnji napredak.

Ova domena koncipirana je na isti način i značajno korelira s domenom Upravljanje svojim učenjem u međupredmetnoj temi Učiti kako učiti . Preporuča se da učitelj u poučavanju povezuje ishode ovih dviju domena. Svladavajući znanja, vještine i kompetencije koje se u njima poučavaju, učenik može poboljšati svoje razumijevanje i uspješnost u različitim školskim i izvanškolskim područjima .

4. RAZRED

Domena A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja

Domena B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.4.1. Učenik raspravlja o vrlinama i prosocijalnom ponašanju.

Učenik uz pomoć učitelja:

- opisuje osnovne vrline (dobrota, mudrost, hrabrost, pravednost, umjerenost...)

- navodi primjere situacija u kojima se iskazuju osnovne vrline

- objašnjava važnost vrlina u svakodnevnome životu

- opisuje prosocijalno ponašanje

- navodi situacije u kojima je drugima potrebna pomoć

- objašnjava važnost prosocijalnog ponašanja za zajednicu

- istražuje različite oblike prosocijalnog ponašanja

- pronalazi primjere prosocijalnog ponašanja u svojoj zajednici

- raspravlja o osobinama poput empatije, hrabrosti, požrtvovnosti samopouzdanja i sl., koje su povezane s prosocijalnim ponašanjem

- raspravlja o dobrobitima prosocijalnog ponašanja za potrebite i pomagače

- osmišljava aktivnosti koje bi se mogle provesti u zajednici

- planira načine svog prosocijalnog djelovanja.

Navodi primjere brige za zajednicu.

OŠ SIJ B.4.2. Učenik objašnjava toleranciju i tolerantno ponašanje.

Učenik:

- opisuje pojam tolerancije

- objašnjava kako različitosti među pojedincima doprinose boljitku zajednice

- sagledava potrebe drugih iz njihove perspektive

- objašnjava važnost tolerancije u demokratskom društvu

- uvažava drugačija mišljenja

- prepoznaje netoleranciju, nasilje i govor mržnje u javnom prostoru

- navodi primjere vlastitog tolerantnog ponašanja

- navodi socijalne situacije u kojima može iskazati tolerantno ponašanje

- opisuje na koje načine pridonosi zajednicama kojima pripada.

Navodi primjere tolerantnog ponašanja .

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.4.1.

Vrline:

- dobrota (karakteristike, korisnost, primjeri)

- mudrost (karakteristike, korisnost, primjeri)

- pravednost (karakteristike, korisnost, primjeri)

- hrabrost (karakteristike, korisnost, primjeri)

- umjerenost (karakteristike, korisnost, primjeri).

Prosocijalno ponašanje.

Kako prosocijalno djelovati?

Svi sadržaji trebaju biti pogodni da se oko njih povede rasprava, na način da se učeniku pruži mogućnost iskazivanja vlastitog mišljenja ili stava o vrlinama i manama, o hrabrosti, pravednosti, dobroti i mudrosti, prosocijalnom ponašanju u društvu i sl.

OŠ SIJ B.4.2.

Tolerancija.

Netolerancija.

Govor mržnje.

Nasilje.

Različitosti kao zanimljivosti, a ne poticaj za mržnju.

Svakodnevne različitosti koje valja tolerirati (socijalne razlike u razredu, različiti životni stilovi, različiti stupnjevi u pojedinim vještinama).

Primjeri izvora predrasuda i stereotipova.

Loš utjecaj predrasuda i stereotipova na odnose u razredu.

Loš utjecaj predrasuda i stereotipova na odnose u zajednici.

Svi sadržaji trebaju biti pogodni da se oko njih povede rasprava, na način da se učeniku pruži mogućnost iskazivanja vlastitog mišljenja ili stava o toleranciji, predrasudama i stereotipima.

OŠ SIJ B.4.3.

Učenici mogu govoriti ili pisati o područjima koja oni smatraju potencijalno problematičnima, a primijetili su ili ih doživjeli u svojem okružju.

Primjerice:

Trebaju li roditelji djeci ograničiti vrijeme igranja računalne igre?

Trebaju li učitelji i roditelji slušati djecu?

Koja su prava i obveze djece u obitelji?

Koje odluke djeca mogu samostalno donositi?

Zašto su neka djeca nasilna prema drugoj djeci?

Obilježavanje dana koji pridonose dobrobiti pojedinca i zajednice (npr. Dan ljubaznosti, Dan smijeha, Međunarodni dan zagrljaja (21.1.), Međunarodni humanitarni dan (23.11), Dan plesa (29.4.), Međunarodni dan rijetkih bolesti (28./29. 2.), Međunarodni dan tolerancije (16.11.), Svjetski dan izumitelja (9.11.), Svjetski dan osoba s Down sindromom (Dan šarenih čarapa 21. 3.), Međunarodni dan darovitih učenika (21.3.), Međunarodni dan dječjih prava (20.11.), Dan ružičastih majica (posljednja srijeda u veljači), Međunarodni dan obitelji (15.5.), Međunarodni dan ljudskih prava (10.12.), Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25.11.) i sl. Dane koje će obilježavati učitelj izabire u skladu s uzrastom učenika, njihovim interesima, temama koje obrađuje ili aktualnim događajima.

Uključivanje u školske i razredne projekte poput, primjerice, Projekt građanin, Memento prijateljstva, eTwinning te projekte udruga povezanih s odgojem i obrazovanjem.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Domena C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ C .4.1.

Učenik uspoređuje različite strategije mišljenja koje može koristiti.

Učenik uz pomoć učitelja:

- objašnjava zahtjeve sadržaja/aktivnosti, cilj i pristup

- sagledava zadatke na različite načine

- određuje i povezuje znanja, vještine i vrijednosti potrebne za postizanje cilja

- osmišljava različite načine za rješavanje problema

- strukturira argumente s jasno određenim ciljevima, premisama i zaključcima

- primjenjuje nekoliko strategija mišljenja, učenja i rješavanja problema.

Objašnjava prednosti odabranog pristupa.

OŠ SIJ C .4.2.

Učenik analizira etapu planiranja.

Učenik uz pomoć učitelja:

- analizira pristup zahtjevima sadržaja/ aktivnosti te redoslijed koraka u radu

- objašnjava koje resurse može koristiti za ostvarenje cilja

- uspoređuje različite pristupe sadržaju /aktivnosti

- razmatra kako unaprijediti strategije mišljenja, učenja i rješavanja problema koje koristi.

Uspoređuje različite pristupe sadržaju/aktivnosti.

OŠ SIJ C .4.3.

Učenik p rilagođava pristup zahtjevima sadržaja/aktivnosti .

Učenik uz pomoć učitelja:

- prati zahtjeve zadatka i učinkovitost korištenog pristupa

- s razumijevanjem koristi korake u radu

- određuje što je dobro napravio, a što nije

- po potrebi traži pomoć i aktivira druge resurse

- po potrebi isprobava drugi pristup/e

- prati napreduje li u zadatku u skladu s vremenskim okvirom

- određuje napredovanje i učinkovitost u pojedinim etapama zadatka.

Zaključuje o prednostima i nedostatcima izabranog pristupa.

OŠ SIJ C .4.4.

Učenik analizira etapu praćenja.

Učenik uz pomoć učitelja:

- analizira korake koji se koriste u etapi praćenja

- objašnjava važnost fleksibilnog pristupa zahtjevima sadržaja

- analizira mogućnosti prilagodbe strategije mišljenja, učenja, rješavanja problema zahtjevima sadržaja

- analizira kako unaprijediti praćenje.

Objašnjava važnost fleksibilnog pristupa zahtjevima sadržaja.

OŠ SIJ C .4.5.

Učenik procjenjuje razinu uspješnosti ostvarenih rezultata.

Učenik uz pomoć učitelja:

- procjenjuje uspješnost pojedinih etapa zadataka i učinkovitost korištenog pristupa.

- uspoređuje svoj rad s radom drugih učenika i određuje prednosti i nedostatke

- analizira načine na koje može unaprijediti svoj rad

- analizira kako naučeno može povezati s drugim znanjima, vještinama i vrijednostima te u kojim ih situacijama može primijeniti

- objašnjava svoj doživljaj (emocije, motivaciju) rada.

Procjenjuje uspješnost pojedinih etapa zadataka.

OŠ SIJ C .4.6.

Učenik analizira etapu samovrednovanja.

Učenik uz pomoć učitelja:

- procjenjuje kriterije samovrednovanja rada

- vrednuje svoj izbor strategija mišljenja, učenja, rješavanja problema

- predlaže načine otklanjanja ometača u radu

- argumentira važnost primjene stečenih znanja, vještina i vrijednosti u različitim kontekstima.

Objašnjava kriterije samovrednovanja rada.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Za ostvarivanje ishoda C domene koriste se sadržaji A i B domene. Učitelj može koristiti primjere iz svakodnevnoga života ili sadržaje predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema za izravno poučavanje i uvježbavanje vještina metakognicije.

Primjerice, sadržaji mogu biti rješavanje jednostavnoga matematičkog zadataka, prepričavanje kratkog i jednostavnog teksta, formuliranje vlastitog mišljenja o nekoj temi, rješavanje neke problemske situacije, sudjelovanje u projektu, razrednim aktivnostima i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U čitelj treba izravno poučavati metakognitivne strategije planiranja, praćenja, samovrednovanja te poticati učenike u samostalnoj primjeni metakognitivnih strategija tijekom rada na različitim sadržajima ili aktivnostima.

Kod izravnog poučavanja učitelj demonstrira metakognitivne strategije koje koristi i „naglas razmišlja“ postavljajući sebi pitanja:

- tijekom etape planiranja (C.4.1.): Koji je problem preda mnom? Koja mi predznanja mogu pomoći? Jesam li već uspješno riješio neki sličan zadatak? Što prvo trebam učiniti? Koje izvore trebam koristiti? Što trebam tražiti u tim izvorima? U kojem smjeru trebam razmišljati? Je li zadatak sličan zadatku koji sam prije uspješno riješio? Koju strategiju rješavanja mogu koristiti? Koja bi bila najbolja?

- tijekom etape praćenja (C.4.3.): Jesam li na pravom putu? Koje su informacije važne? Jesu li izvori informacija pouzdani? Trebam li razmišljati u drugom smjeru? S kojim prethodnim znanjima je povezano ovo što trenutno radim? Kako ta znanja mogu iskoristiti u ovoj situaciji? Trebam li prilagoditi strategiju? Što mogu učiniti ako ne razumijem? Jesam li pažljivo pročitao zadatak? Mogu li se podatci drugačije protumačiti? Na koji način mogu prikazati i organizirati podatke da ih bolje razumijem? Mogu li problem obrnuto riješiti, od kraja prema početku?

- tijekom etape samovrednovanja (C.4.5.): Jesam li dobro zaključio/la? Mogu li se informacije drugačije protumačiti? Što sam mogao učiniti drugačije? Mogu li ovaj način razmišljanja primijeniti na druge probleme ili situacije? Postoji li nešto što ne razumijem - ima li praznina u mom znanju? Trebam li se vratiti na zadatak kako bih popunio/la sve praznine u razumijevanju?

T ijekom rada učenik primjenjuje ono što mu je učitelj demonstrirao i/ili ga učitelj:

- potiče da primjenjuje metakognitivne strategije

- pitanjima usmjerava rad na sadržaju/aktivnosti

- potiče postavljanje pitanja tijekom etape planiranja, praćenja i samovrednovanja

- potiče korištenje unutrašnjeg govora za vrijeme rada

- potiče opažanje misaonih procesa, emocija i motivaciju tijekom rada.

U četvrtom razredu se kroz ishode 4.2, 4.4. i 4.6. dodatno naglašava poučavanje učenika o samoj metakogniciji i metakognitivnim strategijama.

Nakon završetka rada k roz grupnu diskusiju i razmjenu iskustava s učenicima analiziraju se vještine i strategije koje su koristili u pojedinoj etapi rada kako bi unaprijedili svoje kritičko mišljenje i učenje ili poboljšali svoj rad.

Učitelj s učenicima analizira rad:

- povratne informacije o metakognitivnim strategijama koje su učenici koristili, formulira sendvič tehnikom: najprije ističe ono što je bilo dobro, zatim ono što treba popraviti i na kraju se razmatra kako se to može unaprijediti

- potiče verbaliziranje i razjašnjavanje metakognitivnih strategija koje su koristili tijekom etape planiranja, praćenja i samovrednovanja

- ističe i (po potrebi) objašnjava strategije koje su koristili

- potiče ih da uočavaju čimbenike koji su utjecali na njihovo mišljenje (emocije, motivacija, stavovi, predrasude i sl.) i kako ograničiti one koji ga ometaju u napredovanju

- potiče ih na samovrednovanje svoga rada s obzirom na kriterije uspjeha

- potiče razmjenu ideje o korištenju primijenjenih strategija i iskustava u drugim područjima i kontekstima .

Važno je učenike usmjeravati na opažanje i verbaliziranje vlastite uspješnosti i zadovoljstva prilikom rada na zadatcima, a pogreškama pristupati kao izazovima i prilikama za učenje i daljnji napredak.

Ova domena koncipirana je na isti način i značajno korelira s domenom Upravljanje svojim učenjem u međupredmetnoj temi Učiti kako učiti . Preporuča se da učitelj u poučavanju povezuje ishode ovih dviju domena. Svladavajući znanja, vještine i kompetencije koje se u njima poučavaju, učenik može poboljšati svoje razumijevanje i uspješnost u različitim školskim i izvanškolskim područjima .

5. RAZRED

A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ A.5.2.

Učenik analizira ključne informacije iz različitih izvora informacija.

Učenik:

- razlikuje važne od nevažnih informacija

- izdvaja ključne pojmove u tekstu

- izdvaja ključnu ideju i pitanje u tekstu.

Prepoznaje važne i nevažne informacije i ključnu ideju teksta.

OŠ SIJ A.5.3.

Učenik uspoređuje odnose među pojmovima.

Učenik:

- određuje sadržaj i opseg pojma

- razlikuje više i niže pojmove

- razlikuje dijelove definicije

- klasificira pojmove prema različitim kriterijima

- grafički prikazuje odnos između pojmova i koncepata.

Oblikuje jednostavnu definiciju i klasificira pojmove prema dva različita kriterija.

OŠ SIJ A.5.4.

Učenik konstruira argumente.

Učenik:

- prepoznaje zaključni sud i tvrdnje kojima se zaključni sud opravdava

- razlikuje objašnjenje od argumenta

- uočava argumente i njegove elemente u različitim tekstovima/iskazima

- osmišljava jednostavne argumente u kontekstu rasprave.

Navodi primjere argumenta te prepoznaje zaključni sud i tvrdnje kojima se zaključni sud opravdava.

OŠ SIJ A.5.5.

Učenik razlikuje činjenice od vrijednosti i stavova.

Učenik:

- uspoređuje činjenice, vrijednosti i stavove

- uočava činjenične i vrijednosne tvrdnje/stavove.

Navodi obilježja činjenica, vrijednosti i stavova.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ A.5.1.

Pretraživanje informacija iz različitih izvora informacija.

Pouzdani i nepouzdani izvori informacija.

OŠ SIJ A.5.2.

Razlikovanje važnih od nevažnih informacija.

Ključna misao/ideja.

Ključni pojmovi.

OŠ SIJ A.5.3

Grafički prikaz interferirajućih pojmova i koncepata.

Viši i niži pojmovi.

Koordinirani pojmovi.

Vennovi dijagrami.

Definicija.

OŠ SIJ A.5.4.

Jednostavni argument i njegovi elementi.

Pojam objašnjenje.

Elementi argumenta: zaključni sud i tvrdnja/e kojima se zaključni sud opravdava.

OŠ SIJ A.5.5.

Činjenice.

Vrijednosti i stavovi.

Činjenične/deskriptivne tvrdnje.

Vrijednosne/normativne tvrdnje.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ A.5.1.

Osigurati učenicima pristup različitim izvorima informacija - primjerice, živa riječ, tiskane i elektroničke knjige, tiskani i elektronički udžbenici, tiskani i elektronički časopisi, film, televizijske emisije, radijske emisije, reklame, mrežni portali, društvene mreže (Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat, ...), internetski forumi, platforme za prijenos i dijeljenje videozapisa (You Tube, Vimeo, ...), i sl.

Upoznati učenike s različitim alatima za pronalaženje izvora informacija na internetu (tzv. tražilicama) - Google, Ecosia, Bing, itd. Predložiti učenicima unošenje iste ključne riječi u nekoliko različitih tražilica te da usporede dobivene rezultate.

Raspravljati s učenicima o različitim izvorima informacija – Koji su izvori informacija pouzdani i zašto? Što znači da su izvori informacija pouzdani? Kako znamo da su određeni izvori informacija pouzdani? Možemo li iz nekog nepouzdanog izvora informacija doći do točne/istinite informacije? I obrnuto - možemo li iz nekog pouzdanog izvora informacija doći do netočne/neistinite informacije.

Odrediti pouzdane/nepouzdane izvore informacija kroz sljedeća:

- Tko je odgovoran za određeni izvor informacija (koja organizacija, institucija, pojedinac, ...)?

- Tko je autor informacija koje izvor informacija pruža?

- Uključuje li izvor informacija neku vrstu vrednovanja/recenzije informacija koje pružaju?

- Jesu li informacije koje izvor informacija pruža aktualne i/ili ažurirane?

- Jesu li informacije koje izvor informacija pruža objektivne i nepristrane?

- Poziva li se izvor informacija na druge (pouzdane) izvore informacija?

- Kome je izvor informacija namijenjen?

- Je li primarni cilj određenog izvora informacija pružiti točnu informaciju primateljima informacija?

- Uključuje li izvor informacija reklamni sadržaj?

- Uočava li se to da se iz određenog izvora informacija nastoji manipulirati pružanim informacijama s ciljem obmane primatelja informacija?

Na temelju navedenih pitanja, odnosno kriterija određivanja pouzdanosti/nepouzdanosti informacija, izraditi nastavni materijal prilagođen učenicima.

Izraditi s učenicima infografiku o pouzdanim i nepouzdanim izvorima informacija te motivirati učenike da infografiku podijele s prijateljima, članovima obitelji, nastavnicima, ...

Raditi s učenicima vježbe oblikovanja novih informacija na temelju prikupljenih, odnosno raditi vježbe zaključivanja na temelju prikupljenih informacija. Odabrati temu koja je povezana s nastavnim predmetima petoga razreda. Primjerice, za nastavni predmet Priroda (vezano za ishod OŠ PRI B.5.2.) učitelj postavi pitanje – Što se iz ovih informacija koje smo prikupili o utjecaju živih bića na životne uvjete može zaključiti?

OŠ SIJ A.5.2.

Preporuča se da učenici analiziraju različite tekstove (npr. dijelovi udžbenika iz drugih predmeta), izdvajaju ključne ideje u odlomku ili cjelovitom tekstu te objašnjavaju zašto je nešto ključni pojam.

OŠ SIJ A.5.3.

Preporuča se da učenici izdvajaju teže razumljive definicije iz ostalih predmeta te ih na satu analiziraju; da određuju više i niže pojmove u definiciji te ih grafički prikazuju (ljestvica, piramida). Odnose između koordiniranih pojmova prikazati će Vennovnim dijagramom. Cilj je zaključiti kako su definicije u udžbenicima samo jedne od mogućih definicija te kako neki drugi autor pojam može definirati na drugačiji način. Naglasiti učenicima da drugačije definicije moraju sadržavati viši rodni pojam i specifičnu vrsnu razliku. Također, učenicima je važno istaknuti kako se definicije ne uče napamet, nego se one samostalno kreiraju uz poštivanje pravila definiranja, odnosno razumijevanja sadržaja i opsega koji se u definiciji koriste.

Ovaj se ishod također može ostvariti integriranjem sadržaja iz domene Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja , npr. analizom, klasifikacijom i definiranjem pojmova: ljudska prava, potrebe, osjećaji i slično.

OŠ SIJ A.5.4.

U nastavi primjenjivati primjere tvrdnji i različitih tekstova koji su povezani s nastavnim sadržajem ostalih nastavnih predmeta i svakodnevnim životom te interesima učenika.

S ciljem povećanja motivacije učenika birati, primjerice, glazbene tekstove koji sadrže argumente i objašnjenja. Primjerice, pje sma Šareni artikal glazbenog sastava TBF.

Navedeni glazbeni primjer može se integrirati s domenom B te ishodom SIJ B 5.1. (posebice dio demonstriranja otpornosti prema vanjskim pritiscima i razlikovanja potreba i želja).

U obradi nastavnog sadržaja preporuča se ne koristiti stručne logičke termine, već se služiti opisnim terminima. Primjerice, umjesto termina premisa koristiti opisni termin tvrdnja/e kojima se zaključni sud opravdava.

Primjenjivati različite metodičke primjere rasprava kao nastavnih metoda (primjerice, klasična diskusija, olovke u sredinu, pisana rasprava, itd.). Teme rasprava povezivati s aktualnim društvenim pitanjima koji su primjereni dobi učenika.

S učenicima raditi i na osmišljavanju argumenata koji nisu nužno povezani s njihovim osobnim stavovima o temi s ciljem uvježbavanja različitih perspektiva i jačanja objektivnosti.

OŠ SIJ A.5.5.

Navesti jednostavne primjere činjenica koje učenici mogu analizirati.

Upoznati učenike s jednostavnim činjeničnim/deskriptivnim tvrdnjama kojima iskazujemo činjenice (npr. Danas puše jugo.; Ivan pomaže Marku u rješavanju zadataka iz hrvatskog jezika.; Odrasli nedovoljno slušaju mišljenja djece.)

Navesti jednostavne primjere vrijednosti i stavova iz svakodnevnog života učenika.

Upoznati učenike s jednostavnim vrijednosnim/normativnim tvrdnjama (npr. Kada puše jugo, ne treba donositi važne odluke.; Učenici si trebaju međusobno pomagati u rješavanju školskih zadataka.; Odrasli bi trebali više slušati mišljenja djece).

Uspoređivati činjenice i vrijednosti - određivati zajedno s učenicima što je subjektivno, a što objektivno; što se može opažati i dokazati jednostavnim opažanjem, a što zahtijeva argumente; što je povezano s emocijama i na koji način, što otvara raspravu i traži odgovor na pitanje Zašto? , a što ne otvara raspravu, već pokazuje kakvo je stanje stvari.

U različitim jednostavnim tekstovima povezivati sadržaj s nastavnim sadržajem ostalih nastavnih predmeta i svakodnevnim životom učenika te pronalaziti i razlikovati činjenične i vrijednosne tvrdnje te činjenice i vrijednosti.

B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.5.1.

Učenik objašnjava važnost pozitivne slike o sebi, osjećaja vlastite vrijednosti i samopouzdanja.

Učenik:

- prepoznaje vlastite ponašanja koje doprinose skladnim odnosima u zajednici

- prepoznaje važnost jedinstvenosti svake osobe

- opisuje vlastite emocije i izražavanje na primjeren način

- opisuje primjere vlastitog uspjeha i neuspjeha

- opisuje postupke kojima može mijenjati, unaprijediti ili razvijati svoje osobine i stvarati pozitivnu sliku o sebi

- objašnjava načine odupiranja prema vanjskim pritiscima i manipulacijama

- razlikuje potrebe i želje.

Navodi vlastite pozitivne i negativne osobine te opisuje primjere kojima se može oduprijeti negativnim utjecajima s društvenih mreža i negativnom vršnjačkom utjecaju i manipulacijama.

OŠ SIJ B.5.2.

Učenik objašnjava i uvažava potrebe, osjećaje i prava drugih.

Učenik:

- razlikuje vrste potreba, osjećaja i prava pojedinaca u društvu

- navodi primjere poštivanja i primjere nepoštivanja potreba, osjećaja i prava drugih

- objašnjava načine iskazivanja međusobnog poštivanja, tolerancije, jednakosti i ravnopravnosti

- navodi načine doprinosa nediskriminaciji, solidarnosti, jednakosti i ravnopravnosti.

Objašnjava pojmove diskriminacije i tolerancije te opisuje različite vrste diskriminacije.

OŠ SIJ B.5.3.

Učenik objašnjava govor mržnje i promiče govor prihvaćanja.

Učenik:

- objašnjava govor mržnje u školskom okruženju

- objašnjava govor mržnje na rasnoj, religijskoj, spolnoj, fizičkoj osnovi

- navodi obilježja tolerancije (prihvaćanja)

- uočava netolerantno ponašanje prema drugima

- promiče govor prihvaćanja različitosti i tolerancije

- objašnjava ulogu promicanja govora prihvaćanja u školskom okruženju

- objašnjava ulogu promicanja govora prihvaćanja u društvu

- objašnjava ulogu medija u širenju govora mržnje i promicanju govora prihvaćanja.

Prepoznaje govor mržnje u školskom okruženju, na rasnoj, religijskoj, spolnoj, fizičkoj osnovi i objašnjava ulogu medija u promicanju govora prihvaćanja.

Promiče govor prihvaćanja različitosti i tolerancije u školskom okruženju.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.5.1

Pozitivne ljudske osobine: strpljenje, empatija, ustrajnost, odgovornost, samopouzdanje, znatiželja, osjećaj za humor, neovisnost, poštenje, odlučnost, marljivost.

Negativne ljudske osobine: grubost, neodgovornost, okrutnost, pohlepa, ljubomora, laganje, osvetoljubivost, sebičnost, lijenost.

Emocije: tuga, zadovoljstvo, sreća, strahopoštovanje, dosada, smirenost, zbunjenost, strah, ljutnja, simpatija, čuđenje…

Utjecaj društvenih mreža.

Negativan vršnjački utjecaj.

OŠ SIJ B.5.2.

Potreba i vrste potreba.

Osjećaji i vrste osjećaja.

Iskazivanje osjećaja u različitim situacijama.

Vrste prava i primjeri.

Instituc ija zaštite i čuvanja ljudskih prava.

Tolerancija i diskriminacija.

Pojam stereotipa, predrasuda i diskriminacije.

Primjeri za stereotipna i diskriminirajuća ponašanja prema drugima.

Uloga predrasuda u odnosu s drugima.

Različiti odnosi prema životinjama u različitim kulturama i specizam.

OŠ SIJ B.5.3.

Stereotipi, predrasude, kulturalne razlike, multikulturalizam.

Razvojne poteškoće.

Uzroci i posljedice govora mržnje na rasnoj, spolnoj i fizičkoj osnovi na temelju razvijenih stereotipa.

Vršnjačko nasilje i govor mržnje u svom okruženju.

Važnost promicanja govora prihvaćanja za pozitivan razvoj društva.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.5.1.

Preporuča se da učenici izrađuju osobnu iskaznicu u kojoj navode mišljenje o sebi i vlastite školske uspjehe.

Učenici mogu popuniti shematski prikaz u kojem navode svoja dva školska uspjeha, opisuju kakvi su prijatelji i što bi promijenili kod sebe.

Može se izrađivati lenta vremena u koju će učenici upisati svoje školske uspjehe, uspjehe u športskim klubovima ili neka vlastita dostignuća.

Na temelju vlastite fotografije učenici mogu opisivati što kod sebe vole odnosno što pozitivno primjećuju na slici.

Preporuča se primjena igre uloga kako bi učenici osvijestili različite emocije i/ili čitanje niza kratkih priča iz svakodnevnog života s ciljem prepoznavanja vlastite emocije uzrokovane pročitanim.

Preporuča se vođenje Dnevnika samopoštovanja.

Učenici mogu istraživati odabrane ličnosti s npr. Instagrama (Život nije Instagram) kako bi došli do zaključka o krivom predstavljanju, osobinama neke ličnosti koja se predstavlja te izveli zaključak o manipulacijama koje su svakodnevno prisutne na društvenim mrežama.

Učenici mogu igrati igru “Reci NE” u parovima. Učenik će, ovisno o predstavljenom problemu, osmišljavati način zaštite, obrane i reakcije od vršnjačkog nasilja i negativnih vršnjačkih utjecaja.

Napraviti s učenicima listu potreba (Što zaista trebam? Trebaju li to i drugi?) i želja (Što želim?).

OŠ SIJ B.5.2.

Preporučuje se upotreba aktivnosti, tehnika, oblika rada i odgovarajućih nastavnih metoda:

Igra uloga – Kako bi izgledao moj svakodnevni život da sam rođen/a kao...?

Diskusija - Koliko smo isti, a koliko različiti?

Simulacija – Znam li prepoznati svoje i tuđe osjećaje?/Kako se izražavaju osjećaji?

Esej – Imamo li svi ista prava?

Istraživački projekt/problemsko učenje/rad na tekstu i razgovor – Kako se štite moja prava?

Gledanje video materijala povezanih s temom kako su “obični “ ljudi utjecali na razvoj ljudskih prava.

Računalna prezentacija - Različiti ljudi čine isto društvo.

Intervju s pripadnikom/pripadnicom različite etničke skupine.

Povezati se s učenicima/razredima iz druge države i upoznati njihovu kulturu, snimiti film o tome ili izraditi drukčije vrste materijala.

Rasprava o drugačijem ophođenju prema različitim vrstama životinja. Mazimo i pazimo mačke, a komarce?

Postavljati pitanja i voditi raspravu: Imaju li svi ljudi ista prava?

OŠ SIJ B.5.3.

Gledanje filmova, čitanje članaka i ulomaka iz knjiga, organizirati radionice, igranje uloga, rasprave, izrađivati plakate, povezivati s obveznim školskim predmetima i provoditi anonimne online anketa unutar škole. Učenje prema modelu osobnim primjerom i primjerima promicanja govora prihvaćanja.

Preventivni projekti koji potiču cjelokupnu interakciju i kulturu školske ustanove na promicanje govora prihvaćanja te uključuju sve sudionike: učenike, roditelje, odgojno-obrazovne djelatnike, a prema potrebi i vanjske suradnike.

Primijeniti igranje uloga, crtanje stripova kroz koje učenici mogu uvježbavati kako reagirati na govor mržnje.

U sklopu izvanučioničke nastave, učenike uključiti i upoznati s radom raznih udruga i organizacija koje promiču prihvaćanje različitosti.

C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ C.5.1.

Analizira vlastite misli i emocije kada je suočen s drugačijim stavom.

Učenik:

- opisuje emocije prema stavovima drugačijim od njegovih

- razlikuje emocionalni i racionalni odgovor na drugačiji stav

- uvažava drugačije stavove .

Navodi vlastite emocije prema drugačijim stavovima i objašnjava važnost prihvaćanja drugačijih stavova.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ C.5.1.

Emocije.

Djelovanje u afektu.

Racionalno djelovanje.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ C.5.1.

Ovaj ishod ostvarit će se integriranjem s ishodima B domene.

Preporuča se primjena vođene diskusije o tome kako učenik prihvaća drugačije stavove, kako ih razumije te kako izražava vlastite emocije prema drugačijem stavu.

Navesti primjer situacija u kojima je osoba imala drugačiji stav te vlastite emocije koje je pri tome doživio. Potrebno je navesti primjer situacija u kojima se učenik našao kada nije izrazio svoje mišljenje, emocije ili želje prema osobi drugačijeg stava.

Preporuča se primjena kartica sa situacijama/igre uloga u kojima su jasno naznačeni suprotni stavovi. Učenici mogu navoditi primjer racionalnog i iracionalnog djelovanja u navedenim situacijama.

6. RAZRED

A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ A.6.1.

Učenik određuje valjanost argumenta.

Učenik:

- navodi primjer valjanog argumenta

- određuje valjanost argumenata metodom protuprimjera.

Prepoznaje valjane argumente.

OŠ SIJ A.6.2.

Učenik analizira logičke pogreške u argumentaciji.

Učenik:

- analizira argument s obzirom na racionalni standard

- navodi najčešće pogreške u argumentaciji.

Prepoznaje argumente koji nemaju racionalno uporište i logičke pogreške u argumentaciji.

OŠ SIJ A.6.3.

Učenik opravdava stavove.

Učenik:

- navodi primjere opravdanih stavova

- razlikuje drugačije/različite stavove od neutemeljenih/neopravdanih/apsurdnih stavova

- opravdava stavove koji se razlikuju od vlastitih stavova.

Uočava elemente opravdanih stavova i p repoznaje neopravdane stavove.

OŠ SIJ A.6.4.

Učenik primjenjuje strategije istraživačkog učenja i rješavanja problema.

Učenik:

- prepoznaje istraživačko pitanje/problem

- oblikuje pretpostavku kao odgovor na istraživačko pitanje/problem

- izvodi istraživačku aktivnost kojom provjerava pretpostavku

- zaključuje na osnovu provedenog istraživanja (rješava problem).

Uz pomoć učitelja prepoznaje istraživačko pitanje, planira tijek istraživanja i izvodi zaključak temeljem opažanja i dobivenih rezultata.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ A.6.1.

Valjan argument.

Metoda protuprimjera kao metoda određivanja valjanosti argumenta.

OŠ SIJ A.6.2.

Argument protiv čovjeka.

Slamnati čovjek.

Argument iz naroda.

Pogreška autoriteta.

Pogreška lažne dvojbe.

Argument iz milosrđa.

OŠ SIJ A.6.3.

Stav.

Opravdani stav.

Drugačiji/različiti stav – apsurdan/neutemeljen/neopravdan stav.

OŠ SIJ A.6.4.

Etape istraživačkog učenja - promatranje, uočavanje problema:

- prepoznavanje istraživačkog pitanja (pitanje na koje se može odgovoriti vlastitim istraživanjem)

- oblikovanje pretpostavke (odgovor na istraživačko pitanje)

- provođenje vlastitog istraživanja

- bilježenje i prikazivanje rezultata

- zaključivanje – odgovor na istraživačko pitanje

- provjera hipoteze (pretpostavke).

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod

OŠ SIJ A.6.1.

Argument čije obrazloženje počiva na primjeru najčešće se pobija tako da se ospori vrijednost primjera, ili tako da se navede protuprimjer. Metoda protuprimjera odnosi se na sljedeće pravilo: ukoliko je moguće navesti protuprimjer nekom argumentu, onda taj argument nije valjan. I obrnuto – ako nije moguće navesti protuprimjer argumentu, onda je on valjan. Primjerice Sve ptice su životinje. Sve ptice imaju krila. Sve životinje koje imaju krila su ptice. Ovaj argument nije valjan jer možemo navesti protuprimjer - životinju koja ima krila, a nije ptica - šišmiš.

Navoditi primjere (deduktivnih) argumenata koji će biti povezani s temama drugih nastavnih predmeta, temama koji su povezani s interesima učenika i/ili s temama koje se ostvaruju unutar C domene.

Uvježbavati s učenicima osmišljavanje različitih mogućih situacija kako bi se s učenicima uvježbavalo osmišljavanje, pa tako i osmišljavanje mogućih protuprimjera. Primjerice, primijeniti vježbu Što bi se dogodilo …? Što bi se dogodilo da na tjedan dana nestane interneta? ; Što bi se dogodilo kad bi u ljudima nestao osjećaj ljutnje?

OŠ SIJ A.6.2.

Kritičko razmišljanje podrazumijeva poznavanje i primjenu standarda: jasnoća, točnost, preciznost, relevantnost, dubina, širina, logika, značaj i pravičnost.

Pogreška argument protiv čovjeka “Ona je ljepuškasta plavuša, dakle nije dobra političarka.”; pogreška slamnati čovjek “Učenici bi trebali čitati i neke izborne knjige za lektiru, ne samo klasičnu literaturu. “ - “Dakle, ti želiš izbaciti klasične autore iz lektire.”: pogreška iz naroda “Mnoge osobe vjeruju da cjepivo nije učinkovito, pa onda sigurno nije učinkovito.” (pogreške lažne dvojbe, pogreške autoriteta)

Učenici mogu tjedan dana pratiti komunikaciju u obitelji i razredu te prepoznati i zapisati pogreške u argumentaciji koje su uočili.

Učitelj može pripremiti materijale s novinskim člancima, a učenici će trebati pronaći pogreške u argumentaciji.

Učenike će se poticati na vođenu raspravu, u kojoj jedna grupa učenika koristi pogreške pri argumentaciji, a druga grupa mirno i racionalno odgovara na njih. Dakle, uvježbavati situacije u kojima na pogrešku u argumentaciji treba adekvatno reagirati.

OŠ SIJ A.6.3 .

Odabrati pitanje rasprave koje je povezano s nastavnim sadržajem ostalih nastavnih predmeta i svakodnevnim životom te interesima učenika. Od učenika tražiti da o blikuju vlastite stavove kojima odgovaraju na postavljeno pitanje rasprave. Analizirati jesu li opravdali svoje stavove, odnosno jesu li/mogu li navesti razloge na temelju kojih su oblikovali određeni stav.

Navoditi primjere različitih stavova kao odgovara na jedno pitanje rasprave. Postaviti pitanje – prolazi li sve ili možemo razlikovati različite drugačije stavove koji su razložni i temeljeni na činjenicama i stavove koji su apsurdni, nisu temeljeni na činjenicama?

Primjerice, analizirati stav Zemlja je ravna ploča . Je li navedeni stav utemeljen/opravdan? Koji su razlozi, koje je opravdanje navedenog stava? Podupiru li navedeni stav recentna i relevantna znanstvena istraživanja, odnosno dokazive činjenice?

Primjenjivati različite vrste rasprava kao nastavnih metoda u kojima će svi učenici doći do izražaja (pisana rasprava; olovke u sredinu; debata, itd.).

Pripremiti stavove koji će se dodijeliti učenicima i koji nisu nužno povezani s njihovim vlastitimstavovima o temi. Na taj način učenici uvježbavaju opravdavanje stavova i sagledavanje situacija iz različitih perspektiva.

OŠ SIJ A.6.4.

Učenicima je potrebno ponuditi različita pitanja proizašla iz opažanja. Oni odabiru samo istraživačka odnosno ona na koja se može odgovoriti vlastitim istraživanjem. Važno je napomenuti da su to istraživačka pitanja na koja će učenici moći odgovoriti nakon provedenog vlastitog istraživanja, a koja se mogu provesti na jednom školskom satu (Istraživačko učenje). Npr. Ima li zrak masu? Kako utječe promjena temperature na volumen zraka? Kako djeluje plivaći mjehur u riba na promjenu njezina položaja u vodi? Kako kisik utječe na proces gorenja? Nakon toga učenici odgovaraju na istraživačko pitanje odnosno pretpostavljaju (oblikuju hipotezu). Predlaže se zajedno s učenicima osmisliti tijek istraživanja po kojem će učenici postupno i uz stalno vođenje izvesti istraživanje. Temeljem opažanja i prikupljenih podataka, a nakon izvedbe istraživanja, učenicima će se postavljati pitanja koja će ih dovesti do valjanog zaključka, odnosno odgovora na istraživačko pitanje. Provjera hipoteze/pretpostavke – provjeriti jesu li učenici dobro pretpostavili. Valja napomenuti kako je ispravno i krivo pretpostaviti pa nakon provedenog istraživanja provjeriti je li hipoteza potvrđena ili nije. Od učenika ne zahtijevati nabrajanje etapa istraživačkog učenja, nego njihova primjena.

B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.6.1.

Učenik vrednuje pravedne i nepravedne postupke.

Učenik:

- opisuje primjere za pravedne i nepravedne postupke

- razlikuje mito i korupciju

- opisuje kako se korupcija može poticati i spriječiti

- objašnjava sukob interesa.

Navodi primjere za pravedne i nepravedne postupke te na primjeru opisuje mito i korupciju.

OŠ SIJ B.6.2.

Učenik preuzima odgovornost za vlastite stavove i djelovanja.

Učenik:

- navodi primjere vlastitih stavova i djelovanja

- analizira posljedice vlastitih stavove i djelovanje

- usmjerava djelovanje prema društveno prihvatljivim normama.

Uočava vlastite stavove i djelovanja i posljedice vlastitih stavova i djelovanja.

OŠ SIJ B.6.3.

Učenik promiče suživot s drugim ljudima uz toleranciju i uvažavanje različitosti.

Učenik:

- objašnjava različitosti među članovima društva

- objašnjava važnost ostvarenja kvalitetnog suživota pripadnika različitih društvenih skupina u društvu

- objašnjava toleranciju i uvažavanje različitosti kao temeljne i ključne vrijednosti za uspješan suživot s drugim ljudima.

Opisuje razlike među članovima društva i pojam kvalitetnog suživota u društvu.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.6.1.

Pravedni i nepravedni postupci.

Mito i korupcija (utjecaj na obitelj, prijateljstvo, ljubav, dostojanstvo, društvo).

Zauzimanje stava u situacijama gdje se javlja korupcija i sukob interesa.

OŠ SIJ B.6.2.

Prihvatljivi stavovi i postupci: međuljudski odnos, prihvaćanje različitosti, zdravstvena pitanja te odnosu prema učenju i sebi.

Etički prihvatljivo ponašanje prema životinjama.

Analiza i usporedba vlastitih stavova i postupaka s etički i moralno prihvatljivim stavovima i postupcima.

OŠ SIJ B.6.3.

Razlike među članovima društva prema vjerskoj, etničkoj, spolnoj, rodnoj, dobnoj pripadnosti te svjetonazoru.

Pojam kvalitetnog suživota različitih pojedinaca koji čine isto društvo.

Primjer za društvo u kojem se ostvaruju tolerancija i uvažavanje različitosti i za društvo u kojem nema tolerancije i uvažavanja različitost drugih ljudi.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod

OŠ SIJ B.6.1.

Kroz sokratski dijalog, igre, priče i filmove ( Ferenc Molnar, Junaci Pavlove ulice; Blanka Dovjak-Matković, Zagrebačka priča; Charles Dickens, Oliver Twist; Oscar Wilde, Sretni kraljević; Mark Twain, Kraljević i prosjak; Milivoj Matošec, Strah u Ulici lipa; R. J. Palacio, Čudo...) objasniti što je pravedno i nepravedno, što su mito i korupcija.

Navesti primjere korupcije/korumpiranosti i moralnih dilema iz svakodnevnog života. Igra „Korupcija u društvu“ – učenici raspravljaju o ulogama i poslovima u društvu. Npr. Što se događa kada netko radi posao za koji nije kompetentan? Zamisli društvo u kojem se kupuju diplome, kako bi ono funkcioniralo? Što bi se dogodilo? Iz ove aktivnosti mogu proizaći zanimljivi igrokazi.

Prezentiranje teme u pisanom obliku („Korupcija i društvo“, „Korupcija i prijateljstvo“, „Korupcija i dostojanstvo“…)

Navesti primjere iz svakodnevnog života i poticati dijalog pitanjima: Kako dobiti ono što želimo? Jeste li ikada svjesno ucijenili roditelje? Je li poklon za dobre ocjene vrsta nagrade ili mita? Jesu li vas ikada prijatelji pokušali podmititi? Zašto ljudi podmićuju jedni druge? Kakve posljedice ima korupcija u svijetu odraslih? Kakve veze ima korupcija s društvom? Što bi se dogodilo kad bi neki ljudi potplatili i dobili zanimanja o kojima ništa ne znaju?

Organizirati Antikorupcijski dan, urediti Antikorupcijski pano/kutak u učionici.

Na primjeru koje je učenik uočio u vlastitom okruženju opisuje sukob interesa.

OŠ SIJ B.6.2.

Analiziranje novinskih članaka, videosnimaka, fotografija s ciljem prepoznavanja pozitivnih i negativnih primjera djelovanja i ponašanja (npr. novinski članak koji izvještava o skorašnjoj pljački). Komentiranje ispravnosti tog postupka te igranje uloga, zamišljanje sličnih situacija.

Izrađivati plakate ZA i PROTIV, kreirati diskusiju. Podjela po skupinama od kojih će svaka snimati “reklame” kojima će predstaviti, argumentirati i poticati na etički prihvatljive stavove i postupke. Analiziranje slučaja opisanih u radnim materijalima.

Komentirati neprihvatljivo ponašanje, argumentirati zašto je pojedino ponašanje neprihvatljivo i kreirati postupke promicanja prihvatljivog ponašanja.

OŠ SIJ B.6.3.

Rad na tekstu, suradničko učenje, rasprava – kratka priča o slučaju diskriminacija pojedinaca na temelju njihove vjerske, etničke, spolne, rodne, dobne (…) pripadnosti ili svjetonazora na temu “Kako bih se osjećao/osjećala da se to dogodi meni? ”Kako bih se osjećao/la da svjedočim nekom obliku diskriminacije?

Raspravljati o temi kako bi izgledalo društvo da su svi članovi potpuno jednaki.

Raspravljati s učenicima o sličnostima s naizgled različitim ljudima s nama - Što imam zajedničko s američkim Indijancima, australskim Aboridžinima ili predstavnicima El Molo plemena?

Igra “Slažete li se ili ne?” s različitim izjavama da bi se objasnio pojam prava na različitost mišljenja i stila života i razvoja takvog prava u slobodnom (tolerantnom) društvu.

Razgovor/rasprava o temi što je sve postalo dio našeg svakidašnjeg života zbog tolerancije i prihvaćanja pojedinaca različitih od našeg društva te obrazaca drukčije kulture i svjetonazora.

C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ C.6.1.

Učenik analizira vlastiti proces učenja.

Učenik:

- određuje ciljeve učenja pojedinog nastavnog sadržaja

- planira strategije koje će koristiti pri učenju

- koristi se odabranim strategijama u učenju

- uspoređuje vlastito postignuće nakon učenja s kriterijima i svojim prethodnim postignućem

- procjenjuje vrijeme potrebno za učenje.

Uz pomoć učitelja uočava važnost učenja pojedinog nastavnog sadržaja i odabire strategiju učenja.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ C.6.1.

Važnost učenja pojedinog nastavnog sadržaja.

Strategije učenja.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ C.6.1.

Uz pomoć učitelja na primjerima iz različitih predmeta približiti važnost stjecanja znanja pojedinih nastavnih sadržaja, primjerice: Zašto je važno zbrajati i oduzimati? Zašto je važno povezivati procese i promjene u prirodi ? Zašto je važno poznavati pravopis?

Objasniti i pokazati primjenu pojedinih strategija učenja. Na primjer, prikazati kako se izrađuju kognitivne/mentalne mape putem aplikacije (npr. Mind-Map, Coggle, Canva), pokazati kako se koriste memento kartice prilikom učenja novih riječi iz stranog jezika, prikazati kako koristiti digitalne alate za učenje (npr. kako voditi bilješke na virtualnoj ploči u Linoit aplikaciji). Učenici na sličnom sadržaju primjenjuju prikazane strategije, a nakon toga sami odabiru sadržaj nekog predmeta na koji će primijeniti odabranu strategiju.

Učeniku se mogu ponuditi različiti upitnici (test promatranja, test slušanja, koji si tip u učenju i sl.) pomoću kojih odabire njemu prikladne strategije učenja (mentalne mape, memento kartice, vizualizacija, bilješke, označavanje, mnemotehnike, odgovaranje na pitanja i sl.).

Učenik može voditi dnevnik svog učenja, u kojem će svaki dan zapisati je li učio prema nekom svom planu, uči li bolje kada čita na glas ili u sebi, kada uči sam ili s nekim drugim. Nakon određenog ciklusa uz pomoć učitelja vrednuje vlastita postignuća i uspoređuje ih s prethodnim postignućima (npr. uz pomoć rubrike koju je učitelj izradio), planira vrijeme potrebno za učenje, te po potrebi mijenja plan ili strategije učenja.

7. RAZRED

A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ A.7.1.

Učenik vrednuje različite vrste zaključivanja.

Učenik:

- razlikuje induktivne i deduktivne zaključke

- analizira pogreške pri zaključivanju.

Prepoznaje induktivne i deduktivne zaključke i

pogreške pri zaključivanju.

OŠ SIJ A.7.2.

Učenik kritički čita različite vrste neknjiževnih tekstova.

Učenik:

- razlikuje znanstvene, stručne i novinske tekstove

- primjenjuje tehnike kritičkog čitanja - vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem

- prepoznaje pseudoznanstvene tekstove

- objašnjava cilj i ulogu različitih znanstvenih područja

- procjenjuje uporabnu vrijednost znanosti u svakodnevnom životu

- opisuje utjecaj znanosti na društvo.

Navodi različita znanstvena područja i prepoznaje znanstvene, stručne i novinske tekstove.

OŠ SIJA.7.3.

Učenik aktivno sudjeluje u raspravi.

Učenik:

- primjenjuje pravila rasprave i debate

- aktivno sluša sugovornika

- oblikuje vlastiti stav o temi rasprave

- oblikuje argumente i protuargumente pri sudjelovanju u raspravi.

Objašnjava pravila rasprave i debate i oblikuje jednostavne argumente pri sudjelovanju u raspravi.

OŠ SIJ A.7.4.

Učenik piše raspravljački tekst.

Učenik:

- oblikuje pitanje rasprave.

- izdvaja ključne informacije o temi rasprave iz različitih izvora informacija.

- oblikuje osnovnu tezu i argument kao odgovor na postavljeno pitanje rasprave.

Oblikuje temu rasprave i osnovnu trodijelnu strukturu raspravljačkog teksta (uvod, središnji dio, zaključak).

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ A.7.1.

Zaključak.

Induktivni zaključak.

Deduktivni zaključak.

Indukcija.

Dedukcija.

OŠ SIJ A.7.2.

Znanost i pseudoznanost.

Znanstveni, stručni i novinski tekst.

Znanstvena područja.

Prirodne znanosti, društvene i humanističke znanosti

Važnost poučavanja prirodnih znanosti, društvenih znanosti i humanističkih znanosti.

Velika znanstvena otkrića i uspjesi

OŠ SIJ A.7.3.

Rasprava i debata.

Pravila rasprave i debate.

Argument i protuargument.

OŠ SIJ A.7.4.

Raspravljački tekst.

Osnovna struktura raspravljačkog teksta: uvodni dio (uključuje pitanje rasprave); središnji dio (uključuje ključne informacije o temi rasprave, osnovnu teza i argument) i zaključni dio (uključuje sintezu osnovne teze).

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod

OŠ SIJ A.7.1.

Na primjerima iz svakodnevnog života pokazati kako od navođenja niza pojedinačnih slučajeva izvodimo konkluziju te suprotan postupak, kada neku opću tvrdnju primijenimo na pojedinačan slučaj. Posebno se osvrnuti na važnost indukcije u znanostima (medicini npr.) te čestim pogreškama koje izvodimo u svakodnevnom životu zbog nepotpune generalizacije kada koristimo induktivnu metodu zaključivanja (Ako je moj susjed panker i drogira se, i još jedan dečko koji je sa mnom išao u školu panker i isto se drogira , znači da se svi pankeri drogiraju.).

OŠ SIJ A.7.2.

Odgojno-obrazovni ishod i njegovu razradu potrebno je povezati sa svakodnevnim životom i svijetom koji ga okružuje.

Na jednom konkretnom primjeru objasniti predmet poučavanja prirodnih znanosti (mlijeko) – što proučava kemičar, što fizičar, a što biolog.

Na jednom konkretnom primjeru objasniti predmet poučavanja društvenih i humanističkih znanosti – što proučava pedagog, što psiholog, a što lingvist i jezičar, što povjesničar.

Utjecaj znanosti na društvo i svijet koji učenika okružuje obraditi na primjerima presudne važnosti za čovječanstvo.

- Važnost otkrića mikroskopa kao ulazak u mikrosvijet.

- Otkriće penicilina i njegova važnost za čovječanstvo.

- Važnost svemirskih letova i proučavanja svemira.

- Važnost razvoja obrazovanja za sve, ne samo za povlaštene (bogate, dječake, ....).

- Važnost poznavanja strategija učenja i pamćenja za olakšavanje školskog učenja i postizanje boljih postignuća.

OŠ SIJ A.7.3.

Primjenjivati različite metodičke primjere rasprava kao nastavnih metoda (klasična diskusija, debata, olovke u sredinu, pisana rasprava, itd.). Posebice voditi računa o uključivanju svih učenika u raspravu – stvarati prilike za uključivanjem introvertiranih učenika, s dominantnim učenicima uvježbavati aktivno slušanje i sl.

Voditi računa o posebnostima različitih vrsta rasprava. Primjerice, pri odabiru debate kao nastavne metode voditi računa o (a) debatnom formatu koji uključuje podjelu učenika na tim afirmacije, tim negacije te tim sudaca; (b) pravilima debate koji uključuju duljinu govora sudionika, broj argumenata, broj replika i sl.; (c) odabiru teze koja mora otvarati raspravu i za koju se može osmisliti podjednak broj argumenata za tim afirmacije i tim negacije. Poželjno je primijeniti i različite debatne vježbe koje se fokusiraju na određeni element debate. Primjerice, može se primijeniti ‘debata u četiri kuta’ koja podrazumijeva to da učitelj odabere tezu, a učenici se sukladno vlastitom stavu dijele u četiri grupe, odnosno četiri kuta (1) izrazito se slažem s iznesenom tezom; (2) slažem se s iznesenom tezom; (3) uopće se ne slažem s iznesenom tezom; (4) ne slažem se s iznesenom tezom. Učenici nakon podjele u grupe iznose argumente u prilog svome stavu.

Može se koristiti i primjer debate Karla Poppera (vrijednosna, s planom) koju je poželjno prilagoditi primjeni u nastavi.

Teme rasprava povezati s aktualnim društvenim pitanjima iz svijeta koji učenika okružuje, a koja su primjerena dobi učenika. Isto tako, teme rasprava nastojati povezati s nastavnim sadržajem ostalih nastavnih predmeta i/ili interesima učenika.

Prijedlozi tema/teza:

- Trebamo živjeti održivo i misliti na buduće generacije.

- Roditelji trebaju ograničavati djeci korištenje mobilnih telefona.

- Treba čitati knjige.

- Treba vjerovati onome što piše u medijima.

- Znanstvenici trebaju biti odgovorni pri korištenju rezultata svojih istraživanja.

OŠ SIJ A.7.4.

Teme raspravljačkog teksta povezati s aktualnim društvenim pitanjima iz svijeta koji učenika okružuje, a koja su primjerena dobi učenika. Isto tako, teme se mogu povezati s nastavnim sadržajem ostalih nastavnih predmeta i/ili interesima učenika.

Prijedlozi tema/pitanja raspravljačkog teksta:

- Trebamo li živjeti održivo i misliti na buduće generacije? Argumentiraj svoj stav. (Primjer pitanja koje je povezano s aktualnim društvenim pitanjima i svijetom koji učenika okružuje)

- Trebaju li roditelji ograničavati djeci i mladima korištenje mobilnih telefona? Argumentiraj svoj stav. (Primjer pitanja koje je povezano s interesima učenika)

- Trebamo li čitati knjige? Argumentiraj svoj stav. (Primjer pitanja koje je povezano s interesima učenika)

- Trebamo li vjerovati onome što piše u medijima? Argumentiraj svoj stav. (Primjer pitanja koje je povezano s nastavnim sadržajem drugih nastavnih predmeta, konkretno s nastavnim sadržajem i ishodima nastavnog predmeta Hrvatski jezik u 7. razredu, a koji se odnose na pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova pojedinaca, itd.)

- Trebaju li znanstvenici biti odgovorni pri korištenju rezultata otkrića? Trebaju li se istraživanja provoditi na životinjama? Argumentiraj svoj stav. (Primjer pitanja koje je povezano s nastavnim sadržajem drugih nastavnih predmeta, konkretno s nastavnim sadržajem i ishodima nastavnog predmeta Biologija u 7. razredu, a koji se odnose na rasprave o odgovornosti znanstvenika pri korištenju rezultata bioloških otkrića)

- Što je gušće ulje ili voda? (Primjer pitanja koje je povezano s nastavnim sadržajem drugih nastavnih predmeta, konkretno s nastavnim sadržajem i ishodima nastavnog predmeta Fizika u 7. razredu, a koji se odnose na temu gustoće.)

Učenicima ponuditi primjere konstrukcije rečenica koje odgovaraju pojedinim dijelovima raspravljačkog teksta, primjerice:

- Za uvodni dio koji se odnosi na pitanje rasprave: Pitanje na koje se nastoji odgovoriti u ovome radu je x.

- Za središnji dio koji se odnosi na osnovnu tezu i oblikovanje argumenta: Na postavljeno pitanje rasprave x može se odgovoriti y. Y zato što Z.

- Za zaključni dio koji se odnosi na sintezu: Na temelju svega navedenog može se zaključiti W što jasno slijedi iz Q.

Ishod se ponavlja u osmom razredu, tako da se na razini sedmog razreda obrađuju osnove raspravljačkog teksta, a kasnije se to znanje proširuje.

B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.7.1.

Učenik argumentira važnost promišljanja i djelovanja u skladu s vrijednostima.

Učenik:

- vrednuje postupke kao hrabre, pravedne, odgovorne ili rizične

- uočava posljedice hrabrih, pravednih, odgovornih i rizičnih postupaka.

Na primjeru iz svakodnevnog života razlikuje postupke kao hrabre, pravedne, odgovorne ili rizične.

OŠ SIJ B.7.2.

Učenik osmišljava aktivnosti za opće dobro.

Učenik:

- razlikuje opće, javno i privatno dobro

- objašnjava prava i obveze članova društva prilikom korištenja općeg, javnog i privatnog dobra

- navodi probleme u bližoj zajednici i predlaže rješenja

- osmišljava volonterske aktivnosti unutar i izvan škole.

Navodi primjere za opće, javno i privatno dobro te sudjeluje u volonterskim aktivnostima unutar i izvan škole.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.7.1.

Pojmovi dobrog i lošeg, pravednog i nepravednog.

Poštivanje društvenih normi i pravila.

Utjecaj postupaka na život pojedinca i na zajednicu (što je dobro za zajednicu ne mora biti dobro za pojedinca).

Preuzimanje odgovornosti i primjereno reagiranje na nepravedne postupke.

Analiziranje pojmova: hrabrost, građanska hrabrost, žrtvovanje, savjest, tuga, heroji, antiheroji, superheroji.

OŠ SIJ B.7.2.

Pojam dobra.

Opće, javno i privatno dobro.

Postupanje s općim, javnim i privatnim dobrom.

O čemu odlučuje lokalna vlast?

Problemi lokalne zajednice i mogući načini rješavanja problema

Aktivni građanin.

Načini sudjelovanja u političkom životu lokalne zajednice.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.7.1.

Analizirati književna djela iz kojih se prepoznaju prihvatljiva ponašanja, odnosno pravedni i nepravedni, dobri i loši postupci (T. Bilopavlović – Paunaš , M. Matošec – Strah u ulici lipa , V. Novak – Iz velegradskog podzemlja , H. Hitrec – Smogovci , S. Šesto – Debela , S. Towndend – Tajni dnevnik Adriana Molea i sl.).

Prikazati različite konfliktne situacije kroz igru uloga i objasniti njihov utjecaj na pojedinca i društvo i predložiti moguća rješenja. (Budimo prijatelji, Bognar)

Parlaonica o nepravdi (gdje možemo doživjeti nepravdu, o osobama koje nam ju mogu nanijeti, kakvu nepravdu doživljavamo u školi, kakvu od prijatelja i kakvu od obitelji…)

Učenici pišu što mogu učiniti kada osobno dožive nepravdu ili primijete da ju je doživio netko od prijatelja u razredu. Nakon kratkog zapisivanja pojedini učenici čitaju svoja promišljanja koja postavljaju na razredi pano.

Parlaonica o hrabrosti (kada se javlja hrabrost u svakodnevnom životu, tjera li nas strah da budemo hrabri, je li važnija hrabrost u djelima ili riječima, može li hrabrost biti negativna, zašto je hrabrost potrebna u životu, isplati li se biti dobar prema nekome tko je loš prema nama…)

Povezanost s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

OŠ SIJ B.7.2.

Organizirati i provesti Obrnute učionice: što su opće, javno i privatno dobro?

Oluja ideja: Koje probleme u lokalnoj zajednici primjećujem?

Osmišljavati projekt: Kako riješiti problem u svojoj lokalnoj zajednici?

Grupni rad tijekom kojeg će se predložiti moguća rješenja za uočeni problem.

Istraživački rad: saznati kome se može obratiti vezano uz određeni problem lokalne zajednice.

Suradničko učenje i istraživanje: Kako mogu postati aktivni građanin?

Demonstracija: Osmisliti i provesti jedan od načina građanskog aktivizma. U slučaju da se planirana aktivnost ne može provesti izvan škole, onda odglumiti u razredu.

C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ C.7.1.

Učenik nadgleda vlastito sudjelovanje u raspravi .

Učenik:

- vrednuje svoje ponašanje tijekom rasprave

- uz pomoć učitelja određuje kriterije za vrednovanje rasprave

- analizira u kojim segmentima rasprave može biti uspješniji.

Navodi načine kojima može poboljšati svoje sudjelovanje u raspravi te procjenjuje uspješnost u pridržavanju pravila rasprave prema zadanim kriterijima.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ C.7.1.

Debata.

Pravila debate.

Oblikovanje rubrike za vrednovanje i samovrednovanje rasprave.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod

OŠ SIJ C.7.1.

Ovaj ishod integrira se s ishodom SIJ A.7.1. i to nakon upoznavanja s pravilima rasprave. Učenik će uz pomoć učitelja izraditi rubriku za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje sudjelovanja u raspravi kojom prate jesu li aktivno slušali (dopustili govorniku da bez ometanja govori tri minute), jesu li svoje ideje i nove argumente zapisivali kako ne bi izgubili misao, u kojoj mjeri su regulirali svoje ponašanje, koliko im je to bilo teško ili ne, primjećuju li da vježbom postaju sve staloženiji i discipliniraniji u aktivnom slušanju.

8. RAZRED

A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ A.8.1.

Učenik kritički čita različite vrste književnih tekstova.

Učenik:

- analizira pitanja koja otvaraju raspravu u književnim tekstovima

- prepoznaje argumente u književnim tekstovima

- prepoznaje vrijednosti u književnim tekstovima

- uočava različite perspektive u književnom tekstu

- objašnjava vlastitu perspektivu interpretiranja književnoga teksta.

Navodi različite perspektive u književnom tekstu i p repoznaje u književnim tekstovima pitanja koja otvaraju raspravu.

OŠ SIJ A.8.2.

Učenik piše raspravljački tekst.

Učenik:

- oblikuje pitanje rasprave

- postavlja cilj raspravljačkog teksta

- interpretira ključne informacije o temi rasprave

- oblikuje osnovnu tezu i argument kao odgovor na pitanje rasprave

- analizira različite stavove kao odgovore na pitanje rasprave

- oblikuje otvorena pitanja o temi rasprave.

Oblikuje temu rasprave i trodijelnu strukturu ( uvod, središnji dio, zaključak) te navodi različite stavove kao odgovore na pitanje rasprave.

OŠ SIJ A.8.3.

Učenik kritički donosi odluke.

Učenik:

- analizira proces donošenja odluka

- primjenjuje str ategije u procesu donošenja odluka

Opisuje proces donošenja odluka te objašnjava strategije u procesu donošenja odluka.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ A.8.1.

Pitanje rasprave u književnom djelu.

Argumenti u književnom djelu.

Vrijednosti u književnom djelu.

Različite perspektive i različiti glasovi u književnom djelu.

Vlastita perspektiva interpretiranja književnog djela i sloboda interpretiranja.

OŠ SIJ A.8.2.

Raspravljački tekst.

Struktura raspravljačkog teksta: uvodni dio (uključuje pitanje rasprave, cilj raspravljačkog rada, …); središnji dio (uključuje ključne informacije o temi rasprave, osnovnu teza i argument, sažetak različitih pozicija kao odgovora na pitanje rasprave u obliku dosadašnjih spoznaja iz relevantnih izvora informacija) i zaključni dio (uključuje sintezu osnovne teze, otvorena pitanja, …).

OŠ SIJ A.8.3 .

Koraci u kritičkom donošenju odluka - usmjerenost k cilju, prikupljanje informacija, analiza posljedica, odluka, vrednovanje odluke.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ A.8.1.

Odabrati književne tekstove u kojima se pronalaze elementi kritičkog promišljanja - pitanje rasprave, argumenti, više perspektiva/više glasova. Čitati ulomke iz književnih tekstova koji se mogu povezati s određenim povijesnim razdobljima i aktualnim problemima te analizirati ideje i poruke koje su usmjerene čitateljima. Analiziraju se i kritički promišljaju tekstovi koji su nastali nakon određenih povijesnih događaja (npr. korelacija s nastavom povijesti, književna djela vezana za Drugu svjetski rat i za Domovinski rat, važnost kulture sjećanja i očuvanja svjedočanstava; npr. Siniša Glavašević, Priče iz Vukovara ; Bojana Meandžija, Trči, ne čekaj me! ; Maria Angels Anglada, Violina iz Auschwitza ; Anne Frank, Dnevnik Anne Frank ; Karl Bruckner, Sadako hoće Živjeti ). Važna je analiza pojedinih popularnih romana o povijesnim razdobljima i kritičko promišljanje i njihovoj istinitosti na temelju povijesnih činjenica (npr. John Boyne, Dječak u prugastoj pidžami ). Čitati ulomke iz utopijskih književnih djela i uspoređivanje sa stvarnim svijetom (npr. Suzanne Collins, Igre gladi ; George Orwell, 1984. ; William Golding, Gospodar muha ...). Čitati ulomke iz književnih djela koja prikazuju društvene i socijalne probleme (npr. Dinko Šimunović, Alkar , Duga ; Deborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana ; Jasminka Tihi-Stepanić, Dom iza žice ; Maja Brajko-Livaković, Kad pobjedi ljuba ; Christiane Vera, M i djeca s kolodvora ZOO ; Jasminka Tihi-Stepanić, Moja neprijateljica Ana ...).

Primjerice, odabrati književni tekst Dinka Šimunovića, Alkar (koji je ujedno i lektira za 8. razred pa se sadržaj predmeta „Svijet i ja “ može povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Hrvatski jezik). S učenicima se izdvoji moguće pitanje rasprave odabranoga knjiženog teksta. Primjerice, u Alkaru se otvara pitanje - Je li društveno prihvatljiv ljubavni odnos između dvoje partnera s velikom razlikom u godinama (Marta, dvadesetogodišnjakinja i Rašica, pedesetogodišnjak)? S učenicima nakon postavljenog pitanja rasprave, različitim nastavnim metodama (sudnica, debata, igra uloga) raspravljati o postavljenoj temi i dati odgovore na otvoreno pitanje rasprave. Poticati učenike da oblikuju različite stavove (ne nužno osobne) i pokušaju ih opravdati. Drugim riječima, poticati učenike da oblikuju argumente. Važno je napomenuti da nema jednog točnog rješenja, niti učitelj treba težiti tome. Naglasak je na vještinama formuliranja pitanja rasprave i oblikovanja različitih argumenata (oblikovanja opravdanih stavova), vještinama konstruktivnog komuniciranja i aktivnog slušanja. S učenicima razmotriti postavljenu temu iz različitih perspektiva. Primjerice, u Alkaru razmotriti ljubavni odnos velike razlike u godinama partnera iz perspektive zaljubljene djevojke Marte; iz perspektive ostavljenog mladića Salka; iz perspektive oca Rašice, Martinog novog partnera; iz perspektive sela. S učenicima razgovarati i o slobodi interpretiranja književnog teksta i analizirati često postavljeno pitanje - Što je pisac htio reći?

OŠ SIJ A.8.2.

Teme raspravljačkog teksta povezati s aktualnim društvenim pitanjima iz svijeta koji učenika okružuje, a koja su primjerena dobi učenika. Isto tako, teme se mogu povezati s nastavnim sadržajem ostalih nastavnih predmeta i/ili interesima učenika.

Prijedlozi tema/pitanja raspravljačkog teksta:

- Treba li u svakodnevnom životu primjenjivati ekološki način života (primjerice, jesti ekološki uzgojenu hranu; ne bacati hranu; smanjivati količinu kućnog otpada; povećavati uporabu javnog prijevoza i prijevoz održivim prijevoznim sredstvima, poput bicikala; …)? (Primjer pitanja koje je povezano s aktualnim društvenim pitanjima i svijetom koji učenika okružuje)

- Je li igranje računalnih igara kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece i mladih? Trebaju li roditelji ograničavati djeci i mladima igranje računalnih igara? (Primjer pitanja koje je povezano s interesima učenika)

- Je li u ljubavi sve dozvoljeno? (Primjer pitanja koje je povezano s interesima učenika)

- Čini li odijelo čovjeka? Treba li suditi čovjeka na temelju njegova izgleda, fizičkih osobina? (Primjer pitanja koje je povezano s nastavnim sadržajem drugih nastavnih predmeta, konkretno s nastavnim sadržajem i ishodima nastavnog predmeta Hrvatski jezik u 8. razredu, a koji se odnose na raspravljanje o likovima književnih djela na temelju njihova izgleda, govora, i sl.)

- Postoji li zvuk i kada nema slušatelja? (Primjer pitanja koje je povezano s nastavnim sadržajem drugih nastavnih predmeta, konkretno s nastavnim sadržajem i ishodima nastavnog predmeta Fizika u 8. razredu, a koji se odnose na objašnjavanje prijenosa energije valom, objašnjavanje nastanka zvuka, i sl.)

Učenicima ponuditi primjere konstrukcije rečenica koje odgovaraju pojedinim dijelovima raspravljačkog teksta, primjerice:

- Za uvodni dio koji se odnosi na pitanje rasprave: Pitanje na koje se nastoji odgovoriti u ovome radu je x.

- Za uvodni dio koji se odnosi na cilj raspravljačkog teksta: Osnovni cilj ovoga rada je obraniti tezu kojom se tvrdi y.

- Za zaključni dio koji se odnosi na otvorena pitanja: Ponuđeni odgovor na postavljeno pitanje rasprave otvorio je nekolicinu drugih pitanja. Primjerice, otvorilo se pitanje – a? Isto tako, postavlja se pitanje – b? Na kraju, otvara se pitanje – c? Navedena otvorena pitanja pokreću daljnju raspravu i pozivaju dodatna istraživanja u čemu se, između ostalog, očituje doprinos ovoga rada.

Učenicima se može unaprijed zadati stav/pozicija koju oni moraju moći obraniti u raspravljačkom tekstu i koja ne mora nužno biti povezana s njihovim osobnim stavom/pozicijom.

OŠ SIJ A.8.3.

Proces donošenja odluka raditi na primjerima: donošenja odluka oko upisa u srednju školu, nastaviti ili prestati s nekom izvanškolskom aktivnošću (glazbena škola, športska aktivnost), prekinuti ili nastaviti prijateljstvo ako se javljaju neki problemi, kojem društvu pripadati, kako provoditi slobodno vrijeme i slično.

B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ B.8.1.

Učenik pokazuje poduzetnost i inicijativu .

Učenik:

- osmišljava inicijativu na razini škole ili razreda

- predlaže rješenja za uočene probleme na razini škole ili razreda

- predlaže rješenja za uočene probleme u skladu s načelima društveno odgovornog poslovanja .

Sudjeluje u organiziranoj inicijativi na razini škole ili razreda te objašnjava pojam društveno odgovornog poslovanja.

OŠ SIJ B.8.2.

Učenik promiče demokratske vrijednosti.

Učenik:

- objašnjava na primjerima značenje pojmova demokracija, sloboda, solidarnost i ljudska prava

- razlikuje društva temeljena na demokratskim i na nedemokratskim načelima

- opisuje posljedice nedemokratskih postupaka pojedinaca i skupina (u društvu) i vrednuje posljedice takvih postupaka

- objašnjava na primjerima zalaganje za ljudska prava

- sudjeluje u aktivnostima kojima se osiguravaju očuvanje i ostvarivanje demokratskih vrijednosti u školi i široj društvenoj zajednici.

Navodi primjere aktivnosti koje promiču demokratske vrijednosti u društvu i opisuje posljedice nedemokratskih postupaka pojedinaca i skupina (u školi i društvu.)

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.8.2 .

Sloboda, sigurnost, zakoni i ustav, podjela vlasti, vladavina prava, vladavina zakona, demokratski i nedemokratski politički sustavi, legitimnost i legalnost, pravednost, pojedinac i zajednica, moć i vlast, moć i odgovornost, zaštita građana od zlouporabe ovlasti ili svojevoljne primjene vlasti, građanstvo, opće dobro, dostojanstvo, ljudska prava, kršenje ljudskih prava, društvena ravnopravnost , prihvaćanje različitosti i tolerancija, diskriminacija , društvena odgovornost, solidarnost, uključivanje učenika u odlučivanje u školskim tijelima, društveni aktivizam i društvena uključenost.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ B.8.1/OŠ SIJ B.8.2 .

Ishod se ostvaruje osmišljavanjem i provedbom različitih aktivnosti u koje je učenik izravno uključen, a prije svega aktivnostima u kojima učenik djeluje izvan razreda i stvara pozitivne promjene u školi i zajednici. Takva iskustva učenja i poučavanja omogućuju ostvarenje ovoga ishoda te pokazuju napredak učenika u afektivnome području, koji se prije svega pokazuje u razumijevanju i preispitivanju vlastitih stajališta te prepoznavanju i prihvaćanju demokratskih načela i vrijednosti kao vlastitih kriterija u promišljanju i djelovanju.

Predlaže se usporediti demokratske i nedemokratske političke sustave i razlike u uključenosti građana u njima. Objasniti povezanost društvene uključenosti, aktivizma i ostvarivanja ljudskih prava. Objasniti načine uključivanja učenika u donošenje odluka vezanih za njihovo obrazovanje.

C. Upravljanje vlastitim mišljenjem

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini 'dobar'

OŠ SIJ C.8.1.

Učenik procjenjuje vlastiti proces kritičkog pisanja.

Učenik uz pomoć učitelja:

- određuje kriterije za vrednovanje raspravljačkog teksta

- analizira u kojim segmentima kritičkog pisanja može biti uspješniji

- izrađuje plan za poboljšanje procesa vlastitog kritičkog pisanja.

Procjenjuje uspješnost vlastitoga kritičkog pisanja prema zadanim kriterijima i navodi primjere kojima može poboljšati proces vlastitoga kritičkog pisanje.

OŠ SIJ C.8.2.

Učenik procjenjuje vlastiti proces donošenja odluka.

Učenik:

- analizira u kojim segmentima kritičkog donošenja odluka može biti uspješniji

- učenik vrednuje svoju samostalnost pri donošenju odluka.

Navodi primjere kojima može poboljšati proces vlastitoga kritičkog donošenja odluka i prepoznaje utjecaje drugih u vlastitom postupku odlučivanja.

Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

OŠ SIJ C.8.1.

Kriteriji za vrednovanje raspravljačkog teksta.

Plan poboljšanja procesa kritičkog pisanja.

OŠ SIJ C.8.2.

Samostalnost u donošenju odluka – analiza o mogućim utjecajima i uzrocima tih utjecaja. Odgovornost za djelovanje na temelju odluka koje donosimo.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishod

OŠ SIJ C.8.1.

Ovaj ishod se ostvaruje integracijom s ishodom SIJ A.8.2. Učenici uz pomoć učitelja određuju kriterije za vrednovanje raspravljačkog teksta i izrađuju obrasce za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.

Određuju se primjerice sljedeći kriteriji za vrednovanje:

- u raspravljačkom tekstu jasno je postavljen cilj

- u raspravljačkom tekstu jasno je oblikovano pitanje rasprave

- u raspravljačkom tekstu uočava se jasna trodijelna struktura;

- raspravljački tekst je gramatički ispravno napisan

- raspravljački tekst uključuje ključne informacije o temi rasprave

- u raspravljačkom tekstu oblikovana je osnovna teza i argument kao odgovor na postavljeno pitanje rasprave.

Pri samovrednovanju prema zajedno određenim kriterijima svaki učenik izrađuje plan poboljšanja vlastitog procesa kritičkog pisanja. Uočava vlastite prednosti i nedostatke, bilježi ih i osmišljava načine kako bi mogao poboljšati vlastito kritičko pisanje. Primjerice, učenik uočava kao nije koristio pouzdane izvore informacija i recentne informacije pa je time izostavio neke ključne informacije o temi rasprave.

OŠ SIJ C.8.2.

Ovaj ishod se ostvaruje integracijom s ishodom SIJ A.8.3. Učenik će uz znanja kako se donose odluke, analizirati kako je on do sada donosio odluke, tko je imao utjecaj na taj proces i zašto. Cilj je razvijati otpornost prema utjecajima okoline, vršnjaka pri donošenju odluka koje bi mogle imati negativne posljedice po učenika. Analizira svoj proces odlučivanja uz pomoć radnih listića, analitičkih i holističkih rubrika te uvježbava korake u samostalnom donošenju odluka.