NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22. i 18/23., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.
Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.) (dalje u tekstu: Direktiva 2019/2121).
Direktivom (EU) 2019/2121 utvrđuju se, među ostalim, pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama koja predstavljaju prekretnicu u poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta Europske unije za trgovačka društva i poduzeća te za njihovo ostvarivanje slobode poslovnog nastana koje predstavlja jedno od temeljnih načela prava Unije. Sloboda poslovnog nastana za trgovačka društva obuhvaća, između ostalog, pravo osnivanja takvih trgovačkih društava i upravljanja njima sukladno uvjetima utvrđenima zakonodavstvom države članice u kojoj imaju poslovni nastan.
Zakonom su već obuhvaćena pravila o prekograničnim spajanjima koja su uvedena implementacijom Direktive 2006/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim spajanjima društava kapitala. Potrebno je propisati pravila kojima će se urediti prekogranična preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava. Ujednačeni pravni okvir za prekogranična preoblikovanja i podjele na razini Europske unije pozitivno će utjecati na pravnu sigurnost te će se time ukinuti prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva.
Implementacijom Direktive 2019/2121 ostvarit će se sljedeći ciljevi: ostvariti će se sloboda poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva, te uređenje prekograničnih preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava uz zadržavanje pravne osobnosti tih društava upisom u sudski registar nakon prekograničnog postupka. Napominje se kako se ovim Zakonom implementiraju materijalne odredbe iz Direktive 2019/2121 dok će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji se istodobno upućuje u zakonodavnu procedure implementirati procesne odredbe Direktive 2019/2121.
Daljnji cilj Zakona je osiguranje primjene Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara.
Uvođenjem eura došlo je do izmjene u definiciji stope zakonske zatezne kamate te se odredbe o stopi zakonske zatezne kamate (članak 300.g stavak 2., članak 504.a stavak 2 i članak 550.j stavak 8. Zakona) usklađuju sa definicijom zakonske zatezne kamate kako je ista određena u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine”, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.) i Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine”, broj 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 71/15., 78/15. i 114/22.).
Osim toga, rasterećuju se poduzetnici jer više neće biti u obvezi prilikom osnivanja trgovačkog društva ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje kao ni dugovanja za neto plaće radnicima već će navedene podatke sud automatski razmjenjivati sa Ministarstvom financija, Poreznom upravom. Dužnost podnošenja ove izjave brisati će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji se podnosi Hrvatskom Saboru istodobno s ovim prijedlogom, a u Zakonu je stoga potrebno dodati odredbu kojom se određuje da osnivači trgovačkih društava ne mogu biti osobe koje imaju dugovanje po osnovi poreza i doprinosa te za neto plaće radnicima.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2025., na razdjelu 109 - Ministarstva pravosuđa i uprave, u okviru redovnog poslovanja pravosudnih tijela.
Sredstva potrebna za povezivanje sa Poreznom upravom osigurana su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru ("Narodne novine" broj 34/22.) na kapitalnom projektu KS44087 - OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020.u okviru projekta Daljnje unaprjeđenje kvalitete pravosuđa kroz nastavak modernizacije pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj (Project two), provest će se nadogradnja e-sudskog registra u dijelu koji se odnosi na BRIS, ukupne vrijednosti 464.529,83 eura (od toga 85% EU sufinanciranje, a 15% nacionalna sredstva). Sredstva su osigurana sredstva u 2023. godini na aktivnosti K544087, konto 4262: (izvor 12): 69.679.47 eura i (izvor 561): 394.850,36 eura.
IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Članak 1.
U Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22. i 18/23.) u članku 2. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: »(1)«.
U stavku 1. točki 4. prije točke na kraju rečenice dodaju se riječi: „i Direktivom (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.)(dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2017/1132)“.
Dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP.) (SL L 223, 4.9.2018.)(u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2018/1212).“.
„(4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 330. stavka 2., članka 371. stavka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6, članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4. i članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 515., članka 523. stavka 3., 527., članka 545., članka 549.e, članka 549.h, članka 550.e, članka 550.o stavka 2., članka 551. stavka 8., članka 582.e te članka 582.i stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje.“
Članak 3.
U članku 44. stavku 4. iza riječi: „obliku“ točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „prilikom osnivanja društva odlukom osnivača, statutom, društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva ili odlukom za to nadležnog organa odnosno ovlaštene osobe u društvu nakon što je društvo osnovano. Dade li se prokura statutom, društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva, za kasnije promjene nije potrebna njihova izmjena.“.
Članak 4.
Iza članka 62. dodaje se članak 62. a i naslov iznad koji glase:
„Zabrana osnivanja društva za osobe sa nepodmirenim dugovanjima
Članak 62.a
(1) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva:
- ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava ili kojoj je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde o stanju duga,
- objavljena je na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske temeljem propisa o porezu na dohodak.
(2) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanjem novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društvaili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava.“.
Članak 5.
U članku 226. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Dioničar u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno dioničar u pogledu kojeg traju pravne posljedice pravomoćne osude za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti društvo. Zatraži li to društvo, svaki je dioničar dužan bez odgađanja izjaviti postoje li u pogledu njega neke od ovih okolnosti.
(5) Sva prava iz dionica miruju dioničaru koji propusti pravodobno odgovoriti na zahtjev društva iz stavka 4. ovoga članka, sve dok ne ispuni svoju obvezu. Prava iz dionica miruju i dioničaru u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom za vrijeme dok su te mjere na snazi, kao i dioničaru koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca sve dok traju pravne posljedice osude. Prava iz dionica tim dioničarima miruju neovisno o saznanju društva za postojanje međunarodnih mjera ograničavanja odnosno pravomoćne osude za ova kaznena djela.“
Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 6., 7. i 8.
Članak 6.
U članku 239. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Član uprave kome je članstvo u upravi društva prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.
U stavku 5. riječ i broj: „stavka 3.“ mijenjaju se i glase: „stavka 4.“. Točka na kraju rečenice se briše te se dodaju riječi: „te postupak obavještavanja o upisu novih osoba u evidenciju.“.
Članak 7.
U članku 244. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Tužbu kojom pobija odluku iz stavka 2. ovoga članka član ili predsjednik uprave može podići pred sudom iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana kad je mogao saznati za odluku.“.
Članak. 8.
U članku 247. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Glavna skupština može na zahtjev dioničara iz članka 278. stavka 2. ovoga Zakona donijeti odluku o smanjenju najvišeg iznosa primitaka iz članka 247.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.“.
Članak. 9.
U članku 247.a stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:
„1. utvrđenje najvišeg iznosa primitaka članova uprave,“.
Dosadašnje točke 1. i 2. postaju točke 2. i 3.
U dosadašnjoj točki 3. koja postaje točka 4. u podtočki a) riječi: „ostvarivanju ciljeva propisanih u točki 1.“ zamjenjuju se riječima: „poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva.“.
Dosadašnje točke 4. i 5. brišu se.
Iza točke 4. dodaju se nove točke 5., 6. i 7. koje glase:
„5. razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka,
6. ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka,
7. ako društvo dio primitka daje u dionicama:
a) rokove,
b) uvjete držanja dionica nakon stjecanja,
c) razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,“.
Dosadašnje točke 6. do 9. postaju točke 8. do 11.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„2) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje politiku primitaka članova uprave surađujući s glavnom skupštinom u skladu s odredbama članka 276.a stavka 1. ovoga Zakona, odnosno tako što glavna skupština odobrava politiku primitaka koju joj je taj odbor podastro. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako se u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.“.
Članak 10.
U članku 255. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Član nadzornog odbora kome je članstvo u tom odboru prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.
Članak 11.
Članak 263.a mijenja se i glasi:
„(1) Poslovi s povezanim osobama su pravni poslovi i radnje:
1. kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili daje na korištenje i
2. koji se poduzimaju s povezanim osobama u smislu druge rečenice ovoga stavka.
Povezane osobe su povezane stranke odnosno osobe u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL. L. 320, 29. 11. 2008., str. 1.) i njenim svakodobnim izmjenama. Propuštanje nije posao u smislu prve rečenice ovoga stavka.
(2) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima, osim ako je statutom društva drugačije određeno. Društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodit će unutarnji postupak kako bi se redovito provjerilo je li poslovalo s povezanim osobama u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tim provjerama.
(3) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu:
1. poslovi s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008., ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član, ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom povezana osoba nije član, bilo izravno, bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točka 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12.6.2014., str. 349, L 74 od 18.3.2015., str. 38; L 188 od 13.7.2016., str. 28; L 273 od 8.10.2016., str. 35; L 64 od 10.3.2017., str. 116), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/1034 (SL L 175 od 30.6.2016., str. 8).“
2. poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština društva,
3. svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine društva, a posebno
a) radnje povezane s povećanjem ili smanjenjem temeljnog kapitala (članci 304. do 354. ovoga Zakona), poduzetničkim ugovorima (članci 479. do 492. ovoga Zakona) te poslovi koji se poduzimaju na temelju tih ugovora,
b) prijenos cijele imovine društva odnosno strukturne promjene iz članka 552. ovoga Zakona,
c) stjecanje vlastitih dionica u skladu s člankom 233. stavkom 1. ovoga Zakona,
d) ugovori na koje se primjenjuju pravila o nastavku osnivanja iz članka 194.a ovoga Zakona
e) prijenos dionica manjinskih dioničara u skladu s člancima 300.f do 300.k ovoga Zakona,
f) poslovi u okviru pripajanja, spajanja, podjele i preoblikovanja u skladu s ovim Zakonom,
4. poslovi kojima se utvrđuju primici članova uprave ili članova nadzornog odbora u skladu s člankom 247.a stavkom 2. i člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona,
5. poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njihove stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije,
6. poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.“.
Članak 12.
U članku 263.b stavku 1. prvoj rečenici iza riječi: „trgovanja“ dodaju se riječi: „ili komisija imenovana u skladu s člankom 264. stavkom 3. ovoga Zakona“, riječi: „u posljednjih dvanaest mjeseci“ zamjenjuju se riječima: „unutar tekuće poslovne godine“, a broj: „2,5“ zamjenjuje se brojem: „1,5“.
U stavku 2.iza riječi: „poduzima posao“ dodaju se riječi: „ili ako u pogledu njega postoji sumnja da je u sukobu interesa na temelju njegovih odnosa s povezanim osobama“.
U stavku 4. iza riječi: „odluci“ dodaju se riječi: „i kad ga ostvaruje za sebe ili za drugoga,“.
Članak 13.
Članak 263.c s naslovom iznad njega mijenja se i glasi:
„Objava transakcija s povezanim osobama
Članak 263.c
(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju bez odgode objaviti transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama. Ova obveza obuhvaća i transakcije koje treba, zajedno s transakcijom za koju je potrebna suglasnost, uzeti u obzir radi izračuna vrijednosti prema članku 263.b ovoga Zakona.
(2) Obavijest je potrebno dati na način koji će omogućiti javnosti jednostavan pristup podacima. Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije koje su potrebne za ocjenu je li transakcija primjerena s aspekta društva i dioničara koji nisu povezane osobe. Sadržaj obavijesti u smislu prethodne rečenice uključuje barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imena povezanih osoba, datum i vrijednost transakcije.Obavijest na internetskim stranicama društva mora biti dostupna javnosti najmanje pet godina.
(3) Ako posao s povezanom osobom predstavlja povlaštenu informaciju prema članku 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2016/1033, podaci koji se traže prema stavku 2. ovoga članka se navode u obavijesti u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014. U tom slučaju ne postoji dužnost prema stavku 1. ovoga članka. Članak 17. stavci 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.
(4) Ako je izdavatelj matično društvo u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, stavci 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na transakcije društva kćeris povezanim osobama matičnog društva, ako bi za te poslove, kada bi ih poduzelo matično društvo, trebalo pribaviti suglasnost u skladu s člankom 263.b stavkom 1. do 3. ovoga Zakona.“.
Članak 14.
Članak 263.d briše se.
Članak 15.
U članku 264. stavku 3. treća i četvrta rečenica brišu se.
Iza druge rečenice, dodaju se sljedeće rečenice:
„Nadzorni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može imenovati komisijukoja odlučuje o davanju odobrenja u skladu s člankom 263.b stavkom 1. ovoga Zakona. Članovi te komisije ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona.Većina članova komisije ne smiju biti osobe kod kojih postoji sumnja da su u sukobu interesa na temelju njihovih odnosa s povezanim osobama.“.
Članak 16.
Iza članka 267. dodaje se članak 267.a i naslov iznad njega koji glase:
„Ništetnost i pobojnost odluke nadzornog odbora
Članak 267.a
(1) Pored onoga što je propisano za ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća, odluka nadzornog odbora ništetna je:
1. ako je njezin sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, moralu društva ili prisilnim odredbama statuta ili
2. ako je pri njezinu donošenju počinjena teža povreda pravila postupka koju nadzorni odbor ne može otkloniti niti se povreda uklanja protekom vremena, ili je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog upotrebe sile prema članu nadzornog odbora.
(2) Na ništetnost odluke sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svaka zainteresirana osoba.
(3) Pored onoga što je propisano za pobojnost odluke o opozivu imenovanja člana ili predsjednika uprave društva, odluka nadzornog odbora pobojna je:
1. ako je pri njezinu donošenju počinjena lakša povreda postupka koju nadzorni odbor može otkloniti ili se povreda uklanja protekom vremena, ako je unatoč pokazanoj pozornosti člana nadzornog odbora odlučno utjecala na donošenje odluke, ili
2. ako je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog opravdanog straha izazvanog nedopuštenom prijetnjom, u bitnoj zabludi, zbog nesporazuma o pravnoj naravi odluke ili o nekom njezinom bitnom sastojku ili zbog prijevare.
(4) Svaki član nadzornog odbora može u roku od osam dana od zaključenja sjednice nadzornog odbora na kojoj je donesena odluka iz stavka 3. ovoga članka u pisanom obliku izjaviti prigovor predsjedniku nadzornog odbora, navesti razloge zbog kojih smatra da je ta odluka pobojna i zahtijevati da je nadzorni odbor povuče. Ne razmotri li se prigovor na prvoj idućoj sjednici nadzornog odbora ili na njoj zahtjev bude odbijen, član nadzornog odbora koji je uložio prigovor može u roku od 30 dana po zaključenju sjednice podići tužbu kod suda iz članka 40. stavka 1. ovog Zakona i zatražiti da poništi donesenu odluku. U navedenim rokovima i pod istim uvjetima prigovor može izjaviti, zahtijevati povlačenje odluke i podići tužbu i uprava društva ako za to ima pravni interes.“.
Članak 17.
U članku 269. stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora. Dopuštena je odluka o primicima kojom se potvrđuje ranija odluka; u preostalome dijelu primijenit će se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka. U odluci se na jasan i razumljiv način navode ili se upućuje na podatke iz članka 247.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Podaci se ne moraju navesti u statutu kada su njime određeni primici članova nadzornog odbora. Odluka nije pobojna ako se prekrše pravila iz odredbe treće rečenice ovoga stavka. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 276.a stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Članak 18.
U članku 272.b stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona s time da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor. Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po zakonu.“.
Članak 19.
U članku 272.h stavku 1. iza prve rečenice dodaju se dvije nove rečenice koje glase: „Upravni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora. Pritom se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 247.a ovoga Zakona“.
U dosadašnjoj drugoj rečenici koja postaje četvrta rečenica iza riječi: „odbor“ dodaju se riječi: „odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora te kad“.
U stavku 6. riječi „do 263.d“ zamjenjuju se riječima „do 263.c“.
Članak 20.
U članku 272.j dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Na ništetnost i pobojnost odluka upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267.a ovoga Zakona.“.
Članak 21.
U članku 272.l stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba druge rečenice članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora, ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora. Svojstvo izvršnog direktora prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Izvršni direktor kome je to svojstvo prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njenog svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.
Članak 22.
U članku 272.r stavku 1. točki 2. riječi: „kako su se radnički primici uzimali u obzir pri izračunu prosječnih primitaka te“ brišu se.
U točki 5. iza riječi: „primitaka“ dodaje se riječ: „uprave“, a riječi „u skladu s odredbama članka 247.a stavka 2. ovoga Zakona“ brišu se.
U točki 6. iza riječi: „Zakona“ dodaju se riječi: „ili rasprava prema članku 276.a stavka 5. ovoga Zakona,“ te se briše točka na kraju rečenice.
Iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:
„7. objašnjenje kako se primjenjuje utvrđeni najviši primitak članova uprave.“.
U stavku 3. trećoj rečenici riječ: „izvješće“ zamjenjuje se riječju: „bilješku“. U četvrtoj rečenici riječi: „To izvješće“ zamjenjuju se riječima: „Ta bilješka“.
U stavku 4. riječi: „i izvješće iz odredbe“ zamjenjuju se riječima: „i bilješku iz odredbe“.
U stavku 5. rečenica: „Društvo je dužno ukloniti iz izvješća o primicima sve osobne podatke koji su bili dostupni preko internetske stranice nakon što istekne rok iz odredbe stavka 4. ovoga članka.“ zamjenjuje se rečenicama: „Osobni podaci o bivšim članovima uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora, ne smiju se iznositi u izvješću o primicima koje se sastavlja po proteku deset godina od isteka poslovne godine u kojoj je tim osobama prestalo spomenuto svojstvo. Po proteku roka iz stavka 4. ovoga članka društvo je dužno iz izvješća o primicima ukloniti osobne podatke koji su dostupni preko internetske stranice.“ .
Članak 23.
U članku 274. stavku 1. rečenica: „Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas.“ zamjenjuje se rečenicama: „Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas, u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica i stavak 3. ovoga Zakona.“.
U stavku 2. drugoj rečenici iza riječi: „treće“ dodaju se riječi: „do pete“.
Članak 24.
U članku 276.a stavku 1. iza treće rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
„Dopuštena je odluka kojom se potvrđuje ranije odobrena politika primitaka.“.
U stavku 2. iza riječi: „besplatno“ dodaju se riječi: „i javno“.
U stavku 3. iza riječi: „podastrijet će“ dodaje se riječ: „najkasnije“, a iza riječi: „skupštini“ dodaju se riječi: „na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima“.
Članak 25.
U članku 279. stavku 3. trećoj rečenici riječi: „dovoljna potvrda o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „dovoljan dokaz o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 3. ovoga Zakona“.
U četvrtoj rečenici iza riječi „dokaz“ dodaju se riječi „sudjelovanja u temeljnom kapitalu u skladu s člankom 297.c stavkom 3. ovoga Zakona“.
Članak 26.
U članku 280. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako glavna skupština treba odlučiti o izmjeni statuta, politici primitaka članova uprave, o primicima nadzornog odbora u skladu s člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona, izvješću o primicima ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna skupština na njega dade suglasnost, mora se objaviti potpuni sadržaj pojedine isprave o kojoj se odlučuje, a kod sklapanja ugovora, njegov bitni sadržaj. Ovaj se stavak primjenjuje na izvješće o primitcima navedeno u članku 276.a stavak 5. ovoga Zakona.“.
U stavku 3. prvoj rečenici iza riječi: „ako se radi“ dodaju se riječi: „o donošenju odluke prema članku 276.a stavku 1. prvoj rečenici ovoga Zakona,“.
Članak 27.
U članku 281. stavku 1. prva rečenica mijenja se i glasi:
„Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju najmanje 21 dan prije održavanja glavne skupštine priopćiti poziv na skupštinu posrednicima koji pohranjuju dionice društva, udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristile pravom glasa te posrednicima ili udrugama dioničara koji su zatražili da im se poziv priopći.“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Na sadržaj i oblik priopćenja iz prve rečenice stavka 1. i stavka 2. ovoga članka primjenjuju se zahtjevi Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na stavak 1. i 2. ovoga članaka na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona. U slučaju društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posrednici koji pohranjuju dionice društva dužni su proslijediti i prenijeti informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka u skladu s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona, osim ako je posredniku poznato da je dioničar dobio takve informacije od druge osobe. To se primjenjuje i na društva čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja s time da se pritom ne primjenjuju odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.“.
Članak 28.
U članku 285. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Onaj tko se koristio pravom glasa ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako dan njegov glas. Društvo je dužno dati dioničaru tu potvrdu u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 297.a stavka 2. prve rečenice i stavka 3. ovoga Zakona.“.
Članak 29.
U članku 291.b stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju politiku sudjelovanja koja opisuje njihovo sudjelovanje u društvima u koja ulažu (politika sudjelovanja), te su u njoj dužni navesti posebice kako:
1. ostvaruju članska prava iz dionica, posebice u okviru svoje strategije ulaganja,
2. nadgledaju bitne događaje društva u koje ulažu,
3. razmjenjuju stajališta s organima društva i drugim dionicima u društvu,
4. surađuju s drugim dioničarima,
5. upravljaju sukobima interesa povezanima sa sudjelovanjem.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine ne ispunjavaju u cijelosti ili djelomično jedan ili više zahtjeva koji su propisani u stavcima 1. do 3. ovoga članka, dužni su objasniti zašto nisu ispunili te zahtjeve.“.
U stavku 5. u drugoj rečenici iza riječi: „imovine“ dodaju se riječi: „ili drugu besplatnu i javno dostupnu internetsku stranicu“.
Članak 30.
U članku 291.c stavku 2. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. o sudjelovanju u društvu, a posebice kako se koriste članska prava iz dionice i pozajmljuju vrijednosni papiri,“.
U stavku 3. rečenica: „Institucionalni ulagatelj može umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 2. ovoga članka.“ zamjenjuje se rečenicom: „Takvu objavu može dati i upravitelj imovine na svojim internetskim stranicama ili na drugim besplatno i javno dostupnim internetskim stranicama ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Upravitelji imovine koji su sklopili dogovor u skladu sa stavkom 2. ovoga članka dužni su jednom godišnje podnijeti institucionalnom ulagatelju izvješće o tome u kojoj su mjeri njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s tim dogovorom i kako pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja. Upravitelji imovine mogu umjesto toga objaviti izvještaj u skladu sa stavkom 3. drugom rečenicom ovoga članka. Izvješće sadrži posebice podatke o:
1. bitnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima,
2. sastavu portfelja, prometu portfeljem i troškovima prometa portfeljem,
3. tome kako se pri donošenju odluke o ulaganju uvažava srednjoročni do dugoročni razvoj društva,
4. korištenju usluga savjetnika pri glasovanju,
5. upravljanju pozajmljivanjem dionica i postupanju u slučaju sukoba interesa u okviru sudjelovanja u društvima, a posebice u ostvarivanju prava iz dionice.“.
Članak 31.
Članak 292. stavak 10. briše se.
Članak 32.
Članak 297.a s naslovom mijenja se i glasi:
„Prijenos informacija o korporativnim događajima
Članak 297.a
(1) Ako društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja izravno ne prenese informacije o korporativnim događajima iz članka 1. točke 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 dioničarima, obvezno ih je elektronički proslijediti posrednicima kako bi ih oni prenijeli dioničarima.
(2) Informacije može prenositi treća osoba koju odredi društvo, posrednik ili dioničar. Informacije se elektronički prenose posredniku. Oblik, sadržaj, rokovi za prijenos informacije u skladu sa stavkom 1. određeni su Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212. Prijenos informacija može se ograničiti na način kako je to određeno u članku 8. stavku 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, a u vezi s Tablicom 8. Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.
(3) Svaki pojedini posrednik u lancu dužan je prenijeti informacije iz stavka 1. ovoga članka koje je primio od drugog posrednika ili društva posredniku u lancu koji neposredno slijedi u rokovima iz članka 9. stavka 2. podstavka 2. ili 3. i stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 osim ako zna da je neka druga osoba već poslala te informacije tom posredniku. To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije. Na odgovarajući se način primjenjuje prva rečenica stavka 2. ovog članka.
(4) Posrednik je osoba koja pohranjuje vrijednosne papire ili upravlja vrijednosnim papirima ili vodi depozitne račune za dioničare ili druge osobe ako te djelatnosti obavlja u vezi s dionicama društva koje ima sjedište u državi članici Europske unije ili u drugoj državi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
(5) Posrednik u lancu je osoba koja pohranjuje dionice društva za nekog drugog posrednika. Posljednji posrednik je posrednik koji za dioničara pohranjuje dionice društva.“.
Članak 33.
U članku 297.b stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti dioničaru informacije koje je dobio na temelju članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 2. stavcima 1. i 4., člankom 9. stavkom 2. podstavkom 1. i stavcima 3. i 4. podstavkom 3. kao i člankom 10. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva i četvrta rečenica ovoga Zakona.“.
Članak 34.
Članak 297.c s naslovom mijenja se i glasi:
„Obveza posrednika prenijeti informacije društvu i predaja dokaza o sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu
Članak 297.c
(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti izravno društvu ili posredniku u lancu informacije koje je dobio od dioničara društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja o ostvarivanju njegovih prava iz dionica. Posrednici moraju proslijediti izravno društvu ili sljedećem posredniku informacije koje su dobili u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Na prosljeđivanje dioničarevih uputa o ostvarivanju prava iz dionica društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posredniku koji je upisan u registar dionica primjenjuje se na odgovarajući način prva i druga rečenica ovog stavka.
(2) Dioničar može dati upute za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica. Oblik, sadržaj i rokovi za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovog članka određeni su člankom 2. stavkom 1. i 3., člankom 8. i 9. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Moguć je pravodoban skupni prijenos i prosljeđivanje informacija. Stavci 1. i 2. ovog članka vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.
(3) Posljednji posrednik dužan je bez odgađanja predati dioničaru na njegov zahtjev pisani dokaz o sudjelovanju njegovih dionica u temeljnom kapitalu radi ostvarivanja prava na glavnoj skupštini u skladu s člankom 5. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 ili prenijeti takav dokaz društvu u skladu sa stavkom 1. ovog članka.“.
Članak 35.
Članak 297.d mijenja se i glasi:
„(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja smiju zahtijevati od posrednika koji pohranjuje dionice društva informacije o identitetu dioničara i sljedećem posredniku. Oblik i sadržaj tog zahtjeva određen je Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212.
(2) Informacije o identitetu dioničara su podaci određeni člankom 3. stavkom 2., a u vezi s Tablicom 2 Slovom C Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Za društva koja nisu pravne osobe i nisu registrirana navest će se njihovi članovi te informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Ako na nekoj dionici ima više ovlaštenika, navest će ih se, kao i informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka.
(3) Ako posrednik u lancu nema informacije o identitetu dioničara koje zatraži društvo, dužan je takav zahtjev proslijediti posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu u roku koji je određen članom 9. stavkom 6. podstavkom 1., 2. ili 3. treće rečenice i stavkom 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, sve dok ne stigne do posljednjeg posrednika.
(4) Posljednji posrednik dužan je prenijeti informacije o identitetu dioničara kako bi odgovorio na zahtjev društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja. Ako društvo zahtijeva da ga informira neki drugi posrednik u lancu, svaki od posrednika dužan je bez odgađanja prenijeti informacije tom posredniku ili posredniku koji neposredno slijedi u lancu sve dok se ne stigne do posrednika od kojeg je društvo zahtijevalo informacije. Posrednik od kojeg je društvo zahtijevalo informacije dužan je bez odgađanja proslijediti društvu informacije koje je dobio od drugih posrednika u lancu. Oblik, sadržaj i rokovi za odgovor na zahtjev za informiranjem određeni su člancima 2., 3., 9. stavkom 6. podstavkom 2. i 3. te stavkom 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.
(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se i na zahtjeve za informiranjem društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije. Na stavke 1. do 5. prva rečenica ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona.“.
Članak 36.
U članku 297.e stavku 1. iza riječi: „komuniciranja“ dodaju se riječi: „s dioničarima, društvima i posrednicima“.
U istoj rečenici, iza riječi: „prava“ dodaje se zarez i riječi: „vođenja registra dionica“.
Članak 37.
Članak 297.f mijenja se i glasi:
„(1) Uz iznimku odredbe stavka 2. ovoga članka,društvo podmiruje nužne posrednikove troškove nastale primjenom odredbi članaka 297.a do 297.e, te u vezi s člankom 281. stavkom 1. i 5. i člankom 274. stavkom 1. treće do pete rečenice kao i stavkom 2. drugom rečenicom ovoga Zakona ako se temelje na načinu poduzimanja radnji koji odgovara trenutačnom stanju tehničkog razvoja. Od toga su izuzeti sljedeći troškovi:
1. nužni troškovi posljednjeg posrednika koji su nastali prijenosom informacija dioničarima na druge načine osim elektroničkog u skladu s člankom 297.b stavkom 1. prvom rečenicom i
2. u slučaju društva koje je izdalo dionice koje glase na ime, nužni troškovi posrednika za prijenos i prosljeđivanje informacija od posrednika koji je upisan u registar dionica do dioničara u skladu s člankom 281. stavkom 5., a u vezi s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona.
Posrednici objavljuju svoje naknade za troškove za svaku uslugu koja se obavlja primjenom članaka 297.a do 297.e, članka 281. stavka 1. prve rečenice, stavka 5., članka 274. stavka 1. treće do pete rečenice, kao i stavka 2. druge rečenice i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona. Posrednici objavljuju svoje naknade zasebno za društvo i za dioničara za kojeg obavljaju uslugu. Nije dopušteno naplaćivati različite naknade za ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, osim ako je to iznimno opravdano i ako je razlika posljedica različitih stvarnih troškova nastalih obavljanjem usluge.
(2) Bez obzira na ostale odredbe ovoga Zakona, na obveze iz članaka 297.a do 297.e, članka 125. stavka 1. prve rečenice, stavka 2. i 5. ovoga Zakona, kao i obveze u pogledu potvrda iz članka 274. stavka 1. treće do pete rečenice, kao i stavka 2. druge rečenice i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.“.
Članak 38.
U članku 300.g stavku 2. riječi: „prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu“ zamjenjuju se riječima: „referentne stope iz zakona koji uređuje financijsko poslovanje i predstečajnu nagodbu.
Članak 39.
U članku 346. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka o prodaji dionica od strane društva za račun ovlaštenika primjenjuju se i na dionice koje su izdane u nematerijaliziranom obliku.“.
Članak 40.
U članku 359. stavku 1. točki 3. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom te se dodaju točke 4. i 5. koje glase:
„4. ako su vrijednosti iskazane u pozicijama godišnjih financijskih izvješća precijenjene; ako su podcijenjene u namjeri da se netočno prikaže ili prikrije stanje imovine i financijske uspješnosti društva. Pozicije aktive su precijenjene ako iskazuju veće vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju niže iznose. Pozicije aktive su podcijenjene ako iskazuju niže vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju veće iznose. Precijenjenost ili podcijenjenost pozicija godišnjih financijskih izvješća utvrđuje se u odnosu na vrijednosti ili iznose koji su dopušteni ili zahtijevani primjenjivim standardima financijskog izvještavanja. Za društva čije je poslovanje uređeno posebnim propisima primjenjivi standardi financijskog izvještavanja uključuju i propise koji se odnose na financijsko izvještavanje tih društava,
5. ako godišnja financijska izvješća nisu u skladu s propisima koji uređuju strukturu i sadržaj tih izvješća pa je zbog toga njihova jasnoća i preglednost značajno narušena.“.
Članak 41.
U članku 360. stavku 3. točki 2. iza riječi: „članka 280.a“ dodaje se zarez i riječi: „članka 297.a“.
Članak 42.
U članku 385. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: „unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital“ zamjenjuju se riječima: „uplaćuju poslovne udjele u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu“. U drugoj rečenici riječ: „Ulozi“ zamjenjuje se riječima: „Poslovni udjeli“. U četvrtoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
U stavku 3. riječi: „ulog u društvo ne unese“ zamjenjuju se riječima: „poslovni udio ne uplati“.
Članak 43.
U članku 388. točki 3. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
U točki 5. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“ a riječi: „a sastoji li se ulog od“ zamjenjuju riječima: „a uplaćuje li se poslovni udio unosom u društvo“.
Članak 44.
U članku 390. stavku 2. riječi: „uloga za preuzeti poslovni udio“ zamjenjuju se riječima: „preuzetog poslovnog udjela“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječi: „Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem“ zamjenjuje se riječima: „Poslovni udio može se uplatiti unosom“. U drugoj rečenici riječ: „Ulog“ zamjenjuje se riječima: „Uplata poslovnog udjela“, a riječ: „unijeti“ zamjenjuje se riječju: „obaviti“. Treća rečenica zamjenjuje se rečenicom koja glasi: „ Ako je vrijednost unesenih stvari i prava u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od iznosa koji se time uplaćuje, razlika se mora uplatiti u novcu.“.
Stavak 5. mijenja se i glasi: „Poslovni se udio mora uplatiti tako da s uplaćenim novcem i unesenim stvarima i pravima društvo može slobodno raspolagati.“.
U stavku 6. riječi: „Novčani ulozi“ zamjenjuju se riječima: „Poslovni udjeli“.
Članak 45.
U članku 390.a stavku 4. u prvoj rečenici riječi: „Ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „Preuzeti poslovni udjeli“. U drugoj rečenici riječi: „ulozi za sve preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „svi poslovni udjeli“.
Članak 46.
U članku 391. u stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječju: „poslovnog udjela“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 5. u drugoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“. U trećoj rečenici riječi: „ulozi“ zamjenjuju se riječima: „poslovni udjeli“.
U stavku 6. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Članak 47.
U članku 392. u prvoj rečenici riječi: „njegovom ulogu“ zamjenjuju se riječima: „uplati njegovog poslovnog udjela“.
Članak 48.
U članku 393. stavku 1. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „uplata poslovnog udjela“.
U stavku 2. u drugoj rečenici riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječima: „poslovnim udjelima“.
Članak 49.
U članku 394. stavku 1. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječju: „poslovni udjeli“.
U stavku 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječju: „poslovnog udjela“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječju: „uplate poslovnih udjela“, a riječ: „unijeti“ riječju: „obaviti“. U drugoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „stvari i prava“. U trećoj rečenici riječi: „vrijednost uloga“ zamjenjuje se riječima: „vrijednost uplate“, riječi: „preuzetog uloga“ riječima: „preuzetog poslovnog udjela“, a riječ: „ulog“ riječima: „poslovni udio“.
U stavku 5. točki 3. riječi: „o ulozima uplaćenima“ zamjenjuje se riječima: „ili javnog bilježnika o uplatama poslovnih udjela“. U točki 4. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječju: „poslovni udio“.
Dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Prijavi za upis ne prilaže se izjava osnivača da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta.“.
Članak 50.
U članku 395 stavku 2. u drugoj rečenici riječi: „visine uloga koji“ zamjenjuju se riječima: „vrijednosti koja“.
Članak 51.
U članku 397. stavku 2. riječ: “ulozima“ zamjenjuje se riječima: „uplatama poslovnih udjela“.
Članak 52.
U naslovu iznad članka 397.e riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.“.
U stavku 2. riječi: „Ulog za osnivanje“ zamjenjuju se riječima: „Pri osnivanju društva poslovni udio“.
Članak 53.
U članku 397.f stavku 2. riječi: „Ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „Poslovni udjeli“.
Članak 54.
Naslov Pododjeljka 1. iznad članka 398. mijenja se i glasi: „Uplata poslovnih udjela“.
Naslov iznad članka 398. mijenja se i glasi: „Obveza uplate poslovnih udjela“.
U članku 398. stavku 1. prva rečenica se mijenja i glasi: „Svaki se poslovni udio mora uplatiti društvu.“ U drugoj rečenici riječi: „Visina uloga“ zamjenjuje se riječima: „Vrijednost uplate“. U trećoj rečenici riječi: „visina uloga“ zamjenjuju se riječima: „vrijednost uplate“.
U stavku 2. riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječima: „poslovnim udjelima“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“ a riječ: „uloga“ zamjenjuje riječima „poslovnog udjela“. U drugoj rečenici riječi „ulog“ zamjenjuju se riječima „uplata poslovnog udjela“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „uplata poslovnog udjela“, a riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“. U trećoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 5. u prvoj rečenici riječi: „unosa uloga u društvo“ zamjenjuju se riječima: „uplate poslovnog udjela“ , riječi: „vraćanju uloga“ zamjenjuju se riječima: „vraćanju uplate“ i riječi: „unosa uloga u društvo“ zamjenjuju riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U stavku 6. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 7. u prvoj rečenici riječ: „uloge“ zamjenjuje se riječima: „poslovne udjele“.
Članak 55.
U članku 399. stavku 1. u prvoj riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
Članak 56.
U članku 400. prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“ i riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“. U četvrtoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“. U petoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
U stavku 2. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Članak 57.
U članku 401. stavku 1. riječi: „unosa uloga u društvo“ zamjenjuju se riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U stavku 3. riječi: „unošenje u društvo uloga“ zamjenjuju se riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U stavku 4. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Članak 58.
U članku 402. stavku 1. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 4. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Članak 59.
U članku 403. stavku 1. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“ i riječ: „ulozima“ riječima: „poslovnim udjelima“.
U stavku 2. u prvoj rečenici riječ: „uloga koji “ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela koji“. U drugoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Članak 60.
U naslovu iznad članka 406. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U članku 406. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: „kao uloge“ zamjenjuju se riječima: „na ime uplate poslovnih udjela“. U drugoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječju: „iznos“.
U stavku 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
U stavku 3. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Članak 61.
U članku 413. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: „za koji je u cjelini uplaćen ulog“ zamjenjuju se riječima: „koji je u cjelini uplaćen“.
Članak 62.
U članku 418. stavku 1. riječi: „za koje nije u cjelini uplaćen ulog“ zamjenjuju se riječima: „koji nisu potpuno uplaćeni“.
U stavku 2. riječi: „za koje je u cjelini uplaćen ulog“ zamjenjuju se riječima: „koji su potpuno uplaćeni“.
Članak 63.
U članku 421. stavku 2. u drugoj rečenici riječi: „ulog člana u društvo bio u stvarima ili u pravima“ zamjenjuju se riječima: „poslovni udio člana uplaćen unosom u društvo stvari i prava“.
Članak 64.
U članku 423. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja mu je pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu. Na prestanak članstva u upravi društva po zakonu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 3. ovoga Zakona.“.
U stavku 6. u prvoj rečenici brise se točka i dodaju riječi: „koji nadomješta upravu društva do imenovanja potrebnog broja njezinih članova.“ U drugoj rečenici iza riječi: „imenovanja“ dodaje se riječ: „članova“.
Članak 65.
U članku 424. stavku 4. dodaje se rečenica koja glasi: „Ako svoju odluku o imenovanju člana uprave opoziva nadzorni odbor, na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 244. stavka 3. ovoga Zakona.“
Članak 66.
U članku 436. stavku 1. dodaje se rečenica koja glasi: "Na prestanak članstva u nadzornom odboru društva po zakonu, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 255. stavka 3. ovoga Zakona.".
Članak 67.
U članku 437. stavku 1. u drugoj rečenici riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli“.
Članak 68.
U članku 441. stavku 1. u točki 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Članak 69.
U članku 455. u stavku 4. riječi: „uloge u temeljni kapital društva“ zamjenjuju se riječima „poslovne udjele“.
Članak 70.
U članku 457. stavku 2. riječi: „uloga za nove poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „novih poslovnih udjela“ i riječi: „povećanih uloga za postojeće poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: “povećanja postojećih poslovnih udjela,“.
U stavku 3. riječ: „uloge“ zamjenjuje se riječima: „poslovne udjele“.
U stavku 6. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“. U drugoj rečenici briše se riječ: „uloga“.
Članak 71.
U članku 458. stavku 1. riječ: „ulozi u“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli koji čine“.
U stavku 2. točki 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Članak 72.
U članku 458.a stavku 1. briše se riječ: „uloga“.
U stavku 3. briše se riječ: „uloga“.
Članak 73.
U članku 459. stavku 4. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „iznosi temeljnog kapitala “ i riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječju: „iznosima tog kapitala“.
U stavku 7. u prvoj rečenici riječi: „za koje su ulozi“ zamjenjuju se riječima: „koji su“. U drugoj rečenici riječ: „uloga koji“ zamjenjuje se riječju: „uplata koje“. U trećoj rečenici riječi: „za koje su u potpunosti uplaćeni ulozi“ zamjenjuju se riječima: „koji su u potpunosti uplaćeni“.
U stavku 9. u drugoj rečenici riječi: „za koje su djelomično uplaćeni ulozi“ zamjenjuju se riječima: „koji su potpuno uplaćeni“ i riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Članak 74.
U članku 462. stavku 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „uplata poslovnih udjela“ i riječ: „uloge“ zamjenjuje se riječima: „poslovne udjele“.
U stavku 3. u drugoj rečenici riječi: „uplaćenih uloga“ zamjenjuju se riječima: „onoga što je uplaćeno za poslovne udjele“, a riječi: „svakoga uloga koji“ zamjenjuju se riječima: „svake uplate koja“.
Članak 75.
U članku 465. stavku 2. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli“.
Članak 76.
U članku 465.d stavku 1. u drugoj rečenici riječi: „ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „preuzeti poslovni udjeli“. U trećoj rečenici riječi: „uplati uloga koji“ zamjenjuju se riječima: „uplate koje“.
Članak 77.
U članku 504.a stavku 2. riječi: „prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu“ zamjenjuju se riječima: „referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi“.
Članak 78.
U članku 515. stavku 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
„4. kojom je metodom određena naknada u gotovini.“.
Članak 79.
U članku 517. stavku 2. točki 3. broj: „407.“ zamjenjuje se brojem: „465.“.
Članak 80.
U članku 520. stavku 2. brišu se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 1. prije riječi: „drži“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 2. prije riječi: „društvo“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“.
Dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. ako sve dionice svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže dionice u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 216. i 217. ovog Zakona“.
Članak 81.
U članku 530. stavku 1. riječi: „valjanost pripajanja“ zamjenjuju se riječima: „pravne posljedice pripajanja iz članka 522. stavaka 3. i 4. ovog Zakona“.
Članak 82.
Naslovu iznad članka 532. mijenja se i glasi: „Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica, doplata u novcu i naknada u gotovini“.
U članku 532. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odluka kojom je glavna skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica ili iznos doplata u novcu iz članka 520. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene dionica ili s iznosima doplata u novcu.Ako je omjer zamjene dionica neprimjereno odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.“.
U stavku 2. u prvoj rečenici briše se riječ: „pripojenoga“.
U stavku 4. briše se riječ: „pripojenog“.
U stavku 5. u prvoj rečenici briše se riječ: „pripojenog“.
Dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Na sudsko ispitivanje iznosa doplata u novcu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 2. do 8. ovoga članka.“.
Članak 83.
U članku 534 stavku 2. iza riječi: „primjenjuju odredbe“ dodaju se riječi: „članka 529., članka 530.,“.
Članak 84.
U članku 536. stavku 2. u rečenici 3. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli“.
Članak 85.
U članku 539. stavku 1. točki 3. riječi: „za koje nisu u punom iznosu uplaćeni ulozi, a koje je trebalo uplatiti“ zamjenjuju se riječima: „koji nisu u potpunosti uplaćeni, a trebalo ih je uplatiti.“.
U stavku 2. brišu se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 1. prije riječi: „drži“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 2. prije riječi: „društvo“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“, a riječi: „za koje su u punom iznosu uplaćeni ulozi.“ zamjenjuju se riječima „koji su potpuno uplaćeni,“.
Dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. ako sve udjele svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže udjele u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 398. stavka 3. i članka 406. stavka 1. ovog Zakona“.
Članak 86.
Naslov iznad članka 546. mijenja se i glasi: „Valjanost i učinak pripajanja“.
Članak 546. mijenja se i glasi:
„(1) Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke.
(2) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na pravne posljedice pripajanja iz članka 541. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
(3) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba koja zbog odredbe stavka 1. ovoga članka više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtjevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.“.
Članak 87.
Naslov iznad članka 547. mijenja se i glasi: „Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela, doplata u novcu i naknada u gotovini“.
U članku 547. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odluka kojom je skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela ili iznos doplata u novcu iz članka 539. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene udjela ili s iznosima doplata u novcu.Ako je omjer zamjene udjela neprimjereno prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.“.
U stavku 2. šestoj rečenici broj: „8.“ zamjenjuje se brojem: „9.“.
Članak 88.
U članku 548. stavku 3. u drugoj rečenici riječ: “ulozima“ zamjenjuje se riječima: „uplatama poslovnih udjela“.
Članak 89.
U članku 549.a stavcima 1. i 2. riječi: „u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala“ zamjenjuju se riječima: „iz Priloga II Direktive (EU) 2017/1132“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Odredbe ovog Zakona o prekograničnim pripajanjima i spajanjima ne primjenjuju se na pripajanja i spajanja u kojima sudjeluju:
- zadruga, pa i kada prema pravu druge države ispunjava uvjete iz članka 119. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132;
- društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima
- društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama;
- društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica;
- društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine.“.
Članak 90.
U članku 549.b stavku 1. točki 8. riječi: „stručnjacima koji sudjeluju u provjeri pripajanja, kao i“ brišu se.
Dodaju se točke 13. i 14. koje glase:
„13. pojedinosti o ponudi naknade u gotovini članovima društava koja sudjeluju u pripajanju;
14. sredstva osiguranja vjerovnika koja su ponuđena vjerovnicima.“.
Članak 91.
U članku 549.c stavak 1. mijenja se i glasi:
„Društvo koje sudjeluje u prekograničnom pripajanju mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog pripajanja prilikom objave poziva za skupštinu koja treba odlučiti o pripajanju, a najkasnije mjesec dana prije njenog održavanja. Uz namjeru provođenja prekograničnog pripajanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na zajednički plan pripajanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli. Prijavi za upis namjere prekograničnog pripajanja prilažu se zajednički plan pripajanja, izvješće o pripajanju te izvješće revizora pripajanja iz članka 515. ovog Zakona, pri čemu se iz izvješća revizora mogu isključiti one informacije koje društvo smatra povjerljivim. Ove isprave moraju biti dostupne bez naknade na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara.“
U stavku 2. riječi „plana pripajanja" zamjenjuju se riječima „upisa provođenja prekograničnog pripajanja“.
Točka 4. mijenja se i glasi:
„4. naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici, članovi i radnici društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava,“.
Dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. pojedinosti o internetskim stranicama na kojoj se mogu bez naknade mogu dobiti dokumenti iz stavka 1. ovog članka.“.
Dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Obveza je društva koje sudjeluje u pripajanju da dokumente iz stavka 1. ovog članka dostavi u odnosu za sva ostala društva koja sudjeluju u pripajanju.
(5) Ako se za valjanost pripajanja ne traži odobrenje skupštine društva, dokumenti iz stavka 1. ovog članka trebaju biti dostupni najkasnije mjesec dana prije održavanja skupština drugih društava koja sudjeluju u pripajanju.“.
Članak 92.
U članku 549.d stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Organi upravljanja svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti izvješće o pripajanju u kojem se pripajanje obrazlaže pravno i gospodarski, pojašnjavaju se posljedice za buduće poslovanje društva te se navode posljedice koje će ono imati na članove društava koja sudjeluju u pripajanju, vjerovnike i radnike. Društvo može sastaviti jedno izvješće koje obuhvaća posebne odjeljke za članove društva i za radnike ili dva odvojena izvješća. Odjeljak izvješća za radnike nije potreban ako društvo ili njegova društva kćeri nemaju drugih radnika osim članova organa upravljanja. Odjeljak za članove društva nije potreban ako se svi članovi društva odreknu tog prava“.
Dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) U odjeljku za članove društva osobito treba objasniti:
-iznos naknade u gotovini i metodama koje su se koristile za izračun;
-omjer zamjene dionica, odnosno udjela te metode koje su se za to koristile;
-posljedice pripajanja za članove društva;
- prava članova na doplatu u novcu i naknadu u gotovini.
(3) U odjeljku za radnike osobito treba objasniti:
-posljedice pripajanja na radne odnose i mjere za njihovu zaštitu;
-sve bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva;
-utjecaj elemenata iz prethodnih točaka ovog stavka na društva kćeri.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4. te se mijenja i glasi:
„(4) Izvješće o pripajanju mora zajedno sa zajedničkim planom pripajanja iz članka 549.b biti dostupno u elektroničkom obliku članovima svih društava koja sudjeluju u pripajanju i njihovim radnicima, odnosno predstavnicima radnika najkasnije šest tjedana prije održavanja skupštine koja treba odlučiti o pripajanju, odnosno, ako se za neko društvo ne traži održavanje skupštine, onda prije održavanja skupštine drugih društava. Ako radnici dadu svoje mišljenje o pripajanju, ono se mora priložiti izvješću o pripajanju.“.
Članak 93.
U članku 549.f dodaju se novi stavci 1. do 3. koji glase:
„(1) Skupština svakog od društava koja sudjeluju u pripajanju mora donijeti odluku kojom se pripajanje odobrava onom većinom i na način koji se zahtijeva za to društvo.
(2) Ako preuzimatelj drži sve dionice, odnosno udjele s pravom glasa u pripojenom društvu ili ako ista osoba drži izravno ili neizravno sve dionice, odnosno udjele pripojenog društva, za pripajanje se ne traži odobrenje skupštine pripojenog društva. U tom slučaju nije potrebno izvješće revizora iz članka 549.e ovoga Zakona, a zajednički plan pripajanja ne treba sadržavati podatke iz članka 549.b stavka 1. točaka 2, 3, 5. i 13. ovog Zakona. Za pripojeno društvo nije potrebno izraditi izvješće o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članove pripojenog društva.
(3) Ako u pripajanju sudjeluje više pripojenih društava, stavak 2. ovoga članka primjenjuje se samo za pripojeno društvu u odnosu na koje su ispunjeni uvjeti iz prve rečenice stavka 2. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 4. i 5.
U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 4. iza riječi: „preuzimatelj“ dodaju se riječi: „sa sjedištem u Republici Hrvatskoj“.
Članak 94.
Naslov iznad članka 549.g mijenja se i glasi: „Zaštita članova društava koja sudjeluju u pripajanju“.
Članak 549.g mijenja se i glasi:
„(1) Članovi društava koja sudjeluju u pripajanju, a koji su glasovali protiv odluke o pripajanju i izjavili svoje protivljenje u zapisnik mogu svoje dionice zamijeniti za primjerenu novčanu naknadu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka član društva mora postaviti društvu preuzimatelju najkasnije 8 dana od održavanja glavne skupštine svog društva.
(3) Društvo mora isplatiti novčanu naknadu najkasnije u roku od mjesec dana od nastanka pravnih posljedica pripajanja.
(4) Odluka kojom je skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je iznos novčane naknade neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s tom naknadom. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. i članka 547 ovoga Zakona.“.
Članak 95.
Naslov iznad članka 549.h mijenja se i glasi: „Zaštita vjerovnika pripojenog društava“.
Članak 549.h mijenja se i glasi:
„(1) Vjerovnici pripojenog društva čije su tražbine nastale prije objave zajedničkog plana pripajanja, a u vrijeme njegove objave nisu dospjele, a koji dokažu da sredstva zaštite vjerovnika predviđena u zajedničkom plana pripajanja nisu primjerena te da je ispunjenje njihovih tražbina ugroženo zbog prekograničnog pripajanja mogu u roku od tri mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja tražiti od suda koji je nadležan za upis pripajanja u odnosu na ono društvu čiji su vjerovnici da se pripajanje ne upiše dok društvo vjerovnicima ne dade primjereno osiguranje.
(2) Ako sud prihvati zahtjev vjerovnika, odredit će društvu rok u kojem vjerovnicima mora dati primjereno osiguranje.
(3) Ako ne dođe do pripajanja, društvo se oslobađa obveze osiguranja tražbina koje je dalo vjerovnicima.“.
Članak 96.
U članku 549.i stavci 5., 6. i 7. brišu se.
Članak 97.
U članku 549.j u stavku 3. riječi: „potvrde iz članka 549.i stavka 5 ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „potvrdu o pripajanju koju je za svako od pripojenih društava izdalo nadležno tijelo države u kojoj ono ima sjedište i koja je dostupna kroz sustav povezivanja registara.“.
Članak 98.
Iza članka 549.k dodaje se članak 549.l koji glasi:
„Potvrda o pripajanju
Članak 549.l
(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 549.i stavka 2. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski sud će odbiti upis prekograničnog pripajanja društava u sudski registar.
(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično pripajanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može poduzeti i dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično pripajanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.
(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog pripajanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.
(4) U sudski registar iz stavka 1. upisuje se:
1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog pripajanja;
2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava.
(5) Upis u sudski registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti prije isteka rokova iz članka 536. stavka 5. i članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona. Ako su se svi članovi društva koje se pripaja suglasili s odlukom o pripajanju, upis je moguće provesti prije isteka roka iz članka 536. stavka 5. ovoga Zakona. U slučaju zahtjeva iz članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona, upis u registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti:
1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija ili
2. prije nego li je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda ili
3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego li vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.
Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.
(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje (potvrda o pripajanju). Takva potvrda se mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara iz članka 22. Direktive (EU) 2017/1132 (dalje u tekstu: sustav povezivanja registara).
(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično pripajanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u kojoj se nalazi sjedište društva preuzimatelja, registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog pripajanja i poslati tom tijelu elektroničke dokumente koje čuva.
(8) Potvrda o pripajanju, koju će izdati nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog pripajanja u sudski registar bez potvrde o pripajanju.“.
Članak 99.
U članku 550.a u stavku 7. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Provodi li se podjela odvajanjem, podjelu je dopušteno provesti i tako da društvo koje se dijeli, stekne sve udjele u novom društvu ili društvima, odnosno da stekne udjele u društvu ili društvima preuzimateljima, onako kako je to određeno planom podjele.“.
Članak 100.
U članku 550.b stavku 2. iza točke 1. dodaje se točka 1.a koja glasi:
„1.a prijedlog tvrtke i sjedišta novih društava,“.
Iza točke 2. dodaje se točka 2.a koja glasi:
„2.a ako se provodi podjela odvajanjem, a da se u postupku podjele mijenjaju odredbe statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli, prijedlog tih izmjena,“.
Točka 7. mijenja se i glasi:
„7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima, te pojedinosti o tome od kada ti udjeli daju imateljima pravo na sudjelovanje u dobiti, uz navođenje posebnih uvjeta koji utječu na to pravo,“.
Iza točke 7. dodaje se točka 7.a koja glasi:
„7.a okvirni terminski plan za provedbu podjele uz naznaku kada se očekuje nastupanje njenih učinaka,“.
U točki 11. iza riječi: „društvu“ dodaje se zarez i riječi: „a kod podjele odvajanjem i opis i raspored imovine, obveza te pravnih odnosa koji ostaju na društvu koje se dijeli,“.
U točki 12. iza zareza dodaju se riječi: „odnosno društva koje se dijeli, a što se posebno odnosi na imovinu i obveze koji nisu poznati na dan sastavljanja plana podjele,“.
Iza točke 13. dodaje se točka 13.a koja glasi:
„13.a podatke o procjeni vrijednosti imovine i obveza koji se prenose na novo društvo odnosno društva, a kod podjele odvajanjem i procjena vrijednosti imovine i obveza koji ostaju društvu koje se dijeli,“.
U točki 14. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje točka 15. koja glasi:
„15. ako se nude vjerovnicima dodatna osiguranja, neovisno o njihovim pravima koja imaju po osnovi odredbi članka 550.o ovoga Zakona, opis dodatnih osiguranja koja se nude i kojim vjerovnicima ili kojim skupinama vjerovnika.“.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Provodi li se podjela odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stekne društvo koje se dijeli, plan podjele ne mora sadržavati podatke iz stavka 2. točke 4., 5., 9. i 14. ovoga članka. Umjesto izričite izjave iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, plan podjele u tom slučaju sadrži izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na novo društvo ili društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva uz prijenos udjela u novim društvima na društvo koje se dijeli.“.
Članak 101.
U članku 550.d stavku 2. u točki 3. iza riječi: „udjela“ briše se zarez i dodaju riječi: „i metoda ili metode korištene za njegovo određivanje,“.
U točki 4. iza riječi: „podjele“ briše se zarez i dodaju riječi: „te metoda ili metode korištene za njeno određivanje,“.
U točki 5. iza riječi: „Zakona“ briše se zarez i dodaju riječi: „te metoda ili metode korištene za njeno određivanje,“.
Iza točke 5. dodaje se točka 5.a koja glasi:
„5.a podatak iz članka 550.b stavka 2. točke 13.a ovoga Zakona o procijenjenoj vrijednosti imovine i obveza društava koja sudjeluju u podjeli,“.
Članak 102.
U članku 550.e stavku 3. u točki 3. iza riječi: „do kojeg bi se“ dodaju se riječi: „iznosa doplate u novcu,“.
Članak 103.
U članku 550.g stavak 2. mijenja se i glasi:
„U glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar mora se objaviti obavijest o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, osim ako je plan podjele cijelo vrijeme do odlučivanja o podjeli dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 3. ovog članka, a ako je plan podjele objavljen na internetskoj stranici društva, da se taj plan s nje može preuzeti bez naknade.“
U stavku 3. u točki 3. broj: „407.“ zamjenjuje se brojem: „465.“.
Članak 104.
U članku 550.j stavku 8. riječi: „prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu“ zamjenjuju se riječima: „referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi“.
Članak 105.
U članku 550.n stavku 1. točki 4. iza riječi: „članovi društva koje se dijeli“ dodaje se zarez i riječi: „a kod podjele odvajanjem, ti članovi ili samo društvo koje se dijeli,“.
U stavku 2. dodaje se nova druga rečenica koja glasi: „Nakon nastupa učinaka podjele odluka o podjeli, podjela kao statusna promjena i pojedine pravne posljedice podjele ne mogu se pobijati ni utvrditi ništetnima niti ih se može na drugi način lišiti pravnog učinka.“. Dosadašnja druga rečenica postaje treća rečenica.
Članak 106.
U članku 550.o stavku 1. iza riječi „dužnici“ točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi „ograničeno, do iznosa vrijednosti imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjeno za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.“.
Članak 107.
Oznaka Glave VIII. i naslov te Glave iznad članka 551. zamjenjuju se oznakom „Odjeljak 4.“ i naslovom odjeljka „PREKOGRANIČNA PODJELA“.
Članak 551. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:
„Prekogranična podjela. Društva koja sudjeluju u prekograničnoj podjeli
Članak 551.
(1) Prekogranična podjela u smislu odredbi ovog odjeljka Zakona jest podjela trgovačkog društva u kojoj društvo koje se dijeli i barem jedno novo društvo koje sudjeluje u podjeli imaju registrirana sjedišta u različitim državama Europske unije ili državama ugovornicama Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pri čemu barem jedno od njih ima sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj.
(2) Društvo kojem je sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj može se podijeliti prema pravilima za prekograničnu podjelu iz ovog odjeljka Zakona ako je riječ o dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću.
(3) Provodi li se prekogranična podjela inozemnog društva, u postupku takve podjele može se osnovati novo društvo ili društva u Republici Hrvatskoj, ako je društvo koje se dijeli jedno od društava koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132. Novo društvo koje se osniva u postupku prekogranične podjele u Republici Hrvatskoj može se osnovati samo kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću.
(4) Društvo registrirano u Republici Hrvatskoj ne može provesti prekograničnu podjelu u smislu odredbi ovog odjeljka ovog Zakona ako je društvo koje se dijeli:
1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima;
2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama;
3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica;
4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine.“.
Članak 108.
Iza članka 551. dodaju se članci 551.a – 551.n s naslovima iznad njih te GLAVA VIII. s naslovom glave i članak 551.o s naslovom iznad njega koji glase:
„Primjena prava pojedine države članice na postupak prekogranične podjele. Primjena odredaba ovog Zakona o tuzemnoj podjeli
Članak 551.a
(1) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na društvo koje se dijeli odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak prekogranične podjele do izdavanja potvrde koja prethodi podjeli primjenjuju se samo ako društvo koje se dijeli ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na nova društva koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele, odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak osnivanja novih društava u postupku prekogranične podjele, a koje se poduzimaju nakon izdavanja potvrde koja prethodi podjeli, primjenjuju se samo na novo društvo ili društva koja se osnivaju na području Republike Hrvatske.
(3) Ako odredbama ovoga Odjeljka nije određeno drukčije, na postupak prekogranične podjele na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Odjeljka 1. i 2. Glave VII.a ovoga Zakona.
(4) Prekogranična podjela ne provodi se kao podjela s preuzimanjem.
(5) Na prekograničnu podjelu ne primjenjuju se odredbe članaka 550.g, 550.h, 550.i, 550.j, 550.k stavak 2., 550.l, 550.o stavci 2. i 3. ovoga Zakona.
Plan prekogranične podjele
Članak 551.b
Pored podataka iz članka 550.b stavak 2. ovoga Zakona plan prekogranične podjele sadrži i sljedeće podatke:
1. pojedinosti o primjerenoj otpremnini iz članka 551.i ovoga Zakona i adresu elektroničke pošte na koju se može dostaviti zahtjev za njezinom isplatom,
2. očekivane posljedice prekogranične podjele na zapošljavanje,
3. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u novom društvu odnosno društvima.
4. prema potrebi, prijedloge drugih akata koji se, pored ili umjesto statuta odnosno društvenog ugovora, moraju donijeti u skladu s pravom države u kojoj se u okviru prekogranične podjele osniva novo društvo,
5. prema potrebi, pojedinosti o tome dodjeljuju li se članovima društva koje se dijeli, pored udjela koji se stječu temeljem omjera zamjene iz članka 550.b stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, još i udjeli i vrijednosni papiri u novom društvu odnosno društvima, ili u društvu koje se dijeli, odnosno i u društvu koje se dijeli i u novom društvu odnosno društvima, a ako se to čini, kriterij na kojemu se ta dodjela temelji.
Izvješće o prekograničnoj podjeli
Članak 551.c
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o prekograničnoj podjeli. Izvješće se sastoji od općeg dijela, dijela namijenjenog članovima društva i dijela namijenjenog radnicima.
(2) U općem dijelu izvješća objašnjavaju se temeljni pravni i gospodarski aspekti podjele, razlozi za podjelu te se objašnjavaju posljedice koje prekogranična podjela ima za radnike društva. U tom se dijelu osobito pojašnjavaju posljedice koje će prekogranična podjela imati za buduće poslovanje društava koja sudjeluju u podjeli.
(3) U dijelu izvješća koje je namijenjeno članovima društva mora se navesti sve što sadrži izvješće iz članka 550.d stavka 2. i 3. ovoga Zakona, a u svakom slučaju mora se obrazložiti omjer zamjene dionica te metodu ili metode korištene za određivanje tog omjera. Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju članovima dodatno detaljno obrazložiti i:
1. posljedice prekogranične podjele za članove društva, i
2. pravo članova na primjerenu otpremninu iz članka 551.i ovoga Zakona kao i metodu kojom je određena ta otpremnina.
(4) U dijelu izvješća koje je namijenjeno radnicima društva mora se osobito obrazložiti:
1. posljedice prekogranične podjele po radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa,
2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,
3. kako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna u odnosu na društvo koje se dijeli.
(5) Umjesto jedinstvenog izvješća namijenjenog članovima društva i radnicima, uprava, odnosno izvršni direktori mogu odvojeno izraditi izvješće namijenjeno članovima i izvješće namijenjeno radnicima. Svako od tih izvješća mora, pored obrazloženja iz općeg dijela, sadržavati i posebna obrazloženja namijenjena članovima, odnosno namijenjena radnicima.
(6) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno članovima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen članovima društva ako svi članovi društva koje se dijeli daju izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava, odnosno izvršni direktori, oslobađaju obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.
(7) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno radnicima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen radnicima, ako su svi radnici društva i o njemu ovisnih društava ujedno i članovi uprave ili izvršni direktori u tim društvima.
(8) Izvješće o prekograničnoj podjeli ne mora se izraditi ako nije potrebno izraditi ni izvješće za članove društva, ni izvješće za radnike društva.
Revizija prekogranične podjele
Članak 551.d
(1) Osim podataka i izjava iz članka 550.e ovoga Zakona, izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora sadržavati i izjavu o tome je li primjerena otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona. Pri ocjeni primjerenosti te otpremnine revizor uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije najave prijedloga za podjelu te vrijednost trgovačkog društva ne uključujući učinak predložene podjele, koristeći se općeprihvaćenim metodama vrednovanja. U izvješću se mora dodatno navesti i:
1. kojim je metodama određena visina otpremnine,
2. iz kojih je razloga korištenje tih metoda primjereno,
3. do kojeg bi se iznosa naknade došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje otpremnine i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.
(2) Izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora se sastaviti i ako članovi društva koje se dijeli u novim društvima stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.
Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora
Članak 551.e
Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekogranične podjele i reviziju takve podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Izvješće se mora sastaviti i u slučaju ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.
Priprema skupštine radi odlučivanja o podjeli
Članak 551.f
(1) Društvo koje se dijeli mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekogranične podjele najmanje šest tjedana prije održavanja skupštine na kojoj će članovi društva koje se dijeli odlučivati o podjeli. Uz namjeru provođenja prekogranične podjele u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu koje se dijeli mogu podnijeti primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se dijeli mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.
(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se
1. plan prekogranične podjele
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.
Plan podjele i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnima i izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli.
(3) U objavi upisa namjere provođenja prekogranične podjele mora se upozoriti članove društva, vjerovnike društva, radničko vijeće odnosno radnike društva, ako to vijeće nije utemeljeno, u kojem roku te osobe imaju pravo podnijeti društvu primjedbe na plan podjele.
(4) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli mora se navesti i:
1. obavijest članovima da su plan podjele, izvješće uprave i izvršnih direktora o podjeli, a ako su dostavljeni u sudski registar i izvješće o reviziji podjele te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,
2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 6. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,
3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli.
(5) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli pa do njenoga održavanja mora proći najmanje mjesec dana.
(6) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:
1. plan podjele,
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće o reviziji podjele, ako ga se mora izraditi,
4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ga se mora izraditi,
5. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele, mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,
6. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen u skladu s odredbom članka 465. Zakona o tržištu kapitala.
(7) Financijska izvješća iz stavka 6. točke 6. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća te uz primjenu metoda koje su primijenjene prilikom izrade posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga, do dana s kojim su izrađena ta izvješća.
(8) Svakom članu društva će se na njegov zahtjev, a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 6. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovom trošku preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka.
(9) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 6. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave pojasniti plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima, odnosno opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članaka 551.i ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u općem dijelu izvješća o planu podjele i dijelu izvješća o planu podjele namijenjenom radnicima. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.
(10) Društvo nema obveze iz stavaka 6. i 7. ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.
Odluka o podjeli
Članak 551.g
(1) Odlukom glavne skupštine odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donijeta je odluka o podjeli društva.
(2) Odluka se donosi glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke.
(3) Skupština može odluku kojom odobrava plan podjele uvjetovati svojom izričitom suglasnošću o načinu suodlučivanja radnika u novim društvima koja se osnivaju u postupku podjele.
(4) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.
Isključenje razloga za pobijanje odluke
Članak 551.h
Odluka o prekograničnoj podjeli ne može se pobijati, pored razloga iz članka 550.k stavka 1. ovoga Zakona, ni zbog toga što je otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona neprimjerena, ili što utvrđenja odnosno obrazloženja primjerenosti otpremnine sadržana u planu podjele, izvješću uprave odnosno izvršnih direktora, izvješću revizora podjele, nadzornog odnosno upravnog odbora, te informacije objavljene o tome u pripremi skupštine nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Pravo na primjerenu otpremninu
Članak 551.i
(1) Svaki član društva koji je glasovao protiv odluke o podjeli i na zapisnik izjavio protivljenje toj odluci ima pravo zahtijevati od društva koje se dijeli da mu isplati primjerenu otpremninu u novcu za udio koji mu u trenutku donošenja odluke o preuzimanju pripada u društvu koje se dijeli.
(2) Pravo na primjerenu otpremninu ima i član koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, a glasovao je za odluku o podjeli:
1. ako mu se podjelom isključuju ili umanjuju posebna prava koja mu pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora, ili posebna prava koja se odnose na vođenje poslova društva, imenovanje članova uprave ili članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, ili su u vezi s prijenosom udjela u društvu,
2. ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, osim ako se podjela provodi odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stječe društvo koje se dijeli,
3. ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa da udjeli nisu prenosivi ili da je za prijenos udjela potrebna suglasnost društva ili pojedinih članova društva,
4. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema društvima koja sudjeluju u podjeli, preko vrijednosti obveza koje je prije podjele imao prema društvu koje se dijeli,
5. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema trećima ili se uvodi njegova odgovornost prema trećima za obveze društava koja sudjeluju u podjeli, preko iznosa tih obveza odnosno odgovornosti koje je prije podjele imao temeljem svog članstva u društvu koje se dijeli.
(3) Pravo na primjerenu otpremninu u novcu ima i član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.
(4) Zahtjev za isplatom primjerene otpremnine član mora postaviti u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine na kojoj je donesena odluka o podjeli. Zahtjev se dostavlja društvu koje se dijeli, a član ga može postaviti i elektronički, na adresu elektroničke pošte koja je za tu svrhu navedena u planu podjele. Zahtjev se može postaviti i na zapisnik na samoj skupštini koja odlučuje o prekograničnoj podjeli. Glasovanje protiv odluke ili izjavljivanje protivljenja toj odluci na zapisnik ne smatra se podnošenjem zahtjeva za plaćanjem primjerene otpremnine.
(5) Svakom članu koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za plaćanjem otpremnine sva društva koja sudjeluju u podjeli obvezna su kao solidarni dužnici isplatiti primjerenu otpremninu. Obveza isplate otpremnine uvjetovana je time da prekogranična podjela počne proizvoditi učinke. Obveza isplate otpremnine dospijeva u roku od petnaest dana od nastupa učinaka prekogranične podjele. Planom podjele uredit će se koja prava društvo koje je isplatilo otpremninu članu ima prema drugim društvima koja sudjeluju u podjeli.
(6) Svaki član društva koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za isplatom primjerene otpremnine može najkasnije dva mjeseca od nastupa učinaka prekogranične podjele zatražiti od suda nadležnog prema mjestu sjedišta društva koje se dijeli da u izvanparničnom postupku utvrdi primjereni iznos otpremnine. Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Odluka suda o visini otpremnine djeluje prema svim članovima koji su postavili zahtjev za isplatom primjerene otpremnine, neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojem je određena. Odredi li sud da iznos otpremnine određen planom podjele nije primjeren, i da je primjerena viša otpremnina, naložit će da se članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknade troškovi potrebni za vođenje postupka.
(7) Neovisno o odredbama plana podjele o omjeru zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima, član koji je postavio zahtjev za isplatom otpremnine ne stječe udjele u društvima koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele. Ako se provodi podjela odvajanjem, nastupom učinaka podjele udjeli toga člana u društvu koje se dijeli prelaze na to društvo. Prilikom stjecanja ne vrijede ograničenja koja inače vrijede za stjecanje vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela. Ako prilikom stjecanja nisu ispunjene pretpostavke koje se inače zahtijevaju za stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela, društvo ih mora otuđiti u roku od godine dana, a ako to ne učini mora ih povući uz odgovarajuću primjenu pravila koja se primjenjuju na stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela.
(8) Svaki član koji je postavio pravovremen i uredan zahtjev za isplatu primjerene otpremnine ima pravo zahtijevati da mu se dade osiguranje na koje imaju pravo vjerovnici društva u skladu s odredbom članka 551.j ovoga Zakona.
Zaštita vjerovnika društva koje se dijeli
Članak 551.j
(1) Vjerovnici društva koje se dijeli imaju pravo zahtijevati da im se da odgovarajuće osiguranje za tražbine koje postoje, ali nisu dospjele u vrijeme objave plana podjele. Zahtjev za davanje odgovarajućeg osiguranja podnosi se sudu iz članka 40. ovoga Zakona, nadležnom prema sjedištu društva koje se dijeli, u roku od tri mjeseca od dana objave plana podjele. O zahtjevu se odlučuje u izvanparničnom postupku. Vjerovnik koji zahtijeva osiguranje mora učiniti vjerojatnim da zaštitni mehanizmi koji su za vjerovnike predviđeni planom podjele ne predstavljaju odgovarajuće osiguranje njegove tražbine te da će se zbog prekogranične podjele znatno otežati ostvarenje njegove tražbine. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme objave plana podjele, utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda.
(2) Odredbom stavka 1. ovog članka ne utječe se na odgovarajuću primjenu odredbi članka 550.o stavaka 1., 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Ako iz bilo kojeg razloga ne dođe do prekogranične podjele, prestaje obveza davanja osiguranja radi provedbe podjele. Osiguranja koja su u tu svrhu bila dana prestaju, a vjerovnik je dužan vratiti ono što je po toj osnovi primio.
Prijava za upis prekogranične podjele u registru društva koje se dijeli
Članak 551.k
(1) Nakon što ispuni pretpostavke iz članaka 551. do 551.j društvo koje se prekogranično dijeli podnosi registarskom sudu prijavu za upis u sudski registar prekogranične podjele. Prijava se podnosi najranije po proteku dva mjeseca od donošenja odluke o podjeli, registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se dijeli. Prijavu podnose svi članovi uprave, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako društvo ima taj organ.
(2) Prijavi se prilažu:
1. plan podjele,
2. odluka o prekograničnoj podjeli donesena u propisanom obliku,
3. primjedbe koje su na plan podjele podnesene u skladu s odredbama članka 551.f,
4. izvješće uprave odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, odnosno zasebna izvješća za članove odnosno radnike društva, a ako se takvo izvješće ili izvješća ne moraju izraditi, odgovarajući dokaz o tome,
5. mišljenje radničkog vijeća o podjeli, odnosno odgovarajuće mišljenje radnika ako to vijeće nije utemeljeno u društvu, a ako takva mišljenja nisu dana, izjavu članova uprave odnosno izvršnih direktora kojom to potvrđuju,
6. izvješće revizora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,
7. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,
8. ako se neko od novih društava osniva u Republici Hrvatskoj, isprave koje je uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o osnivanju takvog društva potrebno priložiti za upis toga društva u sudski registar,
9. ako je za podjelu potrebna suglasnost ili dozvola nekog državnog tijela ili institucije s javnopravnim ovlastima, takva suglasnost ili dozvola,
10. dokaz da je skupština na kojoj se odlučivalo o podjeli pripremljena i sazvana u skladu s odredbom članka 551.f stavka 1. ovoga Zakona,
11. izjava treće osobe s ponudom novčane doplate dana u propisanom obliku (članak 550.b stavak 4.),
12. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da je članovima društva koji na to imaju pravo dano osiguranje iz članka 550.i stavka 8. ovoga Zakona, odnosno da je takvo osiguranje dano vjerovnicima koji na to imaju pravo u skladu s odredbama članka 551.j ovoga Zakona,
13. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da protiv odluke skupštine o podjeli u roku od 30 dana od donošenja odluke nije bila podignuta tužba za njeno pobijanje ili da do dana podnošenja prijave nije podignuta tužba za utvrđivanje ništetnosti odluke, a ako je takva tužba podnesena, da je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen, ili da je tužba odbačena ili povučena; izjava uprave, odnosno izvršnih direktora nije potrebna ako se uz prijavu prilože izjave svih članova društva dane u obliku javnobilježničke isprave kojom se odriču prava na pobijanje odluke o podjeli ili pozivanja na njenu ništetnost, ili jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću istog sadržaja, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva,
14. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da nisu povrijeđena prava radnika iz članka 551.f stavak 4. točka 3. ovoga Zakona,
15. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvima koja sudjeluju u podjeli sukladno posebnim propisima,
16. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da u društvu ne postoji neki od stečajnih razloga ili prijeteća nesposobnost za plaćanje,
17. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana podjele te o broju i sjedištima društava koja su s njime povezana,
18. izjava uprave odnosno izvršnih direktora o postojanju, dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor koji ima za predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze, te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.
Potvrda o podjeli. Upis podjele u registru u kojem je upisano društvo koje se dijeli.
Članak 551.l
(1) Registarski sud dužan je u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 551.k ovoga Zakona ispitati je li društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu.
(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranična podjela provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje, u skladu s odredbom članka 551.m ovoga Zakona. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranična podjela provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.
(3) Ako zbog složenosti postupka prekogranične podjele u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, sud će prije isteka tih rokova obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja.
(4) Utvrdi li da je društvo ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva iz članaka 551. do 551.j ovoga Zakona registarski sud upisat će u sudski registar:
1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekogranične podjele;
2. zabilježbu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva koje se zahtijevaju za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli;
3. zabilježbu da će se prekogranična podjela upisati u sudski registar društva koje se dijeli tek nakon što se u nadležni registar odnosno registre upišu sva nova društva koja sudjeluju u podjeli, te nakon što registarski sud o tome zaprimi odgovarajuću obavijest.
(5) Ako su vjerovnici društva postavili zahtjev za davanjem osiguranja iz članka 551.j ili su članovi društva postavili zahtjev za davanjem osiguranja iz članka 551.i, upis u registar ne može se provesti:
1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,
2. prije nego li je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno odluci suda, ili
3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego li je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.
Društvo mora dokazati da je članovima društva odnosno vjerovnicima društva koji na to imaju pravo, dano odgovarajuće osiguranje.
(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud izdaje potvrdu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu (potvrda o podjeli). Takva potvrda se mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.
(7) Registarski sud nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli će, nakon što dobije obavijest da su u nadležne registre upisana sva nova društva koja sudjeluju u podjeli, upisati u sudski registar da je provedena prekogranična podjela društva koje se dijeli. Registarski sud obavijestit će elektroničkim putem sud nadležan prema sjedištu svakog novog društva koje sudjeluje u podjeli o tome s kojim je danom upisana prekogranična podjela u registru društva koje se dijeli te će mu na isti način dostaviti izvod iz sudskog registra i statut odnosno društveni ugovor društva koje se dijeli.
(8) U sudski registar društva koje se dijeli upisat će se tvrtka i pravni oblik svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano. Ako društvo koje se dijeli prestaje postojati uslijed podjele, u sudski registar upisat će se dan s kojim je društvo prestalo postojati i napomena da je prestanak posljedica prekogranične podjele.
Obavijesti i informacije registarskog suda
Članak 551.m
(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 551.l ovoga Zakona:
1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično dijeli;
2. zatražiti potrebne informacije i isprave od javnopravnih tijela u zemlji i u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru u kojoj se u postupku prekogranične podjele osnivaju nova društva koja sudjeluju u podjeli;
3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela;
4. imenovati revizora.
(2) Ako je domaći sud nadležan za upis novog društva iz članka 551.n ovoga Zakona, taj sud i druga domaća javnopravna tijela mogu tijelu druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru nadležnom za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli dati na njegov zahtjev sve potrebne informacije i dostaviti potrebne isprave kojima raspolaže.
Upis novih društva koja sudjeluju u podjeli
Članak 551.n
(1) Društvo koje se prekogranično dijeli podnosi prijavu za upis osnivanja novog društva u postupku prekogranične podjele. Prijava se podnosi registarskom sudu na čijem području je predviđeno da se nalazi sjedište novog društva.
(2) Prijavi se prilaže:
1. plan podjele
2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u društvima koja sudjeluju u podjeli.
Prijavi se ne prilažu druge isprave iz članka 551.k ovoga Zakona.
(3) Registarskom sudu dostavit će se potvrda o prekograničnoj podjeli koju je izdalo tijelo koje je nadležno za provjeru zakonitosti podjele prema pravu države u kojoj je registrirano društvo koje se dijeli. Potvrda se dostavlja putem sustava povezivanja registara. Dostavljena potvrda priznaje se kao dokaz da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekograničnu podjelu koje se za takvu podjelu zahtijevaju prema pravu države u kojoj društvo koje se dijeli ima svoje sjedište. Registarski sud ne može u sudskom registru provesti upis osnivanja novog društva koje sudjeluje u prekograničnoj podjeli bez potvrde o prekograničnoj podjeli.
(4) Prilikom upisa sud provjerava posebice jesu li ispunjene sve pretpostavke koje se inače zahtijevaju za osnivanje novog društva, a prema potrebi i je li sklopljen sporazum o radničkom suodlučivanju u društvima koja sudjeluju u podjeli. Pri osnivanju društva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 550.c stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
(5) Uz upis novog društva u sudski registar upisuje se i zabilježba da je društvo upisano u postupku prekogranične podjele te zabilježba da će učinci osnivanja novog društva nastupiti tek kad se valjano provede prekogranična podjela prema pravu države kojoj pripada društvo koje se dijeli. Registarski sud nadležan za upis osnivanja novog društva službenim će putem obavijestiti sud nadležan za društvo koje se dijeli da je novo društvo koje sudjeluje u podjeli upisano u sudski registar, navodeći dan s kojim je to učinjeno.
(6) Nakon što registar u kojem je upisano društvo koje se dijeli obavijesti registarski sud da su nastupile posljedice prekogranične podjele, registarski sud nadležan prema sjedištu novog društva upisat će u sudski registar podatak o danu s kojim su nastupile pravne posljedice prekogranične podjele.
(7) U sudski registar novog društva koje sudjeluje u podjeli upisat će se tvrtka i pravni oblik društva koje se dijeli i svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano.
GLAVA VIII.
PRIJENOS IMOVINE
Prijenos imovine na osobe javnoga prava
Članak 551.o
(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.
(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano, to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica utvrđuje se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.“.
Članak 109.
U članku 564. stavku 4. u prvoj rečenici riječ „uloga“ zamjenjuje se riječima „poslovnih udjela“.
Članak 110.
Iza članka 582. dodaje se Odjeljak 7., članci 582.a do 582.m s naslovima iznad njih koji glase:
„Odjeljak 7.
PREKOGRANIČNO PREOBLIKOVANJE
Pojam prekograničnog preoblikovanja
Članak 582.a
(1) Prekogranično preoblikovanje je preoblikovanje kojim društvo registrirano u Republici Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga Odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja do trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.
(2) Prekogranično preoblikovanje je i preoblikovanje u kojemu društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Odredbe ovoga Odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja od trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.
(3) Promjenom oblika se smatra i slučaj kada neko od društava mijenja oblik u funkcionalno i jezično istovjetni oblik u drugoj državi članici.
(4) Ako odredbama ovoga Odjeljka nije određeno drugačije, na postupak prekograničnog preoblikovanja se, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe Odjeljaka 1. do 3. Glave IX. ovoga dijela Zakona. Ne primjenjuje se čl. 554. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovog Odjeljka ne primjenjuju se na preoblikovanja u kojima sudjeluju:
1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima;
2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama;
3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica;
4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine.
Društva koja mogu sudjelovati u prekograničnom preoblikovanju
Članak 582.b
(1) Od društava koja su registrirana u Republici Hrvatskoj u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću.
(2) Od društava koja su registrirana u nekoj drugoj državi, u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati društva koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132.
Plan preoblikovanja
Članak 582.c
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje izrađuju plan preoblikovanja.
(2) Plan preoblikovanja mora sadržavati barem sljedeće podatke:
1. pravni oblik, tvrtku i sjedište društva;
2. pravni oblik, tvrtku i sjedište preoblikovanog društva;
3. statut, odnosno društveni ugovor preoblikovanog društva;
4. predloženi okvirni vremenski raspored za prekogranično preoblikovanje;
5. sudjelovanje dotadašnjih članova u preoblikovanom društvu, prema pravilima koja se primjenjuju na to društvo, uključujući broj, veličinu i vrstu udjela koje će članovi steći preoblikovanjem;
6. prava koja u preoblikovanom društvu stječu članovi društva koji su imali posebna prava, kao i imatelji vrijednosnih papira koji nisu dionice, ili mjere koje se predlažu u vezi s njima;
7. sredstva osiguranja koja su ponuđena vjerovnicima društva;
8. posebne pogodnosti koje su dane članovima upravnih i nadzornih organa društva;
9. prikaz poticaja i subvencija koje je društvo dobilo u posljednjih pet godina;
10. pojedinosti o ponudi novčane naknade u skladu s čl. 582.h;
11. očekivani utjecaj prekograničnog preoblikovanja na zaposlenje;
12. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.
(3) Plan preoblikovanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, odnosno privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.
Izvješće o preoblikovanju
Članak 582.d
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje sastavlja izvješće o preoblikovanju. U izvješću se za članove društva i radnike objašnjavaju pravni i gospodarski aspekti prekograničnog preoblikovanja te se objašnjavaju posljedice prekograničnog preoblikovanja po radnike.
(2) U izvješću se osobito objašnjavaju učinci prekograničnog preoblikovanja na buduće poslovanje društva i društava koja su o njemu ovisna. Izvješće obuhvaća dio za članove društva i dio za radnike.
(3) Društvo može odlučiti da, umjesto jedinstvenog izvješća, sastavi odvojena izvješća za članove društva i radnike. Svako od tih izvješća sadrži opći dio i dio koji se odnosi na članove društva, odnosno radnike.
(4) U dijelu izvješća za članove društva osobito se objašnjavaju:
1. posljedice prekograničnog preoblikovanja po članove društva;
2. pravo članova da zahtijevaju novčanu naknadu u skladu s člankom 582.h ovoga Zakona, kao i metodu kojom je određena ta naknada.
(5) U dijelu izvješća za radnike osobito se objašnjavaju:
1. posljedice prekograničnog preoblikovanja po radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa;
2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva;
3. kako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna o društvu koje se preoblikuje.
(6) Nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva ako društvo ima samo jednoga člana ili ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se ne sastavlja taj dio. Nije potrebno sastaviti dio za radnike ako društvo ni o njemu ovisna društva nemaju radnike koji ujedno ne bi bili članovi uprave, odnosno izvršni direktori. Ako nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva kao ni dio za radnike društva, nije uopće potrebno sastaviti izvješće o preoblikovanju.
Revizija preoblikovanja. Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora
Članak 582.e
(1) Plan preoblikovanja mora provjeriti revizor preoblikovanja. Revizora preoblikovanja imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.
(2) Revizor mora sastaviti pisano izvješće o obavljenoj reviziji. To izvješće mora biti dostupno u elektroničkom obliku članovima društva najkasnije mjesec dana prije održavanja skupštine koja odlučuje o preoblikovanju.
(3) Izvješće sadrži mišljenje revizora o tome je li ponuđena novčana naknada primjerena. Revizor koristi općeprihvaćene metode procjene vrijednosti pri čemu uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije nego što je najavljeno preoblikovanje, odnosno vrijednost društva neovisno o najavljenom preoblikovanju. U izvješću se osobito navode:
1. metoda, odnosno metode, korištene pri određivanju ponuđene novčane naknade;
2. jesu li ta metoda, odnosno metode, primjerene za određivanje novčane naknade, zatim vrijednost do koje se došlo njihovim korištenjem, kao i mišljenje o njihovoj relativnoj važnosti za dobivenu vrijednost; i
3. posebne poteškoće koje su se pojavile pri procjeni vrijednosti.
(4) Revizor može od društva tražiti sve obavijesti potrebne da bi mogao sastaviti izvješće.
(5) Na odgovornost revizora, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje se preoblikuje, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
(6) Revizija preoblikovanja nije potrebna ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se revizija ne provodi.
(7) Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se preoblikuje, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekograničnog preoblikovanja i reviziju toga plana te o namjeravanom preoblikovanju izraditi pisano izvješće. Izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora se ne mora sastaviti ako se ne mora sastaviti ni izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora.
(1) Društvo mora podnijeti registarskom sudu prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog preoblikovanjanajkasnije šest tjedana prije održavanja skupštine koja će odlučiti o preoblikovanju.
(2) Uz namjeru provođenja prekograničnog preoblikovanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se preoblikuje mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz članka 582.g stavka 4. ovoga Zakona dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.
(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se
1. plan prekograničnog preoblikovanja,
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnom preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.
Plan prekograničnog preoblikovanja i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnim i izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju.
Odluka skupštine
Članak 582.g
(1) Skupština društva donosi odluku o preoblikovanju kojom usvaja plan preoblikovanja, uključujući i eventualne izmjene statuta, odnosno društvenog ugovora.
(2) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju mora se navesti i:
1. obavijest članovima da su plan preoblikovanja, izvješće uprave i izvršnih direktora o preoblikovanju, a ako su dostavljeni u sudski registar i izvješće o reviziji preoblikovanja te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,
2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 4. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,
3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju.
(3) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju pa do njenoga održavanja mora proći najmanje mjesec dana.
(4) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o preoblikovanju moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:
1. plan preoblikovanja,
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće o reviziji plana preoblikovanja, ako ga se mora izraditi,
4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o izvješću o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,
(5) Svakom članu društva će se na njegov zahtjev, a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 4. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovom trošku preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 4. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave pojasniti plan preoblikovanja i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana preoblikovanja. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članaka 582.h ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u izvješću uprave odnosno izvršnih direktora o planu preoblikovanja. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.
(7) Društvo nema obveze iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 4. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.
(8) Odluka o preoblikovanju se donosi glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Pored navedenog, na odluku glavne skupštine dioničkog društva na odgovarajući način se primjenjuje članak 557. ovoga Zakona, a na odluku skupštine društva s ograničenom odgovornošću članak 564. ovoga Zakona.
(9) Skupština može odluku kojom usvaja plan preoblikovanja uvjetovati svojom izričitom suglasnošću na način suodlučivanja radnika.
(10) Odluka o preoblikovanju mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o preoblikovanju vodio javni bilježnik. Plan preoblikovanja prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.
(11) Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o preoblikovanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke. Odluka glavne skupštine o preoblikovanju ne može se pobijati ili proglasiti ništetnom nakon što nastupe pravne posljedice preoblikovanja sukladno članku 582.m stavku 6. ovoga Zakona.
Novčana naknada
Članak 582.h
(1) Društvo mora planom preoblikovanja svakom članu društva koji je glasovao protiv odluke o preoblikovanju i izjavio svoje protivljenje u zapisnik, ponuditi da će kupiti njegove udjele i platiti mu primjerenu novčanu naknadu. Takvo stjecanje dionica, odnosno poslovnih udjela ne predstavlja zabranjeno stjecanje vlastitih dionica, odnosno poslovnih udjela. U planu preoblikovanja mora se navesti elektronička adresa na koju članovi društva mogu dostaviti prihvat ponude.
(2) Članovi društva mogu prihvatiti ponudu u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine koja je donijela odluku o preoblikovanju. Ugovor o kupnji udjela sklapa se pod odgodnim uvjetom da preoblikovanje počne proizvoditi učinke.
(3) Ako su članovi društva prihvatili ponudu, preoblikovano društvo dužno im je platiti naknadu u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke.
(5) Odluka skupštine ne može se pobijati zbog toga što novčana naknada nije primjerena, što nije plaćena ili što u pogledu nje nisu dane potrebne obavijesti.
(6) Ako član društva iz stavka 1. ovoga članka smatra da je novčana naknada prenisko odmjerena, u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke, može tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu odredi primjerenu naknadu. Taj sud ostaje nadležan za odlučivanje o primjerenosti naknade i nakon što društvo preoblikovanjem prenese sjedište u neku drugu državu.
(7) Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Zaključi li sud da je novčana naknada prenisko odmjerena, naložit će društvu da članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
Zaštita vjerovnika
Članak 582.i
(1) Vjerovnici društva koje se preoblikuje mogu zahtijevati da im društvo da sredstvo osiguranja ako su njihove tražbine:
1. nastale prije objave plana pripajanja,
2. u trenutku objave plana pripajanja još nisu bile dospjele,
3. njihovo ispunjenje je ugroženo prekograničnim preoblikovanjem.
(2) Vjerovnici društva mogu u roku od tri mjeseca od dana od kada je objavljen plan preoblikovanja zahtijevati od registarskog suda koji je nadležan za izdavanje potvrde o preoblikovanju da se preoblikovanje ne upiše prije nego što dobiju sredstvo osiguranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. U zahtjevu se mora odrediti vrijednost sredstva osiguranja i učiniti vjerojatnim da su ispunjenje pretpostavke za njihov zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, kao i da sredstva osiguranja koja su ponuđena planom preoblikovanja ne udovoljavaju tome zahtjevu. Vjerovnici koji su postavili takav zahtjev sudjeluju u postupku upisa preoblikovanja.
(3) Ako sud usvoji zahtjev, u cijelosti ili djelomično, odredit će društvu koje se preoblikuje primjereni rok za davanje sredstva osiguranja i za dostavljanje sudu dokaza o tome u prikladnom obliku.
(4) Osiguranja koja su u skladu s odredbama ovoga članka dana vjerovniku prestaju ako ne dođe do preoblikovanja, primjerice jer je upis preoblikovanja u jedan od registara pravomoćno odbijen. Vjerovnik kojem je bilo dano osiguranje, dužan je vratiti ono što je po toj osnovi primio.
(5) Za odlučivanje povodom tužbe kojom vjerovnik zahtijeva ostvarenje neke svoje tražbine prema društvu koje se prekogranično preoblikovalo međunarodno je nadležan i hrvatski sud ako su ispunjene sve sljedeće pretpostavke:
- da je društvo prije prekograničnog preoblikovanja imalo sjedište u Republici Hrvatskoj,
- da je tražbina nastala prije objave plana preoblikovanja,
- da je tužba podnesena u roku od dvije godine od nastupa učinaka prekograničnog preoblikovanja, i
- da bi hrvatski sud i ranije bio međunarodno nadležan da društvo nije prekogranično preoblikovano.
Nadležnost domaćeg suda određuje se prema posljednjem sjedištu društva prije prekograničnog preoblikovanja, Na nadležnost toga suda ne utječe okolnost što je društvo prenijelo sjedište u neku drugu državu ili što, prema nacionalnim ili europskim propisima i drugi sudovi mogu biti nadležni.
Prijava registarskom sudu
Članak 582.j
(1) Nakon što su ispunjene pretpostavke iz članaka 582.b do 582.i ovoga Zakona, društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona podnosi registarskome sudu prijavu za upis takvog preoblikovanja u sudski registar suda koji je nadležan za to društvo.
(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:
1. kopija ili ovjereni original plana preoblikovanja iz članka 582.c ovoga Zakona;
2. kopija podnesenih primjedbi na plan preoblikovanja iz članka 582.f stavka 2. ovoga Zakona;
3. kopija mišljenja radničkog vijeća ili, ako takvo vijeće ne postoji, radnika društva iz članka 582.d stavka 8. ovoga Zakona koje se prilaže zajedno s izvješćem o preoblikovanju iz članka 582.d stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje uz prijavu moraju dati izjavu:
1. da su svi vjerovnici društva dobili sredstvo osiguranja sukladno članku 582.c stavku 2. točci 7. ovoga Zakona;
2. da su poštivana prava radnika iz članka 582.f stavka 2. i članka 582.d stavka 7. ovoga Zakona;
3. da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvu sukladno posebnim propisima;
4. da odluka skupštine iz članka 582.g stavka 1. ovoga Zakona nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno;
5. o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana preoblikovanja;
6. o broju i sjedištima društava koja su povezana s društvom koje se prekogranično preoblikuje;
7. o postojanju, dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor koji ima za predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.
Potvrda o preoblikovanju
Članak 582.k
(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 582.j stavka 1. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje društva. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski sud će odbiti upis prekograničnog preoblikovanja društva u sudski registar.
(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično preoblikovanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično preoblikovanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.
(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog preoblikovanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.
(4) U sudski registar upisuje se:
1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog preoblikovanja;
2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje tog društva.
Uz upis u sudski registar upisuje se i zabilježba da će prekogranično preoblikovanje iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona početi proizvodi učinke kada prekogranično preoblikovanje počne proizvoditi učinke prema pravu države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište.
(5) Upis u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti prije isteka rokova iz članka 582.h stavka 2. i članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona. Ako su se svi članovi društva suglasili s odlukom o preoblikovanju, upis je moguće provesti prije isteka roka iz članka 582.h stavka 2. ovoga Zakona. U slučaju zahtjeva iz članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona, upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti:
1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,
2. prije nego li je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda, ili
3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego li je vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.
Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.
(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje (potvrda o preoblikovanju). Takva potvrda se mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.
(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično preoblikovanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište, registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog preoblikovanja.
Obavijesti i informacije registarskog suda
Članak 582.l
(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 582.k ovoga Zakona:
1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično preoblikuje;
2. zatražiti potrebne informacije i isprave od domaćih javnopravnih tijela i od javnopravnih tijela u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, u kojoj će društvo koje se preoblikuje imati sjedište;
3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela;
4. imenovati revizora.
(2) Ako je domaći registarski sud nadležan za upis preoblikovanog društva iz članka 582.m ovoga Zakona, taj registarski sud i druga domaća javnopravna tijela mogu, na zahtjev, pružiti potrebne informacije i isprave tijelu koje je nadležno za izdavanje potvrde o preoblikovanju u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.
Upis preoblikovanog društva
Članak 582.m
(1) Društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona podnosi nadležnom registarskom sudu prijavu za upis preoblikovanog društva. Registarski sud kod kojeg će se upisati novo sjedište društva koje se prekogranično preoblikuje nadležan je za nadzor nad provedbom upisa preoblikovanog društva.
(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:
1. plan preoblikovanja;
2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.
(3) Prijavi za upis iz stavka 2. ovoga članka ne treba priložiti izjavu članova uprave, odnosno izvršnih direktora društva da odluka predstavničkog tijela društva koje se preoblikuje nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno, odluku predstavničkog tijela o preoblikovanju, izjave o suglasnosti članova društva u slučajevima kada ovaj Zakon predviđa davanje takvih suglasnosti i izvješće o preoblikovanju iz članka 582.d stavka 1. ovoga Zakona ili suglasnosti iz članka 582.d stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Potvrda o preoblikovanju, koju izdaje nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog preoblikovanja u sudski registar bez takve potvrde o preoblikovanju.
(5) Prilikom obavljanja nadzora nad provedbom upisa preoblikovanog društva registarski sud osobito ispituje ispunjava li društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona sve uvjete za osnivanje društva u novom obliku prema hrvatskom pravu i je li u tom društvu sklopljen sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja.
(6) Prekogranično preoblikovanje počinje proizvoditi učinke danom upisa preoblikovanog društva u sudski registar. Registarski sud o tome mora izvijestiti nadležno tijelo države u kojoj je preoblikovano društvo imalo svoje sjedište prije provedbe prekograničnog preoblikovanja.
Članak 111.
U članku 624. stavku 1. točki 7. riječi: „preuzimanju uloga“ zamjenjuju se riječima: „preuzimanju poslovnih udjela“ a riječi: „uplati uloga“ riječima: „uplati poslovnih udjela“.
U točki 9. riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječima: „uplatama poslovnih udjela“.
Članak 112.
U članku 625. stavku 1. točki 1. ispred riječi: „skupštini“ dodaju se riječi: „glavnoj skupštini, odnosno“.
Iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. u izvješću o primicima prema članku 272.r stavku 1. ili 2. ovoga Zakona koja daje glavnoj skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima,“.
Članak 113.
Članak 626. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Tko
i.kao član uprave, odnosno izvršni direktor društva protivno odredbi članka 251. stavka 1., odnosno članka 442. stavka 2. ovoga Zakona, iako je društvo u gubitku, ne sazove glavnu skupštinu, odnosno skupštinu društva i o tome je ne izvijesti, ili
ii.kao član društva koji vodi poslove javnog trgovačkog ili komanditnog društva, a ako je taj član pravna osoba, kao fizička osoba koja vodi poslove toga člana, ili kao likvidator javnog trgovačkog ili komanditnog društva, ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkog društva protivno odredbi članka 251. stavka 2. ovoga Zakona, ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću protivno odredbi članka 431.c ovoga Zakona, ili kao likvidator dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, u vezi s odredbom članka 374. stavka 2., odnosno u vezi s odredbom članka 471. stavka 5. ovoga Zakona, ili kao član uprave ili likvidator gospodarskog interesnog udruženja protivno odredbi članka 606.a stavka 1. ovoga Zakona, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo ne zatraži otvaranje stečajnog postupka,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
Članak 114.
U članku 630. stavku 1. točki 25.a broj 6. zamjenjuje se brojem 8.
U točki 57. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio.“
U točki 58. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“, a riječ: „društvo“ zamjenjuje se riječju: „društvu“.
Članak 115.
U članku 631. stavku 1. točki 11. riječ i brojevi: „263.d stavak 1.“ zamjenjuju se brojem: „263.c“.
Iza točke 11. dodaje se nova točka 12. koja glasi:
„12. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne potvrdi da mu je prispio dani glas ili netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi tu potvrdu dioničaru (članak 274. stavak 1. treća i četvrta rečenica, u vezi i sa stavkom 2. drugom rečenicom tog članka i članak 285. stavak 5. druga ili treća rečenica).“.
Dosadašnje točke 12. i 13. postaju točke 13. i 14. te se mijenjaju i glase:
„13. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom također u vezi s člankom 281. stavkom 5. treća rečenica i članak 297.c stavak 1. druga rečenica i članak 297.d stavak 4. druga rečenica),“.
14. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2., također u vezi s člankom 281. stavkom 5. treća rečenica i članak 297.c stavak 1. prva rečenica i članak 297.d stavak 4. prva ili treća rečenica),“.
Dosadašnja točka 14. postaje točka 15.
Dosadašnja točka 15. postaje točka 16. te se mijenja i glasi:
„16. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi zahtjev za informiranjem društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3.),“.
Dosadašnja točka 16. briše se.
Točka 22. briše se.
Dosadašnja točka 23. postaje točka 22.
U stavku 3. broj „21.“ zamjenjuje se brojem „22.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 116.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa uskladit će Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva (»Narodne novine«, br. 27/23.) s odredbama ovoga Zakona do 1. siječnja 2024.
Članak 117.
U Zakonu o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 114/22.) u članku 21. stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Društva s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele s odredbama članka 389. koji je izmijenjen člankom 12. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 13. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona. Obveza usklađenja nije ograničena rokom, ali se ono mora provesti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu. Usklađenje se ne mora provesti prilikom prijenosa odnosno drugog raspolaganja poslovnim udjelom, niti u vezi s prijenosom odnosno drugim raspolaganjem poslovnim udjelom. Kad se provodi, usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve poslovne udjele društva.«
Članak 118.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbe članka 4. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2024.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom se u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.) i provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP.) (SL L 223, 4.9.2018.).
Uz članak 2.
Ovim člankom se provode nomotehnički ispravci članka te određuje rok u kojem je član društva dužan podnijeti zahtjev nadležnom trgovačkom sudu za isplatom primjerene otpremnine, a koji se računa od nastupa učinaka prekogranične podjele. Temeljem podnesenog zahtjeva sud će u izvanparničnom postupku donijeti odluku o visini otpremnine djeluje prema svim članovima koji su postavili zahtjev za isplatom primjerene otpremnine, neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojem je određena. U slučaju da sud smatra da iznos otpremnine članovima društva određen planom podjele nije primjeren, naložit će da se članovima društva nadoknade troškovi postupka.
Član društva koji je podnio uredan i pravodoban zahtjev za isplatom otpremnine ima pravo tražiti da mu se dade osiguranje na koje imaju pravo vjerovnici društva čije tražbine još nisu dospjele u roku od tri mjeseca od objave plana podjele nadležnom trgovačkom sudu prema sjedištu društva koje se dijeli koji će donijeti odluku u izvanparničnim postupku.
Uz članak 3.
Ovim člankom se uređuje davanje prokure u pisanom obliku prilikom osnivanja društva odlukom osnivača, statutom, društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva ili odlukom za to nadležnog organa odnosno ovlaštene osobe u društvu nakon što je društvo osnovano. U slučaju kasnijih promjena nije potrebno mijenjati statut, društveni ugovor ili izjavu.
Uz članak 4.
Ovom odredbom propisuje se zabrana osnivanja društva za pravne i fizičke osobe, ako one ili društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva imaju nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja te je objavljena na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave. Zabrana se odnosi i na osobu koja je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanjem novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava.
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuje da je dioničar u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno dioničar u pogledu kojeg traju pravne posljedice pravomoćne osude za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dužan o tome bez odgađanja obavijestiti društvo, a zatraži li to društvo, svaki je dioničar dužan bez odgađanja izjaviti postoje li u pogledu njega neke od ovih okolnosti. Sva prava iz dionica miruju dioničaru koji propusti pravodobno obavijestiti društvo, sve dok ne ispuni svoju obvezu. Prava iz dionica miruju i dioničaru u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom za vrijeme dok su te mjere na snazi, kao i dioničaru koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca sve dok traju pravne posljedice osude. Prava iz dionica tim dioničarima miruju neovisno o saznanju društva za postojanje međunarodnih mjera ograničavanja odnosno pravomoćne osude za ova kaznena djela.
Uz članak 6.
Ovim člankom se određuje da član u upravi ne može biti osoba protiv koje je donesena pravomoćna odluka suda ili mu je izrečena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovino. Ako nakon odluke o imenovanju za člana uprave nastupe zakonom propisane okolnosti koje da su postojale u trenutku donošenja odluke bi priječile njegovo imenovanje za člana uprave, članstvo u upravi prestaje po sili zakona. Član uprave je dužan bez odgode obavijestiti društvo da je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora su dužni bez odlaganja podnijeti prijavu za prestankom članstva nadležnom registarskom sudu koji je u slučaju saznanja da su nastupile zakonske okolnosti za prestankom članstva ovlašten po službenoj dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.
Uz članak 7.
Ovim člankom se propisuje da se tužba kojom se pobija odluka o opozivu imenovanje člana uprave i predsjednika može podići u roku od 60 dana od saznanja za odluku pred nadležnim trgovačkim sudom.
Uz članak 8.
Ovim člankom se propisuje da na zahtjev manjinskih dioničara glavna skupština može donijeti odluku o smanjenju najvišeg iznosa primitaka članova uprave.
Uz članak 9.
Ovim člankom se uređuje politika primitaka članova uprave koja mora sadržavati zakonom propisane podatke pa je u stavku 1. dodana nova točka 1. kojom je propisano da politika primitaka mora sadržavati utvrđenje najvišeg iznosa primitaka članova uprave, točke 1. i 2. postaju točke 2. i 3. , točkom 3. koja postaje točka 4. se propisuje da politika primitaka članova uprave mora sadržavati objašnjenje kako sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela pridonose poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva. Ranije točke 4. i 5. se brišu te dodaju nove točke 5. 6. i 7. u kojima se navodi da politika primitaka mora sadržavati i razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka, podatak o tome ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka te podatke o rokovima, uvjete držanja dionica nakon stjecanja, razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva da u slučaju da društvo dio primitaka daje u dionicama. Dosadašnje točke 6. do 9. postaju točke 8. do 11. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako se u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.
Uz članak 10.
Ovim člankom se propisuje da član nadzornog odbora ne može biti osoba protiv koje je donesena pravomoćna odluka suda ili mu je izrečena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovino. Ako nakon odluke o imenovanju za člana nadzornog odbora nastupe zakonom propisane okolnosti koje da su postojale u trenutku donošenja odluke bi priječile njegovo imenovanje za člana nadzornog odbora, članstvo u nadzornom odboru prestaje po sili zakona. Član nadzornog odbora je dužan bez odgode obavijestiti društvo da je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave dužni su bez odlaganja podnijeti prijavu za prestankom članstva toj osobi u nadzornom odboru društva nadležnom registarskom sudu koji je u slučaju saznanja da su nastupile zakonske okolnosti za prestankom članstva ovlašten po službenoj dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.
Uz članak 11.
Ovim člankom se propisuje da su poslovi s povezanim osobama pravni poslovi i radnje kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili daje na korištenje te da se propuštanje radnje ne smatra poslom. Sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL. L. 320, 29. 11. 2008., str. 1.) i njenim svakodobnim izmjenama povezane osobe su povezane stranke.
Pod poslovima s povezanim osobama iz članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona ne smatraju se redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Statutom društva može se isključiti primjena prve rečenice Stavka 2. Članka 263.a.
Poslovi s povezanim osobama nisu: poslovi s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008., ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član, ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom povezana osoba nije član, bilo izravno, bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točka 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12.6.2014., str. 349, L 74 od 18.3.2015., str. 38; L 188 od 13.7.2016., str. 28; L 273 od 8.10.2016., str. 35; L 64 od 10.3.2017., str. 116), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/1034 (SL L 175 od 30.6.2016., str. 8); poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština društva i svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine društva; poslovi kojima se utvrđuju primici članova uprave ili članova nadzornog odbora; poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njihove stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije te poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.
Uz članak 12.
Ovim člankom se propisuje da uz nadzorni odbor društva može i komisija koju je imenovao nadzorni odbor dati prethodnu suglasnost za poduzimanje poslova koje društvo poduzima s povezanim društvima ako vrijednost tog posla ili ukupno svi obavljeni poslovi unutar kalendarska godine prelazi iznos od 1,5% vrijednosti kratkoročne i dugoročne imovine sukladno s propisom o računovodstvu. Članu nadzornog odbora će biti isključeno pravo glasa pri donošenju odluke za davanje prethodne suglasnosti ako je on povezana osoba s kojom društvo posluje ili postoji sukob interesa.
Kada uprava zahtjeva da odluku glavne skupštine nadomjesti prethodna suglasnost nadzornog odbora, dioničaru će biti uskraćeno pravo glasa u slučaju donošenja odluke o prethodnoj suglasnosti ako je povezana osoba s kojom društvo poduzima posao i kad ga ostvaruje za sebe ili za drugoga.
Uz članak 13.
Ovim člankom mijenja se članak 263.c na način da se uređuje obveza društva dionica kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja da bez odgode objave transakciju s povezanim osobama na svojim internetskim stranicama. Obavijest je potrebno dati na način koji omogućava javnosti jednostavan pristup informacijama i mora biti dostupna najmanje pet godina.
Ako posao s povezanom osobom predstavlja povlaštenu informaciju prema članku 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2016/1033, podaci koji se traže prema stavku 2. ovoga članka se navode u obavijesti u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014. U tom slučaju ne postoji dužnost prema stavku 1. ovoga članka. Članak 17. stavci 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.
Stavci 1. do 3. ovog članka će se primjenjivati na kćeri s povezanim osobama matičnog društva ako bi za te poslove, kada bi ih poduzelo matično društvo, trebalo pribaviti suglasnost u skladu s člankom 263.b stavkom 1. do 3. ovoga Zakona.
Uz članak 14.
Ovim člankom se briše članak 263.d u cijelosti.
Uz članak 15.
Ovim člankom se propisuje da Nadzorni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može imenovati komisiju za davanje prethodne suglasnosti s time da članovi ne smiju biti ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. ovog Zakona niti osobe za koje postoji sumnja da su u sukobu interesa.
Uz članak 16.
Ovim člankom se iza članka 267. dodaje novi članka 267.a i naslov: „Ništetnost i pobojnost odluke nadzornog odbora“, kojim člankom se propisuju da uz zakonske pretpostavke za ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća, odluka nadzornog odbora ništetna je ako je njezin sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, moralu društva ili prisilnim odredbama statuta ili ako je prilikom donošenja odluke došlo do teže povrede postupka ili je odlučan glas dan pod prisilom. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti na koju se može pozvati svaka zainteresirana soba koja ima pravni interes.
Odluka nadzornog odbora je pobojna iz istih razloga propisanih za pobojnost odluke o opozivu imenovanja člana ili predsjednika uprave društva te ako je pri njezinu donošenju počinjena lakša povreda postupka koju nadzorni odbor može otkloniti ili se povreda uklanja protekom vremena ili ako je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog opravdanog straha izazvanog nedopuštenom prijetnjom, u bitnoj zabludi, zbog nesporazuma o pravnoj naravi odluke ili o nekom njezinom bitnom sastojku ili zbog prijevare.
Svaki član nadzornog odbora ima pravo uložiti prigovor ako smatra da je odluka pobojna te zahtijevati da ju nadzorni odbor povuče, pa ako se isti ne razmotriti na slijedećoj održanoj sjednici ili zahtjev bude odbijen, može podnijeti tužbu nadležnome sudu u roku od 30 dana po zaključenju sjednice i zatražiti da se poništi donesena odluka. Isto pravo ima i uprava društva ako za to ima pravni interes.
Uz članak 17.
Ovim člankom se u stavku 3. članka 269. precizira da se radi o odluci o primicima te se određuje da se na jasan i razumljiv način upućuje na podatke iz članka 247.a stavka 1. Zakona.
Uz članka 18.
Ovim člankom se mijenja stavak 2. članka 272.b na način da se uređuju pravila o prestanku članstva u nadzornom odboru.
Uz članak 19.
Ovim člankom uređuje se pravo upravnog odbora društva da odlučuju o sustavu primitaka izvršnih direktora uz primjenu članka 247.a.
Uz članka 20.
Ovim člankom dodaje je stavak 5. kojim se uređuju pravila o ništetnosti i pobojnosti odluka upravnog odbora.
Uz članka 21.
Ovim člankom dodaju se pravila o prestanku svojstva izvršnog direktora po sili zakona u slučaju nastupa zakonskih okolnosti koje bi priječile njegovo imenovanje. Izvršni direktor je dužan, u slučaju kada je protiv njega donesena pravomoćna odluka suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom, bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni podnijeti prijavu registarskog sudu za radi upisa prestanka svojstva izvršnog direktora. Registarski sud je ovlašten po saznanju da postoje okolnosti zbog kojih prestaje svojstvo izvršnog direktora takvo brisanje provesti po služenoj dužnosti.
Uz članak 22.
Ovom odredbom uređuju se pravila o sastavljanju izvješća o primicima te pravila o tome da se osobni podaci o bivšim članovima uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora, ne smiju iznositi u izvješću o primicima koje se sastavlja po proteku deset godina od isteka poslovne godine u kojoj je tim osobama prestalo spomenuto svojstvo.
Uz članke 23.-37.
Ovim člankom unosi se niz odredbi kojima se osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 u vezi s ostvarivanjem prava dioničara, sazivanjem glavne skupštine, pravom glasa i informiranjem dioničara i društva.
Uz članak 38.
Ovom odredbom uređuje se kamatna stopa.
Uz članak 39.
Ovom odredbom propisana je primjena odredaba stavka 1. do 4. u slučaju kada su dionice izdane u nematerijaliziranom obliku.
Uz članak 40.
Ovim člankom dodana su pravila radi utvrđenja o ništetnosti odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja.
Uz članak 41.
Ovom odredbom propisuje se da se odluka glavne skupštine ne može pobijati iz razloga što su povrijeđene odredbe članka 297.a.
Uz članak 42. - 60.
Ovim odredbama se usklađuje terminologija.
Uz članak 61.-63.
Ovim odredbama se usklađuje terminologija.
Uz članak 64.
Ovom odredbom uređuju se pravila o prestanku članstva u upravi društva po zakonu sukladno članka 239. stavka 3. ovoga Zakona te pravila o imenovanju privremenog upravitelja.
Uz članak 65.
Ovim člankom uređuju se pravila o podnošenju tužbe radi pobijanja odluke o opozivu odluke o imenovanju za člana uprave od strane nadzornog odbora sukladno članku 244. stavka 3.
Uz članak 66.
Ovom odredbom uređuju se pravila o prestanku članstva u nadzornom odboru društva po zakonu sukladno članku 255. stavak 3.
Uz članak 67. -76.
Ovim odredbama se usklađuje terminologija.
Uz članak 77.
Ovim člankom uređuje se kamatna stopa.
Uz članak 78.
Ovom odredbom uređuje se sadržaj izvješća o obavljenoj reviziji obavljenoj prilikom pripajanja.
Uz članak 79.
Ovim člankom se provodi usklađenje sa zakonskom odredbom Zakona o tržištu kapitala.
Uz članak 80.
Ovim člankom uređuju se pravila o provođenju pripajanja i provodi usklađenje terminologije. Ujedno se propisuje da društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital ako sve dionice svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže dionice u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 216. i 217. ovog Zakona.
Uz članak 81.
Ovom odredbom se usklađuje terminologija.
Uz članak 82.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 532. te uređuju pravila sukladno kojima dioničarima nije dopušteno pobijati odluku glavne skupštine društva kojom je odobrila ugovor o pripajanju nego da u tom slučaju mogu sudskim putem tražiti doplatu iznosa i to u slučaju da je omjer zamjene dionice neprimjereno odmjeren prilikom čega će sud na odgovarajući način primijetiti odredbe stavaka 2. do 8. ovoga članka.
Uz članak 83.
Ovim člankom uređuju se pravila sukladno kojima se na pripajanje na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 529. kojom je propisan rok za podnošenje tužbe za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili radi utvrđenja ništetnosti koji iznosi 30 dana od dana donošenja odluke te odredba članka 530. kojom su uređene pravne posljedice pripajanja.
Uz članak 84.
Ovom odredbom se usklađuje terminologija.
Uz članak 85.
Ovim člankom se usklađuje terminologija i uređuju pretpostavke u kojima društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje.
Uz članak 86.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka te uređuj pravila i rok o podnošenje tužbe za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti; pravne posljedice pripajanja i pravila po kojima se ustati sa zahtjevom za naknadom štete.
Uz članak 87.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 547. te uređuju pravila sukladno kojima nije dopušteno pobijati odluku skupštine društva kojom je odobrila ugovor o pripajanju ako je omjer zamjene udjela neprimjereno prenisko odmjeren. U tom slučaju se može podnijeti zahtjev sudu radi doplate iznosa koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.
Uz članak 88.
Ovim člankom se usklađuje terminologija.
Uz članak 89.
Ovim člankom se u hrvatski pravni sustav transponiraju se odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 kojima se ujedno uređuje da se odredbe Zakona o prekograničnim pripajanjima i spajanjima ne primjenjuju se na pripajanja i spajanja na taksativno pobrojana trgovačka društva u zakonom propisanim okolnostima.
Uz članak 90.
Ovim člankom briše se odredba u točki 8. stavka 1. članka 549.b o davanju posebnih pogodnosti stručnjacima prilikom sastavljanja zajedničkog plana pripajanja te se dodaju novi obvezni podaci to: pojedinosti o ponudi naknade u gotovini članovima društava koja sudjeluju u pripajanju i sredstva osiguranja vjerovnika koja su ponuđena vjerovnicima.
Uz članak 91.
Ovim člankom regulira se koje dokumente je potrebno dostaviti sudskom registru mjesec dana prije održavanja skupštine te obveza javnog objavljivanja dokumenata. U objavi plana mora se posebno navesti naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici, članovi i radnici društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava i pojedinosti o internetskim stranicama na kojoj se mogu bez naknade mogu dobiti dokumenti. Dokumente je potrebno dostaviti svim društvima koja sudjeluju u pripajanju. Ako se za valjanost pripajanja ne traži odobrenje skupštine društva, dokumenti iz stavka 1. ovog članka trebaju biti dostupni najkasnije mjesec dana prije održavanja skupština drugih društava koja sudjeluju u pripajanju.
Uz članak 92.
Ovim člankom uređuje se obveza sastavljanja izvješća o pripajanju te obveza da isto zajedno s zajedničkim planom bude dostupno u elektroničkom obliku pobrojanim adresatima u zadanome roku.
Uz članak 93.
Ovim člankom uređuju se pravila o obvezi skupštine svakog od društva koje sudjeluje pripajanju da donese odluku kojom se pripajanje odobrava te iznimke u postupanju kada za pripajanje nije potrebno odobrenje skupštine pripojenog društva.
Uz članak 94.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 549.g te uređuju pravila o pravima na primjernu novčanu naknadu članova društva koja sudjeluju u pripajanju.
Uz članak 95.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 549.h i uređuju pravila temeljem kojih vjerovnik može zaštititi svoju tražbinu sudskim putem kroz primjereno osiguranje.
Uz članak 96.
Ovim člankom uređuje se brisanje stavaka 5.,6. i z. članka 549.i.
Uz članak 97.
Ovim člankom uređuje se obveza da se prijavi za upis mora priložiti zajednički plan podjele  e potvrdu o pripajanju koju je za svako od pripojenih društava izdalo nadležno tijelo države u kojoj ono ima sjedište i koja je dostupna kroz sustava povezivanja registara.
Uz članak 98.
Ovom odredbom se u hrvatski pravni sustav transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 kojima se uređuje dužnost registarskog suda da ispita pretpostavke i provede radnje radi prekograničnog pripajanja društava u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 549.i stavka 2. ovoga Zakona te iznimne okolnosti u kojima je moguće produljiti navedeni rok. Uređuju se pravila sukladno kojima će registarski sud upisati broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog pripajanja i da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava. U tom slučaju registarski sud donosi potvrdu o pripajanju odluku koja se mora se učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara iz članka 22. Direktive (EU) 2017/1132.
Uz članka 99.
Ovim člankom uređuju se pravila temeljem kojih je dopušteno da društvo koje se dijeli, stekne sve udjele u novom društvu ili društvima, odnosno da stekne udjele u društvu ili društvima preuzimateljima, onako kako je to određeno planom podjele.
Uz članak 100.
Ovim člankom uređuju se nužni podaci koje mora sadržavati plan podjele koji mora izraditi uprava odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli te iznimku u slučaju kada se provodi podjela odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stekne društvo koje se dijeli u kojem slučaju plan podjele ne mora sadržavati podatke stavka 2. točke 4., 5., 9. i 14. članka 550.b nego izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na novo društvo ili društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva uz prijenos udjela u novim društvima na društvo koje se dijeli.
Uz članak 101.
Ovim člankom određuje se da se u izvješću o podjeli koje mora izraditi uprava, odnosno izvršni direktor mora detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti metodu ili metode korištene za određivanje omjera zamjene udjela te podatak iz članka 550.b stavka 2. točke 13.a ovoga Zakona.
Uz članak 102.
Ovim člankom uređuje se način sastavljanja pisanog izvješća od strane revizora o provedenoj reviziji na način da u izvješću navedene do kojeg bi se omjera iznosa doplate u novcu došlo primjenom svake od različitih metoda , ako su one primijenjene koji je značaj dan pojedinoj metodi te navesti posebne teškoće prilikom utvrđivanja vrijednosti.
Uz članak 103.
Ovim člankom se provodi usklađenje sa zakonskom odredbom Zakona o tržištu kapitala.
Uz članak 104.
Ovim člankom uređuje se kamatna stopa.
Uz članak 105.
Predloženom izmjenom se uređuje pravo članova društva i društva koje se dijeli odvajanjem vezano za stjecanje udjela u novim društvima suglasno planu podjele.
Nakon što nastupe pravne posljedice podjele odluka o podjeli, podjela kao statusna promjena i pojedine pravne posljedice podjele ne mogu se pobijati ni utvrditi ništetnima niti ih se može na drugi način lišiti pravnog učinka.
Uz članak 106.
Ovim člankom uređuje se do kojeg iznosa za obveze društva koje se dijeli odgovaraju društvo na koje je ta obveza prešla te sva društva koja su sudjelovala u podjeli.
Uz članke 107. i 108.
Ovim odredbama se u hrvatski pravni sustav transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u dijelu koji se odnosi na prekograničnu podjelu. Naime, nepostojanje pravnog okvira za prekograničnu podjelu dovodi do pravne rascjepkanosti i pravne nesigurnosti te time i do prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana, što posljedično dovodi i do nedovoljno dobre zaštite radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva na unutarnjem tržištu. Odredbama članaka 551.do 551.o sadržajno se prenose odredbe navedene Direktive te se utvrđuju pravila o prekograničnim podjelama, i djelomičnima i potpunima, ali ta pravila odnose se samo na slučajeve prekograničnih podjela koji uključuju osnivanje novih trgovačkih društava.
Uz članak 109.
Ovom odredbom se provodi usklađenje terminologije.
Uz članak 110.
Ovim odredbama se u hrvatski pravni sustav transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u dijelu koji se odnosi na prekogranično preoblikovanje. Naime, kao i u slučaju prekogranične podjele, nepostojanje odgovarajućeg pravnog okvira za prekogranično preoblikovanje dovodi do pravne rascjepkanosti i pravne nesigurnosti te time i do prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana, što posljedično dovodi i do nedovoljno dobre zaštite radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva na unutarnjem tržištu. Zbog navedenog odredbama članaka 582.a do 582.m sadržajno se prenose odredbe navedene Direktive kojima se osigurava da trgovačko društvo nastalo preoblikovanjem zadrži svoju pravnu osobnost, svoju aktivu i pasivu te sva svoja prava i sve svoje obveze, uključujući sva prava i sve obveze koji proizlaze iz ugovora, djelovanja ili propuštanja.
Uz članak 111.
Ovom odredbom se provodi usklađenje terminologije.
Uz članak 112.
Ovim člankom se provodi usklađenje terminologije te uređuje odgovornost članova uprave, odnosno izvršnog direktora za netočno prikazivanje imovinskog stanja.
Uz članak 113.
Ovim člankom provodi usklađenje terminologije.
Uz članak 114.
Ovim člankom se provodi usklađenje terminologije.
Uz članak 115.
Ovim člankom uređuje se prekršajna odgovornost.
Uz članak 116.
Ovom odredbom se propisuje rok za usklađivanje Pravilnika o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva s odredbama ovog Zakona.
Uz članak 117.
Uočeno je kako sudovi u praksi na različiti način tumače pretpostavke koje predstavljaju temelj za uspostavu obaveze da se temeljni kapital i dijelovi tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele koji su izraženi u kunskim iznosima preračunaju u euro. Slijedom navedenoga i unatoč činjenici da navedena obaveza ne postoji u zakonu koji je na snazi, a kako ne bi došlo do poremećaja u poslovanju i trgovanju poslovnim udjelima, potrebno je izmijeniti predmetnu odredbu na način da se izričito navede kako se usklađenje temeljnog kapitala ne mora provesti prilikom prijenosa odnosno drugog raspolaganja poslovnim udjelom, niti u vezi s prijenosom odnosno drugim raspolaganjem poslovnim udjelom.
Uz članak 118.
Ovim člankom se propisuje objava i stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:
- Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),
- Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),
- Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),
- Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.).
Sudska nadležnost
Članak 40.
(1) Za rješavanje sporova između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva, koji se tiču položaja članova u društvu, upravljanja društvom i vođenja poslova društva, prava i obveza članova društva koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru. Isti sud je nadležan i za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave, odnosno izvršnih direktora ili nadzornog, odnosno upravnog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u društvu ili za društvo.
(3) U stvarima iz stavka 2. ovoga članka postupak je hitan. Rok za žalbu je osam dana. Sud drugoga stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.
(4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 330. stavka 2, članka 371. stavka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381 stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6, članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4. i članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 515., članka 523. stavka 3., 527., 545. i 550.o stavka 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje.
Pojam prokure
Članak 44.
(1) Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.
(2) Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.
(3) Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(4) Prokura se daje u pisanom obliku.
Upis u registar dionica
Članak 226.
(1) Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima njihov broj i nominalni iznos.
(2) U odnosu prema društvu vrijedi kao dioničar samo onaj tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba.
(3) Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva kome se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Kreditne, odnosno financijske institucije koje skrbe o dionicama dužne su uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica.
(4) Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige dionica.
(5) Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.
(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.
Sastav uprave
Članak 239.
(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:
1. koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili
2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka
3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana
4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.
(3) Članstvo u upravi prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovoga članka.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka.
Imenovanje i opoziv članova uprave
Članak 244.
(1) Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru. Ponovno imenovanje predsjednika i članova uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata.
(2) Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom.
Načela za primanja članova uprave
Članak 247.
(1) Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga člana uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva.
(2) Ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako znatno pogoršaju prilike društva da bi dalje isplaćivanje primanja iz stavka 1. ovoga članka za društvo značilo tešku nepravdu, nadzorni odbor, a u slučaju iz članka 245. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev toga odbora sud, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom. Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja s time da je otkazni rok za to šest tjedana.
Politika primitaka društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja
Članak 247.a
(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka članova uprave. Politika primitaka sadrži najmanje sljedeće podatke, a glede sastavnih dijelova primitaka, ako ih ona uopće ima:
1. koliko primitak pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,
2. sve fiksne i varijabilne dijelove primitka te koji su njihovi postotni (relativni) udjeli u ukupnom primitku,
3. sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela, uključujući:
a) objašnjenje kako ta mjerila pridonose ostvarivanju ciljeva propisanih u točki 1.,
b) metode pomoću kojih se utvrđuje jesu li mjerila ispunjena,
4. razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka i ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka,
5. ako društvo dio primitka daje u dionicama:
a) kad će član uprave steći dionice,
b) je li član uprave dužan i pod kojim uvjetima zadržati dionice određeno vrijeme nakon što ih je stekao,
c) razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi ostvarivanju ciljeva propisanih u točki 1.,
6. menadžerski ugovor ili drugi odgovarajući ugovor člana uprave i društva sa sljedećim podacima:
a) koliko ugovor traje i pod kojim pretpostavkama prestaje, uključujući ugovorene rokove za raskid, odnosno otkaz ugovora,
b) obveze društva prema članu uprave s naslova otpremnine,
c) uplaćuje li društvo članu uprave dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ima li obvezu dokupiti članu uprave mirovinski staž ako on po prestanku menadžerskog ugovora odlazi u prijevremenu mirovinu,
7. objašnjenje kako su se pri utvrđivanju primitaka uzimali u obzir uvjeti radničkih primitaka i uvjeti rada, uključujući i objašnjenje koji je točno krug radnika bio uključen u donošenje politike primitaka za članove uprave,
8. postupak donošenja, provedbe i nadzora politike primitaka, kao i ulogu odbora nadzornog odbora za nagrađivanja i imenovanja ili drugih odbora te mjere za suzbijanje sukoba interesa,
9. podastre li nadzorni odbor glavnoj skupštini svoju preispitanu politiku primitaka sukladno odredbama članka 276.a stavka 3. ovoga Zakona:
a) objašnjenje svih bitnih izmjena i
b) pregled u kojoj su mjeri u novoj preispitanoj politici primitaka uvaženi rezultati glasovanja i stajališta dioničara o ranijoj politici primitaka i izvješća o primicima.
(2) Nadzorni odbor društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje politiku primitaka članova uprave surađujući s glavnom skupštinom sukladno odredbama članka 276.a stavka 1. ovoga Zakona, odnosno tako što ona odobrava politiku primitaka koju joj je on podastro. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva, a politika primitaka to je predvidjela i u njoj se navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.
Tko može biti član nadzornog, odnosno upravnog odbora
Članak 255.
(1) Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.
(2) Članom nadzornog odbora ne može biti:
1. član uprave društva,
2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava,
3. član uprave odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,
4. član uprave odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva,
5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile izbor odnosno imenovanje. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu, samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.
(4) Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.
(5) U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.
Poslovi s povezanim osobama
Članak 263.a
(1) Poslovi s povezanim osobama su pravni poslovi i radnje:
1. kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili prepušta i
2. koji se poduzimaju s povezanim osobama u smislu treće rečenice ovoga stavka.
Propuštanje nije posao u smislu prve rečenice ovoga stavka. Povezane osobe su »povezana poduzeća ili osobe« u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su na temelju trenutačno važećeg izdanja preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 320, 29. 11. 2008., str. 1), a koja je zadnji put izmijenjena Uredbom (EU) 2018/519 (SL L 87, 3. 4. 2018., str. 3).
(2) Poslovi s povezanim osobama nisu redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodit će unutarnji postupak kako bi se redovito provjerilo je li društvo poslovalo s povezanim osobama u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tim provjerama. Statutom društva može se isključiti primjena prve rečenice ovoga stavka.
(3) Poslovi s povezanim osobama nisu:
1. poslovi s društvima kćerima, pod uvjetom da je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član ili da u tim društvima kćerima ni jedna s društvom povezana osoba nema udio izravno ni neizravno,
2. poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština,
3. svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine, a posebno
a) radnje povezane s povećanjem ili smanjenjem temeljnog kapitala (članci 304. do 354. ovoga Zakona), poduzetničkim ugovorima (članci 479. do 492. ovoga Zakona) te poslovi koji se poduzimaju na temelju tih ugovora,
b) prijenos cijele imovine društva odnosno strukturne promjene iz članka 552. ovoga Zakona,
c) stjecanje vlastitih dionica u skladu s člankom 233. stavkom 1. ovoga Zakona,
d) ugovori na koje se primjenjuju pravila o nastavku osnivanja iz članka 194.a ovoga Zakone) prijenos dionica manjinskih dioničara u skladu s člancima 300.f do 300.k ovoga Zakona,
f) poslovi u okviru pripajanja, spajanja, podjele i preoblikovanja u skladu s ovim Zakonom,
4. poslovi kojima se utvrđuju primici članova uprave ili članova nadzornog odbora u skladu s člankom 247.a stavkom 2. i člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona,
5. poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njihove stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije,
6. poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.
Prethodna suglasnost nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama
Članak 263.b
(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja treba se prethodno suglasiti s poslovima koje društvo poduzima s povezanim osobama ako vrijednost tog posla samostalno ili zajedno s drugim poslovima koje je društvo poduzelo s povezanom osobom u posljednjih dvanaest mjeseci prije nego što se taj posao poduzima premašuje 2,5% zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima. Dugotrajna i kratkoročna imovina određuju se u skladu s propisima o računovodstvu koji su na snazi u vrijeme primjene.
(2) Članu nadzornog odbora isključeno je pravo glasa kad se glasuje o odluci u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao.
(3) Ako je društvo kao vladajuće društvo dužno utvrditi konsolidirano godišnje financijsko izvješće u skladu s člankom 250.b ovoga Zakona, umjesto zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima društva treba uzeti zbroj dugotrajne i kratkoročne imovine koncerna utvrđen zadnjim konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima vladajućeg društva koncerna.
(4) Uskrati li nadzorni odbor prethodnu suglasnost poslu s povezanim osobama, uprava može zahtijevati da odluka glavne skupštine nadomjesti prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Dioničaru je isključeno pravo glasa kad se glasuje o toj odluci ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao.
Postupak prethodne suglasnosti nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama
Članak 263.c
(1) Ako komisija nadzornog odbora iz članka 264. stavka 3. ovoga Zakona predloži nadzornom odboru da uskrati prethodnu suglasnost poslu koji društvo kani poduzeti s povezanom osobom, nadzorni se odbor smije suglasiti s poslom u skladu s odredbama članka 263.b stavka 1. ovoga Zakona samo ako revizor ili revizijsko društvo potvrdi da je posao društva i povezane osobe primjeren sa stajališta društva i dioničara koji nisu ujedno i povezane osobe.
(2) Ako nadzorni odbor nema komisiju iz članka 264. stavka 3. ovoga Zakona, pri glasovanju o odluci nadzornog odbora iz članka 263.b ovoga Zakona isključeno je pravo glasa članovima nadzornog odbora glede kojih postoji sumnja da su u sukobu interesa na temelju svojih odnosa s povezanim osobama.
Objava transakcija s povezanim osobama
Članak 263.d
(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju bez odgode objaviti transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama ili na drugi način koji će omogućiti javnosti dostupnost obavijesti. Ova obveza obuhvaća i transakcije koje treba, zajedno s transakcijom za koju je potrebna suglasnost, uzeti u obzir radi izračuna vrijednosti prema članku 263.b ovoga Zakona. Obavijest na internetskim stranicama društva mora biti dostupna javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja na internetskim stranicama.
(2) Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije koje su potrebne za ocjenu je li transakcija primjerena s aspekta društva i dioničara koji nisu povezane osobe. Sadržaj obavijesti u smislu prethodne rečenice uključuje barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imena povezanih osoba, datum i vrijednost transakcije.
(3) Nema obveze iz stavka 1. ovoga članka ako je informacija već objavljena u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 596/2014) i sadrži informacije koje se zahtijevaju prema stavku 2. ovoga članka. Članak 17. stavci 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.
(4) Ako je izdavatelj matično društvo u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, stavci 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na transakcije društva kćeri, pod uvjetom da bi se te transakcije morale objaviti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka kada bi ih poduzelo matično društvo.
Način rada nadzornog odbora
Članak 264.
(1) Nadzorni odbor iz reda svojih članova izabire predsjednika i najmanje jednog njegovog zamjenika. Uprava mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis izabranih osoba u sudski registar. Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo onda ako je ovaj spriječen u obavljanju svoje funkcije.
(2) O sjednici nadzornog odbora vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik odnosno potpredsjednik koji je vodio sjednicu. U zapisniku se moraju navesti mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, bitan sadržaj vođene rasprave i donesene odluke. Svakome članu nadzornog odbora mora se na njegov zahtjev zapisnik dati na uvid. Postupanje protivno spomenutim obvezama nadzornog odbora nema za posljedicu da su na sjednici donesene odluke bez učinka.
(3) Nadzorni odbor može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora. Nadzorni odbor može imenovati komisiju koja će predlagati odluke iz članka 263.b stavka 1. ovoga Zakona. Većina članova te komisije ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. treće rečenice ovoga Zakona, a nadzorni odbor treba za njih procijeniti postoji li sumnja da su u sukobu interesa na temelju njihovih odnosa s povezanim osobama. Komisije su dužne o svom radu redovito izvješćivati nadzorni odbor.
Nagrada za rad članova nadzornog odbora
Članak 269.
(1) Članovima nadzornog odbora može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem člana odbora u dobiti društva. Naknada se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva. Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Ako je naknada određena statutom, glavna skupština može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje.
(2) Članovima prvog nadzornog odbora naknadu za rad može odobriti samo glavna skupština i to istodobno s odlučivanjem o davanju razrješnice članovima tog odbora.
(3) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora. Dopuštena je odluka kojom se potvrđuje ranija odluka; u preostalome dijelu primijenit će se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka. Trebaju se u razumljivom obliku navesti barem oni podaci koji se spominju u odredbi članka 247.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Odluka nije pobojna ako se prekrše pravila iz odredbe treće rečenice ovoga stavka. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 276.a stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Sastav upravnog odbora
Članak 272.b
(1) Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Statutom se može odrediti da upravni odbor ima više članova. Kad je zakonom određeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, to vrijedi i za predstavnika radnika u upravnom odboru. Za određenje broja članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 254. ovoga Zakona.
(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona, s tim da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor. Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po sili zakona. Izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora, osim onih kojima je prestalo članstvo u upravnom odboru, dužni su bez odgađanja po saznanju da je članu upravnog odbora prestalo članstvo u upravnom odboru podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravnom odboru. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo članstvo u upravnom odboru, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u tom odboru te će o tome obavijestiti društvo.
Nadležnost upravnog odbora
Članak 272.h
(1) Upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva. Kada upravni odbor zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora društva.
(2) Upravni odbor dužan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva. O tome donosi odluku običnom većinom glasova. Upravni odbor može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem glavne skupštine povjeriti izvršnim direktorima.
(3) Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva. Dužan je poduzimati mjere prikladne za sustavni nadzor nad vođenjem poslova društva kako bi se pravodobno otkrile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 250.a, 250.b i 263. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Za obveze upravnog odbora u vezi s gubitkom društva, nesposobnošću društva za plaćanje i prezaduženošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 251. ovoga Zakona.
(5) Na sastavljanje i utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 300.a do 300.e ovoga Zakona s time da ono što je tamo predviđeno za upravu društva vrijedi za izvršne direktore, a što je predviđeno za nadzorni odbor vrijedi za upravni odbor. Statutom se može odrediti da godišnja financijska izvješća utvrđuje glavna skupština.
(6) Za poslove s povezanim osobama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 263.a do 263.d ovoga Zakona.
Sazivanje sjednica, sudjelovanje na njima i odlučivanje u upravnom odboru
Članak 272.j
(1) Na sazivanje sjednica upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 265. ovoga Zakona.
(2) Na sudjelovanje na sjednicama upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 266. ovoga Zakona.
(3) Na odlučivanje u upravnom odboru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267. ovoga Zakona.
(4) Članovi upravnog odbora koji su i izvršni direktori u društvu ne sudjeluju u odlučivanju o imenovanju i opozivu imenovanja izvršnih direktora, njihovoj odgovornosti i odnosima s društvom. Članove upravnog odbora koji su izvršni direktori ne uzima se u obzir pri određivanju kvoruma ni većina potrebnih za donošenje odluka u tim stvarima.
Izvršni direktori
Članak 272.l
(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora, za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora, ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora. Svojstvo izvršnog direktora prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njezina svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.
(2) Izvršni direktori vode poslove društva. Ako je imenovano više izvršnih direktora, oni su ovlašteni voditi poslove društva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora kojeg donese upravni odbor može se odrediti i drukčiji način vođenja poslova. Ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Izvršni direktori obvezni su registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ovim Zakonom propisano za članove uprave društva.
(3) Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ovim Zakonom propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije određeno što drugo. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 242. ovoga Zakona.
(4) Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.
(5) Ima li društvo više izvršnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu osim ako to statutom nije stavljeno u nadležnost upravnog odbora ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje. Izvršni direktori usvajaju poslovnik o radu samo jednoglasno donesenom odlukom.
(6) Ako se statutom ne odredi što drugo, upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora. Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.
(7) Ne odredi li se statutom ili poslovnikom o radu što drugo, izvršni direktori su dužni izvješćivati upravni odbor u skladu s odredbama članka 250. i pripremiti izvješća iz članka 250.a i 250.b ovoga Zakona.
(8) Na izvršne direktore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 244.a, 247. do 249. ovoga Zakona.
(9) Na dužnu pozornost i odgovornost izvršnih direktora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona.
(10) Propisi o izvršnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.
Izvješće o primicima
Članak 272.r
(1) Uprava i nadzorni odbor, odnosno izvršni direktori i upravni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sastavljaju jednom godišnje jasno i razumljivo izvješće o svim primicima koje je društvo ili neko drugo društvo u sastavu istoga koncerna isplatilo ili se obvezalo isplatiti svakom trenutačnom i bivšem članu uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnom direktoru i članu upravnog odbora tijekom posljednje poslovne godine. Izvješće o primicima sadrži ime i prezime svake osobe navedene u prvoj rečenici ovoga stavka i najmanje sljedeće podatke, ako ih društvo uopće ima:
1. sve fiksne i varijabilne dijelove primitaka, njihove postotne udjele u ukupnom primitku, objašnjenje kako su usklađeni s važećom politikom primitaka, uključujući način na koji podupiru dugoročnu uspješnost društva te kako su se primjenjivala mjerila za ocjenu te uspješnosti,
2. usporedni prikaz godišnjih izmjena primitaka, prihoda, odnosno dobiti društva i prosječnih primitaka radnika zaposlenih na puno radno vrijeme za posljednjih pet poslovnih godina, uključujući objašnjenje kako su se radnički primici uzimali u obzir pri izračunu prosječnih primitaka te koji je krug radnika bio uključen u taj izračun,
3. broj dionica i opcija na dionice koje im je društvo dalo ili im se obvezalo dati te glavne uvjete za ostvarivanje prava, uključujući cijenu po kojoj se ona ostvaruju i datum kad se ostvaruju te svaku izmjenu tih uvjeta,
4. je li društvo i kako zahtijevalo vraćanje varijabilnih dijelova primitka,
5. je li društvo odstupilo od politike primitaka u skladu s odredbama članka 247.a stavka 2. ovoga Zakona, objašnjenje zašto je to bilo nužno te od kojih se točno dijelova politike primitaka odstupilo,
6. objašnjenje kako se uvažila odluka glavne skupštine iz odredbe članka 276.a stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Izvješće o primicima za svakog člana uprave, odnosno izvršnog direktora treba sadržavati podatke i o primicima koje:
1. je članu uprave, odnosno izvršnom direktoru isplatila ili mu se obvezala isplatiti u poslovnoj godini treća osoba u vezi s poslovima koje je obavljao kao član uprave, odnosno izvršni direktor,
2. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju prijevremenog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,
3. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju redovitog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora, gotovinsku vrijednost te ukupne obveze, iznos koji je društvo izdvojilo za tu namjenu u prošloj poslovnoj godini ili se obvezalo izdvojiti, kao i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,
4. je bivšem članu uprave, odnosno izvršnom direktoru kojemu je članstvo u upravi, odnosno položaj izvršnog direktora prestao u prošloj poslovnoj godini društvo u vezi s time isplatilo ili se obvezalo isplatiti.
(3) Izvješće o primicima ispituje revizor koji ispituje i godišnja financijska izvješća društva. Revizor je dužan ispitati sadrži li izvješće o primicima podatke iz odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka. On je dužan sastaviti izvješće o ispitivanju izvješća o primicima. To izvješće prilaže se izvješću o primicima.
(4) Društvo je dužno na razdoblje od deset godina objaviti i učiniti besplatno dostupnim na svojim internetskim stranicama izvješće o primicima i izvješće iz odredbe stavka 3. treće rečenice ovoga članka nakon što glavna skupština donese odluku u skladu s odredbom članka 276.a stavka 4. prve rečenice ovoga Zakona ili nakon što je to izvješće podastrto za raspravu na glavnoj skupštini u skladu s odredbom članka 276.a stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Izvješće o primicima ne smije sadržavati podatke koji se tiču obiteljskih prilika pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora. Društvo je dužno ukloniti iz izvješća o primicima sve osobne podatke koji su bili dostupni preko internetske stranice nakon što istekne rok iz odredbe stavka 4. ovoga članka.
(6) Izvješće o primicima ne treba sadržavati podatke koji, prema prosudbi razumnoga gospodarstvenika, mogu nanijeti društvu štetu koja nije beznačajna. Ako naknadno otpadnu razlozi zbog kojih su se određeni podaci izostavili iz objavljenih izvješća o primicima u skladu s odredbom iz prve rečenice ovoga stavka, ti će se podaci navesti u izvješću o primicima za prvu sljedeću poslovnu godinu.
Ostvarivanje prava dioničara
Članak 274.
(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini. Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava u cijelosti ili djelomično i kada osobno ni putem punomoćnika na njoj ne sudjeluju u mjestu gdje se održava. Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas.
(2) Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da smiju svoje glasove dati pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije kada ne sudjeluju na glavnoj skupštini. Na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. treće rečenice ovoga članka.
(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine. Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike.
(4) Statutom ili poslovnikom o radu glavne skupštine može se dopustiti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da dopusti da se rad glavne skupštine smije prenositi zvukom i slikom.
(5) Upotreba elektroničke komunikacije za potrebe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dopuštena je samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:
1. da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu održavanja glavne skupštine,
2. da je osigurano obostrano komuniciranje kojim se omogućuje dioničarima da se u stvarno vrijeme njezina održavanja obraćaju glavnoj skupštini s mjesta koje nije mjesto na kome se održava,
3. da je dioničarima omogućeno glasovanje za vrijeme ili prije održavanja glavne skupštine a da za to nije potrebno njihovo sudjelovanje u radu glave skupštine u mjestu na kome se održava putem punomoćnika,
4. da je osigurana identifikacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenljivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to zakonom dopušteno.
Glasovanje o politici primitaka i o izvješću o primicima
Članak 276.a
(1) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje jednom u svake četiri godine odlučuje hoće li odobriti politiku primitaka za članove uprave, odnosno izvršne direktore, koju joj je podastro nadzorni odbor, odnosno upravni odbor, a uvijek kad se ona znatno izmijeni. Odlukom glavne skupštine ne preuzimaju se obveze niti se stječu prava. Ona nije pobojna na temelju odredbi članka 360. ovoga Zakona.
(2) Odluka glavne skupštine i politika primitaka objavljuju se i čine besplatno dostupnim na razdoblje od barem deset godina, odmah nakon održane glavne skupštine, na internetskim stranicama društva, s naznakom datuma do kojeg će one važiti.
(3) Ako glavna skupština nije odobrila politiku primitaka, nadzorni odbor, odnosno upravni odbor podastrijet će na prvoj sljedećoj glavnoj skupštini svoju preispitanu politiku primitaka te će se o njoj glasovati.
(4) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje hoće li odobriti izvješća o primicima za prošlu poslovnu godinu koja su utvrđena i revidirana u skladu s odredbama članka 272.r ovoga Zakona. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka.
(5) Mikro, mali i srednji poduzetnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo, dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja nisu dužna donositi odluku u skladu sa stavkom 4. ovoga članka ako je izvješće o primicima za proteklu poslovnu godinu bilo podastrto za raspravu na glavnoj skupštini kao zasebna točka dnevnog reda.
Rok za sazivanje glavne skupštine
Članak 279.
(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje trideset dana prije dana njezina održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva.
(2) Statutom se sudjelovanje na glavnoj skupštini ili korištenje pravom glasa može uvjetovati s time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Prijava mora prispjeti društvu na za to u pozivu navedenu adresu najkasnije šest dana prije održavanja glavne skupštine, ako se za to statutom ne predvidi neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. Najkraći rok za sazivanje glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka produljuje se za dane određene za prijavu sudjelovanja ili za korištenje pravom glasa na glavnoj skupštini.
(3) Za imatelje dionica koje glase na donositelja statutom se može odrediti kako se mora dokazati pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuje što je u stavku 2. ovoga članka propisano za produljenje roka za sazivanje glavne skupštine. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu radi trgovanja za to je dovoljna potvrda o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dokaz se mora odnositi na početak 21. dana prije održavanja skupštine i mora prispjeti društvu na adresu za to navedenu u pozivu najmanje šest dana prije dana održavanja skupštine, ako za to statutom nije predviđen neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. U odnosu prema društvu za sudjelovanje na skupštini ili za korištenje pravom glasa vrijedi kao dioničar samo onaj tko je o tome društvu podnio potreban dokaz.
(4) U rokove i datume koji se računaju unatrag od dana održavanja glavne skupštine ne uračunava se dan kada počinje njezino održavanje. Ti se rokovi zbog nedjelje, subote ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu. Na računanje rokova ne primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima o računanju vremena. U društvima dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja statutom se može predvidjeti i drukčije računanje rokova.
Objava zahtjeva za dopunom dnevnog reda i prijedlozi odluka
Članak 280.
(1) Ako su dioničari iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona zatražili dopunu dnevnoga reda, to se mora objaviti zajedno s pozivom na glavnu skupštinu ili na drugi način bez odgode nakon što taj prijedlog prispije društvu. Pritom se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 277. stavka 6. ovoga Zakona. Za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja na odgovarajući se način primjenjuje i odredba članka 277. stavka 8. ovoga Zakona. Objava i dostava medijima radi prijenosa obavijesti moraju se učiniti na isti način kao i u pogledu poziva na glavnu skupštinu.
(2) Ako glavna skupština treba odlučiti o izmjeni statuta ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna skupština na njega dade suglasnost, moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta, odnosno bitni sadržaj ugovora.
(3) Za svaku točku o kojoj treba da odlučuje glavna skupština uprava i nadzorni, odnosno upravni odbor moraju, a ako se radi o izboru članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i revizora samo nadzorni, odnosno upravni odbor, navesti u objavi dnevnoga reda i prijedloge odluka što ih treba donijeti. To ne vrijedi ako je predmet odlučivanja uvršten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioničara. Prijedlog za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i imenovanje revizora mora sadržavati njihova imena i prezimena, zanimanje i prebivalište, a kada je riječ o revizoru pravnoj osobi njenu tvrtku i sjedište. Kada se u nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi i predstavnik radnika, za donošenje odluke tog odbora o stavljanju prijedloga za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora potrebna je većina glasova članova koje su u nadzorni, odnosno upravni odbor izabrali ili imenovali dioničari.
(4) Na glavnoj skupštini ne može se odlučivati o točkama dnevnoga reda koje nisu valjano objavljene.
Priopćenja za dioničare i članove nadzornog, odnosno upravnog odbora
Članak 281.
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju najmanje 21 dan prije održavanja glavne skupštine priopćiti poziv na skupštinu posrednicima koji pohranjuju dionice društva i udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristili pravom glasa u ime dioničara ili su zatražili da im se poziv priopći. U taj rok ne uračunava se dan kad je dano priopćenje. Ako je izmijenjen dnevni red glavne skupštine u skladu s odredbom članka 278. stavka 2. ovoga Zakona, društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su priopćiti izmijenjeni dnevni red glavne skupštine. U priopćenju se mora navesti mogućnost da dioničari glasuju na glavnoj skupštini putem punomoćnika i putem udruge dioničara. Kod društava dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu u prijedlogu za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju se navesti i podaci o njihovu članstvu u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu.
(2) Isto priopćenje uprava, odnosno izvršni direktori moraju dati dioničarima koji to zatraže. Statutom se može odrediti da se način priopćavanja ograničava na priopćenje dano elektroničkom komunikacijom.
(3) Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može zatražiti da mu uprava, odnosno izvršni direktori pošalju priopćenje iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Svakom članu nadzornog, odnosno upravnog odbora i svakom dioničaru moraju se na njegov zahtjev priopćiti odluke glavne skupštine.
Poslovnik, popis sudionika i potvrda o rezultatima glasovanja
Članak 285.
(1) Glavna skupština može većinom glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri odlučivanju donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provođenje glavne skupštine. Na glavnoj skupštini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioničara te njihovih zastupnika uz navođenje imena, prezimena i prebivališta kao i kod dionica s nominalnim iznosom tog iznosa za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broja zastupljenih dionica i uz navođenje njezina roda.
(2) Popis treba napraviti na temelju predočenih isprava o dionicama, potvrda o dionicama, vjerodostojne isprave koju izda zakonom ovlaštena institucija u čijem su računalnom sustavu na računu dioničara zabilježene dionice koje mu pripadaju, odnosno na temelju punomoći za zastupanje dioničara na glavnoj skupštini.
(3) Ako su posredniku ili udruzi dioničara dane punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini i njihovi punomoćnici glasuju u ime onoga koga se to tiče, treba posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj i rodove dionica glede kojih im je dano pravo da glasuju na glavnoj skupštini. Ne moraju se navesti imena dioničara koji su dali punomoć za glasovanje.
(4) Onaj koga dioničar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unošenja u popis posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj dionica. To vrijedi i za dionice za koje je ovlaštenik dioničar koji je upisan u registru dionica.
(5) Popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima glavne skupštine prije prvoga glasovanja. Potpisuje ga predsjednik glavne skupštine. Svakome se dioničaru mora u roku od dvije godine od održavanja glavne skupštine omogućiti uvid u popis sudionika na toj skupštini.
(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako dan njegov glas. Društvo je dužno dati dioničaru tu potvrdu bez odgađanja.
Politika sudjelovanja, izvješće o sudjelovanju, glasovanje
Članak 291.b
(1) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju politiku sudjelovanja te su u njoj dužni navesti kako:
1. utječu na društva u portfelju,
2. koriste članska prava iz dionica za svoje strategije ulaganja,
3. nadgledaju bitne događaje društva u koje ulažu (strategiju društva, financijske i nefinancijske rezultate i rizike, strukturu kapitala, socijalni i okolišni utjecaj te korporativno upravljanje),
4. razmjenjuju stajališta s organima društva i drugim dionicima u društvu,
5. ostvaruju članska prava iz dionica,
6. surađuju s drugim dioničarima,
7. upravljaju sukobima interesa povezanima sa sudjelovanjem.
(2) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine izvješćuju jednom godišnje kako provode svoju politiku sudjelovanja. U izvješću objašnjavaju kako općenito glasuju, kako su glasovali o važnijim odlukama i jesu li koristili usluge savjetnika pri glasovanju.
(3) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju kako su glasovali na glavnim skupštinama, osim ako njihovi glasovi nisu bili bitni zbog sadržaja odluka o kojima se glasovalo ili zbog njihova zanemarivo niskog sudjelovanja u društvu.
(4) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine dužni su ispuniti zahtjeve propisane u stavcima 1. do 3. ovoga članka ili su dužni objasniti zašto nisu ispunili te zahtjeve.
(5) Informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka moraju biti besplatno dostupne na internetskim stranicama institucionalnog ulagatelja i upravitelja imovine barem tri godine i moraju se najmanje jednom godišnje obnoviti. Institucionalni ulagatelji mogu umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.
Obveze izvješćivanja institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovine
Članak 291.c
(1) Institucionalni ulagatelji dužni su javno objaviti u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja.
(2) Ako upravitelj imovine radi za institucionalnog ulagatelja, taj ulagatelj je dužan javno objaviti podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja. Izvješće sadrži posebice sljedeće podatke:
1. uvažavaju li se pri odlučivanju o ulaganju srednjoročna do dugoročna kretanja društva,
2. kako se utječe na društvo i koriste članska prava iz dionice,
3. o metodi, procjeni vrijednosti činidaba po toj metodi i o naknadi upravitelju imovine za poduzimanje tih činidaba,
4. kako institucionalni ulagatelj nadgleda dogovoreni promet portfeljem i projicirane troškove prometa portfeljem,
5. o trajanju dogovora s upraviteljem imovine.
Ako dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži te podatke, institucionalni ulagatelj mora objasniti zašto je došlo do toga.
(3) Institucionalni ulagatelj dužan je na svojim internetskim stranicama objaviti i učiniti besplatno dostupnim informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to na razdoblje od barem tri godine te ih mora obnoviti najmanje jednom godišnje. Institucionalni ulagatelj može umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 2. ovoga članka.
(4) Upravitelji imovine koji su sklopili dogovor u skladu sa stavkom 2. ovoga članka dužni su jednom godišnje podnijeti institucionalnom ulagatelju izvješće ili objaviti na svojim internetskim stranicama javno dostupne informacije o tome u kojoj su mjeri njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s tim dogovorom i kako pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja. Izvješće sadrži posebice podatke o:
1. bitnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima,
2. sastavu portfelja, prometu portfeljem i troškovima prometa portfeljem,
3. opsegu u kojem odluke o ulaganju uvažavaju srednjoročni do dugoročni razvoj društva,
4. korištenju usluga savjetnika pri glasovanju,
5. zaprekama pri ostvarivanju prava iz dionice i utjecanju na društvo koje proizlaze iz sukoba interesa i pozajmljivanja vrijednosnih papira te kako se te zapreke suzbijaju.
Ostvarenje prava glasa putem posrednika i osoba koje djeluju na odgovarajući način
Članak 292.
(1) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje mu ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisan u registru dionica samo ako je za to opunomoćen. Punomoć se može dati samo jednom određenom posredniku koji je mora čuvati tako da se može ispitati. Očitovanje volje kojim se daje punomoć mora biti potpuno i smije biti povezano samo s očitovanjima volje koja se odnose na korištenje pravom glasa. Ne dade li dioničar izričite upute o glasovanju, opća punomoć može dati ovlast posredniku da koristi pravo glasa samo onako kako je to navedeno u prijedlozima te institucije kako će glasovati (stavci 2. i 3.) ili prijedlozima uprave, odnosno izvršnih direktora, nadzornog, odnosno upravnog odbora društva, a ako se ti prijedlozi međusobno razlikuju, onako kako je navedeno u prijedlogu nadzornog, odnosno upravnog odbora (stavak 4). Ponudi li posrednik da će glasovati za neki od navedenih prijedloga, mora istodobno ponuditi i da će podloge potrebne za glasovanje do opoziva proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioničara ili nekom drugom tko će zastupati dioničara u korištenju pravom glasa po njegovu izboru. Posrednik je dužan godišnje jasno upozoriti dioničara na mogućnost svakodobnog opoziva punomoći i promjene opunomoćenika. Dioničaru se mora putem formulara olakšati davanje uputa za glasovanje o odlukama iz pojedinih točaka dnevnog reda, davanje i opoziv opće punomoći i davanje naloga te njihovu izmjenu.
(2) Posrednik koji želi na temelju dobivene punomoći koristiti pravo glasa u skladu s vlastitim istaknutim prijedlozima mora dioničaru te prijedloge u pogledu odluka iz pojedinih točaka dnevnog reda pravodobno učiniti dostupnima. Kod tih prijedloga on se mora voditi interesima dioničara i poduzeti sve organizacijske pripreme da na to ne utječu njegovi interesi iz drugih poslovnih područja. Mora imenovati jednog člana poslovodstva da nadzire pridržavanje tih obveza, kao i uredno korištenje pravom glasa i dokumentaciju o tome. Zajedno s prijedlozima koje postavlja posrednik mora uputiti na to da će pravo glasa koristiti u skladu sa svojim istaknutim prijedlozima, ako dioničar pravodobno za to ne dade neku drugu uputu. Ako je član uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik posrednika član nadzornog, odnosno upravnog odbora društva ili član njegove uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik društva i obrnuto, posrednik mora na to uputiti. Isto to vrijedi i ako posrednik ima udio u društvu koji po zakonu mora prijaviti nadležnom nadzornom tijelu ili je s društvom u konzorciju koji je u vrijeme posljednjih pet godina preuzeo posljednju emisiju vrijednosnih papira društva.
(3) Ako dioničar nije dao upute posredniku za korištenje pravom glasa, on ga je dužan koristiti u skladu s onim što je predložio, osim ako prema okolnostima smije zaključiti da bi dioničar, kad bi znao za stanje stvari, odobrio takvo glasovanje. Odstupi li posrednik pri glasovanju od upute koju je dobio od dioničara ili, ako te upute nije bilo, od prijedloga što ga je sam bio objavio, mora o tome izvijestiti dioničara i navesti razloge za taj svoj postupak. Na vlastitoj glavnoj skupštini opunomoćeni posrednik smije koristiti pravo glasa na temelju punomoći samo ako je dioničar dao izričitu uputu za glasovanje o odlukama o svakoj točki dnevnog reda. Isto to vrijedi i za glasovanje na skupštini društva u kome posrednik neposredno ili posredno sudjeluje u temeljnom kapitalu s više od 20%.
(4) Posrednik koji na glavnoj skupštini želi koristiti pravo glasa na temelju punomoći prema prijedlozima organa društva mora dioničarima te prijedloge učiniti dostupnima, ako to već nije učinjeno na neki drugi način.
(5) Ako to dopušta punomoć koju je dao dioničar, posrednik smije u postupanju na temelju nje dati punomoć za zastupanje osobama koje nisu njegovi zaposlenici. Ako se u punomoći drukčije ne određuje, posrednik koristi pravo glasa u ime onoga koga se to tiče. Ako je u društvu dopušteno glasovanje pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, opunomoćeni se posrednik pri glasovanju smije time koristiti. Kao dokaz ovlasti za glasovanje prema društvu kod društava dionice kojih su uvrštene na tržište radi trgovanja dovoljno je podnošenje dokaza iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona. U ostalome moraju se ispuniti zahtjevi koji su u statutu društva propisani za korištenje pravom glasa.
(6) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje mu ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njegovo ime samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Na davanje te ovlasti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka.
(7) Na učinak danog glasa ne utječe postupanje protivno odredbama prethodnih stavaka, osim protivno odredbi stavka 1. prve rečenice ovoga članka.
(8) Odredbe stavaka 1. do 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na udruge dioničara, savjetnike pri glasovanju i osobe koje se na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva. To ne vrijedi za one koji žele ostvarivati pravo glasa za dioničara ako su njegovi zakonski zastupnici, bračni ili izvanbračni drugovi ili su s njime u krvnom ili tazbinskom srodstvu do četvrtog stupnja srodstva.
(9) Obveza posrednika, savjetnika za glasovanje i osoba koje na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva da nadoknadi štetu nastalu zbog povrede odredbi iz stavaka 1. do 6. ovoga članka ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti.
(10) Dade li društvo posredniku potvrdu navedenu u odredbama članka 274. stavka 1. treće rečenice ili članka 285. stavka 6. ovoga Zakona, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 297.a stavka 3. ovoga Zakona.
Prijenos informacija o ostvarivanju prava iz dionica, posrednici, posrednici u lancu
Članak 297.a
(1) Ako društvo ne prenese sljedeće informacije izravno dioničarima, obvezno ih je elektronički proslijediti posrednicima kako bi ih oni prenijeli dioničarima:
1. o sazivanju glavne skupštine sukladno članku 277. ovoga Zakona,
2. o pravima na zamjenu zamjenjivih obveznica za dionice, prvenstvu pri upisu novih dionica, naplati primjerice povodom smanjenja temeljnog kapitala povlačenjem dionica, upisu novih dionica pri povećanju temeljnog kapitala te izboru pri isplati dividende.
Ako su informacije dostupne na internetskim stranicama društva, dovoljno je posrednicima dati podatak o internetskoj stranici.
(2) Dovoljno je da društvo elektronički prenese posrednicima informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka putem medija za koje se dade razumno pretpostaviti da prenose informacije diljem Europske unije i u drugim državama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
(3) Svaki pojedini posrednik u lancu dužan je bez odgađanja prenijeti informacije iz stavka 1. ovoga članka koje je primio od drugog posrednika ili društva posredniku u lancu koji neposredno slijedi, osim ako zna da je društvo već poslalo te informacije posredniku koji neposredno slijedi. To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.
(4) Posrednik je osoba koja pohranjuje vrijednosne papire ili upravlja vrijednosnim papirima ili vodi depozitne račune za dioničare ili druge osobe ako te djelatnosti obavlja u vezi s dionicama društva koje ima sjedište u državi članici Europske unije ili u drugoj državi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, a tim dionicama trguje se na uređenom tržištu u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala.
(5) Posrednik u lancu je osoba koja pohranjuje dionice društva za nekog drugog posrednika.
Obveza posrednika prenijeti informacije dioničarima
Članak 297.b
(1) Tko kao posrednik pohranjuje dionice društva za dioničara, obvezan je informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona prenijeti dioničaru bez odgađanja, elektroničkim putem. Ako su informacije dostupne na internetskim stranicama društva, dovoljno je dioničarima prenijeti podatak o internetskoj stranici.
(2) To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.
Obveza posrednika prenijeti informacije društvu
Članak 297.c
(1) Tko kao posrednik pohranjuje dionice društva za dioničara, dužan je informacije koje mu je dao dioničar o ostvarivanju njegovih prava iz dionica prenijeti bez odgađanja izravno društvu ili posredniku u lancu. Posrednik u lancu dužan je te informacije prenijeti bez odgađanja dalje posredniku koji neposredno slijedi sve dok informacije ne stignu društvu.
(2) Tko kao posrednik pohranjuje dionice društva za dioničara, dužan je bez odgađanja dostaviti dioničaru na njegov zahtjev pisanu potvrdu o njegovim dionicama ili je proslijediti društvu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
Informacije koje društvo ima pravo zahtijevati od posrednika
Članak 297.d
(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja smiju zahtijevati od posrednika koji pohranjuje dionice društva informacije o identitetu dioničara dionice kojega pohranjuje.
(2) Informacije o identitetu dioničara su podaci o osobi i o dionicama te osobe. Podaci o osobi jesu:
1. ime i prezime,
2. datum i mjesto rođenja,
3. poštanska adresa i adresa elektroničke pošte,
4. za pravne osobe njihov registarski, odnosno osobni identifikacijski broj te podatak o tome gdje su registrirani.
Za društva koja nisu pravne osobe i nisu registrirana navest će se njihovi članovi te podaci o njima sukladno prvoj rečenici ovoga stavka. Ako na nekoj dionici ima više ovlaštenika, navest će ih se, kao i podatke o njima sukladno prvoj i drugoj rečenici ovoga stavka. Podaci o dionicama su broj dionica i, kada to društvo zatraži, rod dionica ili dan od kojeg se dionice drže.
(3) Ako posrednik u lancu nema informacije o identitetu dioničara ili druge informacije koje zatraži društvo, dužan je bez odgađanja zahtjev društva proslijediti dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara. Dovoljno je da društvo zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pošalje putem medija za koje se dade razumno pretpostaviti da prenose informacije diljem Europske unije i u drugim državama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
(4) Posrednik koji pohranjuje dionice za dioničara dužan je bez odgađanja prenijeti informacije društvu. Ako društvo zahtijeva da ga informira neki drugi posrednik u lancu, svaki od posrednika dužan je bez odgađanja proslijediti informacije posredniku koji neposredno slijedi u lancu sve dok se ne stigne do posrednika od kojeg je društvo zahtijevalo informacije. Posrednik od kojeg je društvo zahtijevalo informacije dužan je bez odgađanja proslijediti društvu informacije koje je dobio od drugih posrednika u lancu.
(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se i na zahtjeve za informiranjem:
1. društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili
2. trećega kojega je na to ovlastilo društvo ako po pravu koje je za njega mjerodavno on ima takav zahtjev.
(6) Statutom društva dionice kojeg nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može se propisati da će se primjenjivati odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka.
Obrada i ispravak dioničarevih osobnih podataka
Članak 297.e
(1) Društva i posrednici smiju obrađivati dioničareve osobne podatke za potrebe identificiranja, komuniciranja, ostvarivanja dioničarevih prava i suradnje s dioničarima.
(2) Saznaju li društva ili posrednici da neki dioničar nije više dioničar društva, smiju pohranjivati njegove osobne podatke još najdulje 12 mjeseci, uvažavajući pritom druga zakonska pravila. Dopušteno je dulje pohranjivati osobne podatke ako je to potrebno za vođenje zakonom propisanih pravnih postupaka.
(3) Posrednici neće prekršiti svoje zakonske ni ugovorne obveze ako društvu ili posredniku u lancu sukladno članku 297.c ovoga Zakona otkriju informacije o dioničarevu identitetu.
(4) Svatko koga se identificira na temelju nepotpunih ili pogrešnih informacija ima pravo zahtijevati od društva i od posrednika, koji su te informacije prosljeđivali, da ih bez odgađanja isprave.
Troškovi
Članak 297.f
Društvo podmiruje nužne posrednikove troškove nastale primjenom odredbi članka 226. stavka 3. i članaka 297.a do 297.e ovoga Zakona ako se temelje na načinu poduzimanja radnji koji odgovara trenutačnom stanju tehničkog razvoja. Posrednici objavljuju svoje naknade za troškove za svaku uslugu koja se obavlja primjenom tih odredbi ovoga Zakona. Posrednici su dužni priopćiti svoje naknade zasebno društvu i dioničaru za kojeg obavljaju uslugu. Nije dopušteno naplaćivati različite naknade za ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, osim ako je to iznimno opravdano i ako je razlika posljedica različitih stvarnih troškova nastalih obavljanjem usluge.
Otpremnina u novcu
Članak 300.g
(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava, odnosno izvršni direktori društva mu moraju pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.
(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.
(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.
Oglašavanje isprava o dionicama nevažećima
Članak 346.
(1) Ako u smanjenju temeljnoga kapitala društvo spoji isprave o dionicama zamjenom, pečatiranjem ili nekim sličnim postupkom, ono može oglasiti nevažećima one od njih koje mu usprkos postavljenome pozivu ne budu predane. Isto vrijedi i za predane isprave o dionicama čiji broj nije dovoljan za zamjenu s novim dionicama a koje nisu društvu stavljene na raspolaganje da ih ono unovči za račun ovlaštenika.
(2) U pozivu za predaju isprava o dionicama mora se upozoriti na mogućnost da ih se oglasi nevažećima. Oglašavanje nevažećima moguće je ako je poziv objavljen na način kako je to propisano u članku 214. stavku 1. ovoga Zakona. Isprave o dionicama se oglašavaju nevažećima objavom u glasilu društva. U objavi se one moraju tako označiti da nema sumnje u to da li je i koja od njih oglašena nevažećom.
(3) Nove isprave o dionicama koje treba izdati umjesto onih koje su oglašene nevažećima društvo mora bez odgađanja prodati za račun ovlaštenika posredovanjem burzovnog posrednika za službenu burzovnu cijenu a ako takve nema javnim nadmetanjem.
(4) Može li se očekivati da se javnim nadmetanjem koje bi se održalo u mjestu sjedišta društva ne bi postigao zadovoljavajući uspjeh, dionice treba prodati na nekome drugome pogodnome mjestu. Mjesto, vrijeme i predmet prodaje moraju se javno objaviti. Posebno treba obavijestiti ovlaštenike iz dionica, osim ako to nije moguće. Objava i obavijest moraju se dati najkasnije dva tjedna prije održavanja nadmetanja. Utržak treba isplatiti ovlaštenicima.
Ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća
Članak 359.
(1) Pored onoga što je propisano za ništetnost svake odluke glavne skupštine, odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća ništetna je:
1. ako je sadržaj godišnjih financijskih izvješća suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva,
2. ako nije obavljena revizija godišnjih financijskih izvješća koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavile za to ovlaštene osobe,
3. ako pri izradi godišnjih financijskih izvješća nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih.
(2) Ništetnost odluke glavne skupštine o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća kao i ništetnost odluka uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora o utvrđenju tih izvješća imaju za posljedicu ništetnost odluke glavne skupštine o upotrebi dobiti donesene na temelju spomenutih ništetnih odluka.
(3) Iz razloga navedenih u stavku 1. ništetne su i odluke uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora kojim utvrđuju godišnja financijska izvješća.
Razlozi pobijanja
Članak 360.
(1) Odluka glavne skupštine može se pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu.
(2) Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi.
(3) Odluka glavne skupštine ne može se pobijati zbog toga:
1. što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta iz članka 274. stavka 1. druge rečenice i stavka 2. prve rečenice te iz članka 291. stavka 6. ovoga Zakona za ostvarenje prava u društvu, osim ako se u vezi s time društvu može predbaciti gruba nepažnja ili namjera s time da se u statutu može za društvo predvidjeti i strože mjerilo krivnje,
2. što su povrijeđene odredbe članka 277. stavka 8., članka 280.a ili članka 297.b ovoga Zakona.
(4) Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku.
Pojam društva s ograničenom odgovornošću
Članak 385.
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.
(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva.
(3) Ako ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.
Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva
Članak 388.
Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:
1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, ako je osnivač fizička osoba i njen osobni identifikacijski broj, a ako je osnivač pravna osoba i matični broj subjekta, odnosno odgovarajuće podatke ako je riječ o stranoj osobi,
2. tvrtku i sjedište društva,
3. ukupni iznos kapitala, te iznos svakog pojedinačnog temeljnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisati i naznačiti njihovu vrijednost, te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje uz obvezu uplate uloga preuzima svaki osnivač,
4. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,
5. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima.
Uplata preuzetih poslovnih udjela
Članak 390.
(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja deset. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
(3) Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu.
(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.
(5) Uloge se mora uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.
(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Prilikom uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
Članak 390.a
(1) Društvo koje ima najviše pet članova i jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi ovom Zakonu. Osim u pogledu toga ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju.
(2) Tvrtka društva iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječi, odnosno oznaku iz članka 13. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona.
(3) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 1,00 euro, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 euro. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose eura.
(4) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu.
(5) Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:
1. za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva,
2. za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i
3. za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.
(6) Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.
(7) Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona, na društvo se više ne primjenjuju odredbe stavaka 3. do 6. ovoga članka s time da ono smije zadržati tvrtku iz stavka 2. ovoga članka. Na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona.
Dodatne činidbe
Članak 391.
(1) Društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati, pored uplate uloga, na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost. Time se ne povećava temeljni kapital društva.
(2) U društvenom se ugovoru može odrediti i da članovi društva donose odluku o tome da će društvu učiniti dodatna plaćanja. Nije li društvenim ugovorom izričito određeno da se odluka donosi većinom od najmanje tri četvrtine danih glasova, članovi društva mogu odluku donijeti samo jednoglasno.
(3) Ako član, kada se to od njega traži, ne ispuni svoju obvezu naknadnog plaćanja društvu koja je ograničena određenim iznosom, a kada nije tako ograničena ako ne prelazi iznos određen društvenim ugovorom, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zakašnjenju s uplatom uloga, ako društvenim ugovorom nije što drugo predviđeno. Prednik člana društva odgovara za plaćanje društvu samo do visine obveze u vrijeme podnošenja prijave za upis njegova izlaska iz društva u knjigu poslovnih udjela.
(4) Ako obveza dodatnog plaćanja nije ograničena određenim iznosom, član društva koji je u cijelosti uplatio ulog može se osloboditi obveze plaćanja koja otpada na njegov poslovni udio tako da u roku od mjesec dana nakon što se od njega zahtijeva plaćanje društvu stavi svoj poslovni udio na raspolaganje. Ako on u tome roku ne plati ono što se od njega traži niti se koristi spomenutim pravom, društvo ga može preporučenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na raspolaganje društvu. Društvo mora u roku od mjesec dana od primitka spomenute izjave člana društva, odnosno od spomenute obavijesti članu, njegov poslovni udio izložiti prodaji javnim nadmetanjem, a prodaji na drugi način samo ako se s time suglasi član društva o čijem je poslovnom udjelu riječ. Društvo je dužno iznos postignut prodajom koji preostane nakon pokrića troškova prodaje i podmirenja obveze dodatnog plaćanja isplatiti članu društva. Ne može li se tražbina društva podmiriti utrškom od prodaje poslovnog udjela, ovaj pripada društvu koje ga može otuđiti za vlastiti račun. Društvenim se ugovorom način podmirenja obveze člana društva određen ovim stavkom može ograničiti na slučaj kada zahtijevano dodatno plaćanje društvu prelazi neki određeni iznos.
(5) Ono što je uplaćeno može se vratiti članovima društva ako nije potrebno za pokriće gubitka društva. Povrat uplaćenog dopušten je samo svim članovima u omjeru njihovih uloga i ne prije isteka tri mjeseca od kada društvo objavi odluku o povratu. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da su dodatne uplate moguće i prije nego što se u potpunosti uplate ulozi, povrat tako uplaćenog nije dopušten prije nego što se u potpunosti ne uplate ulozi. Vrate li se spomenute uplate protivno toj zabrani, primatelji vraćenog iznosa, članovi uprave i preostali članovi društva odgovaraju društvu po odredbama članaka 407. i 430. ovoga Zakona.
(6) Ako se, pored uplate uloga, jedan ili više članova obveže društvu na činidbe koje se ne sastoje u isplati novca ali imaju imovinsku vrijednost, u društvenom ugovoru moraju se odrediti opseg i pretpostavke za ispunjenje tih činidbi, mjerila za određivanje naknade koju za to društvo treba platiti te ugovorna kazna za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja preuzete obveze. Plaćanja društva ne mogu biti veća od vrijednosti činidbi koje treba ispuniti.
Posebne pogodnosti
Članak 392.
Ako se članu društva daje naknada za stvari ili prava koja prenosi društvu i priračunava se njegovome ulogu ili se nekome članu društva daju posebne pogodnosti u društvu, u društvenome ugovoru moraju se točno i u cjelini navesti član društva koji prenosi stvar ili pravo, opis onoga što se tako prenosi društvu i vrijednost toga izraženu u novcu te posebne pogodnosti koje stječe član društva.
Prijava za upis u sudski registar
Članak 394.
(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate ulozi u skladu sa zakonom i društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora imati nadzorni odbor i nakon što se izabere taj odbor.
(2) Ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen.
(3) Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar moraju se ulozi u stvarima i u pravima unijeti tako da s njima društvo može raspolagati nakon što bude upisano u sudski registar. Posumnja li sud u točnost podnesenih dokaza o unosu uloga i raspolaganju njima od strane društva, može zatražiti da mu se podnesu i drugi dokazi. Ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar manja od iznosa preuzetog uloga koji se time uplaćuje, osnivač koji time nije uplatio cijeli ulog dužan je prije upisa društva u sudski registar iznos koji nedostaje uplatiti u novcu.
(4) U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti :
1. tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva,
2. iznos temeljnoga kapitala društva,
3. prema okolnostima podaci i izjave iz članka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
4. izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona,
5. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj,
6. imena i prezimena, odnosno tvrtke članova društva, ako su članovi društva fizičke osobe i njihovi osobni identifikacijski brojevi, a ako su članovi pravne osobe, njihovi matični brojevi subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.
(5) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:
1. primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene od javnog bilježnika,
2. popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskog suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnoga kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača i učinjenih uplata,
3. potvrdu kreditne institucije o ulozima uplaćenima u novcu,
4. osiguranje iz stavka 2. ovoga članka, ako društvo osniva jedan osnivač a ne uplaćuje ulog u cjelini prije upisa društva u sudski registar,
5. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulažu stvari i prava, izvješća o osnivanju društva i o reviziji osnivanja, odnosno isprave i elaborat iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona,
6. popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, njihova imena i prezimena, osobni identifikacijski broj, prebivalište, opseg njihovih ovlasti i izjave da prihvaćaju postavljenja dane pred javnim bilježnikom,
7. ako društvo ima nadzorni odbor, popis predsjednika i članova toga odbora s navođenjem datuma rođenja i prebivališta,
8. dozvola državnog organa, ako se propisom traži za osnivanje i upis društva ili upis djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona u sudski registar.
(6) U prijavi mora se pružiti dokaz da su ispunjene činidbe iz članka 391. ovoga Zakona, ako ih se po društvenom ugovoru mora ispuniti prije upisa društva u sudski registar i da s njihovim predmetom društvo slobodno raspolaže.
(7) Zajedno s prijavom za upis u sudski registar registarskom sudu dostavlja se odluka kojom se utvrđuje predmet poslovanja društva i popis djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.
Ispitivanje prijave
Članak 395.
(1) Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.
(2) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je podnijela uprava, odnosno podaci, isprave i elaborat iz članka 187.a ovoga Zakona nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava znatno manja od visine uloga koji se time uplaćuje.
(3) Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
Odgovornost članova društva i članova uprave društva
Članak 397.
(1) Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci članovi društva i članovi uprave društva kao solidarni dužnici dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za drugu štetu koja bi time bila pričinjena.
(2) Ako je društvo s nakanom ili s grubom nepažnjom oštećeno ulozima ili troškovima osnivanja društva, svi članovi odgovaraju za štetu kao solidarni dužnici.
(3) Od odgovornosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka oslobađa se onaj član društva i član uprave društva koji nije znao za činjenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(4) Uz članove društva na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun članovi društva preuzeli poslovne udjele. Te se osobe ne mogu pozivati na, to da im nisu bile poznate okolnosti za koje je znao član društva koji je djelovao u njihovo ime ili za koje bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati.
(5) Društvo se ne može odreći zahtjeva iz prethodnih stavaka ovoga članka niti može o njima sklopiti nagodbu, ako je ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike. To ne vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim vjerovnicima sklopio nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja ili je njegova obveza plaćanja naknade uređena stečajnim planom.
(6) Zahtjevi društva iz stavka 1. do 4. ovoga članka zastaruju za pet godina. Zastara počinje teći od dana upisa društva u sudski registar, a ako je radnja koja dovodi do odgovornosti za štetu učinjena nakon toga upisa, od dana kada je učinjena.
Temeljni kapital i uplata uloga. Prijava za upis osnivanja.
Članak 397.e
(1) Ulog za preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.
(2) Ulog za osnivanje društva uplaćuje se na privremeni podračun državnog proračuna.
(3) Prijava za upis osnivanja društva na daljinu sadrži zahtjev za upis i podatke iz članka 394. stavka 4. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona.
(4) Prijavi iz stavka 3. ovoga članka prilažu se:
- primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima,
- popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskoga suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnog kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača,
- odluka o imenovanju i popis osoba ovlaštenih voditi poslove društva, njihova imena i prezimena, prebivalište, osobni identifikacijski broj, opseg njihovih ovlasti,
- izjave članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za člana uprave,
- odluku o odabiru poslovne adrese društva,
- odluku o utvrđenju predmeta poslovanja.
(5) Podaci iz stavka 3. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka preuzimaju se iz sustava, odnosno nastaju u sustavu sudskog registra.
(6) Prijavu za upis osnivanja dužni su potvrditi svi članovi uprave društva.
(7) Prijava za upis osnivanja potvrđena je kada sustav sudskog registra zabilježi da su osobe iz stavka 3. ovoga članka potvrdile prijavu za upis osnivanja, a kao dan potvrde uzima se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.
(8) Posumnja li da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, registarski sud donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda, smatrat će se da je povukao prijedlog.
OSNIVANJE DRUŠTVA NA DALJINU UZ SUDJELOVANJE JAVNOG BILJEŽNIKA
Članak 397.f
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mogu se osnovati na daljinu i uz sudjelovanje javnog bilježnika.
(2) Ulozi za preuzete poslovne udjele mogu se uplatiti samo u novcu, a uplaćuju se na privremeni podračun državnog proračuna ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Plaćanje se može obaviti na daljinu, elektroničkim putem, a dokaz o plaćanju može se podnijeti na isti način.
(3) Društveni ugovor i izjava o osnivanju društva sklapaju se kao javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik u elektroničkom obliku, prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sklapa se popunjavanjem obrazaca iz priloga 1. - 2. ovoga Zakona u elektroničkom obliku
(4) I ostale isprave potrebne za osnivanje društva u čijem sastavljanju treba sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se u elektroničkom obliku prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Isprave u čijem sastavljanju ne mora sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se prema pravilima za odgovarajuću vrstu elektroničke isprave. Ako nema posebnih pravila, ispravu potpisuju osobe koje su ih sastavile kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(5) U postupku osnivanja javni bilježnik komunicira s članovima društva, njihovim zastupnicima i članovima organa društva putem sredstava elektroničke komunikacije (videoveza i slično). Na taj način javni bilježnik ih obavještava jesu li društveni ugovor, predmet poslovanja, tvrtka društva i imenovanja članova organa u skladu sa zakonom, upozorava ih na posljedice namjeravane pravne radnje i utvrđuje njihovu pravu volju.
(6) Identitet članova društva, njihovih zastupnika i članova organa provjerava se upotrebom sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti.
(7) Javni bilježnik može na daljinu izvršiti i dodatne provjere identiteta, kao i ostale potrebne provjere, poput postojanja poslovne sposobnosti ili ovlasti za zastupanje. U tu svrhu javni bilježnik može se poslužiti ispravama koje su potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(8) Ako posumnja da su članovi društva, njihovi zastupnici ili članovi organa krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, javni bilježnik može zahtijevati njihovu fizičku prisutnost.
(9) Ako nije drukčije predviđeno u ovom članku, na osnivanje se primjenjuju opća pravila o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, uzimajući u obzir posebnosti elektroničke komunikacije.
Zatezne kamate
Članak 399.
Član društva koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.
Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju
Članak 400.
(1) Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati ulog, biti isključen iz društva. Poziv se mora poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati ulog, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva. Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji kasne s uplatom uloga.
(2) Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom.
(3) Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga dijela uloga. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu.
Odgovornost prednika
Članak 401.
(1) Za ispunjenje obveze unosa uloga u društvo isključenog člana društva odgovaraju društvu i posljednji te svi raniji pravni prednici isključenog člana koji u odnosu na društvo vrijede kao imatelji poslovnih udjela.
(2) Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik. Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi poziv preporučenim pismom i o tome na isti način obavijesti njegovoga prednika.
(3) Odgovornost pravnog prednika ograničava se na obvezu unošenja u društvo uloga ispunjenje koje se traži i na vrijeme od pet godina. Rok počinje teći od dana kada je pravni sljednik u odnosu prema društvu vrijedio kao imatelj poslovnog udjela.
(4) Uplatom preostaloga dijela uloga pravni prednik stječe poslovni udio svoga pravnoga sljednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402. ovoga Zakona.
Prodaja udjela
Članak 402.
(1) Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate ili član nema pravnih prednika, društvo može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva.
(2) U roku od mjesec dana društvo može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u izvještaju o financijskom položaju društva. Po proteku mjesec dana društvo može udio prodati samo na javnoj dražbi.
(3) Javnu dražbu provode osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud.
(4) Ako se prodajom postigne cijena koja je viša od onoga što isključeni član društva duguje društvu, višak će se, po odbitku troškova prodaje i kamata te eventualne ugovorne kazne, upotrijebiti za uplatu uloga, a iznos koji se postigne preko toga isplatit će se isključenome članu društva.
Odgovornost članova društva
Članak 403.
(1) Ako društvo ne može postići da preostali dio uloga isključenoga člana uplate njegovi pravni prednici niti za to može namaknuti sredstva prodajom njegovog poslovnog udjela, neuplaćeni iznos moraju uplatiti ostali članovi društva razmjerno svojim ulozima.
(2) Ako poslovni udio nije prodan, članovi koji su podmirili obvezu iz prethodnoga stavka ovoga članka stječu pravo sudjelovanja u dobiti društva i u ostatku likvidacijske, odnosno stečajne mase društva koji bi pripali tome poslovnome udjelu i to srazmjerno iznosima koje su uplatili na ime zaostale uplate uloga koji se odnosi na taj poslovni udio. Ako se poslovni udio naknadno proda, iz postignutog utrška moraju se članovima društva nadoknaditi iznosi koje su uplatili društvu po odredbama stavka 1. ovoga članka, a ono što preostane mora se koristiti za podmirenje onoga što još nije podmireno društvu na ime uplate uloga isključenog člana i ostatak tome članu.
Vraćanje uloga. Podjela dobiti
Članak 406.
(1) Članovi društva ne mogu tražiti da im društvo vrati ono što su uplatili kao uloge. Članovima se ne smije isplatiti kamata na uplaćeni ulog niti se može ugovoriti takva obveza društva. Sve dok društvo postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit i zadržana dobit iz ranijih godina umanjena za gubitke iz ranijih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o upotrebi dobiti. Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao zadržanu dobit.
(2) Dobit iz stavka 1. ovoga članka dijeli se članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaćenih uloga.
(3) Društvo smije za povremene činidbe iz članka 391. stavka 6. ovoga Zakona na koje su članovi društva, pored uplate uloga, obvezni po društvenome ugovoru isplatiti i naknadu određenu po mjerilima iz društvenog ugovora, ali ona ne smije prijeći vrijednost tih činidbi bez obzira na to iskazuje li se u računu dobiti i gubitka neto dobit društva.
(4) Ako je upravi ili nadzornome odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine.
Raspolaganje poslovnim udjelom
Članak 412.
(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.
(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.
(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem opunomoćenika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.
Prijenos poslovnog udjela uz suglasnost društva
Članak 413.
(1) Ako je društvenim ugovorom predviđeno da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost društva, član društva koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglasnost za poslovni udio za koji je u cjelini uplaćen ulog, tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu dozvoli prijenos toga udjela. Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za društvo, njegove članove i vjerovnike. Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela.
(2) I kada sud dade suglasnost za prijenos poslovnog udjela, član društva ne može taj udio prenijeti osobi kojoj to želi ako društvo u roku od mjesec dana po pravomoćnosti odluke suda preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se poslovni udio uz iste uvjete prenese nekome drugome.
(3) Ako se poslovni udio koji se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba prodati u sudskom ovršnom postupku, ovršni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela i o odobrenju prodaje obavijestiti društvo i sve vjerovnike te im priopćiti procijenjenu vrijednost udjela. Procjena nije potrebna ako se između založnog vjerovnika, dužnika i društva postigne sporazum o cijeni uz koju se poslovni udio preuzima. Ako kupac kojega odredi društvo ne preuzme poslovni udio u roku od četrnaest dana i za to u novcu ne plati procijenjenu vrijednost poslovnoga udjela, udio će se prodati po propisima ovršnog postupka a da za to nije potrebna suglasnost društva.
Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela
Članak 418.
(1) Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje nije u cjelini uplaćen ulog
(2) Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaćen ulog ako to čini imovinom koja prelazi iznos temeljnog kapitala društva i ako društvo može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela a da s time ne smanjuje temeljni kapital društva ni rezerve koje mora stvarati na temelju društvenog ugovora koje ne smije upotrijebiti za isplate članovima društva.
(3) Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju.
(4) Društvo može uzeti u zalog poslovne udjele samo ako je ukupni iznos tražbina osiguranih zalogom poslovnih udjela niži od vrijednosti udjela ili, ako je vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga, da iznos tražbina nije veći od one imovine društva čija vrijednost prelazi iznos njegovog temeljnog kapitala. Stjecanje ili zalaganje vlastitog poslovnog udjela protivno odredbama stavka 2. i 4. ovoga članka je valjano.
(5) Stjecanje vlastitih poslovnih udjela dopušteno je i kada se to čini radi davanja otpremnine članovima društva zbog provedene statusne promjene društva, ako se poslovni udio stekne u roku od šest mjeseci od provedene promjene ili pravomoćnosti sudske odluke, a društvo može stvoriti propisane rezerve za vlastite poslovne udjele tako da se s time ne smanji temeljni kapital društva ni rezerve predviđene društvenim ugovorom koje društvo ne smije koristiti za isplate svojim članovima.
Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva
Članak 421.
(1) Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz toga proizlaze.
(2) Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja odnosno isključenja. Ako je ulog člana u društvo bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze.
(3) Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kada im se isplati naknada iz stavka 2. ovoga članka.
Imenovanje članova uprave
Članak 423.
(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja bi mu bila pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu. Članstvo u upravi prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi članovi uprave, a kada je to primjenjivo, i predsjednik nadzornog odbora, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.
(2) Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.
(3) Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.
(4) U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.
(5) Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.
(6) Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove. U pogledu naknade troškova i nagrade za rad privremenog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 245. stavka 3. ovoga Zakona.
Tko može biti član nadzornog odbora
Članak 436.
Usporedba verzija2Dodaj komentar na članak 436 Ispis članka
(1) Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona.
(2) Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili kreditne, odnosno financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih odbora.
Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora
Članak 437.
(1) Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.
(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.
(3) Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora.
(4) Članovi prvog nadzornog odbora imenuju se pri osnivanju društva za vrijeme do odluke skupštine društva ili članova društva izvan skupštine kojom po proteku godine dana od upisa društva u sudski registar odlučuju o tome da li da im se dade razrješnica. Do tada ih skupština odnosno članovi društva izvan skupštine mogu opozvati odlukom donesenom običnom većinom glasova.
(5) Nije li u odluci o izboru, odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članu nadzornog odbora počinje s danom donošenja te odluke, odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru.
Nadležnost skupštine
Članak 441.
(1) Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:
1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,
2. zahtjevu za uplatama uloga,
2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,
3. imenovanju i opozivu članova uprave,
4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,
5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,
6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,
7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,
8. izmjeni društvenog ugovora,
9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor,
10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova.
(2) Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine nadležnosti ne može izuzeti donošenje odluka iz stavka 1. točke 1., 2.a, 4., 9., a točke 10. ovog članka ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar.
(3) Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva kada je obvezno i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava društva dužna ih je, zajedno s izvješćem revizora, kada je revidiranje financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, bez odgađanja u zakonom propisanome roku predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.
Odlučivanje o izmjeni
Članak 455.
(1) Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.
(2) Odluka o odredbama da treba izabrati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora donosi se običnom većinom glasova.
(3) Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz društvenog ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju toga ugovora može se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na koje se odnosi povećanje obveza ili smanjenje prava.
(4) To napose vrijedi za odluke kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti uloge u temeljni kapital društva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu sadržane.
Način povećanja temeljnoga kapitala. Povećanje novim uplatama.
Članak 457.
(1) Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni društvenog ugovora.
(2) Temeljni kapital može se povećati uplatama uloga za nove poslovne udjele ili uplatama povećanih uloga za postojeće poslovne udjele ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital.
(3) Na temelju povećanja temeljnoga kapitala uloge u društvu mogu preuzeti postojeći članovi društva i druge osobe.
(4) Ako u društvenom ugovoru, odnosno u odluci o povećanju temeljnoga kapitala nije drugačije određeno, postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od donošenja odluke o povećanju temeljnoga kapitala preuzmu poslovne udjele u srazmjeru nominalnim iznosima svojih poslovnih udjela u društvu.
(5) Izjava o preuzimanju poslovnog udjela daje se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.
(6) Osobe koje uplatom uloga pristupaju društvu moraju u izjavi o tome navesti da to čine na način kako je to određeno društvenim ugovorom. U izjavi moraju se navesti iznosi uloga koji se uplaćuju za preuzete poslovne udjele i druge činidbe na koje preuzimatelj treba biti obvezan na temelju društvenog ugovora.
(7) Odredbe članka 390. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na povećanje temeljnoga kapitala društva. Povećanje temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava moguće je samo onda ako se u odluci o povećanju kapitala to izričito navede i ako se odredi rok u kojemu će se u društvo unijeti stvari i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u društvo prije nego što se registarskome sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.
Upis povećanja temeljnoga kapitala novim uplatama u sudski registar. Objava upisa
Članak 458.
(1) Čim se preuzmu i uplate ulozi u povećani temeljni kapital mora se registarskome sudu podnijeti prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar. Na prijavu i na ispitivanje prijave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 394. i članka 395. ovoga Zakona.
(2) Prijavi za upis moraju se priložiti:
1. izjave o preuzimanju poslovnih udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili u javno ovjerenome prijepisu,
2. popis osoba koje su preuzele nove poslovne udjele potpisan od strane podnositelja prijave u kojoj se moraju, navesti iznosi preuzetih i uplaćenih uloga, u čemu su oni uplaćeni i dokazi da je to učinjeno, koje treba priložiti popisu, a ako su poslovne udjele preuzeli postojeći članovi društva ukupni nominalni iznosi njihovih poslovnih udjela,
3. ako je temeljni kapital povećan ulaganjem stvari i prava, ugovore kojima je to ulaganje ostvareno.
(3) U objavi upisa da je povećan temeljni kapital društva navodi se sadržaj upisa, a ako su u društvo unesene stvari i prava i navodi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka. Kod toga je dovoljno da se uputi na isprave koje se nalaze kod registarskog suda.
(4) Na odgovornost članova uprave koji su podnijeli prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 397. stavka 1., 3., 5. i 6. ovoga Zakona.
Odobreni kapital
Članak 458.a
(1) Društvenim ugovorom može se ovlastiti upravu da u roku od pet godina od upisa društva u sudski registar može povećati temeljni kapital do određenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital) izdavanjem novih poslovnih udjela uz odgovarajuće uplate uloga društvu. Iznos odobrenog kapitala ne smije biti veći od polovine iznosa temeljnog kapitala društva u vrijeme davanja te ovlasti.
(2) Ovlast se može dati i izmjenom društvenog ugovora za vrijeme od najviše pet godina od upisa u sudski registar izmjene kojom se ovlast daje.
(3) Poslovni udjeli mogu se izdati uz uplatu uloga u stvarima i pravima samo ako je to predviđeno u danoj ovlasti.
Povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital
Članak 459.
(1) O pretvaranju rezervi iz dobiti i rezervi kapitala društva u temeljni kapital može se odlučiti nakon što se utvrde godišnja financijska izvješća za poslovnu godinu koja je neposredno prethodila godini u kojoj se donosi odluka, ako ta izvješća ne pokazuju gubitak, a nema nepokrivenoga gubitka iz prethodnih godina i donese odluka o upotrebi dobiti. Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene i sredstva koja su odlukom o upotrebi dobiti namijenjena za unos u te rezerve. Ovdje se primjenjuju odredbe o izmjeni društvenog ugovora.
(2) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne može se donijeti prije nego što jedan ili više revizora koje odlukom imenuju članovi društva ispitaju posljednja godišnja financijska izvješća i potvrde ih bez rezerve. Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar, moraju se izraditi nova financijska izvješća koja moraju ispitati revizori. Na temelju nje može se donijeti odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva samo ako je revizori potvrde bez rezerve.
(3) Povećanje temeljnoga kapitala društva provodi se povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu ili stvaranjem novih poslovnih udjela. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona. U odluci o povećanju temeljnog kapitala mora se navesti povećava li se taj kapital povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu i za koji iznos ili se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela i kojeg nominalnog iznosa.
(4) Povećanje temeljnoga kapitala mora se tako provesti da ukupan nominalni iznos povećanih poslovnih udjela odgovara povećanome temeljnome kapitalu društva, a ako se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela da ulozi koji na njih otpadaju zajedno s ostalim ulozima odgovaraju temeljnom kapitalu nakon njegova povećanja.
(5) Novi poslovni udjeli pripadaju članovima društva u istome srazmjeru kao i oni prije povećanja temeljnoga kapitala društva. Drugačija odluka članova društva je ništetna.
(6) Vlastiti poslovni udjeli društva sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala.
(7) Poslovni udjeli za koje su ulozi samo djelomično uplaćeni sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala prema njihovim nominalnim iznosima. U pogledu njih je povećanje temeljnog kapitala moguće samo povećanjem iznosa uloga koji otpadaju na te poslovne udjele. Postoje li uz njih i poslovni udjeli za koje su u potpunosti uplaćeni ulozi, u pogledu njih se povećanje temeljnog kapitala može provesti povećanjem nominalnih iznosa tih udjela ili izdavanjem novih poslovnih udjela.
(8) Ako povećanje temeljnog kapitala dovodi do toga da na neki poslovni udio otpada samo dio novog poslovnog udjela, takvo pravo na stjecanje udjela može se prenositi i naslijediti. Prava iz novog poslovnog udjela mogu se koristiti, uključujući i zahtjev za izdavanjem isprave koja se odnosi na taj udio, samo ako se svi spomenuti dijelovi sjedine kod jedne osobe, a kada je riječ o više ovlaštenika na udjelu, ako svi dijelovi čine jedan puni poslovni udio, po pravilima iz članka 417. ovoga Zakona.
(9) Povećanje temeljnoga kapitala društva ne utječe na odnose prava koja proizlaze iz poslovnih udjela. Ako se pojedina prava iz poslovnih udjela za koje su djelomično uplaćeni ulozi određuju prema onome što je uplaćeno, ona pripadaju članovima društva dok ne uplate ono što im je još preostalo samo prema visini uplaćenog uloga uvećana za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos poslovnih udjela. Nakon daljnjih uplata na odgovarajući se način povećavaju i prava
(10) Ako nije nešto drugo određeno, povećani poslovni udjeli sudjeluju u dobiti društva koja je ostvarena u cijeloj poslovnoj godini u kojoj je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 338. stavka 2. ovoga Zakona.
Način smanjenja temeljnoga kapitala
Članak 462.
(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova društva o izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan ovim Zakonom. U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako će se to provesti.
(2) Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraćanjem članovima društva njihovih uloga, sniženjem nominalnog iznosa poslovnih udjela ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate uloge.
(3) Nije dopušteno smanjenje temeljnoga kapitala ispod iznosa određenoga u članku 389. stavku 2. ovoga Zakona. Ako se smanjenje temeljnoga kapitala provodi vraćanjem uplaćenih uloga ili oslobođenjem članova od obveze da ih u cjelini uplate, iznos svakoga uloga koji ostaje u društvu ne može biti niži od iznosa navedenog u članku 390. stavku 1. ovoga Zakona. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 348. ovoga Zakona.
Isplate članovima društva i oslobođenje od obveza
Članak 465.
(1) Isplate članovima društva na temelju smanjenja temeljnoga kapitala moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar.
(2) Od upisa u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka djeluje i oslobođenje od obveze da se uplate preostali neuplaćeni ulozi u koju svrhu je smanjen temeljni kapital društva.
Smanjenje uz istodobno povećanje temeljnog kapitala
Članak 465.d
(1) Ako se u slučaju iz članka 465.c istodobno sa smanjenjem temeljnog kapitala donese i odluka o njegovu povećanju, i to se povećanje može u godišnjem financijskom izvješću iskazati kao provedeno. Odluka o takvom povećanju temeljnog kapitala je dopuštena samo ako se ulozi za preuzete poslovne udjele ne uplaćuju unosom u društvo stvari i prava, a za svaki novi poslovni udio je uplaćeno najmanje onoliko koliko se mora uplatiti pri povećanju temeljnog kapitala u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar da je temeljni kapital povećan. Javnom bilježniku u obliku čije je javnobilježničke isprave donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva mora se dostaviti dokaze o preuzimanju poslovnih udjela i uplati uloga koji se na njih odnose.
(2) Odluke o smanjenju i o istodobnom povećanju temeljnog kapitala su ništetne ako ih se u roku od tri mjeseca od kada su donesene ne upiše u sudski registar. Spomenuti rok ne teče za vrijeme trajanja postupka povodom tužbe kojom se traži utvrđenje da je odluka ništetna. Odluke se mogu upisati u sudski registar samo zajedno.
(3) Godišnje financijsko izvješće se ne smije službeno objaviti prije nego što se odluka o smanjenju temeljnog kapitala upiše u sudski registar.
Otpremnina dioničarima odnosno članovima priključenog društva
Članak 504.a
(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. U tom se slučaju zajedno s prijavom za upis priključenja podnosi i prijava za upis jedinog člana društva u sudski registar.
(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice, odnosno poslovni udjeli daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu, odnosno za udio morale dati dionice odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerene otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine priključenog društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.
(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od objave upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.
(4) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine nije primjeren, da je glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili utvrdi da je uopće nije ponudilo i odredi njezinu visinu, naložit će glavnom društvu da dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
(5) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 4. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na otpremninu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.
Revizija pripajanja
Članak 515.
(1) Jedan ili više revizora (revizori pripajanja) moraju za svako društvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju.
(2) Revizore pripajanja na prijedlog nadzornog odnosno upravnog odbora društva imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona. Na zajednički zahtjev nadzornih odnosno upravnih odbora svih društava koja sudjeluju u pripajanju, sud može za sva ta društva imenovati iste revizore.
(3) Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i zajedničko izvješće. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica. Pri tome treba navesti:
1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica,
2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,
3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni društava. U izvješću ne treba navoditi činjenice čije bi objavljivanje moglo prouzročiti značajnu štetu nekome od društava koja sudjeluju u pripajanju ili društvima koja su s njima povezana.
(4) Na odgovornost revizora pripajanja, njihovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
(5) Revizija pripajanja nije potrebna, ako svi imatelji dionica koje daju pravo glasa svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije pripajanja.
Priprema i provođenje glavne skupštine
Članak 517.
(1) Ugovor o pripajanju treba dostaviti registarskom sudu prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o odobrenju ugovora. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju predan u sudski registar, osim ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja ugovor o pripajanju cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 2. ovoga članka, a ako je ugovor o pripajanju objavljen na internetskoj stranici društva, dioničare se mora u pozivu upozoriti da je taj ugovor dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade.
(2) Od sazivanja glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka moraju se u poslovnim prostorijama društva staviti na uvid dioničarima:
1. ugovor o pripajanju,
2. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,
3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 407. Zakona o tržištu kapitala, osim ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na uvid u ta izvješća,
4. izvješća uprava, odnosno izvršnih direktora društava koja sudjeluju u pripajanju iz članka 514. ovoga Zakona i izvješća nadzornih, odnosno upravnih odbora iz članka 515.a ovoga Zakona, osim ako su se dioničari odrekli tih izvješća,
5. izvješće o reviziji iz članka 515. ovoga Zakona, ako se revizija morala provoditi.
(3) Nova financijska izvješća iz stavka 2. točke 3. ovoga članka moraju se sastaviti po propisima koji su se primjenjivali pri izradi posljednjih godišnjih financijskih izvješća društva. Ta nova financijska izvješća moraju se sastaviti primjenom istih metoda i u istom obliku kao i posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.
(4) Na zahtjev svakoga dioničara mora mu se bez odgađanja besplatno dati prijepis ili presliku isprava navedenih u stavku 2. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 2. ovog članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.
(5) Za vrijeme održavanja glavne skupštine svakoga društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 2. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave usmeno obrazložiti ugovor o pripajanju, koji se prilaže kao prilog zapisniku.
(6) Društvo nema obvezu iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 2. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih dioničari mogu preuzeti bez naknade.
(7) Svakome dioničaru treba na njegov zahtjev na glavnoj skupštini koja odlučuje o pripajanju dati obavijest o svim činjenicama vezanim za druga društva koja sudjeluju u pripajanju, a koje su bitne za to pripajanje.
Provođenje pripajanja
Članak 520.
(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:
1. drži dionice društva koje se pripaja,
2. društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,
3. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom iznosu uplaćen iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti.
(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:
1. drži vlastite dionice,
2. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje je u punom iznosu plaćen iznos za koji su izdane.
(3) S držanjem dionica od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.
(4) Ako je omjer zamjene dionica pripojenog društva za dionice društva preuzimatelja takav da ne omogućuje da se jedna ili više dionica pripojenog društva zamijene za cijeli broj dionica društva preuzimatelja, društvo preuzimatelj ili druga osoba moraju dioničarima pripojenog društva koji ne drže odgovarajući dovoljni broj dionica pripojenoga društva platiti doplatu u novcu. Ukupan iznos doplata u novcu ne smije prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnog iznosa danih dionica društva preuzimatelja odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.
Učinak pripajanja
Članak 530.
(1) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na valjanost pripajanja.
(2) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba koja zbog odredbe članka 529. ovoga Zakona više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtijevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.
Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica
Članak 532.
(1) Odluka kojom je glavna skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica, odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.
(2) Zahtjev može postaviti svaki dioničar pripojenoga društva, koji bi po odredbama članka 362. točke 1 i 2. ovoga Zakona imao pravo pobijati odluku o pripajanju, ali mu je pravo pobijanja isključeno prvom rečenicom stavka 1. ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja. Dioničari koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene dionica. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, dioničari koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi.
(3) Dioničari se mogu odreći prava na podnošenje zahtjeva za dodatnim uplatama izjavom u zapisnik na skupštini koja odlučuje o pripajanju ili izjavom koja mora biti dana u obliku javnobilježničke isprave.
(4) Dioničari pripojenog društva koji uspiju sa svojim zahtjevom za doplatom u novcu imaju pravo i na zakonsku zateznu kamatu, koja je važila na dan nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja, uvećanu za pet postotnih poena, od dana nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja.
(5) Na zahtjev društva preuzimatelja, sud može dopustiti da se dioničarima pripojenog društva koji su postavili zahtjev, umjesto doplata u novcu dadu dodatne dionice društva preuzimatelja. Za tu svrhu društvo preuzimatelj mora prije svega koristiti vlastite dionice, ako ih ima. Ako društvo preuzimatelj nema vlastite dionice ili ih nema dovoljno, može izdati nove dionice povećanjem temeljnog kapitala, pri čemu se ne uplaćuju ulozi. Povećanje temeljnog kapitala dopušteno je samo ako je prema zadnjim financijskim izvješćima, koji ne smiju biti sastavljeni više od osam mjeseci od dana kada se odlučuje o povećanju temeljnog kapitala, iznos raspoloživih rezervi koje se mogu koristiti za tu svrhu najmanje jednak ukupnom iznosu za koji se nove dionice izdaju ili ako je ukupni iznos temeljnog kapitala nakon povećanja i rezervi, koje društvo mora imati, a ne smije ih upotrijebiti za povećanje temeljnog kapitala, jednak ili manji od ukupne vrijednosti imovine društva, umanjenoj za njegove obveze.
(6) Prilikom donošenja odluke o zahtjevu, sud može tražiti mišljenje vještaka. Na temelju mišljenja vještaka, sudionici postupka mogu sklopiti nagodbu o visini doplata u novcu odnosno broju novoizdanih dionica društva preuzimatelja koje će pripasti dioničarima pripojenog društva.
(7) Protiv odluke suda koji je odlučivao o zahtjevu, dopuštena je žalba u roku od mjesec dana, koju mogu podnijeti društvo preuzimatelj i svaki dioničar koji je postavio zahtjev, a ako je sud dopustio da umjesto doplata u novcu društvo preuzimatelj izda nove dionice, tada i dioničari društva preuzimatelja kojima su zbog toga umanjena prava.
(8) Predujam troškova postupka dužno je platiti društvo preuzimatelj, ali svaka stranka predujmljuje troškove svojih zastupnika u postupku. Utvrdi li sud da je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren i odredi novi, naredit će društvu preuzimatelju da drugim sudionicima u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
Odjeljak 2.
PRIPAJANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA DRUŠTVU S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Članak 534.
(1) Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti društvu s ograničenom odgovornošću prijenosom cijele imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.
(2) Ako iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532., članka 535. stavka 2. i članka 536. do 545. ovoga Zakona. Odredbe koje se odnose na članove uprave i članove društva s ograničenom odgovornošću kojemu se dioničko društvo pripaja primjenjuju se na upravu, odnosno izvršne direktore i glavnu skupštinu dioničkog društva. U popisu članova društva koji se prilaže prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti nepoznati dioničari s naznakom isprava o dionicama na koje otpadaju odgovarajući udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću. Zaključna financijska izvješća društva koje se pripaja ne treba objaviti.
(3) Za odluku skupštine o pripajanju, dužnost uprave društva s ograničenom odgovornošću glede objave sastava nadzornog, odnosno upravnog odbora, zamjenu dionica i prava dioničara koji su protiv pripajanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 516. stavka 2., članka 517. stavka 2. točke 1. i stavka 4. do 6., članka 549. stavka 2., članka 557. stavka 2. i 3., članka 559., članka 561. točke 4. i članka 562. ovoga Zakona.
(4) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkog društva odgovaraju kao solidarni dužnici za štetu ako je ona pripajanjem pričinjena društvu, dioničarima i vjerovnicima društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.
Odluka članova svakoga društva
Članak 536.
(1) Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.
(2) Za donošenje odluke potrebna je većina od tri četvrtine danih glasova. Društveni ugovor ne može predvidjeti da je za to potrebna manja većina. Ako za udjele u društvu preuzimatelju nisu u cjelini uplaćeni ulozi, za odluku članova pripojenoga društva moraju glasovati svi prisutni članovi toga društva. S odlukom se moraju suglasiti i članovi koji nisu bili prisutni pri donošenju odluke.
(3) Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave. Njoj se mora priložiti ugovor o pripajanju društva.
(4) Svakome se članu društva mora na njegov zahtjev bez odgađanja dati prijepis ili presliku odluke i ugovora o pripajanju.
(5) Uprava mora svakome članu društva na njegov zahtjev dati obavještenja o okolnostima koje su bitne za pripajanje
Provođenje pripajanja
Članak 539.
(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:
1. drži poslovne udjele društva koje se pripaja,
2. društvo koje se pripaja drži vlastite poslovne udjele,
3. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje nisu u punom iznosu uplaćeni ulozi, a koje je trebalo uplatiti.
(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:
1. drži vlastite poslovne udjele,
2. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje su u punom iznosu uplaćeni ulozi.
(3) S držanjem poslovnih udjela od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.
(4) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih poslovnih udjela u tome društvu.
Ništetnost odluke pripojenoga društva o pripajanju
Članak 546.
Nakon upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo, tužba na utvrđenje da je ništetna odluka o pripajanju što ju je donijelo pripojeno društvo podiže se protiv društva preuzimatelja.
Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela
Članak 547.
(1) Odluka kojom je skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.
(2) Zahtjev može postaviti svaki član pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijati odluku ali je to njegovo pravo isključeno prvom rečenicom prethodnoga stavka ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo. Članovi društva koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene udjela. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, članovi koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. stavaka 3. do 8. ovoga Zakona.
Spajanje
Članak 548.
(1) Pri spajanju društava s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 536., članka 537. stavka 1. i 2., članka 540., članka 541 stavka 4. i 5. i članka 542. do 546. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom kojega se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.
(2) Društveni ugovor novoga društva valjan je tek nakon što se s njime odlukom suglase članovi u svakome od društava koja se spajaju. Glede toga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prve i druge rečenice stavka 2. te stavka 3. i 4. članka 536. ovoga Zakona. Ti se propisi odgovarajuće primjenjuju i glede imenovanja članova nadzornog odbora novoga društva koje treba da imenuju članovi društava koja se spajaju.
(3) Na osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 387. stavka 1. i članka 395. ovoga Zakona. Utvrđenja sadržana u društvenim ugovorima svakoga od spojenih društava s posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u društveni ugovor novoga društva.
(4) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovine društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora, koje do trenutka spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koje su međusobno nespojive čije bi ispunjenje bilo za novoosnovano društvo posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.
(5) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja su se spojila. Nije potrebno posebno brisanje društava koja su se spojila u sudskom registru. Članovi društava koja su se spojila upisom spajanja postaju članovi novoga društva.
(6) U objavi upisa novoga društva moraju se osim sadržaja upisa navesti:
1. imena i prezimena, njihovi osobni identifikacijski brojevi i prebivališta članova prvoga nadzornoga odbora ako društveni ugovor predviđa da takav odbor postoji ili je propisano zakonom da društvo mora imati nadzorni odbor
2. odredbe društvenog ugovora o načinu kako će društvo objavljivati priopćenja.
(7) Novo društvo mora prijaviti spajanje društava radi upisa u odgovarajuće sudske registre. Spajanje se može upisati u registrima tih društava tek nakon što se u sudski registar upiše novo društvo.
Pojam prekograničnog pripajanja i spajanja
Članak 549.a
(1) Prekogranično je pripajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono pripajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju (pripojeno društvo ili društvo preuzimatelj) valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju društvo kapitala u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.
(2) Prekogranično je spajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono spajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u spajanju dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u spajanju društvo kapitala u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga odjeljka o prekograničnim pripajanjima na odgovarajući se način primjenjuju na prekogranična spajanja.
(3) U prekograničnom pripajanju prema odredbama ovoga Zakona ne mogu sudjelovati zadruge, pa i kada prema pravu druge države članice Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ispunjavaju uvjete iz članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala niti društva koja su određena u Direktivi Vijeća br. 85/611/EEZ od 20. 12. 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa o društvima za kolektivno ulaganje u prenosive vrijednosne papire.
(4) Odredbe ovoga Zakona o prekograničnim pripajanjima primjenjuju se na odgovarajući način i ako je jedno od pripojenih društava valjano osnovano i ima registrirano sjedište u državi koja nije članica Europske unije niti je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pod uvjetom da je u takvom pripajanju, društvo preuzimatelj valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske i ima registrirano sjedište, središnje mjesto upravljanja ili središnje mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako odredbama ovoga Odjeljka Zakona nije određeno drugačije, na prekogranična se pripajanja na odgovarajući način primjenjuju odredbe Odjeljaka 1. do 4. Glave VII. ovoga dijela Zakona.
Zajednički plan pripajanja
Članak 549.b
(1) Organi ovlašteni za zastupanje društava koja sudjeluju u pripajanju sastavljaju zajednički plan pripajanja, koji mora sadržavati sljedeće podatke:
1. pravni oblik, tvrtku i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,
2. omjer zamjene dionica odnosno udjela te iznose doplata u novcu,
3. pojedinosti o prijenosu dionica, odnosno udjela na društvo preuzimatelja,
4. očekivane učinke pripajanja na zaposlenost,
5. vrijeme od kada stjecatelji dionica u društvu preuzimatelju imaju pravo na dio dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava,
6. od kada radnje pripojenog društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja,
7. prava koja društvo preuzimatelj daje članovima društva koji imaju posebna prava, kao i imateljima drugih vrijednosnih papira, odnosno mjere koje se u odnosu na te osobe predlažu,
8. posebne pogodnosti koje se daju stručnjacima koji sudjeluju u provjeri pripajanja, kao i članovima organa upravljanja i nadzora društava koja sudjeluju u pripajanju,
9. statut odnosno društveni ugovor društva preuzimatelja,
10. ako je to potrebno, obavijesti o postupcima prema kojima se određuje suodlučivanje zaposlenih u društvu preuzimatelju,
11. obavijesti o procjeni vrijednosti imovine i obveza koji se prenose na društvo preuzimatelja,
12. danu na koji se odnose računi dobiti i gubitka koji se uzimaju u obzir za određivanje uvjeta pripajanja.
(2) Ako sve dionice, odnosno udjele u pripojenome društvu drži društvo preuzimatelj, zajednički plan pripajanja ne mora sadržavati podatke iz točki 2, 3. i 5. prethodnoga stavka ovoga članka.
(3) Zajednički plan pripajanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave.
Objava zajedničkog plana pripajanja
Članak 549.c
(1) Zajednički plan pripajanja treba dostaviti u sudski registar prije nego što se sazove skupština koja treba odlučiti o pripajanju, a najmanje mjesec dana prije njezina održavanja. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju dostavljen sudskom registru.
(2) U objavi plana pripajanja moraju se posebno navesti sljedeći podaci:
1. obavijest o tome da je zajednički plan pripajanja dostavljen sudskom registru,
2. pravni oblik, tvrtka i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,
3. podaci o registrima u kojima su upisana društva koja sudjeluju u pripajanju,
4. naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici i manjinski članovi društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava te adresa na kojoj oni o tome mogu dobiti potpune obavijesti bez plaćanja naknade.
(3) Objava plana pripajanja nije potrebna ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja zajednički plan pripajanja cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U tom slučaju u pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti da je taj plan dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade, a poziv mora sadržavati i podatke iz stavka 2. ovoga članka.
Izvješće o pripajanju
Članak 549.d
(1) Organi upravljanja svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti izvješće o pripajanju u kojem se pripajanje obrazlaže pravno i gospodarski te se navode posljedice koje će ono imati na članove društava koja sudjeluju u pripajanju, vjerovnike i radnike.
(2) Radnicima, odnosno njihovim predstavnicima mora se omogućiti uvid u izvješće iz prethodnog stavka ovoga članka najkasnije mjesec dana prije održavanja skupštine koja treba odlučiti o pripajanju. Ako radnici dadu svoje mišljenje o pripajanju, ono se mora priložiti izvješću o pripajanju.
Odluke skupština
Članak 549.f
(1) Ako društvo preuzimatelj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje. Dioničare se u objavi iz članka 549.c ovoga Zakona mora upozoriti na to njihovo pravo. Ako se ne traži održavanje glavne skupštine, uprava društva preuzimatelja mora u poslovnim prostorijama društva, najmanje mjesec dana prije održavanja glavne skupštine pripojenog društva, koja će odlučivati o davanju suglasnosti na ugovor o pripajanju, staviti dioničarima na uvid:
1. zajednički plan pripajanja,
2. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,
3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takova izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju,
4. izvješća o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona,
5. izvješća o reviziji iz članka 549.e ovoga Zakona.
(2) Glavna skupština može uvjetovati svoju suglasnost na pripajanje time da radnici društva preuzimatelja izričito odobre način suodlučivanja radnika u tome društvu.
Omjer zamjene dionica, odnosno udjela, doplate u novcu i posebna prava dioničara odnosno članova društva
Članak 549.g
Odredbe ovoga Zakona o postupcima sudskog ispitivanja omjera zamjena dionica (članak 532.), odnosno udjela (članak 547.) i o ostvarivanju posebnih prava dioničara (članak 562.), odnosno članova društva (članak 570.) primjenjuju se na pripojeno društvo koje ima registrirano sjedište u drugoj državi članici Europske unije ili u državi koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, a ta država ne poznaje navedene postupke, samo ako se s njihovom primjenom pred nadležnim sudom te države izričito suglasi skupština pripojenog društva prilikom odlučivanja o pripajanju.
Zaštita vjerovnika pripojenog društva
Članak 549.h
Vjerovnicima pripojenog društva, mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu prijave u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od objave plana pripajanja, navodeći pritom temelj i visinu tražbine. To pravo imaju samo vjerovnici u odnosu na tražbine koje su nastale prije ili najkasnije 15 dana nakon objave plana pripajanja, a koji dokažu da je pripajanjem ugroženo ispunjenje njihovih tražbina.
Prijava pripajanja u registar pripojenog društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj
Članak 549.i
(1) Za pripojeno društvo koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, nadležan je za nadzor svih radnji u postupku pripajanja, utoliko ukoliko se one tiču toga društva.
(2) Uprava, odnosno izvršni direktori pripojenog društva moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar. U prijavi za upis pripajanja mora se navesti da traju postupci sudskog ispitivanja omjera zamjena dionica (članak 532.), odnosno poslovnih udjela (članak 547.) i o ostvarivanju posebnih prava dioničara (članak 562.), odnosno članova društva (članak 570.).
(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka mora pri upisu pripajanja upisati u registar zabilježbu da će pripajanje biti valjano tek uz ispunjenje uvjeta koje propisuje pravo države koje je mjerodavno za društvo preuzimatelja.
(4) U objavi upisa pripajanja mora se navesti da traju postupci iz stavka 2. ovoga članka te napomena iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Objava upisa pripajanja smatra se potvrdom da su valjano i u potpunosti obavljene sve potrebne radnje iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Pripojeno društvo mora nadležnom tijelu u državi u kojoj je registrirano sjedište društva preuzimatelja dostaviti potvrdu iz stavka 5. ovoga članka najkasnije u roku od šest mjeseci od kada mu ona bude izdana, a zajedno s njome i zajednički plan pripajanja koji je odobrila skupština.
(7) Nakon što od nadležnog tijela iz prethodnoga stavka ovoga članka primi obavijest da su nastupile pravne posljedice pripajanja, sud iz stavka 1. ovoga članka mora bez odgađanja upisati u registar zabilježbu o tome te tome nadležnom tijelu poslati zbirku isprava pripojenoga društva koja se kod njega nalazi.
Prijava pripajanja u registar društva preuzimatelja s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj
Članak 549.j
(1) Za društvo preuzimatelja koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, odnosno u koji će biti upisano, nadležan je za nadzor nad provedbom pripajanja, a osobito mora provjeriti da su društva koja sudjeluju u pripajanju valjano usvojila zajednički plan pripajanja te da su uređena pitanja o suodlučivanju zaposlenih.
(2) Ako je riječ o pripajanju, prijavu za upis u sudski registar društva preuzimatelja podnosi njegova uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog odbora ako društvo ima taj organ, a ako se provodi spajanje, prijavu za upis novonastalog društva podnose zajednički ovlašteni organi pripojenih društava.
(3) Prijavi za upis moraju se priložiti zajednički plan podjele te potvrde iz članka 549.i stavka 5. ovoga Zakona.
(4) O danu upisa pripajanja u registar, sud iz stavka 1. ovoga članka mora po službenoj dužnosti bez odgađanja obavijestiti sve registre u kojima su bila upisana pripojena društva.
Pojam
Članak 550.a
(1) Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.
(2) Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).
(3) Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).
(4) Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.
(5) Na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele (nova društva) ili na društva koja već postoje (društvo ili društva preuzimatelji) podjelom prelaze dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli onako kako je to određeno planom podjele.
(6) Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni sljednici društva koje se dijeli te za obveze društva koje se dijeli odgovaraju suglasno odredbama ove glave ovoga Zakona.
(7) Dioničari ili imatelji poslovnih udjela u društvu koje se dijeli (članovi društva koje se dijeli) stječu poslovne udjele ili dionice (udjele) u novim društvima ili društvu ili društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u društvu koje se dijeli, ako što drugo nije predviđeno odredbama ove glave ovoga Zakona.
(8) Ako broj ili ukupni nominalni iznos udjela jednog člana u društvu koje se dijeli, odnosno iznos dijela temeljnog kapitala na koji se taj udio ili udjeli odnose, nije dovoljan da taj član stekne cijeli broj dionica odnosno najmanje jedan poslovni udio u novim društvima ili društvima preuzimateljima, tome će članu ta društva isplatiti doplatu u novcu. Doplata u novcu može iznositi najviše jednu desetinu nominalnog iznosa udjela koje taj član stječe u novim društvima ili društvima preuzimateljima odnosno najviše ukupno jednu desetinu temeljnog kapitala svih novih društava ili društava preuzimatelja zajedno.
(9) Doplatu u novcu iz stavka 8. ovoga članka mogu platiti i treće osobe, ako je to tako predviđeno planom podjele. U odnosu na te doplate ne primjenjuje se ograničenje iz posljednje rečenice stavka 8. ovoga članka.
Plan podjele
Članak 550.b
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi plan podjele.
(2) Plan podjele iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:
1. tvrtku i sjedište društva koje se dijeli,
2. prijedloge statuta odnosno društvenog ugovora novih društava,
3. izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na nova društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva i uz prijenos članovima društva koje se dijeli udjela u novim društvima u zamjenu za udjele u društvu koje se dijeli,
4. omjer zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima,
5. iznos doplate u novcu u slučaju iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona te tvrtku i sjedište novog društva odnosno tvrtku ili ime, prezime i prebivalište treće osobe koja će platiti tu doplatu,
6. pojedinosti o smanjenju temeljnog kapitala u društvu koje se dijeli, ako se taj temeljni kapital smanjuje suglasno članku 550.c ovoga Zakona,
7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima,
8. vrijeme od kada radnje društva koje se dijeli vrijede kao da su poduzete za račun novih društava (dan poslovnih učinaka podjele), a s kojim danom će biti sastavljeni izvještaji o financijskom položaju iz toč. 13. ovoga stavka,
9. ako u društvu koje se dijeli postoje udjeli s posebnim položajem ili s posebnim pravima, kao što su npr. dionice bez prava glasa, povlaštene dionice, zamjenjive obveznice, užitnice, obveznice s pravom na dividendu ili poslovni udjeli s posebnim pravima, navode o pravima koja će imateljima takvih udjela odnosno nositeljima tih prava pripadati u novim društvima ili o primjerenoj novčanoj naknadi za takva prava,
10. posebne pogodnosti dane članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora društva koje se dijeli odnosno novog društva ili revizoru podjele,
11. precizan opis i raspored dijelova imovine i obveza odnosno pravnih odnosa koji se prenose svakom pojedinom novom društvu, pri čemu je dovoljno pozvati se na isprave kao što su godišnja financijska izvješća, izvještaji o financijskom položaju iz točke 13. ovoga stavka, inventurne liste, ako po svom sadržaju omogućavaju raspored pojedinih dijelova imovine,
12. pojedinosti o rasporedu onih dijelova imovine koje na temelju plana podjele ne bi bilo moguće dodijeliti niti jednom od novih društava,
13. zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli, početni izvještaji o financijskom položaju novih društava, a kod podjele odvajanjem diobeni izvještaj o financijskom položaju iz kojeg je vidljivo koji dio imovine i obveza će ostati društvu koje se dijeli nakon provedenog odvajanja,
14. u slučaju iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, iznos novčane doplate, osim ako su se svi članovi društva koje se dijeli izričito odrekli novčane doplate posebnom izjavom na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik.
(3) Između dana s kojim su sastavljeni zaključni i početni izvještaj o financijskom položaju, odnosno diobeni izvještaj o financijskom položaju iz stavka 2. točke 13. ovoga članka i dana podnošenja prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proći više od devet mjeseci. Izvještaji iz stavka 2. točke 13. ovoga članka ne moraju se objaviti, ali se moraju dati na uvid članovima društva koje se dijeli suglasno odredbi članka 550.g ovoga Zakona.
(4) Potpis na ponudi treće osobe za isplatu doplate u novcu iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona ovjerava javni bilježnik.
Izvješće o podjeli
Članak 550.d
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o podjeli.
(2) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti:
1. razloge za podjelu,
2. sadržaj plana podjele, a posebno
3. omjer zamjene udjela, osim ako u novim društvima članovi tih društava dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli,
4. iznos doplate u novcu iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, ako je ta predviđena planom podjele,
5. naknadu imateljima posebnih prava iz članka 550.b stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,
6. osiguranja koja se daju vjerovnicima iz članka 550.o stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U izvješću o podjeli uprava, odnosno izvršni direktori moraju upozoriti na teškoće, ako ih je bilo, pri utvrđivanju vrijednosti društava koja sudjeluju u podjeli te uputiti na sadržaj revizije osnivanja novih društava iz članka 550.c stavak 4. ovoga Zakona. U izvješću o podjeli ne moraju se navesti podaci koji bi sadržavali obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.
(4) Izvješće o podjeli ne mora se izraditi ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.
Revizija podjele
Članak 550.e
(1) Plan podjele mora provjeriti revizor podjele.
(2) Revizora podjele imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.
(3) Revizor podjele sastavlja pisano izvješće o provedenoj reviziji plana podjele. U slučaju da članovi društva koje se dijeli u novim društvima ne stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajući u obzir doplate u novcu predviđene planom podjele ili ponuđene od strane treće osobe. Pritom treba osobito navesti:
1. kojim metodama je određen omjer zamjene udjela, njihov raspored imateljima tih udjela te iznos doplate u novcu,
2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,
3. do kojeg bi se omjera zamjene udjela i do kakvog bi se rasporeda udjela došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva te rasporeda udjela, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.
(4) Revizor podjele svoje izvješće upućuje upravi, odnosno izvršnim direktorima društva koje se dijeli i njegovom nadzornom, odnosno upravnom odboru, ako taj postoji u društvu.
(5) Na odgovornost revizora podjele, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
(6) Revizija podjele nije potrebna ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije podjele. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se članovi društva odriču revizije podjele, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.
Priprema i provođenje skupštine radi odlučivanja o podjeli
Članak 550.g
(1) Ako je društvo koje se dijeli dioničko društvo, plan podjele treba dostaviti sudskom registru na čijem je području sjedište društva koje se dijeli prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o podjeli, a ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću u taj registar treba ga dostaviti najmanje mjesec dana prije dana kada će članovi toga društva odlučivati o podjeli.
(2) U glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar mora se objaviti obavijest o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, osim ako je plan podjele, cijelo vrijeme do odlučivanja o podjeli, dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 3. ovog članka, a ako je plan podjele objavljen na internetskoj stranici društva, da se taj plan s nje može preuzeti bez naknade.
(3) Istodobno s objavom sazivanja glavne skupštine dioničkog društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti na uvid dioničarima:
1. plan podjele,
2. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele (članak 550.b stavak 2. točke 9.), mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,
3. ako u novim društvima članovi ne dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, a zadnja godišnja financijska izvješća se odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 407. Zakona o tržištu kapitala,
4. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade,
5. izvješće o reviziji podjele, ako postoji obveza njegove izrade,
6. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade.
(4) Financijska izvješća iz stavka 3. točke 3. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljana posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.
(5) Svakom dioničaru će se na njegov zahtjev a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka, a vjerovnicima društva i zaposleničkom vijeću na njihov zahtjev preslika isprava iz točke 1. do 3. stavka 3. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 3. ovoga članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.
(6) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, svim članovima toga društva dostavlja se preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka. Između dana otpošiljanja i dana odlučivanja o podjeli mora proteći najmanje 14 dana.
(7) Za vrijeme održavanja glavne skupštine ili skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 3. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave učiniti dostupnim plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima.
(8) Društvo nema obveze iz stavka 3., 5. i 6. ovoga članka ako su isprave iz stavka 3. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih članovi mogu preuzeti bez naknade.
(9) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.
Pravo na primjerenu otpremninu
Članak 550.j
(1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.
(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(4) Protivljenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli.
(5) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ima i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.
(6) Članu društva koji ima pravo na otpremninu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka društvo ili društva koja mu je duguju moraju na njegov zahtjev dati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem član društva mora istaknuti zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine.
(7) Zahtjev za isplatu otpremnine u smislu odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, član društva može postaviti najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar. Primjerena otpremnina mora se ponuditi u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva. Rok za prihvat ponude je mjesec dana. Otpremnina se mora isplatiti u roku od dva mjeseca od prihvata ponude.
(8) Iznos primjerene otpremnine izračunava se vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera zamjene i rasporeda udjela. Otpremnina se od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima odnosno članovima društva.
Pravne posljedice upisa
Članak 550.n
Usporedba verzija311
(1) Upisom podjele u sudski registar nastupaju sljedeće pravne posljedice:
1. dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu podjele sveopćim sljedništvom prelaze na nova društva, a ako neki dio imovine nije planom podjele raspoređen ili to suglasno planu podjele ne bi bilo moguće učiniti, takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na sva nova društva u istom omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje se dijeli,
2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka društva koje se dijeli,
3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele,
4. članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima suglasno planu podjele; prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim isplatama u novcu, ako je takvih bilo,
5. prestaje pravna odlučnost nedostatka javnobilježničkog oblika odluke o podjeli.
(2) Nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice podjele iz stavka 1. ovoga članka. Tužitelj koji je prije upisa podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja odluke o podjeli ili utvrđenja njene ništetnosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti tužbeni zahtjev te zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski registar.
(3) Dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome kojemu novome društvu odnosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova obveza, može valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih.
(4) Vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome na koje od novih društava odnosno društava koja sudjeluju u podjeli je prešla obveza iz njegove tražbine, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih.
Osiguranje vjerovnika
Članak 550.o
(1) Za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici.
(2) Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar. Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u stečaju. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda. O zahtjevu vjerovnika kojem nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli nisu dala odgovarajuće osiguranje, u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli.
(3) O pravu iz stavka 2. ovoga članka vjerovnike društva koje se dijeli mora se upozoriti u objavi upisa podjele u sudski registar.
(4) Nakon primljenog osiguranja u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno, imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 491. stavka 2. ovoga Zakona.
GLAVA VIII.
PRIJENOS IMOVINE
Prijenos imovine na osobe javnoga prava
Članak 551.
(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.
(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.
Pretpostavke
Članak 564.
(1) Odlukom skupštine društvo s ograničenom odgovornošću može se preoblikovati u dioničko društvo.
(2) Na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o društvu s ograničenom odgovornošću kojima se uređuje izmjena društvenog ugovora.
(3) Ako se poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću mogu ustupiti samo uz suglasnost jednoga ili više članova društva, društvo se ne može preoblikovati bez suglasnosti tih članova.
(4) Ako članovi društva s ograničenom odgovornošću osim obveze uplate uloga imaju prema društvu i drugih obveza, te ako prilikom preoblikovanja te obveze ne mogu ispuniti, s odlukom o preoblikovanju moraju se suglasiti i ti članovi društva.
Davanje netočnih podataka
Članak 624.
(1) Tko
1. kao osnivač, član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa dioničkoga društva u sudski registar ili preuzimanja dionica, uplate dionica, korištenja uplaćenih iznosa, iznosa za koji su dionice izdane glede posebnih pogodnosti, troškova osnivanja, uloga u stvarima ili u pravima ili preuzimanja stvari ili prava ili izjavi iz članka 187.a stavka 2. ovoga Zakona,
2. kao osnivač ili član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva u izvješću o osnivanju ili o reviziji osnivanja,
3. u javnoj objavi iz članka 192. točke 3. ovoga Zakona,
4. kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnoga kapitala društva (članak 304. do 327.) o unosu dotadašnjega, upisu i unosu novoga kapitala, iznosu za koji se izdaju dionice, izdavanju dionica s pravom prvenstva upisa ili o ulozima u stvarima ili u pravima ili objavi iz članka 305.a stavka 2. rečenice 1. u vezi sa člankom 187.a stavkom 2. i izjavi iz članka 306. stavka 1.,
5. kao likvidator dioničkoga društva u svrhu upisa nastavljanja društva u dokazivanju iz članka 384. stavka 3. ovoga Zakona,
6. kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u izjavi iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ili kao likvidator u izjavi iz članka 372. stavka 3. ovoga Zakona,
7. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu upisa društva u sudski registar o preuzimanju uloga, uplati uloga, upotrebi uplaćenih iznosa, posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulaganjima u stvarima ili u pravima ili osiguranjima za uloge u novcu koji nisu uplaćeni u cjelini,
8. kao član uprave u izvješću o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću
9. kao član uprave u svrhu upisa povećanja temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar o upisu i uplati novoga kapitala ili o ulozima u stvarima ili u pravima,
10. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 394. stavka 4. točke 4. i iz članka 425. stavka 3. ovoga Zakona ili kao likvidator toga društva u izjavi iz članka 372. stavka 3. u svezi sa člankom 472. ovoga Zakona ili
11. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona, dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko dade neistinitu izjavu kao član uprave, odnosno izvršni direktor ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva iz članka 331. st. 1. ovoga Zakona ili kao član uprave ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora društva s ograničenom odgovornošću iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor u svrhu upisa u sudski registar preoblikovanja dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću iz članka 560. stavka 3. ovoga Zakona ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu smanjenja temeljnog kapitala društva ili osiguranja vjerovnika iz članka 464. stavka 2. točka 3 ovoga Zakona.
Netočno prikazivanje imovinskog stanja
Članak 625.
(1) Tko kao član uprave, odnosno izvršni direktor, član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili kao likvidator
1. u prikazima ili pregledima o imovinskom stanju, u izlaganjima ili obavještenjima koja daje u skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima, ili
2. u razjašnjenjima ili obavještenjima koje daje revizorima društva ili društva koje je povezano s tim društvom dade netočne podatke ili netočno prikaže ili prikrije prilike društva, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko kao osnivač ili dioničar u razjašnjenjima i obavještenjima koje treba da po zakonu dade revizoru osnivanja ili drugome revizoru dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti.
Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje
Članak 626.
(1) Tko
1. kao član uprave, odnosno izvršni direktor društva protivno odredbi članka 251. stavka 1., odnosno članka 442. stavka 2. ovoga Zakona, iako je društvo u gubitku, ne sazove skupštinu društva i o tome je ne izvijesti, ili
2. kao član društva koji vodi poslove javnog trgovačkog ili komanditnog društva, a ako je taj član pravna osoba, kao fizička osoba koja vodi poslove toga člana, ili kao likvidator javnog trgovačkog ili komanditnog društva, ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkog društva protivno odredbi članka 251. stavka 2. ovoga Zakona, ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću protivno odredbi članka 431.c ovoga Zakona, ili kao likvidator dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, u vezi s odredbom članka 374. stavka 2., odnosno u vezi s odredbom članka 471. stavka 5. ovoga Zakona, ili kao član uprave ili likvidator gospodarskog interesnog udruženja protivno odredbi članka 606.a stavka 1. ovoga Zakona, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo ne zatraži otvaranje stečajnog postupka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nemarnosti, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Prekršaji trgovačkih društava
Članak 630.
(1) Prekršaj čini pravna osoba
1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)
2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru ,odnosno internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),
3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),
4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),
5. ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 8.),
6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),
7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),
8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega propisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),
9. ako izda dionice za iznos koji je manji od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),
10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),
11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),
12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),
13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),
14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),
15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,
16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),
17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),
18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoju tražbinu s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate uloga ili svoju tražbinu s naslova uplate toga uloga prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),
19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),
20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),
21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),
22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,
23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,
24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,
25. ako u registar dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),
25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6. Zakona,
25.b ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),
26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,
27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,
28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,
29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),
30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),
30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),
30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),
31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,
32. ako nema nadzorni odbor kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),
33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,
34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,
35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,
35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom (čl. 272.p),
35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,
36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,
37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),
38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),
39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona, .
40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),
41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,
42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),
43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,
44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,
45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),
46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),
47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),
48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,
49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,
50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363 stavak 4., članak 384.a stavak 4.),
51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),
52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku "u likvidaciji" (članak 370. i 472.),
53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),
54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,
55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,
55.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),
56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,
57. ako ulog u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,
58. ako je iznos uplate uloga u društvo s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,
59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,
59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),
59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),
60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,
61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,
62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),
63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),
64. ako odluku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),
64.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),
65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),
66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),
67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482 stavak 1. i članak 486.),
68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),
69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),
70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),
71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.),
72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),
73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),
74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539 stavak 1.),
75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),
76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 582.),
77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),
78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Republici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),
79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),
80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),
81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Republici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),
82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se ne preoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,
85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,
86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,
87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,
88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.
(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 6630,00 eura. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave, odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
Ostali prekršaji
Članak 631.
(1) Prekršaj čini onaj tko:
1. kao dioničar ili kao zastupnik dioničara ne dade ili dade netočne podatke radi unošenja u popis dioničara iz članka 285. ovoga Zakona,
2. koristi dionice nekoga drugoga, iako nije ovlašten da ga zastupa, pa bez njegove suglasnosti ostvaruje prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
3. radi ostvarivanja prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva koristi dionice nekoga drugoga koje je u tu svrhu pribavio davanjem ili obećavanjem posebne koristi,
4. u svrhu iz točke 4. ovoga stavka dionice prenese nekome drugome uz davanje ili uz obećanje posebne koristi,
5. dionice nekoga drugoga koristi za to da bi osobno ili preko nekoga tko ga zastupa ostvario pravo glasa koje po odredbama članka 292. ovoga Zakona ne bi smio ostvariti,
6. prepusti drugome, kako bi ostvario pravo glasa, dionice za koje on ni osoba koju zastupa ne smije po odredbama članka 235., članka 237., članka 291. do 293., članka 298. stavka 1. ili članka 478. stavka 6. ovoga Zakona ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
7. zahtijeva da mu se dade neka posebna korist, dopusti da mu se ona obeća ili je primi kao naknadu za to da u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način,
8. ponudi, obeća ili dade neku posebnu korist za to da netko u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način ili
9. osim članova uprave, ne dostavi registarskom sudu ili društvu popis članova društva, kada je to po Zakonu dužan učiniti, ili to ne učini u propisanome roku ili dostavi popis koji ne sadrži propisane podatke ili propisanu potvrdu ili se njome ne potvrđuje istinito stanje ili popis ne potpiše (članak 410. stavak 3.),
10. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne obavijesti društvo jesu li dionice upisane u registar dionica njegove dionice (članak 226. stavak 3. četvrta rečenica),
11. nije ispravno, nije u potpunosti ili nije na vrijeme objavio transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona (članak 263.d stavak 1.),
12. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom i članak 297.c stavak 1. druga rečenica),
13. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2. i članak 297.c stavak 1. prva rečenica),
14. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne dostavi dokaz, odnosno pisanu potvrdu o dionicama (članak 297.c stavak 2.),
15. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi zahtjev društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3. prva rečenica),
16. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese, odnosno ne proslijedi informacije o identitetu dioničara dionice kojega pohranjuje (članak 297.d stavak 4.),
17. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.b stavaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 5. prva rečenica), i to: izvješće kako provodi politiku sudjelovanja (članak 291.b stavak 2.), izvješće kako su glasovali na glavnim skupštinama (članak 291.b stavak 3.) ili objašnjenje zašto nisu ispunili zahtjeve iz članka 291.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 4.),
18. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291. c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 3.), i to: informacije o tome u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja (članak 291.c stavak 1.), podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja (članak 291.c stavak 2. prva rečenica) ili objašnjenja zašto dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži podatke iz članka 291.c stavka 2. točaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 2. treća rečenica),
19. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.d stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.d stavak 3.),
20. je dao netočne, nepotpune, nepravodobne ili nije dao informacije klijentu o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje je poduzeo (članak 291.d stavak 4. ovoga Zakona),
21. isključi ili ograniči svoju odgovornost za štetu nastalu zbog povrede odredbi članka 292. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 9.),
22. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi potvrdu iz članka 274. stavka 1. treće rečenice ili članka 285. stavka 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 10.).
(2) Za prekršaj iz točaka 1. do 9. prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 10. do 21. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22. i 18/23., u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 23. studenoga 1993., a počeo se primjenjivati 1. siječnja 1995.
Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.) (dalje u tekstu: Direktiva 2019/2121).
Direktivom (EU) 2019/2121 utvrđuju se, među ostalim, pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama koja predstavljaju prekretnicu u poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta Europske unije za trgovačka društva i poduzeća te za njihovo ostvarivanje slobode poslovnog nastana koje predstavlja jedno od temeljnih načela prava Unije. Sloboda poslovnog nastana za trgovačka društva obuhvaća, između ostalog, pravo osnivanja takvih trgovačkih društava i upravljanja njima sukladno uvjetima utvrđenima zakonodavstvom države članice u kojoj imaju poslovni nastan.
Zakonom su već obuhvaćena pravila o prekograničnim spajanjima koja su uvedena implementacijom Direktive 2006/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim spajanjima društava kapitala. Potrebno je propisati pravila kojima će se urediti prekogranična preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava. Ujednačeni pravni okvir za prekogranična preoblikovanja i podjele na razini Europske unije pozitivno će utjecati na pravnu sigurnost te će se time ukinuti prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva.
Implementacijom Direktive 2019/2121 ostvarit će se sljedeći ciljevi: ostvariti će se sloboda poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva, te uređenje prekograničnih preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava uz zadržavanje pravne osobnosti tih društava upisom u sudski registar nakon prekograničnog postupka. Napominje se kako se ovim Zakonom implementiraju materijalne odredbe iz Direktive 2019/2121 dok će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji se istodobno upućuje u zakonodavnu procedure implementirati procesne odredbe Direktive 2019/2121.
Daljnji cilj Zakona je osiguranje primjene Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara.
Uvođenjem eura došlo je do izmjene u definiciji stope zakonske zatezne kamate te se odredbe o stopi zakonske zatezne kamate (članak 300.g stavak 2., članak 504.a stavak 2 i članak 550.j stavak 8. Zakona) usklađuju sa definicijom zakonske zatezne kamate kako je ista određena u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine”, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.) i Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine”, broj 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 71/15., 78/15. i 114/22.).
Osim toga, rasterećuju se poduzetnici jer više neće biti u obvezi prilikom osnivanja trgovačkog društva ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje kao ni dugovanja za neto plaće radnicima već će navedene podatke sud automatski razmjenjivati sa Ministarstvom financija, Poreznom upravom. Dužnost podnošenja ove izjave brisati će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji se podnosi Hrvatskom Saboru istodobno s ovim prijedlogom, a u Zakonu je stoga potrebno dodati odredbu kojom se određuje da osnivači trgovačkih društava ne mogu biti osobe koje imaju dugovanje po osnovi poreza i doprinosa te za neto plaće radnicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2025., na razdjelu 109 - Ministarstva pravosuđa i uprave, u okviru redovnog poslovanja pravosudnih tijela.
Sredstva potrebna za povezivanje sa Poreznom upravom osigurana su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru ("Narodne novine" broj 34/22.) na kapitalnom projektu KS44087 - OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020.u okviru projekta Daljnje unaprjeđenje kvalitete pravosuđa kroz nastavak modernizacije pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj (Project two), provest će se nadogradnja e-sudskog registra u dijelu koji se odnosi na BRIS, ukupne vrijednosti 464.529,83 eura (od toga 85% EU sufinanciranje, a 15% nacionalna sredstva). Sredstva su osigurana sredstva u 2023. godini na aktivnosti K544087, konto 4262: (izvor 12): 69.679.47 eura i (izvor 561): 394.850,36 eura.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22. i 18/23.) u članku 2. ispred stavka 1. dodaje se oznaka stavka: »(1)«.
U stavku 1. točki 4. prije točke na kraju rečenice dodaju se riječi: „i Direktivom (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.)(dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2017/1132)“.
Dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP.) (SL L 223, 4.9.2018.)(u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2018/1212).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 40. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 150. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 204. stavka 3., članka 230. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 300.k stavka 1., članka 330. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368. stavka 2., članka 371. stavka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 376. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 413. stavka 1., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 470. stavka 2., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 491., članka 492. stavka 4., članka 500., članka 504.a stavka 3., članka 515., članka 523. stavka 3., članka 527. stavka 1. i 4., članka 532. stavka 1., članka 545. stavka 1. i 4., članka 547. stavka 1., članka 549.e, članka 549.h, članka 550.e stavka 2., članka 550.k stavka 2., članka 550.o stavka 2., članka 550.p stavka 2., članka 551.i stavka 6 i stavka 8., članka 551.j stavka 1., članka 562. stavka 2., članka 582.e, članka 582.h stavka 6. , članka 582.i stavka 1. i stavka 2. te članka 607. stavka 3. ovoga Zakona sud iz stavka 1. ovoga članka odlučuje u izvanparničnom postupku.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 330. stavka 2., članka 371. stavka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6, članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4. i članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 515., članka 523. stavka 3., 527., članka 545., članka 549.e, članka 549.h, članka 550.e, članka 550.o stavka 2., članka 551. stavka 8., članka 582.e te članka 582.i stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
U članku 44. stavku 4. iza riječi: „obliku“ točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „prilikom osnivanja društva odlukom osnivača, statutom, društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva ili odlukom za to nadležnog organa odnosno ovlaštene osobe u društvu nakon što je društvo osnovano. Dade li se prokura statutom, društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva, za kasnije promjene nije potrebna njihova izmjena.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
Iza članka 62. dodaje se članak 62. a i naslov iznad koji glase:
„Zabrana osnivanja društva za osobe sa nepodmirenim dugovanjima
Članak 62.a
(1) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva :
- ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava ili kojoj je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde o stanju duga,
- objavljena je na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske temeljem propisa o porezu na dohodak.
(2) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanjem novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 226. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Dioničar u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno dioničar u pogledu kojeg traju pravne posljedice pravomoćne osude za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti društvo. Zatraži li to društvo, svaki je dioničar dužan bez odgađanja izjaviti postoje li u pogledu njega neke od ovih okolnosti.
(5) Sva prava iz dionica miruju dioničaru koji propusti pravodobno odgovoriti na zahtjev društva iz stavka 4. ovoga članka, sve dok ne ispuni svoju obvezu. Prava iz dionica miruju i dioničaru u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom za vrijeme dok su te mjere na snazi, kao i dioničaru koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca sve dok traju pravne posljedice osude. Prava iz dionica tim dioničarima miruju neovisno o saznanju društva za postojanje međunarodnih mjera ograničavanja odnosno pravomoćne osude za ova kaznena djela.“
Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 6., 7. i 8.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
U članku 239. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Članstvo u upravi prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Član uprave kome je članstvo u upravi društva prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.“.
U stavku 5. riječ i broj: „stavka 3.“ mijenjaju se i glase: „stavka 4.“. Točka na kraju rečenice se briše te se dodaju riječi: „te postupak obavještavanja o upisu novih osoba u evidenciju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
U članku 244. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Tužbu kojom pobija odluku iz stavka 2. ovoga članka član ili predsjednik uprave može podići pred sudom iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana kad je mogao saznati za odluku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak. 8.
U članku 247. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„( 3) Glavna skupština može na zahtjev dioničara iz članka 278. stavka 2. ovoga Zakona donijeti odluku o smanjenju najvišeg iznosa primitaka iz članka 247.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak. 9.
U članku 247.a stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:
„1. utvrđenje najvišeg iznosa primitaka članova uprave,“.
Dosadašnje točke 1. i 2. postaju točke 2. i 3.
U dosadašnjoj točki 3. koja postaje točka 4. u podtočki a) riječi: „ostvarivanju ciljeva propisanih u točki 1.“ zamjenjuju se riječima: „poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva.“.
Dosadašnje točke 4. i 5. brišu se.
Iza točke 4. dodaju se nove točke 5., 6. i 7. koje glase:
„5. razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka,
6. ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka,
7. ako društvo dio primitka daje u dionicama:
a) rokove,
b) uvjete držanja dionica nakon stjecanja,
c) razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva ,“.
Dosadašnje točke 6. do 9. postaju točke 8. do 11.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„ 2) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje politiku primitaka članova uprave surađujući s glavnom skupštinom u skladu s odredbama članka 276.a stavka 1. ovoga Zakona, odnosno tako što glavna skupština odobrava politiku primitaka koju joj je taj odbor podastro. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako se u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku. “.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 255. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Član nadzornog odbora kome je članstvo u tom odboru prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
Članak 263.a mijenja se i glasi:
„(1) Poslovi s povezanim osobama su pravni poslovi i radnje:
1. kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili daje na korištenje i
2. koji se poduzimaju s povezanim osobama u smislu druge rečenice ovoga stavka.
Povezane osobe su povezane stranke odnosno osobe u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL. L. 320, 29. 11. 2008., str. 1.) i njenim svakodobnim izmjenama. Propuštanje nije posao u smislu prve rečenice ovoga stavka.
(2) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima, osim ako je statutom društva drugačije određeno. Društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodit će unutarnji postupak kako bi se redovito provjerilo je li poslovalo s povezanim osobama u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tim provjerama.
(3) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu:
1. poslovi s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. , ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član, ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom povezana osoba nije član, bilo izravno, bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točka 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12.6.2014., str. 349, L 74 od 18.3.2015., str. 38; L 188 od 13.7.2016., str. 28; L 273 od 8.10.2016., str. 35; L 64 od 10.3.2017., str. 116), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/1034 (SL L 175 od 30.6.2016., str. 8).“
2. poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština društva,
3. svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine društva, a posebno
a) radnje povezane s povećanjem ili smanjenjem temeljnog kapitala (članci 304. do 354. ovoga Zakona), poduzetničkim ugovorima (članci 479. do 492. ovoga Zakona) te poslovi koji se poduzimaju na temelju tih ugovora,
b) prijenos cijele imovine društva odnosno strukturne promjene iz članka 552. ovoga Zakona,
c) stjecanje vlastitih dionica u skladu s člankom 233. stavkom 1. ovoga Zakona,
d) ugovori na koje se primjenjuju pravila o nastavku osnivanja iz članka 194.a ovoga Zakona
e) prijenos dionica manjinskih dioničara u skladu s člancima 300.f do 300.k ovoga Zakona,
f) poslovi u okviru pripajanja, spajanja, podjele i preoblikovanja u skladu s ovim Zakonom,
4. poslovi kojima se utvrđuju primici članova uprave ili članova nadzornog odbora u skladu s člankom 247.a stavkom 2. i člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona,
5. poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njihove stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije,
6. poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
U članku 263.b stavku 1. prvoj rečenici iza riječi: „trgovanja“ dodaju se riječi: „ili komisija imenovana u skladu s člankom 264. stavkom 3. ovoga Zakona“, riječi: „u posljednjih dvanaest mjeseci“ zamjenjuju se riječima: „unutar tekuće poslovne godine“, a broj: „2,5“ zamjenjuje se brojem: „1,5“.
U stavku 2. iza riječi: „poduzima posao“ dodaju se riječi: „ili ako u pogledu njega postoji sumnja da je u sukobu interesa na temelju njegovih odnosa s povezanim osobama“.
U stavku 4. iza riječi: „odluci“ dodaju se riječi: „i kad ga ostvaruje za sebe ili za drugoga,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
Članak 263.c s naslovom iznad njega mijenja se i glasi:
„Objava transakcija s povezanim osobama
Članak 263.c
(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju bez odgode objaviti transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama. Ova obveza obuhvaća i transakcije koje treba, zajedno s transakcijom za koju je potrebna suglasnost, uzeti u obzir radi izračuna vrijednosti prema članku 263.b ovoga Zakona.
(2) Obavijest je potrebno dati na način koji će omogućiti javnosti jednostavan pristup podacima. Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije koje su potrebne za ocjenu je li transakcija primjerena s aspekta društva i dioničara koji nisu povezane osobe. Sadržaj obavijesti u smislu prethodne rečenice uključuje barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imena povezanih osoba, datum i vrijednost transakcije. Obavijest na internetskim stranicama društva mora biti dostupna javnosti najmanje pet godina.
(3) Ako posao s povezanom osobom predstavlja povlaštenu informaciju prema članku 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2016/1033, podaci koji se traže prema stavku 2. ovoga članka se navode u obavijesti u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014. U tom slučaju ne postoji dužnost prema stavku 1. ovoga članka. Članak 17. stavci 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.
(4) Ako je izdavatelj matično društvo u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, stavci 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na transakcije društva kćeri s povezanim osobama matičnog društva, ako bi za te poslove, kada bi ih poduzelo matično društvo, trebalo pribaviti suglasnost u skladu s člankom 263.b stavkom 1. do 3. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
Članak 263.d briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
U članku 264. stavku 3. treća i četvrta rečenica brišu se.
Iza druge rečenice, dodaju se sljedeće rečenice:
„ Nadzorni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može imenovati komisij u koja odlučuje o davanju odobrenja u skladu s člankom 263.b stavkom 1. ovoga Zakona. Članovi te komisije ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Većina članova komisije ne smiju biti osobe kod kojih postoji sumnja da su u sukobu interesa na temelju njihovih odnosa s povezanim osobama.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
Iza članka 267. dodaje se članak 267.a i naslov iznad njega koji glase:
„Ništetnost i pobojnost odluke nadzornog odbora
Članak 267.a
(1) Pored onoga što je propisano za ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća, odluka nadzornog odbora ništetna je:
1. ako je njezin sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, moralu društva ili prisilnim odredbama statuta ili
2. ako je pri njezinu donošenju počinjena teža povreda pravila postupka koju nadzorni odbor ne može otkloniti niti se povreda uklanja protekom vremena, ili je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog upotrebe sile prema članu nadzornog odbora.
(2) Na ništetnost odluke sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svaka zainteresirana osoba.
(3) Pored onoga što je propisano za pobojnost odluke o opozivu imenovanja člana ili predsjednika uprave društva, odluka nadzornog odbora pobojna je:
1. ako je pri njezinu donošenju počinjena lakša povreda postupka koju nadzorni odbor može otkloniti ili se povreda uklanja protekom vremena, ako je unatoč pokazanoj pozornosti člana nadzornog odbora odlučno utjecala na donošenje odluke, ili
2. ako je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog opravdanog straha izazvanog nedopuštenom prijetnjom, u bitnoj zabludi, zbog nesporazuma o pravnoj naravi odluke ili o nekom njezinom bitnom sastojku ili zbog prijevare.
(4) Svaki član nadzornog odbora može u roku od osam dana od zaključenja sjednice nadzornog odbora na kojoj je donesena odluka iz stavka 3. ovoga članka u pisanom obliku izjaviti prigovor predsjedniku nadzornog odbora, navesti razloge zbog kojih smatra da je ta odluka pobojna i zahtijevati da je nadzorni odbor povuče. Ne razmotri li se prigovor na prvoj idućoj sjednici nadzornog odbora ili na njoj zahtjev bude odbijen, član nadzornog odbora koji je uložio prigovor može u roku od 30 dana po zaključenju sjednice podići tužbu kod suda iz članka 40. stavka 1. ovog Zakona i zatražiti da poništi donesenu odluku. U navedenim rokovima i pod istim uvjetima prigovor može izjaviti, zahtijevati povlačenje odluke i podići tužbu i uprava društva ako za to ima pravni interes.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
U članku 269. stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora. Dopuštena je odluka o primicima kojom se potvrđuje ranija odluka; u preostalome dijelu primijenit će se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka. U odluci se na jasan i razumljiv način navode ili se upućuje na podatke iz članka 247.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Podaci se ne moraju navesti u statutu kada su njime određeni primici članova nadzornog odbora. Odluka nije pobojna ako se prekrše pravila iz odredbe treće rečenice ovoga stavka. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 276.a stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
U članku 272.b stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona s time da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor. Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po zakonu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
U članku 272.h stavku 1. iza prve rečenice dodaju se dvije nove rečenice koje glase: „Upravni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora. Pritom se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 247.a ovoga Zakona“.
U dosadašnjoj drugoj rečenici koja postaje četvrta rečenica iza riječi: „odbor“ dodaju se riječi: „odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora te kad“.
U stavku 6. riječi „do 263.d“ zamjenjuju se riječima „do 263.c“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
U članku 272.j dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Na ništetnost i pobojnost odluka upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267.a ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
U članku 272.l stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba druge rečenice članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora, ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora. Svojstvo izvršnog direktora prestaje po zakonu, nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Izvršni direktor kome je to svojstvo prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njenog svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti temeljem kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
U članku 272.r stavku 1. točki 2. riječi: „kako su se radnički primici uzimali u obzir pri izračunu prosječnih primitaka te“ brišu se.
U točki 5. iza riječi: „primitaka“ dodaje se riječ: „uprave“, a riječi „u skladu s odredbama članka 247.a stavka 2. ovoga Zakona“ brišu se.
U točki 6. iza riječi: „Zakona“ dodaju se riječi: „ili rasprava prema članku 276.a stavka 5. ovoga Zakona,“ te se briše točka na kraju rečenice.
Iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:
„7. objašnjenje kako se primjenjuje utvrđeni najviši primitak članova uprave.“.
U stavku 3. trećoj rečenici riječ: „izvješće“ zamjenjuje se riječju: „bilješku“. U četvrtoj rečenici riječi: „To izvješće“ zamjenjuju se riječima: „Ta bilješka“.
U stavku 4. riječi: „i izvješće iz odredbe“ zamjenjuju se riječima: „i bilješku iz odredbe“.
U stavku 5. rečenica: „Društvo je dužno ukloniti iz izvješća o primicima sve osobne podatke koji su bili dostupni preko internetske stranice nakon što istekne rok iz odredbe stavka 4. ovoga članka.“ zamjenjuje se rečenicama: „Osobni podaci o bivšim članovima uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora, ne smiju se iznositi u izvješću o primicima koje se sastavlja po proteku deset godina od isteka poslovne godine u kojoj je tim osobama prestalo spomenuto svojstvo. Po proteku roka iz stavka 4. ovoga članka društvo je dužno iz izvješća o primicima ukloniti osobne podatke koji su dostupni preko internetske stranice.“ .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 23.
U članku 274. stavku 1. rečenica: „Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas.“ zamjenjuje se rečenicama: „Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas, u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica i stavak 3. ovoga Zakona.“.
U stavku 2. drugoj rečenici iza riječi: „treće“ dodaju se riječi: „do pete“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 24.
U članku 276.a stavku 1. i za treće rečenice dodaje se rečenica koja glasi:
„Dopuštena je odluka kojom se potvrđuje ranije odobrena politika primitaka.“.
U stavku 2. iza riječi: „besplatno“ dodaju se riječi: „i javno“.
U stavku 3. iza riječi: „podastrijet će“ dodaje se riječ: „najkasnije“, a iza riječi: „skupštini“ dodaju se riječi: „na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 25.
U članku 279. stavku 3. trećoj rečenici riječi: „dovoljna potvrda o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „dovoljan dokaz o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 3. ovoga Zakona“.
U četvrtoj rečenici iza riječi „dokaz“ dodaju se riječi „sudjelovanja u temeljnom kapitalu u skladu s člankom 297.c stavkom 3. ovoga Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
U članku 280. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako glavna skupština treba odlučiti o izmjeni statuta, politici primitaka članova uprave, o primicima nadzornog odbora u skladu s člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona, izvješću o primicima ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna skupština na njega dade suglasnost, mora se objaviti potpuni sadržaj pojedine isprave o kojoj se odlučuje, a kod sklapanja ugovora, njegov bitni sadržaj. Ovaj se stavak primjenjuje na izvješće o primitcima navedeno u članku 276.a stavak 5. ovoga Zakona.“.
U stavku 3. prvoj rečenici iza riječi: „ako se radi“ dodaju se riječi: „o donošenju odluke prema članku 276.a stavku 1. prvoj rečenici ovoga Zakona,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 27.
U članku 281. stavku 1. prva rečenica mijenja se i glasi:
„Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju najmanje 21 dan prije održavanja glavne skupštine priopćiti poziv na skupštinu posrednicima koji pohranjuju dionice društva, udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristile pravom glasa te posrednicima ili udrugama dioničara koji su zatražili da im se poziv priopći.“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Na sadržaj i oblik priopćenja iz prve rečenice stavka 1. i stavka 2. ovoga članka primjenjuju se zahtjevi Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na stavak 1. i 2. ovoga članaka na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona. U slučaju društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posrednici koji pohranjuju dionice društva dužni su proslijediti i prenijeti informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka u skladu s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona, osim ako je posredniku poznato da je dioničar dobio takve informacije od druge osobe. To se primjenjuje i na društva čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja s time da se pritom ne primjenjuju odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 28.
U članku 285. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Onaj tko se koristio pravom glasa ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako dan njegov glas. Društvo je dužno dati dioničaru tu potvrdu u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 297.a stavka 2. prve rečenice i stavka 3. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 29.
U članku 291.b stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju politiku sudjelovanja koja opisuje njihovo sudjelovanje u društvima u koja ulažu (politika sudjelovanja), te su u njoj dužni navesti posebice kako:
1. ostvaruju članska prava iz dionica, posebice u okviru svoje strategije ulaganja,
2. nadgledaju bitne događaje društva u koje ulažu,
3. razmjenjuju stajališta s organima društva i drugim dionicima u društvu,
4. surađuju s drugim dioničarima,
5. upravljaju sukobima interesa povezanima sa sudjelovanjem.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine ne ispunjavaju u cijelosti ili djelomično jedan ili više zahtjeva koji su propisani u stavcima 1. do 3. ovoga članka, dužni su objasniti zašto nisu ispunili te zahtjeve.“.
U stavku 5. u drugoj rečenici iza riječi: „imovine“ dodaju se riječi: „ili drugu besplatnu i javno dostupnu internetsku stranicu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 30.
U članku 291.c stavku 2. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. o sudjelovanju u društvu, a posebice kako se koriste članska prava iz dionice i pozajmljuju vrijednosni papiri,“.
U stavku 3. rečenica: „Institucionalni ulagatelj može umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 2. ovoga članka.“ zamjenjuje se rečenicom: „Takvu objavu može dati i upravitelj imovine na svojim internetskim stranicama ili na drugim besplatno i javno dostupnim internetskim stranicama ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Upravitelji imovine koji su sklopili dogovor u skladu sa stavkom 2. ovoga članka dužni su jednom godišnje podnijeti institucionalnom ulagatelju izvješće o tome u kojoj su mjeri njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s tim dogovorom i kako pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja. Upravitelji imovine mogu umjesto toga objaviti izvještaj u skladu sa stavkom 3. drugom rečenicom ovoga članka. Izvješće sadrži posebice podatke o:
1. bitnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima,
2. sastavu portfelja, prometu portfeljem i troškovima prometa portfeljem,
3. tome kako se pri donošenju odluke o ulaganju uvažava srednjoročni do dugoročni razvoj društva,
4. korištenju usluga savjetnika pri glasovanju,
5. upravljanju pozajmljivanjem dionica i postupanju u slučaju sukoba interesa u okviru sudjelovanja u društvima, a posebice u ostvarivanju prava iz dionice.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 31.
Članak 292. stavak 10. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 32.
Članak 297.a s naslovom mijenja se i glasi:
„Prijenos informacija o korporativnim događajima
Članak 297.a
(1) Ako društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja izravno ne prenese informacije o korporativnim događajima iz članka 1. točke 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 dioničarima, obvezno ih je elektronički proslijediti posrednicima kako bi ih oni prenijeli dioničarima.
(2) Informacije može prenositi treća osoba koju odredi društvo, posrednik ili dioničar. Informacije se elektronički prenose posredniku. Oblik, sadržaj, rokovi za prijenos informacije u skladu sa stavkom 1. određeni su Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212. Prijenos informacija može se ograničiti na način kako je to određeno u članku 8. stavku 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, a u vezi s Tablicom 8. Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.
(3) Svaki pojedini posrednik u lancu dužan je prenijeti informacije iz stavka 1. ovoga članka koje je primio od drugog posrednika ili društva posredniku u lancu koji neposredno slijedi u rokovima iz članka 9. stavka 2. podstavka 2. ili 3. i stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 osim ako zna da je neka druga osoba već poslala te informacije tom posredniku. To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije. Na odgovarajući se način primjenjuje prva rečenica stavka 2. ovog članka.
(4) Posrednik je osoba koja pohranjuje vrijednosne papire ili upravlja vrijednosnim papirima ili vodi depozitne račune za dioničare ili druge osobe ako te djelatnosti obavlja u vezi s dionicama društva koje ima sjedište u državi članici Europske unije ili u drugoj državi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
(5) Posrednik u lancu je osoba koja pohranjuje dionice društva za nekog drugog posrednika. Posljednji posrednik je posrednik koji za dioničara pohranjuje dionice društva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 33.
U članku 297.b stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti dioničaru informacije koje je dobio na temelju članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 2. stavcima 1. i 4., člankom 9. stavkom 2. podstavkom 1. i stavcima 3. i 4. podstavkom 3. kao i člankom 10. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva i četvrta rečenica ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 34.
Članak 297.c s naslovom mijenja se i glasi:
„Obveza posrednika prenijeti informacije društvu i predaja dokaza o sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu
Članak 297.c
(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti izravno društvu ili posredniku u lancu informacije koje je dobio od dioničara društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja o ostvarivanju njegovih prava iz dionica. Posrednici moraju proslijediti izravno društvu ili sljedećem posredniku informacije koje su dobili u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Na prosljeđivanje dioničarevih uputa o ostvarivanju prava iz dionica društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posredniku koji je upisan u registar dionica primjenjuje se na odgovarajući način prva i druga rečenica ovog stavka.
(2) Dioničar može dati upute za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica. Oblik, sadržaj i rokovi za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovog članka određeni su člankom 2. stavkom 1. i 3., člankom 8. i 9. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Moguć je pravodoban skupni prijenos i prosljeđivanje informacija. Stavci 1. i 2. ovog članka vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.
(3) Posljednji posrednik dužan je bez odgađanja predati dioničaru na njegov zahtjev pisani dokaz o sudjelovanju njegovih dionica u temeljnom kapitalu radi ostvarivanja prava na glavnoj skupštini u skladu s člankom 5. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 ili prenijeti takav dokaz društvu u skladu sa stavkom 1. ovog članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 35.
Članak 297.d mijenja se i glasi:
„(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja smiju zahtijevati od posrednika koji pohranjuje dionice društva informacije o identitetu dioničara i sljedećem posredniku. Oblik i sadržaj tog zahtjeva određen je Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212.
(2) Informacije o identitetu dioničara su podaci određeni člankom 3. stavkom 2., a u vezi s Tablicom 2 Slovom C Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Za društva koja nisu pravne osobe i nisu registrirana navest će se njihovi članovi te informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Ako na nekoj dionici ima više ovlaštenika, navest će ih se, kao i informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka.
(3) Ako posrednik u lancu nema informacije o identitetu dioničara koje zatraži društvo, dužan je takav zahtjev proslijediti posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu u roku koji je određen članom 9. stavkom 6. podstavkom 1., 2. ili 3. treće rečenice i stavkom 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, sve dok ne stigne do posljednjeg posrednika.
(4) Posljednji posrednik dužan je prenijeti informacije o identitetu dioničara kako bi odgovorio na zahtjev društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja. Ako društvo zahtijeva da ga informira neki drugi posrednik u lancu, svaki od posrednika dužan je bez odgađanja prenijeti informacije tom posredniku ili posredniku koji neposredno slijedi u lancu sve dok se ne stigne do posrednika od kojeg je društvo zahtijevalo informacije. Posrednik od kojeg je društvo zahtijevalo informacije dužan je bez odgađanja proslijediti društvu informacije koje je dobio od drugih posrednika u lancu. Oblik, sadržaj i rokovi za odgovor na zahtjev za informiranjem određeni su člancima 2., 3., 9. stavkom 6. podstavkom 2. i 3. te stavkom 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.
(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se i na zahtjeve za informiranjem društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije. Na stavke 1. do 5. prva rečenica ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 36.
U članku 297.e stavku 1. iza riječi: „komuniciranja“ dodaju se riječi: „s dioničarima, društvima i posrednicima“.
U istoj rečenici, iza riječi: „prava“ dodaje se zarez i riječi: „vođenja registra dionica“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 37.
Članak 297.f mijenja se i glasi:
„(1) Uz iznimku odredbe stavka 2. ovoga članka, d ruštvo podmiruje nužne posrednikove troškove nastale primjenom odredbi članaka 297.a do 297.e, te u vezi s člankom 281. stavkom 1. i 5. i člankom 274. stavkom 1. treće do pete rečenice kao i stavkom 2. drugom rečenicom ovoga Zakona ako se temelje na načinu poduzimanja radnji koji odgovara trenutačnom stanju tehničkog razvoja. Od toga su izuzeti sljedeći troškovi:
1. nužni troškovi posljednjeg posrednika koji su nastali prijenosom informacija dioničarima na druge načine osim elektroničkog u skladu s člankom 297.b stavkom 1. prvom rečenicom i
2. u slučaju društva koje je izdalo dionice koje glase na ime, nužni troškovi posrednika za prijenos i prosljeđivanje informacija od posrednika koji je upisan u registar dionica do dioničara u skladu s člankom 281. stavkom 5., a u vezi s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona.
Posrednici objavljuju svoje naknade za troškove za svaku uslugu koja se obavlja primjenom članaka 297.a do 297.e, članka 281. stavka 1. prve rečenice, stavka 5., članka 274. stavka 1. treće do pete rečenice, kao i stavka 2. druge rečenice i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona. Posrednici objavljuju svoje naknade zasebno za društv o i za dioničar a za kojeg obavljaju uslugu. Nije dopušteno naplaćivati različite naknade za ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, osim ako je to iznimno opravdano i ako je razlika posljedica različitih stvarnih troškova nastalih obavljanjem usluge.
(2) Bez obzira na ostale odredbe ovoga Zakona, na obveze iz članaka 297.a do 297.e, članka 125. stavka 1. prve rečenice, stavka 2. i 5. ovoga Zakona, kao i obveze u pogledu potvrda iz članka 274. stavka 1. treće do pete rečenice, kao i stavka 2. druge rečenice i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 38.
U članku 300.g stavku 2. riječi: „prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu“ zamjenjuju se riječima: „referentne stope iz zakona koji uređuje financijsko poslovanje i predstečajnu nagodbu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 39.
U članku 346. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka o prodaji dionica od strane društva za račun ovlaštenika primjenjuju se i na dionice koje su izdane u nematerijaliziranom obliku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 40.
U članku 359. stavku 1. točki 3. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom te se dodaju točke 4. i 5. koje glase:
„4. ako su vrijednosti iskazane u pozicijama godišnjih financijskih izvješća precijenjene; ako su podcijenjene u namjeri da se netočno prikaže ili prikrije stanje imovine i financijske uspješnosti društva. Pozicije aktive su precijenjene ako iskazuju veće vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju niže iznose. Pozicije aktive su podcijenjene ako iskazuju niže vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju veće iznose. Precijenjenost ili podcijenjenost pozicija godišnjih financijskih izvješća utvrđuje se u odnosu na vrijednosti ili iznose koji su dopušteni ili zahtijevani primjenjivim standardima financijskog izvještavanja . Za društva čije je poslovanje uređeno posebnim propisima primjenjivi standardi financijskog izvještavanja uključuju i propise koji se odnose na financijsko izvještavanje tih društava,
5. ako godišnja financijska izvješća nisu u skladu s propisima koji uređuju strukturu i sadržaj tih izvješća pa je zbog toga njihova jasnoća i preglednost značajno narušena.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 41.
U članku 360. stavku 3. točki 2. iza riječi: „članka 280.a“ dodaje se zarez i riječi: „članka 297.a“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 42.
U članku 385. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: „unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital“ zamjenjuju se riječima: „uplaćuju poslovne udjele u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu“. U drugoj rečenici riječ: „Ulozi“ zamjenjuje se riječima: „Poslovni udjeli“. U četvrtoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
U stavku 3. riječi: „ulog u društvo ne unese“ zamjenjuju se riječima: „poslovni udio ne uplati“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 43.
U članku 388. točki 3. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
U točki 5. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“ a riječi: „a sastoji li se ulog od“ zamjenjuju riječima: „a uplaćuje li se poslovni udio unosom u društvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 44.
U članku 390. stavku 2. riječi: „uloga za preuzeti poslovni udio“ zamjenjuju se riječima: „preuzetog poslovnog udjela“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječi: „Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem“ zamjenjuje se riječima: „Poslovni udio može se uplatiti unosom“. U drugoj rečenici riječ: „Ulog“ zamjenjuje se riječima: „Uplata poslovnog udjela“, a riječ: „unijeti“ zamjenjuje se riječju: „obaviti“. Treća rečenica zamjenjuje se rečenicom koja glasi: „ Ako je vrijednost unesenih stvari i prava u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od iznosa koji se time uplaćuje, razlika se mora uplatiti u novcu.“.
Stavak 5. mijenja se i glasi: „Poslovni se udio mora uplatiti tako da s uplaćenim novcem i unesenim stvarima i pravima društvo može slobodno raspolagati.“.
U stavku 6. riječi: „Novčani ulozi“ zamjenjuju se riječima: „Poslovni udjeli“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 45.
U članku 390.a stavku 4. u prvoj rečenici riječi: „Ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „Preuzeti poslovni udjeli“. U drugoj rečenici riječi: „ulozi za sve preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima „svi poslovni udjeli“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 46.
U članku 391. u stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječju: „poslovnog udjela“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 5. u drugoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“. U trećoj rečenici riječi: „ulozi“ zamjenjuju se riječima: „poslovni udjeli“.
U stavku 6. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 47.
U članku 392. u prvoj rečenici riječi: „njegovom ulogu“ zamjenjuju se riječima: „uplati njegovog poslovnog udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 48.
U članku 393. stavku 1. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „uplata poslovnog udjela“.
U stavku 2. u drugoj rečenici riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječima: „poslovnim udjelima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 49.
U članku 394. stavku 1. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječju: „poslovni udjeli“.
U stavku 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječju: „poslovnog udjela“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječju: „uplate poslovnih udjela“, a riječ: „unijeti“ riječju: „obaviti“. U drugoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „stvari i prava“. U trećoj rečenici riječi: „vrijednost uloga“ zamjenjuje se riječima: „vrijednost uplate“, riječi: „preuzetog uloga“ riječima: „preuzetog poslovnog udjela“, a riječ: „ulog“ riječima: „poslovni udio“.
U stavku 5. točki 3. riječi: „o ulozima uplaćenima“ zamjenjuje se riječima: „ili javnog bilježnika o uplatama poslovnih udjela“. U točki 4. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječju: „poslovni udio“.
Dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Prijavi za upis ne prilaže se izjava osnivača da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. “.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 50.
U članku 395 stavku 2. u drugoj rečenici riječi: „visine uloga koji“ zamjenjuju se riječima: „vrijednosti koja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 51.
U članku 397. stavku 2. riječ: “ulozima“ zamjenjuje se riječima: „uplatama poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 52.
U naslovu iznad članka 397.e riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.“.
U stavku 2. riječi: „Ulog za osnivanje“ zamjenjuju se riječima: „Pri osnivanju društva poslovni udio“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 53.
U članku 397.f stavku 2. riječi: „Ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „Poslovni udjeli“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 54.
Naslov Pododjeljka 1. iznad članka 398. mijenja se i glasi: „Uplata poslovnih udjela“.
Naslov iznad članka 398. mijenja se i glasi: „Obveza uplate poslovnih udjela“.
U članku 398. stavku 1. prva rečenica se mijenja i glasi: „Svaki se poslovni udio mora uplatiti društvu.“ U drugoj rečenici riječi: „Visina uloga“ zamjenjuje se riječima: „Vrijednost uplate“. U trećoj rečenici riječi: „visina uloga“ zamjenjuju se riječima: „vrijednost uplate“.
U stavku 2. riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječima: „poslovnim udjelima“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“ a riječ: „uloga“ zamjenjuje riječima „poslovnog udjela“. U drugoj rečenici riječi „ulog“ zamjenjuju se riječima „uplata poslovnog udjela“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „uplata poslovnog udjela“, a riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“. U trećoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 5. u prvoj rečenici riječi: „unosa uloga u društvo“ zamjenjuju se riječima: „uplate poslovnog udjela“ , riječi: „vraćanju uloga“ zamjenjuju se riječima: „vraćanju uplate“ i riječi: „unosa uloga u društvo“ zamjenjuju riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U stavku 6. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 7. u prvoj rečenici riječ: „uloge“ zamjenjuje se riječima: „poslovne udjele“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 55.
U članku 399. stavku 1. u prvoj riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 56.
U članku 400. prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“ i riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“. U četvrtoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“. U petoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
U stavku 2. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
U stavku 3. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 57.
U članku 401. stavku 1. riječi: „unosa uloga u društvo“ zamjenjuju se riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U stavku 3. riječi: „unošenje u društvo uloga“ zamjenjuju se riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U stavku 4. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 58.
U članku 402. stavku 1. u prvoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio“.
U stavku 4. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 59.
U članku 403. stavku 1. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“ i riječ: „ulozima“ riječima: „poslovnim udjelima“.
U stavku 2. u prvoj rečenici riječ: „uloga koji “ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela koji“. U drugoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 60.
U naslovu iznad članka 406. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „uplate poslovnog udjela“.
U članku 406. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: „kao uloge“ zamjenjuju se riječima: „na ime uplate poslovnih udjela“. U drugoj rečenici riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječju: „iznos“.
U stavku 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
U stavku 3. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 61.
U članku 413. stavku 1. u prvoj rečenici riječi: „za koji je u cjelini uplaćen ulog“ zamjenjuju se riječima: „koji je u cjelini uplaćen“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 62.
U članku 418. stavku 1. riječi: „za koje nije u cjelini uplaćen ulog“ zamjenjuju se riječima: „koji nisu potpuno uplaćeni“.
U stavku 2. riječi: „za koje je u cjelini uplaćen ulog“ zamjenjuju se riječima: „koji su potpuno uplaćeni“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 63.
U članku 421. stavku 2. u drugoj rečenici riječi: „ulog člana u društvo bio u stvarima ili u pravima“ zamjenjuju se riječima: „poslovni udio člana uplaćen unosom u društvo stvari i prava“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 64.
U članku 423. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja mu je pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu. Na prestanak članstva u upravi društva po zakonu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 3. ovoga Zakona.“.
U stavku 6. u prvoj rečenici brise se točka i dodaju riječi: „koji nadomješta upravu društva do imenovanja potrebnog broja njezinih članova.“ U drugoj rečenici iza riječi: „imenovanja“ dodaje se riječ: „članova“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 65.
U članku 424. stavku 4. dodaje se rečenica koja glasi: „Ako svoju odluku o imenovanju člana uprave opoziva nadzorni odbor, na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 244. stavka 3. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 66.
U članku 436. stavku 1. dodaje se rečenica koja glasi: "Na prestanak članstva u nadzornom odboru društva po zakonu, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 255. stavka 3. ovoga Zakona.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 67.
U članku 437. stavku 1. u drugoj rečenici riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 68.
U članku 441. stavku 1. u točki 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 69.
U članku 455. u stavku 4. riječi: „uloge u temeljni kapital društva“ zamjenjuju se riječima „poslovne udjele“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 70.
U članku 457. stavku 2. riječi: „uloga za nove poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „novih poslovnih udjela“ i riječi: „povećanih uloga za postojeće poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: “povećanja postojećih poslovnih udjela,“.
U stavku 3. riječ: „uloge“ zamjenjuje se riječima: „poslovne udjele“.
U stavku 6. u prvoj rečenici riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“. U drugoj rečenici briše se riječ: „uloga“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 71.
U članku 458. stavku 1. riječ: „ulozi u“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli koji čine“.
U stavku 2. točki 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 72.
U članku 458.a stavku 1. briše se riječ: „uloga“.
U stavku 3. briše se riječ: „uloga“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 73.
U članku 459. stavku 4. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „iznosi temeljnog kapitala “ i riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječju: „iznosima tog kapitala“.
U stavku 7. u prvoj rečenici riječi: „za koje su ulozi“ zamjenjuju se riječima: „koji su“. U drugoj rečenici riječ: „uloga koji“ zamjenjuje se riječju: „uplata koje“. U trećoj rečenici riječi: „za koje su u potpunosti uplaćeni ulozi“ zamjenjuju se riječima: „koji su u potpunosti uplaćeni“.
U stavku 9. u drugoj rečenici riječi: „za koje su djelomično uplaćeni ulozi“ zamjenjuju se riječima: „koji su potpuno uplaćeni“ i riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 74.
U članku 462. stavku 2. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „uplata poslovnih udjela“ i riječ: „uloge“ zamjenjuje se riječima: „poslovne udjele“.
U stavku 3. u drugoj rečenici riječi: „uplaćenih uloga“ zamjenjuju se riječima: „onoga što je uplaćeno za poslovne udjele“, a riječi: „svakoga uloga koji“ zamjenjuju se riječima: „svake uplate koja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 75.
U članku 465. stavku 2. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 76.
U članku 465.d stavku 1. u drugoj rečenici riječi: „ulozi za preuzete poslovne udjele“ zamjenjuju se riječima: „preuzeti poslovni udjeli“. U trećoj rečenici riječi: „uplati uloga koji“ zamjenjuju se riječima: „uplate koje“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 77.
U članku 504.a stavku 2. riječi: „prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu“ zamjenjuju se riječima: „referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 78.
U članku 515. stavku 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
„4. kojom je metodom određena naknada u gotovini.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 79.
U članku 517. stavku 2. točki 3. broj: „407.“ zamjenjuje se brojem: „465.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 80.
U članku 520. stavku 2. brišu se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 1. prije riječi: „drži“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 2. prije riječi: „društvo“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“.
Dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. ako sve dionice svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže dionice u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 216. i 217. ovog Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 81.
U članku 530. stavku 1. riječi: „valjanost pripajanja“ zamjenjuju se riječima: „pravne posljedice pripajanja iz članka 522. stavaka 3. i 4. ovog Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 82.
Naslovu iznad članka 532. mijenja se i glasi: „Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica, doplata u novcu i naknada u gotovini“.
U članku 532. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odluka kojom je glavna skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica ili iznos doplata u novcu iz članka 520. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene dionica ili s iznosima doplata u novcu. Ako je omjer zamjene dionica neprimjereno odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.“.
U stavku 2. u prvoj rečenici briše se riječ: „pripojenoga“.
U stavku 4. briše se riječ: „pripojenog“.
U stavku 5. u prvoj rečenici briše se riječ: „pripojenog“.
Dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Na sudsko ispitivanje iznosa doplata u novcu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 2. do 8. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 83.
U članku 534 stavku 2. iza riječi: „primjenjuju odredbe“ dodaju se riječi: „članka 529., članka 530.,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 84.
U članku 536. stavku 2. u rečenici 3. riječ: „ulozi“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udjeli“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 85.
U članku 539. stavku 1. točki 3. riječi: „za koje nisu u punom iznosu uplaćeni ulozi, a koje je trebalo uplatiti“ zamjenjuju se riječima: „koji nisu u potpunosti uplaćeni, a trebalo ih je uplatiti.“.
U stavku 2. brišu se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 1. prije riječi: „drži“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“.
U točci 2. prije riječi: „društvo“ dodaju se riječi: „utoliko, ukoliko“, a riječi: „za koje su u punom iznosu uplaćeni ulozi.“ zamjenjuju se riječima „koji su potpuno uplaćeni,“ .
Dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. ako sve udjele svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže udjele u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 398. stavka 3. i članka 406. stavka 1. ovog Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 86.
Naslov iznad članka 546. mijenja se i glasi: „Valjanost i učinak pripajanja“.
Članak 546. mijenja se i glasi:
„(1) Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke.
(2) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na pravne posljedice pripajanja iz članka 541. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
(3) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba koja zbog odredbe stavka 1. ovoga članka više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtjevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 87.
Naslov iznad članka 547. mijenja se i glasi: „Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela, doplata u novcu i naknada u gotovini“.
U članku 547. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odluka kojom je skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela ili iznos doplata u novcu iz članka 539. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene udjela ili s iznosima doplata u novcu. Ako je omjer zamjene udjela neprimjereno prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.“.
U stavku 2. šestoj rečenici broj: „8.“ zamjenjuje se brojem: „9.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 88.
U članku 548. stavku 3. u drugoj rečenici riječ: “ulozima“ zamjenjuje se riječima: „uplatama poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 89.
U članku 549.a stavcima 1. i 2. riječi: „u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala“ zamjenjuju se riječima: „iz Priloga II Direktive (EU) 2017/1132 “.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Odredbe ovog Zakona o prekograničnim pripajanjima i spajanjima ne primjenjuju se na pripajanja i spajanja u kojima sudjeluju:
- zadruga, pa i kada prema pravu druge države ispunjava uvjete iz članka 119. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132;
- društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima
- društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama;
- društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica ;
- društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i r adnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 90.
U članku 549.b stavku 1. točki 8. riječi: „stručnjacima koji sudjeluju u provjeri pripajanja, kao i“ brišu se.
Dodaju se točke 13. i 14. koje glase:
„13. pojedinosti o ponudi naknade u gotovini članovima društava koja sudjeluju u pripajanju;
14. sredstva osiguranja vjerovnika koja su ponuđena vjerovnicima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 91.
U članku 549.c stavak 1. mijenja se i glasi:
„Društvo koje sudjeluje u prekograničnom pripajanju mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog pripajanja prilikom objave poziva za skupštinu koja treba odlučiti o pripajanju, a najkasnije mjesec dana prije njenog održavanja. Uz namjeru provođenja prekograničnog pripajanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na zajednički plan pripajanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli. Prijavi za upis namjere prekograničnog pripajanja prilažu se zajednički plan pripajanja, izvješće o pripajanju te izvješće revizora pripajanja iz članka 515. ovog Zakona, pri čemu se iz izvješća revizora mogu isključiti one informacije koje društvo smatra povjerljivim. Ove isprave moraju biti dostupne bez naknade na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara.“
U stavku 2. riječi „plana pripajanja" zamjenjuju se riječima „upisa provođenja prekograničnog pripajanja“.
Točka 4. mijenja se i glasi:
„4. naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici, članovi i radnici društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava,“.
Dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. pojedinosti o internetskim stranicama na kojoj se mogu bez naknade mogu dobiti dokumenti iz stavka 1. ovog članka.“.
Dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Obveza je društva koje sudjeluje u pripajanju da dokumente iz stavka 1. ovog članka dostavi u odnosu za sva ostala društva koja sudjeluju u pripajanju.
(5) Ako se za valjanost pripajanja ne traži odobrenje skupštine društva, dokumenti iz stavka 1. ovog članka trebaju biti dostupni najkasnije mjesec dana prije održavanja skupština drugih društava koja sudjeluju u pripajanju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 92.
U članku 549.d stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Organi upravljanja svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti izvješće o pripajanju u kojem se pripajanje obrazlaže pravno i gospodarski, pojašnjavaju se posljedice za buduće poslovanje društva te se navode posljedice koje će ono imati na članove društava koja sudjeluju u pripajanju, vjerovnike i radnike. Društvo može sastaviti jedno izvješće koje obuhvaća posebne odjeljke za članove društva i za radnike ili dva odvojena izvješća. Odjeljak izvješća za radnike nije potreban ako društvo ili njegova društva kćeri nemaju drugih radnika osim članova organa upravljanja. Odjeljak za članove društva nije potreban ako se svi članovi društva odreknu tog prava“.
Dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) U odjeljku za članove društva osobito treba objasniti:
- iznos naknade u gotovini i metodama koje su se koristile za izračun;
- omjer zamjene dionica, odnosno udjela te metode koje su se za to koristile;
- posljedice pripajanja za članove društva;
- prava članova na doplatu u novcu i naknadu u gotovini.
(3) U odjeljku za radnike osobito treba objasniti:
- posljedice pripajanja na radne odnose i mjere za njihovu zaštitu;
- sve bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva;
- utjecaj elemenata iz prethodnih točaka ovog stavka na društva kćeri.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4. te se mijenja i glasi:
„(4) Izvješće o pripajanju mora zajedno sa zajedničkim planom pripajanja iz članka 549.b biti dostupno u elektroničkom obliku članovima svih društava koja sudjeluju u pripajanju i njihovim radnicima, odnosno predstavnicima radnika najkasnije šest tjedana prije održavanja skupštine koja treba odlučiti o pripajanju, odnosno, ako se za neko društvo ne traži održavanje skupštine, onda prije održavanja skupštine drugih društava. Ako radnici dadu svoje mišljenje o pripajanju, ono se mora priložiti izvješću o pripajanju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 93.
U članku 549.f dodaju se novi stavci 1. do 3. koji glase:
„(1) Skupština svakog od društava koja sudjeluju u pripajanju mora donijeti odluku kojom se pripajanje odobrava onom većinom i na način koji se zahtijeva za to društvo.
(2) Ako preuzimatelj drži sve dionice, odnosno udjele s pravom glasa u pripojenom društvu ili ako ista osoba drži izravno ili neizravno sve dionice, odnosno udjele pripojenog društva, za pripajanje se ne traži odobrenje skupštine pripojenog društva. U tom slučaju nije potrebno izvješće revizora iz članka 549.e ovoga Zakona, a zajednički plan pripajanja ne treba sadržavati podatke iz članka 549.b stavka 1. točaka 2, 3, 5. i 13. ovog Zakona. Za pripojeno društvo nije potrebno izraditi izvješće o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članove pripojenog društva.
(3) Ako u pripajanju sudjeluje više pripojenih društava, stavak 2. ovoga članka primjenjuje se samo za pripojeno društvu u odnosu na koje su ispunjeni uvjeti iz prve rečenice stavka 2. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 4. i 5.
U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 4. iza riječi: „preuzimatelj“ dodaju se riječi: „sa sjedištem u Republici Hrvatskoj“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 94.
Naslov iznad članka 549.g mijenja se i glasi: „Zaštita članova društava koja sudjeluju u pripajanju“.
Članak 549.g mijenja se i glasi:
„(1) Članovi društava koja sudjeluju u pripajanju, a koji su glasovali protiv odluke o pripajanju i izjavili svoje protivljenje u zapisnik mogu svoje dionice zamijeniti za primjerenu novčanu naknadu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka član društva mora postaviti društvu preuzimatelju najkasnije 8 dana od održavanja glavne skupštine svog društva.
(3) Društvo mora isplatiti novčanu naknadu najkasnije u roku od mjesec dana od nastanka pravnih posljedica pripajanja.
(4) Odluka kojom je skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je iznos novčane naknade neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s tom naknadom. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. i članka 547 ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 95.
Naslov iznad članka 549.h mijenja se i glasi: „Zaštita vjerovnika pripojenog društava“.
Članak 549.h mijenja se i glasi:
„(1) Vjerovnici pripojenog društva čije su tražbine nastale prije objave zajedničkog plana pripajanja, a u vrijeme njegove objave nisu dospjele, a koji dokažu da sredstva zaštite vjerovnika predviđena u zajedničkom plana pripajanja nisu primjerena te da je ispunjenje njihovih tražbina ugroženo zbog prekograničnog pripajanja mogu u roku od tri mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja tražiti od suda koji je nadležan za upis pripajanja u odnosu na ono društvu čiji su vjerovnici da se pripajanje ne upiše dok društvo vjerovnicima ne dade primjereno osiguranje.
(2) Ako sud prihvati zahtjev vjerovnika, odredit će društvu rok u kojem vjerovnicima mora dati primjereno osiguranje.
(3) Ako ne dođe do pripajanja, društvo se oslobađa obveze osiguranja tražbina koje je dalo vjerovnicima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 96.
U članku 549.i stavci 5., 6. i 7. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 97.
U članku 549.j u stavku 3. riječi: „potvrde iz članka 549.i stavka 5 ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „potvrdu o pripajanju koju je za svako od pripojenih društava izdalo nadležno tijelo države u kojoj ono ima sjedište i koja je dostupna kroz sustav povezivanja registara.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 98.
Iza članka 549.k dodaje se članak 549.l koji glasi:
„Potvrda o pripajanju
Članak 549.l
(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 549.i stavka 2. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski sud će odbiti upis prekograničnog pripajanja društava u sudski registar.
(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično pripajanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može poduzeti i dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično pripajanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.
(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog pripajanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.
(4) U sudski registar iz stavka 1. upisuje se:
1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog pripajanja;
2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava.
(5) Upis u sudski registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti prije isteka rokova iz članka 536. stavka 5. i članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona. Ako su se svi članovi društva koje se pripaja suglasili s odlukom o pripajanju, upis je moguće provesti prije isteka roka iz članka 536. stavka 5. ovoga Zakona. U slučaju zahtjeva iz članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona, upis u registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti:
1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija ili
2. prije nego li je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda ili
3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego li vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.
Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.
(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje (potvrda o pripajanju). Takva potvrda se mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara iz članka 22. Direktive (EU) 2017/1132 (dalje u tekstu: sustav povezivanja registara).
(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično pripajanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u kojoj se nalazi sjedište društva preuzimatelja, registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog pripajanja i poslati tom tijelu elektroničke dokumente koje čuva.
(8) Potvrda o pripajanju, koju će izdati nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog pripajanja u sudski registar bez potvrde o pripajanju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 99.
U članku 550.a u stavku 7. dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Provodi li se podjela odvajanjem, podjelu je dopušteno provesti i tako da društvo koje se dijeli, stekne sve udjele u novom društvu ili društvima, odnosno da stekne udjele u društvu ili društvima preuzimateljima, onako kako je to određeno planom podjele.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 100.
U članku 550.b stavku 2. iza točke 1. dodaje se točka 1.a koja glasi:
„1.a prijedlog tvrtke i sjedišta novih društava,“.
Iza točke 2. dodaje se točka 2.a koja glasi:
„2.a ako se provodi podjela odvajanjem, a da se u postupku podjele mijenjaju odredbe statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli, prijedlog tih izmjena,“.
Točka 7. mijenja se i glasi:
„7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima, te pojedinosti o tome od kada ti udjeli daju imateljima pravo na sudjelovanje u dobiti, uz navođenje posebnih uvjeta koji utječu na to pravo,“.
Iza točke 7. dodaje se točka 7.a koja glasi:
„7.a okvirni terminski plan za provedbu podjele uz naznaku kada se očekuje nastupanje njenih učinaka,“.
U točki 11. iza riječi: „društvu“ dodaje se zarez i riječi: „a kod podjele odvajanjem i opis i raspored imovine, obveza te pravnih odnosa koji ostaju na društvu koje se dijeli,“.
U točki 12. iza zareza dodaju se riječi: „odnosno društva koje se dijeli, a što se posebno odnosi na imovinu i obveze koji nisu poznati na dan sastavljanja plana podjele,“.
Iza točke 13. dodaje se točka 13.a koja glasi:
„13.a podatke o procjeni vrijednosti imovine i obveza koji se prenose na novo društvo odnosno društva, a kod podjele odvajanjem i procjena vrijednosti imovine i obveza koji ostaju društvu koje se dijeli,“.
U točki 14. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje točka 15. koja glasi:
„15. ako se nude vjerovnicima dodatna osiguranja, neovisno o njihovim pravima koja imaju po osnovi odredbi članka 550.o ovoga Zakona, opis dodatnih osiguranja koja se nude i kojim vjerovnicima ili kojim skupinama vjerovnika.“.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Provodi li se podjela odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stekne društvo koje se dijeli, plan podjele ne mora sadržavati podatke iz stavka 2. točke 4., 5., 9. i 14. ovoga članka. Umjesto izričite izjave iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, plan podjele u tom slučaju sadrži izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na novo društvo ili društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva uz prijenos udjela u novim društvima na društvo koje se dijeli.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 101.
U članku 550.d stavku 2. u točki 3. iza riječi: „udjela“ briše se zarez i dodaju riječi: „i metoda ili metode korištene za njegovo određivanje,“.
U točki 4. iza riječi: „podjele“ briše se zarez i dodaju riječi: „te metoda ili metode korištene za njeno određivanje,“.
U točki 5. iza riječi: „Zakona“ briše se zarez i dodaju riječi: „te metoda ili metode korištene za njeno određivanje,“.
Iza točke 5. dodaje se točka 5.a koja glasi:
„5.a podatak iz članka 550.b stavka 2. točke 13.a ovoga Zakona o procijenjenoj vrijednosti imovine i obveza društava koja sudjeluju u podjeli,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 102.
U članku 550.e stavku 3. u točki 3. iza riječi: „do kojeg bi se“ dodaju se riječi: „iznosa doplate u novcu,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 103.
U članku 550.g stavak 2. mijenja se i glasi:
„U glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar mora se objaviti obavijest o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, osim ako je plan podjele cijelo vrijeme do odlučivanja o podjeli dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 3. ovog članka, a ako je plan podjele objavljen na internetskoj stranici društva, da se taj plan s nje može preuzeti bez naknade.“
U stavku 3. u točki 3. broj: „407.“ zamjenjuje se brojem: „465.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 104.
U članku 550.j stavku 8. riječi: „prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu“ zamjenjuju se riječima: „referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 105.
U članku 550.n stavku 1. točki 4. iza riječi: „članovi društva koje se dijeli“ dodaje se zarez i riječi: „a kod podjele odvajanjem, ti članovi ili samo društvo koje se dijeli,“.
U stavku 2. dodaje se nova druga rečenica koja glasi: „Nakon nastupa učinaka podjele odluka o podjeli, podjela kao statusna promjena i pojedine pravne posljedice podjele ne mogu se pobijati ni utvrditi ništetnima niti ih se može na drugi način lišiti pravnog učinka.“. Dosadašnja druga rečenica postaje treća rečenica.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 106.
U članku 550.o stavku 1. iza riječi „dužnici“ točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi „ograničeno, do iznosa vrijednosti imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjeno za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 107.
Oznaka Glave VIII. i naslov te Glave iznad članka 551. zamjenjuju se oznakom „Odjeljak 4.“ i naslovom odjeljka „PREKOGRANIČNA PODJELA“.
Članak 551. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:
„ Prekogranična podjela. Društva koja sudjeluju u prekograničnoj podjeli
Članak 551.
(1) Prekogranična podjela u smislu odredbi ovog odjeljka Zakona jest podjela trgovačkog društva u kojoj društvo koje se dijeli i barem jedno novo društvo koje sudjeluje u podjeli imaju registrirana sjedišta u različitim državama Europske unije ili državama ugovornicama Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pri čemu barem jedno od njih ima sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj.
(2) Društvo kojem je sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj može se podijeliti prema pravilima za prekograničnu podjelu iz ovog odjeljka Zakona ako je riječ o dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću.
(3) Provodi li se prekogranična podjela inozemnog društva, u postupku takve podjele može se osnovati novo društvo ili društva u Republici Hrvatskoj, ako je društvo koje se dijeli jedno od društava koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132. Novo društvo koje se osniva u postupku prekogranične podjele u Republici Hrvatskoj može se osnovati samo kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću.
(4) Društvo registrirano u Republici Hrvatskoj ne može provesti prekograničnu podjelu u smislu odredbi ovog odjeljka ovog Zakona ako je društvo koje se dijeli:
1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima;
2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama;
3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica ;
4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i r adnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine. “.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 108.
Iza članka 551. dodaju se članci 551.a – 551.n s naslovima iznad njih te GLAVA VIII. s naslovom glave i članak 551.o s naslovom iznad njega koji glase:
„Primjena prava pojedine države članice na postupak prekogranične podjele. Primjena odredaba ovog Zakona o tuzemnoj podjeli
Članak 551.a
(1) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na društvo koje se dijeli odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak prekogranične podjele do izdavanja potvrde koja prethodi podjeli primjenjuju se samo ako društvo koje se dijeli ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na nova društva koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele, odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak osnivanja novih društava u postupku prekogranične podjele, a koje se poduzimaju nakon izdavanja potvrde koja prethodi podjeli, primjenjuju se samo na novo društvo ili društva koja se osnivaju na području Republike Hrvatske.
(3) Ako odredbama ovoga Odjeljka nije određeno drukčije, na postupak prekogranične podjele na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Odjeljka 1. i 2. Glave VII.a ovoga Zakona.
(4) Prekogranična podjela ne provodi se kao podjela s preuzimanjem.
(5) Na prekograničnu podjelu ne primjenjuju se odredbe članaka 550.g, 550.h, 550.i, 550.j, 550.k stavak 2., 550.l, 550.o stavci 2. i 3. ovoga Zakona.
Plan prekogranične podjele
Članak 551.b
Pored podataka iz članka 550.b stavak 2. ovoga Zakona plan prekogranične podjele sadrži i sljedeće podatke:
1. pojedinosti o primjerenoj otpremnini iz članka 551.i ovoga Zakona i adresu elektroničke pošte na koju se može dostaviti zahtjev za njezinom isplatom,
2. očekivane posljedice prekogranične podjele na zapošljavanje,
3. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u novom društvu odnosno društvima.
4. prema potrebi, prijedloge drugih akata koji se, pored ili umjesto statuta odnosno društvenog ugovora, moraju donijeti u skladu s pravom države u kojoj se u okviru prekogranične podjele osniva novo društvo,
5. prema potrebi, pojedinosti o tome dodjeljuju li se članovima društva koje se dijeli, pored udjela koji se stječu temeljem omjera zamjene iz članka 550.b stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, još i udjeli i vrijednosni papiri u novom društvu odnosno društvima, ili u društvu koje se dijeli, odnosno i u društvu koje se dijeli i u novom društvu odnosno društvima, a ako se to čini, kriterij na kojemu se ta dodjela temelji.
Izvješće o prekograničnoj podjeli
Članak 551.c
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o prekograničnoj podjeli. Izvješće se sastoji od općeg dijela, dijela namijenjenog članovima društva i dijela namijenjenog radnicima.
(2) U općem dijelu izvješća objašnjavaju se temeljni pravni i gospodarski aspekti podjele, razlozi za podjelu te se objašnjavaju posljedice koje prekogranična podjela ima za radnike društva. U tom se dijelu osobito pojašnjavaju posljedice koje će prekogranična podjela imati za buduće poslovanje društava koja sudjeluju u podjeli.
(3) U dijelu izvješća koje je namijenjeno članovima društva mora se navesti sve što sadrži izvješće iz članka 550.d stavka 2. i 3. ovoga Zakona, a u svakom slučaju mora se obrazložiti omjer zamjene dionica te metodu ili metode korištene za određivanje tog omjera. Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju članovima dodatno detaljno obrazložiti i:
1. posljedice prekogranične podjele za članove društva, i
2. pravo članova na primjerenu otpremninu iz članka 551.i ovoga Zakona kao i metodu kojom je određena ta otpremnina.
(4) U dijelu izvješća koje je namijenjeno radnicima društva mora se osobito obrazložiti:
1. posljedice prekogranične podjele po radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa,
2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,
3. k ako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna u odnosu na društvo koje se dijeli.
(5) Umjesto jedinstvenog izvješća namijenjenog članovima društva i radnicima, uprava, odnosno izvršni direktori mogu odvojeno izraditi izvješće namijenjeno članovima i izvješće namijenjeno radnicima. Svako od tih izvješća mora, pored obrazloženja iz općeg dijela, sadržavati i posebna obrazloženja namijenjena članovima, odnosno namijenjena radnicima.
(6) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno članovima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen članovima društva ako svi članovi društva koje se dijeli daju izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava, odnosno izvršni direktori, oslobađaju obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.
(7) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno radnicima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen radnicima, ako su svi radnici društva i o njemu ovisnih društava ujedno i članovi uprave ili izvršni direktori u tim društvima.
(8) Izvješće o prekograničnoj podjeli ne mora se izraditi ako nije potrebno izraditi ni izvješće za članove društva, ni izvješće za radnike društva.
Revizija prekogranične podjele
Članak 551.d
(1) Osim podataka i izjava iz članka 550.e ovoga Zakona, izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora sadržavati i izjavu o tome je li primjerena otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona. Pri ocjeni primjerenosti te otpremnine revizor uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije najave prijedloga za podjelu te vrijednost trgovačkog društva ne uključujući učinak predložene podjele, koristeći se općeprihvaćenim metodama vrednovanja. U izvješću se mora dodatno navesti i:
1. kojim je metodama određena visina otpremnine,
2. iz kojih je razloga korištenje tih metoda primjereno,
3. do kojeg bi se iznosa naknade došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje otpremnine i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.
(2) Izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora se sastaviti i ako članovi društva koje se dijeli u novim društvima stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.
Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora
Članak 551.e
Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekogranične podjele i reviziju takve podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Izvješće se mora sastaviti i u slučaju ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.
Priprema skupštine radi odlučivanja o podjeli
Članak 551.f
(1) Društvo koje se dijeli mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekogranične podjele najmanje šest tjedana prije održavanja skupštine na kojoj će članovi društva koje se dijeli odlučivati o podjeli. Uz namjeru provođenja prekogranične podjele u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu koje se dijeli mogu podnijeti primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se dijeli mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.
(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se
1. plan prekogranične podjele
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.
Plan podjele i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnima i izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli.
(3) U objavi upisa namjere provođenja prekogranične podjele mora se upozoriti članove društva, vjerovnike društva, radničko vijeće odnosno radnike društva, ako to vijeće nije utemeljeno, u kojem roku te osobe imaju pravo podnijeti društvu primjedbe na plan podjele.
(4) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli mora se navesti i:
1. obavijest članovima da su plan podjele, izvješće uprave i izvršnih direktora o podjeli, a ako su dostavljeni u sudski registar i izvješće o reviziji podjele te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,
2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 6. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,
3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli.
(5) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli pa do njenoga održavanja mora proći najmanje mjesec dana.
(6) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:
1. plan podjele,
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće o reviziji podjele, ako ga se mora izraditi,
4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ga se mora izraditi,
5. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele, mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,
6. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen u skladu s odredbom članka 465. Zakona o tržištu kapitala.
(7) Financijska izvješća iz stavka 6. točke 6. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća te uz primjenu metoda koje su primijenjene prilikom izrade posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga, do dana s kojim su izrađena ta izvješća.
(8) Svakom članu društva će se na njegov zahtjev, a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 6. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovom trošku preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka.
(9) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 6. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave pojasniti plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima, odnosno opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članaka 551.i ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u općem dijelu izvješća o planu podjele i dijelu izvješća o planu podjele namijenjenom radnicima. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.
(10) Društvo nema obveze iz stavaka 6. i 7. ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.
Odluka o podjeli
Članak 551.g
(1) Odlukom glavne skupštine odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donijeta je odluka o podjeli društva.
(2) Odluka se donosi glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke.
(3) Skupština može odluku kojom odobrava plan podjele uvjetovati svojom izričitom suglasnošću o načinu suodlučivanja radnika u novim društvima koja se osnivaju u postupku podjele.
(4) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.
Isključenje razloga za pobijanje odluke
Članak 551.h
Odluka o prekograničnoj podjeli ne može se pobijati, pored razloga iz članka 550.k stavka 1. ovoga Zakona, ni zbog toga što je otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona neprimjerena, ili što utvrđenja odnosno obrazloženja primjerenosti otpremnine sadržana u planu podjele, izvješću uprave odnosno izvršnih direktora, izvješću revizora podjele, nadzornog odnosno upravnog odbora, te informacije objavljene o tome u pripremi skupštine nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Pravo na primjerenu otpremninu
Članak 551.i
(1) Svaki član društva koji je glasovao protiv odluke o podjeli i na zapisnik izjavio protivljenje toj odluci ima pravo zahtijevati od društva koje se dijeli da mu isplati primjerenu otpremninu u novcu za udio koji mu u trenutku donošenja odluke o preuzimanju pripada u društvu koje se dijeli.
(2) Pravo na primjerenu otpremninu ima i član koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, a glasovao je za odluku o podjeli:
1. ako mu se podjelom isključuju ili umanjuju posebna prava koja mu pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora, ili posebna prava koja se odnose na vođenje poslova društva, imenovanje članova uprave ili članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, ili su u vezi s prijenosom udjela u društvu,
2. ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, osim ako se podjela provodi odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stječe društvo koje se dijeli,
3. ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa da udjeli nisu prenosivi ili da je za prijenos udjela potrebna suglasnost društva ili pojedinih članova društva,
4. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema društvima koja sudjeluju u podjeli, preko vrijednosti obveza koje je prije podjele imao prema društvu koje se dijeli,
5. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema trećima ili se uvodi njegova odgovornost prema trećima za obveze društava koja sudjeluju u podjeli, preko iznosa tih obveza odnosno odgovornosti koje je prije podjele imao temeljem svog članstva u društvu koje se dijeli.
(3) Pravo na primjerenu otpremninu u novcu ima i član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.
(4) Zahtjev za isplatom primjerene otpremnine član mora postaviti u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine na kojoj je donesena odluka o podjeli. Zahtjev se dostavlja društvu koje se dijeli, a član ga može postaviti i elektronički, na adresu elektroničke pošte koja je za tu svrhu navedena u planu podjele. Zahtjev se može postaviti i na zapisnik na samoj skupštini koja odlučuje o prekograničnoj podjeli. Glasovanje protiv odluke ili izjavljivanje protivljenja toj odluci na zapisnik ne smatra se podnošenjem zahtjeva za plaćanjem primjerene otpremnine.
(5) Svakom članu koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za plaćanjem otpremnine sva društva koja sudjeluju u podjeli obvezna su kao solidarni dužnici isplatiti primjerenu otpremninu. Obveza isplate otpremnine uvjetovana je time da prekogranična podjela počne proizvoditi učinke. Obveza isplate otpremnine dospijeva u roku od petnaest dana od nastupa učinaka prekogranične podjele. Planom podjele uredit će se koja prava društvo koje je isplatilo otpremninu članu ima prema drugim društvima koja sudjeluju u podjeli.
(6) Svaki član društva koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za isplatom primjerene otpremnine može najkasnije dva mjeseca od nastupa učinaka prekogranične podjele zatražiti od suda nadležnog prema mjestu sjedišta društva koje se dijeli da u izvanparničnom postupku utvrdi primjereni iznos otpremnine. Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Odluka suda o visini otpremnine djeluje prema svim članovima koji su postavili zahtjev za isplatom primjerene otpremnine, neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojem je određena. Odredi li sud da iznos otpremnine određen planom podjele nije primjeren, i da je primjerena viša otpremnina, naložit će da se članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknade troškovi potrebni za vođenje postupka.
(7) Neovisno o odredbama plana podjele o omjeru zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima, član koji je postavio zahtjev za isplatom otpremnine ne stječe udjele u društvima koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele. Ako se provodi podjela odvajanjem, nastupom učinaka podjele udjeli toga člana u društvu koje se dijeli prelaze na to društvo. Prilikom stjecanja ne vrijede ograničenja koja inače vrijede za stjecanje vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela. Ako prilikom stjecanja nisu ispunjene pretpostavke koje se inače zahtijevaju za stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela, društvo ih mora otuđiti u roku od godine dana, a ako to ne učini mora ih povući uz odgovarajuću primjenu pravila koja se primjenjuju na stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela.
(8) Svaki član koji je postavio pravovremen i uredan zahtjev za isplatu primjerene otpremnine ima pravo zahtijevati da mu se dade osiguranje na koje imaju pravo vjerovnici društva u skladu s odredbom članka 551.j ovoga Zakona.
Zaštita vjerovnika društva koje se dijeli
Članak 551.j
(1) Vjerovnici društva koje se dijeli imaju pravo zahtijevati da im se da odgovarajuće osiguranje za tražbine koje postoje, ali nisu dospjele u vrijeme objave plana podjele. Zahtjev za davanje odgovarajućeg osiguranja podnosi se sudu iz članka 40. ovoga Zakona, nadležnom prema sjedištu društva koje se dijeli, u roku od tri mjeseca od dana objave plana podjele. O zahtjevu se odlučuje u izvanparničnom postupku. Vjerovnik koji zahtijeva osiguranje mora učiniti vjerojatnim da zaštitni mehanizmi koji su za vjerovnike predviđeni planom podjele ne predstavljaju odgovarajuće osiguranje njegove tražbine te da će se zbog prekogranične podjele znatno otežati ostvarenje njegove tražbine. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme objave plana podjele, utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda.
(2) Odredbom stavka 1. ovog članka ne utječe se na odgovarajuću primjenu odredbi članka 550.o stavaka 1., 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Ako iz bilo kojeg razloga ne dođe do prekogranične podjele, prestaje obveza davanja osiguranja radi provedbe podjele. Osiguranja koja su u tu svrhu bila dana prestaju, a vjerovnik je dužan vratiti ono što je po toj osnovi primio.
Prijava za upis prekogranične podjele u registru društva koje se dijeli
Članak 551.k
(1) Nakon što ispuni pretpostavke iz članaka 551. do 551.j društvo koje se prekogranično dijeli podnosi registarskom sudu prijavu za upis u sudski registar prekogranične podjele. Prijava se podnosi najranije po proteku dva mjeseca od donošenja odluke o podjeli, registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se dijeli. Prijavu podnose svi članovi uprave, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako društvo ima taj organ.
(2) Prijavi se prilažu:
1. plan podjele,
2. odluka o prekograničnoj podjeli donesena u propisanom obliku,
3. primjedbe koje su na plan podjele podnesene u skladu s odredbama članka 551.f,
4. izvješće uprave odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, odnosno zasebna izvješća za članove odnosno radnike društva, a ako se takvo izvješće ili izvješća ne moraju izraditi, odgovarajući dokaz o tome,
5. mišljenje radničkog vijeća o podjeli, odnosno odgovarajuće mišljenje radnika ako to vijeće nije utemeljeno u društvu, a ako takva mišljenja nisu dana, izjavu članova uprave odnosno izvršnih direktora kojom to potvrđuju,
6. izvješće revizora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,
7. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,
8. ako se neko od novih društava osniva u Republici Hrvatskoj, isprave koje je uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o osnivanju takvog društva potrebno priložiti za upis toga društva u sudski registar,
9. ako je za podjelu potrebna suglasnost ili dozvola nekog državnog tijela ili institucije s javnopravnim ovlastima, takva suglasnost ili dozvola,
10. dokaz da je skupština na kojoj se odlučivalo o podjeli pripremljena i sazvana u skladu s odredbom članka 551.f stavka 1. ovoga Zakona,
11. izjava treće osobe s ponudom novčane doplate dana u propisanom obliku (članak 550.b stavak 4.),
12. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da je članovima društva koji na to imaju pravo dano osiguranje iz članka 550.i stavka 8. ovoga Zakona, odnosno da je takvo osiguranje dano vjerovnicima koji na to imaju pravo u skladu s odredbama članka 551.j ovoga Zakona,
13. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da protiv odluke skupštine o podjeli u roku od 30 dana od donošenja odluke nije bila podignuta tužba za njeno pobijanje ili da do dana podnošenja prijave nije podignuta tužba za utvrđivanje ništetnosti odluke, a ako je takva tužba podnesena, da je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen, ili da je tužba odbačena ili povučena; izjava uprave, odnosno izvršnih direktora nije potrebna ako se uz prijavu prilože izjave svih članova društva dane u obliku javnobilježničke isprave kojom se odriču prava na pobijanje odluke o podjeli ili pozivanja na njenu ništetnost, ili jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću istog sadržaja, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva,
14. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da nisu povrijeđena prava radnika iz članka 551.f stavak 4. točka 3. ovoga Zakona,
15. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvima koja sudjeluju u podjeli sukladno posebnim propisima,
16. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da u društvu ne postoji neki od stečajnih razloga ili prijeteća nesposobnost za plaćanje,
17. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana podjele te o broju i sjedištima društava koja su s njime povezana,
18. izjava uprave odnosno izvršnih direktora o postojanju, dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor koji ima za predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze, te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.
Potvrda o podjeli. Upis podjele u registru u kojem je upisano društvo koje se dijeli.
Članak 551.l
(1) Registarski sud dužan je u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 551.k ovoga Zakona ispitati je li društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu.
(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranična podjela provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje, u skladu s odredbom članka 551.m ovoga Zakona. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranična podjela provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.
(3) Ako zbog složenosti postupka prekogranične podjele u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, sud će prije isteka tih rokova obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja.
(4) Utvrdi li da je društvo ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva iz članaka 551. do 551.j ovoga Zakona registarski sud upisat će u sudski registar:
1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekogranične podjele;
2. zabilježbu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva koje se zahtijevaju za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli;
3. zabilježbu da će se prekogranična podjela upisati u sudski registar društva koje se dijeli tek nakon što se u nadležni registar odnosno registre upišu sva nova društva koja sudjeluju u podjeli, te nakon što registarski sud o tome zaprimi odgovarajuću obavijest.
(5) Ako su vjerovnici društva postavili zahtjev za davanjem osiguranja iz članka 551.j ili su članovi društva postavili zahtjev za davanjem osiguranja iz članka 551.i, upis u registar ne može se provesti:
1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,
2. prije nego li je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno odluci suda, ili
3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego li je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.
Društvo mora dokazati da je članovima društva odnosno vjerovnicima društva koji na to imaju pravo, dano odgovarajuće osiguranje.
(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud izdaje potvrdu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu (potvrda o podjeli). Takva potvrda se mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.
(7) Registarski sud nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli će, nakon što dobije obavijest da su u nadležne registre upisana sva nova društva koja sudjeluju u podjeli, upisati u sudski registar da je provedena prekogranična podjela društva koje se dijeli. Registarski sud obavijestit će elektroničkim putem sud nadležan prema sjedištu svakog novog društva koje sudjeluje u podjeli o tome s kojim je danom upisana prekogranična podjela u registru društva koje se dijeli te će mu na isti način dostaviti izvod iz sudskog registra i statut odnosno društveni ugovor društva koje se dijeli.
(8) U sudski registar društva koje se dijeli upisat će se tvrtka i pravni oblik svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano. Ako društvo koje se dijeli prestaje postojati uslijed podjele, u sudski registar upisat će se dan s kojim je društvo prestalo postojati i napomena da je prestanak posljedica prekogranične podjele.
Obavijesti i informacije registarskog suda
Članak 551.m
(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 551.l ovoga Zakona:
1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično dijeli;
2. zatražiti potrebne informacije i isprave od javnopravnih tijela u zemlji i u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru u kojoj se u postupku prekogranične podjele osnivaju nova društva koja sudjeluju u podjeli;
3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela;
4. imenovati revizora.
(2) Ako je domaći sud nadležan za upis novog društva iz članka 551.n ovoga Zakona, taj sud i druga domaća javnopravna tijela mogu tijelu druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru nadležnom za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli dati na njegov zahtjev sve potrebne informacije i dostaviti potrebne isprave kojima raspolaže.
Upis novih društva koja sudjeluju u podjeli
Članak 551.n
(1) Društvo koje se prekogranično dijeli podnosi prijavu za upis osnivanja novog društva u postupku prekogranične podjele. Prijava se podnosi registarskom sudu na čijem području je predviđeno da se nalazi sjedište novog društva.
(2) Prijavi se prilaže:
1. plan podjele
2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u društvima koja sudjeluju u podjeli.
Prijavi se ne prilažu druge isprave iz članka 551.k ovoga Zakona.
(3) Registarskom sudu dostavit će se potvrda o prekograničnoj podjeli koju je izdalo tijelo koje je nadležno za provjeru zakonitosti podjele prema pravu države u kojoj je registrirano društvo koje se dijeli. Potvrda se dostavlja putem sustava povezivanja registara. Dostavljena potvrda priznaje se kao dokaz da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekograničnu podjelu koje se za takvu podjelu zahtijevaju prema pravu države u kojoj društvo koje se dijeli ima svoje sjedište. Registarski sud ne može u sudskom registru provesti upis osnivanja novog društva koje sudjeluje u prekograničnoj podjeli bez potvrde o prekograničnoj podjeli.
(4) Prilikom upisa sud provjerava posebice jesu li ispunjene sve pretpostavke koje se inače zahtijevaju za osnivanje novog društva, a prema potrebi i je li sklopljen sporazum o radničkom suodlučivanju u društvima koja sudjeluju u podjeli. Pri osnivanju društva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 550.c stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
(5) Uz upis novog društva u sudski registar upisuje se i zabilježba da je društvo upisano u postupku prekogranične podjele te zabilježba da će učinci osnivanja novog društva nastupiti tek kad se valjano provede prekogranična podjela prema pravu države kojoj pripada društvo koje se dijeli. Registarski sud nadležan za upis osnivanja novog društva službenim će putem obavijestiti sud nadležan za društvo koje se dijeli da je novo društvo koje sudjeluje u podjeli upisano u sudski registar, navodeći dan s kojim je to učinjeno.
(6) Nakon što registar u kojem je upisano društvo koje se dijeli obavijesti registarski sud da su nastupile posljedice prekogranične podjele, registarski sud nadležan prema sjedištu novog društva upisat će u sudski registar podatak o danu s kojim su nastupile pravne posljedice prekogranične podjele.
(7) U sudski registar novog društva koje sudjeluje u podjeli upisat će se tvrtka i pravni oblik društva koje se dijeli i svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano.
GLAVA VIII.
PRIJENOS IMOVINE
Prijenos imovine na osobe javnoga prava
Članak 551.o
(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.
(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano, to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica utvrđuje se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 109.
U članku 564. stavku 4. u prvoj rečenici riječ „uloga“ zamjenjuje se riječima „poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 110.
Iza članka 582. dodaje se Odjeljak 7., članci 582.a do 582.m s naslovima iznad njih koji glase:
„ Odjeljak 7.
PREKOGRANIČNO PREOBLIKOVANJE
Pojam prekograničnog preoblikovanja
Članak 582.a
(1) Prekogranično preoblikovanje je preoblikovanje kojim društvo registrirano u Republici Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga Odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja do trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.
(2) Prekogranično preoblikovanje je i preoblikovanje u kojemu društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Odredbe ovoga Odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja od trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.
(3) Promjenom oblika se smatra i slučaj kada neko od društava mijenja oblik u funkcionalno i jezično istovjetni oblik u drugoj državi članici.
(4) Ako odredbama ovoga Odjeljka nije određeno drugačije, na postupak prekograničnog preoblikovanja se, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe Odjeljaka 1. do 3. Glave IX. ovoga dijela Zakona. Ne primjenjuje se čl. 554. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovog Odjeljka ne primjenjuju se na preoblikovanja u kojima sudjeluju:
1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima;
2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama ;
3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica ;
4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i r adnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine.
Društva koja mogu sudjelovati u prekograničnom preoblikovanju
Članak 582.b
(1) Od društava koja su registrirana u Republici Hrvatskoj u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću.
(2) Od društava koja su registrirana u nekoj drugoj državi, u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati društva koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132.
Plan preoblikovanja
Članak 582.c
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje izrađuju plan preoblikovanja.
(2) Plan preoblikovanja mora sadržavati barem sljedeće podatke:
1. pravni oblik, tvrtku i sjedište društva;
2. pravni oblik, tvrtku i sjedište preoblikovanog društva;
3. statut, odnosno društveni ugovor preoblikovanog društva;
4. predloženi okvirni vremenski raspored za prekogranično preoblikovanje;
5. sudjelovanje dotadašnjih članova u preoblikovanom društvu, prema pravilima koja se primjenjuju na to društvo, uključujući broj, veličinu i vrstu udjela koje će članovi steći preoblikovanjem;
6. prava koja u preoblikovanom društvu stječu članovi društva koji su imali posebna prava, kao i imatelji vrijednosnih papira koji nisu dionice, ili mjere koje se predlažu u vezi s njima;
7. sredstva osiguranja koja su ponuđena vjerovnicima društva ;
8. posebne pogodnosti koje su dane članovima upravnih i nadzornih organa društva;
9. prikaz poticaja i subvencija koje je društvo dobilo u posljednjih pet godina;
10. pojedinosti o ponudi novčane naknade u skladu s čl. 582.h;
11. očekivani utjecaj prekograničnog preoblikovanja na zaposlenje;
12. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.
(3) Plan preoblikovanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, odnosno privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.
Izvješće o preoblikovanju
Članak 582.d
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje sastavlja izvješće o preoblikovanju. U izvješću se za članove društva i radnike objašnjavaju pravni i gospodarski aspekti prekograničnog preoblikovanja te se objašnjavaju posljedice prekograničnog preoblikovanja po radnike.
(2) U izvješću se osobito objašnjavaju učinci prekograničnog preoblikovanja na buduće poslovanje društva i društava koja su o njemu ovisna. Izvješće obuhvaća dio za članove društva i dio za radnike.
(3) Društvo može odlučiti da, umjesto jedinstvenog izvješća, sastavi odvojena izvješća za članove društva i radnike. Svako od tih izvješća sadrži opći dio i dio koji se odnosi na članove društva, odnosno radnike.
(4) U dijelu izvješća za članove društva osobito se objašnjavaju:
1. posljedice prekograničnog preoblikovanja po članove društva;
2. pravo članova da zahtijevaju novčanu naknadu u skladu s člankom 582.h ovoga Zakona, kao i metodu kojom je određena ta naknada.
(5) U dijelu izvješća za radnike osobito se objašnjavaju:
1. posljedice prekograničnog preoblikovanja po radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa;
2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva;
3. k ako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna o društvu koje se preoblikuje.
(6) Nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva ako društvo ima samo jednoga člana ili ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se ne sastavlja taj dio. Nije potrebno sastaviti dio za radnike ako društvo ni o njemu ovisna društva nemaju radnike koji ujedno ne bi bili članovi uprave, odnosno izvršni direktori. Ako nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva kao ni dio za radnike društva, nije uopće potrebno sastaviti izvješće o preoblikovanju.
Revizija preoblikovanja. Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora
Članak 582.e
(1) Plan preoblikovanja mora provjeriti revizor preoblikovanja. Revizora preoblikovanja imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.
(2) Revizor mora sastaviti pisano izvješće o obavljenoj reviziji. To izvješće mora biti dostupno u elektroničkom obliku članovima društva najkasnije mjesec dana prije održavanja skupštine koja odlučuje o preoblikovanju.
(3) Izvješće sadrži mišljenje revizora o tome je li ponuđena novčana naknada primjerena. Revizor koristi općeprihvaćene metode procjene vrijednosti pri čemu uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije nego što je najavljeno preoblikovanje, odnosno vrijednost društva neovisno o najavljenom preoblikovanju. U izvješću se osobito navode:
1. metoda, odnosno metode, korištene pri određivanju ponuđene novčane naknade;
2. jesu li ta metoda, odnosno metode, primjerene za određivanje novčane naknade, zatim vrijednost do koje se došlo njihovim korištenjem, kao i mišljenje o njihovoj relativnoj važnosti za dobivenu vrijednost; i
3. posebne poteškoće koje su se pojavile pri procjeni vrijednosti.
(4) Revizor može od društva tražiti sve obavijesti potrebne da bi mogao sastaviti izvješće.
(5) Na odgovornost revizora, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje se preoblikuje, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
(6) Revizija preoblikovanja nije potrebna ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se revizija ne provodi.
(7) Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se preoblikuje, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekograničnog preoblikovanja i reviziju toga plana te o namjeravanom preoblikovanju izraditi pisano izvješće. Izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora se ne mora sastaviti ako se ne mora sastaviti ni izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora.
Upis namjere provođenja prekograničnog preoblikovanja
Članak 582.f
(1) Društvo mora podnijeti registarskom sudu prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog preoblikovanja najkasnije šest tjedana prije održavanja skupštine koja će odlučiti o preoblikovanju.
(2) Uz namjeru provođenja prekograničnog preoblikovanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se preoblikuje mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz članka 582.g stavka 4. ovoga Zakona dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.
(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se
1. plan prekograničnog preoblikovanja,
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnom preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.
Plan prekograničnog preoblikovanja i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnim i izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju.
Odluka skupštine
Članak 582.g
(1) Skupština društva donosi odluku o preoblikovanju kojom usvaja plan preoblikovanja, uključujući i eventualne izmjene statuta, odnosno društvenog ugovora.
(2) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju mora se navesti i:
1. obavijest članovima da su plan preoblikovanja, izvješće uprave i izvršnih direktora o preoblikovanju, a ako su dostavljeni u sudski registar i izvješće o reviziji preoblikovanja te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,
2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 4. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,
3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju.
(3) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju pa do njenoga održavanja mora proći najmanje mjesec dana.
(4) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o preoblikovanju moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:
1. plan preoblikovanja,
2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,
3. izvješće o reviziji plana preoblikovanja, ako ga se mora izraditi,
4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o izvješću o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,
(5) Svakom članu društva će se na njegov zahtjev, a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 4. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovom trošku preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 4. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave pojasniti plan preoblikovanja i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana preoblikovanja. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članaka 582.h ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u izvješću uprave odnosno izvršnih direktora o planu preoblikovanja. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.
(7) Društvo nema obveze iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 4. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.
(8) Odluka o preoblikovanju se donosi glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Pored navedenog, n a odluku glavne skupštine dioničkog društva na odgovarajući način se primjenjuje članak 557. ovoga Zakona, a na odluku skupštine društva s ograničenom odgovornošću članak 564. ovoga Zakona.
(9) Skupština može odluku kojom usvaja plan preoblikovanja uvjetovati svojom izričitom suglasnošću na način suodlučivanja radnika.
(10) Odluka o preoblikovanju mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o preoblikovanju vodio javni bilježnik. Plan preoblikovanja prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.
(11) Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o preoblikovanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke. Odluka glavne skupštine o preoblikovanju ne može se pobijati ili proglasiti ništetnom nakon što nastupe pravne posljedice preoblikovanja sukladno članku 582.m stavku 6. ovoga Zakona.
Novčana naknada
Članak 582.h
(1) Društvo mora planom preoblikovanja svakom članu društva koji je glasovao protiv odluke o preoblikovanju i izjavio svoje protivljenje u zapisnik, ponuditi da će kupiti njegove udjele i platiti mu primjerenu novčanu naknadu. Takvo stjecanje dionica, odnosno poslovnih udjela ne predstavlja zabranjeno stjecanje vlastitih dionica, odnosno poslovnih udjela. U planu preoblikovanja mora se navesti elektronička adresa na koju članovi društva mogu dostaviti prihvat ponude.
(2) Članovi društva mogu prihvatiti ponudu u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine koja je donijela odluku o preoblikovanju. Ugovor o kupnji udjela sklapa se pod odgodnim uvjetom da preoblikovanje počne proizvoditi učinke.
(3) Ako su članovi društva prihvatili ponudu, preoblikovano društvo dužno im je platiti naknadu u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke.
(5) Odluka skupštine ne može se pobijati zbog toga što novčana naknada nije primjerena, što nije plaćena ili što u pogledu nje nisu dane potrebne obavijesti.
(6) Ako član društva iz stavka 1. ovoga članka smatra da je novčana naknada prenisko odmjerena, u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke, može tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu odredi primjerenu naknadu. Taj sud ostaje nadležan za odlučivanje o primjerenosti naknade i nakon što društvo preoblikovanjem prenese sjedište u neku drugu državu.
(7) Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Zaključi li sud da je novčana naknada prenisko odmjerena, naložit će društvu da članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
Zaštita vjerovnika
Članak 582.i
(1) Vjerovnici društva koje se preoblikuje mogu zahtijevati da im društvo da sredstvo osiguranja ako su njihove tražbine:
1. nastale prije objave plana pripajanja,
2. u trenutku objave plana pripajanja još nisu bile dospjele,
3. njihovo ispunjenje je ugroženo prekograničnim preoblikovanjem.
(2) Vjerovnici društva mogu u roku od tri mjeseca od dana od kada je objavljen plan preoblikovanja zahtijevati od registarskog suda koji je nadležan za izdavanje potvrde o preoblikovanju da se preoblikovanje ne upiše prije nego što dobiju sredstvo osiguranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. U zahtjevu se mora odrediti vrijednost sredstva osiguranja i učiniti vjerojatnim da su ispunjenje pretpostavke za njihov zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, kao i da sredstva osiguranja koja su ponuđena planom preoblikovanja ne udovoljavaju tome zahtjevu. Vjerovnici koji su postavili takav zahtjev sudjeluju u postupku upisa preoblikovanja.
(3) Ako sud usvoji zahtjev, u cijelosti ili djelomično, odredit će društvu koje se preoblikuje primjereni rok za davanje sredstva osiguranja i za dostavljanje sudu dokaza o tome u prikladnom obliku.
(4) Osiguranja koja su u skladu s odredbama ovoga članka dana vjerovniku prestaju ako ne dođe do preoblikovanja, primjerice jer je upis preoblikovanja u jedan od registara pravomoćno odbijen. Vjerovnik kojem je bilo dano osiguranje, dužan je vratiti ono što je po toj osnovi primio.
(5) Za odlučivanje povodom tužbe kojom vjerovnik zahtijeva ostvarenje neke svoje tražbine prema društvu koje se prekogranično preoblikovalo međunarodno je nadležan i hrvatski sud ako su ispunjene sve sljedeće pretpostavke:
- da je društvo prije prekograničnog preoblikovanja imalo sjedište u Republici Hrvatskoj,
- da je tražbina nastala prije objave plana preoblikovanja,
- da je tužba podnesena u roku od dvije godine od nastupa učinaka prekograničnog preoblikovanja, i
- da bi hrvatski sud i ranije bio međunarodno nadležan da društvo nije prekogranično preoblikovano.
Nadležnost domaćeg suda određuje se prema posljednjem sjedištu društva prije prekograničnog preoblikovanja, Na nadležnost toga suda ne utječe okolnost što je društvo prenijelo sjedište u neku drugu državu ili što, prema nacionalnim ili europskim propisima i drugi sudovi mogu biti nadležni.
Prijava registarskom sudu
Članak 582.j
(1) Nakon što su ispunjene pretpostavke iz članaka 582.b do 582.i ovoga Zakona, društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona podnosi registarskome sudu prijavu za upis takvog preoblikovanja u sudski registar suda koji je nadležan za to društvo.
(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:
1. kopija ili ovjereni original plana preoblikovanja iz članka 582.c ovoga Zakona;
2. kopija podnesenih primjedbi na plan preoblikovanja iz članka 582.f stavka 2. ovoga Zakona;
3. kopija mišljenja radničkog vijeća ili, ako takvo vijeće ne postoji, radnika društva iz članka 582.d stavka 8. ovoga Zakona koje se prilaže zajedno s izvješćem o preoblikovanju iz članka 582.d stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje uz prijavu moraju dati izjavu:
1. da su svi vjerovnici društva dobili sredstvo osiguranja sukladno članku 582.c stavku 2. točci 7. ovoga Zakona;
2. da su poštivana prava radnika iz članka 582.f stavka 2. i članka 582.d stavka 7. ovoga Zakona;
3. da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvu sukladno posebnim propisima;
4. da odluka skupštine iz članka 582.g stavka 1. ovoga Zakona nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno;
5. o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana preoblikovanja;
6. o broju i sjedištima društava koja su povezana s društvom koje se prekogranično preoblikuje;
7. o postojanju, dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor koji ima za predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.
Potvrda o preoblikovanju
Članak 582.k
(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 582.j stavka 1. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje društva. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski sud će odbiti upis prekograničnog preoblikovanja društva u sudski registar.
(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično preoblikovanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično preoblikovanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.
(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog preoblikovanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.
(4) U sudski registar upisuje se:
1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog preoblikovanja;
2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje tog društva.
Uz upis u sudski registar upisuje se i zabilježba da će prekogranično preoblikovanje iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona početi proizvodi učinke kada prekogranično preoblikovanje počne proizvoditi učinke prema pravu države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište.
(5) Upis u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti prije isteka rokova iz članka 582.h stavka 2. i članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona. Ako su se svi članovi društva suglasili s odlukom o preoblikovanju, upis je moguće provesti prije isteka roka iz članka 582.h stavka 2. ovoga Zakona. U slučaju zahtjeva iz članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona, upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti:
1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,
2. prije nego li je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda, ili
3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego li je vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.
Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.
(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje (potvrda o preoblikovanju). Takva potvrda se mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.
(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično preoblikovanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište, registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog preoblikovanja.
Obavijesti i informacije registarskog suda
Članak 582.l
(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 582.k ovoga Zakona:
1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično preoblikuje;
2. zatražiti potrebne informacije i isprave od domaćih javnopravnih tijela i od javnopravnih tijela u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, u kojoj će društvo koje se preoblikuje imati sjedište;
3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela;
4. imenovati revizora.
(2) Ako je domaći registarski sud nadležan za upis preoblikovanog društva iz članka 582.m ovoga Zakona, taj registarski sud i druga domaća javnopravna tijela mogu, na zahtjev, pružiti potrebne informacije i isprave tijelu koje je nadležno za izdavanje potvrde o preoblikovanju u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.
Upis preoblikovanog društva
Članak 582.m
(1) Društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona podnosi nadležnom registarskom sudu prijavu za upis preoblikovanog društva. Registarski sud kod kojeg će se upisati novo sjedište društva koje se prekogranično preoblikuje nadležan je za nadzor nad provedbom upisa preoblikovanog društva.
(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:
1. plan preoblikovanja;
2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.
(3) Prijavi za upis iz stavka 2. ovoga članka ne treba priložiti izjavu članova uprave, odnosno izvršnih direktora društva da odluka predstavničkog tijela društva koje se preoblikuje nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno, odluku predstavničkog tijela o preoblikovanju, izjave o suglasnosti članova društva u slučajevima kada ovaj Zakon predviđa davanje takvih suglasnosti i izvješće o preoblikovanju iz članka 582.d stavka 1. ovoga Zakona ili suglasnosti iz članka 582.d stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Potvrda o preoblikovanju, koju izdaje nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog preoblikovanja u sudski registar bez takve potvrde o preoblikovanju.
(5) Prilikom obavljanja nadzora nad provedbom upisa preoblikovanog društva registarski sud osobito ispituje ispunjava li društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona sve uvjete za osnivanje društva u novom obliku prema hrvatskom pravu i je li u tom društvu sklopljen sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihovog prava suodlučivanja.
(6) Prekogranično preoblikovanje počinje proizvoditi učinke danom upisa preoblikovanog društva u sudski registar. Registarski sud o tome mora izvijestiti nadležno tijelo države u kojoj je preoblikovano društvo imalo svoje sjedište prije provedbe prekograničnog preoblikovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 111.
U članku 624. stavku 1. točki 7. riječi: „preuzimanju uloga“ zamjenjuju se riječima: „preuzimanju poslovnih udjela“ a riječi: „uplati uloga“ riječima: „uplati poslovnih udjela“.
U točki 9. riječ: „ulozima“ zamjenjuje se riječima: „uplatama poslovnih udjela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 112.
U članku 625. stavku 1. točki 1. ispred riječi: „skupštini“ dodaju se riječi: „glavnoj skupštini, odnosno“.
Iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3. u izvješću o primicima prema članku 272.r stavku 1. ili 2. ovoga Zakona koja daje glavnoj skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 113.
Članak 626. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Tko
i. kao član uprave, odnosno izvršni direktor društva protivno odredbi članka 251. stavka 1., odnosno članka 442. stavka 2. ovoga Zakona, iako je društvo u gubitku, ne sazove glavnu skupštinu, odnosno skupštinu društva i o tome je ne izvijesti, ili
ii. kao član društva koji vodi poslove javnog trgovačkog ili komanditnog društva, a ako je taj član pravna osoba, kao fizička osoba koja vodi poslove toga člana, ili kao likvidator javnog trgovačkog ili komanditnog društva, ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkog društva protivno odredbi članka 251. stavka 2. ovoga Zakona, ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću protivno odredbi članka 431.c ovoga Zakona, ili kao likvidator dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, u vezi s odredbom članka 374. stavka 2., odnosno u vezi s odredbom članka 471. stavka 5. ovoga Zakona, ili kao član uprave ili likvidator gospodarskog interesnog udruženja protivno odredbi članka 606.a stavka 1. ovoga Zakona, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo ne zatraži otvaranje stečajnog postupka,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 114.
U članku 630. stavku 1. točki 25.a broj 6. zamjenjuje se brojem 8.
U točki 57. riječ: „ulog“ zamjenjuje se riječima: „poslovni udio.“
U točki 58. riječ: „uloga“ zamjenjuje se riječima: „poslovnog udjela“, a riječ: „društvo“ zamjenjuje se riječju: „društvu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 115.
U članku 631. stavku 1. točki 11. riječ i brojevi: „263.d stavak 1.“ zamjenjuju se brojem: „263.c“.
Iza točke 11. dodaje se nova točka 12. koja glasi:
„12. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne potvrdi da mu je prispio dani glas ili netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi tu potvrdu dioničaru (članak 274. stavak 1. treća i četvrta rečenica, u vezi i sa stavkom 2. drugom rečenicom tog članka i članak 285. stavak 5. druga ili treća rečenica).“.
Dosadašnje točke 12. i 13. postaju točke 13. i 14. te se mijenjaju i glase:
„13. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom također u vezi s člankom 281. stavkom 5. treća rečenica i članak 297.c stavak 1. druga rečenica i članak 297.d stavak 4. druga rečenica),“.
14. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2., također u vezi s člankom 281. stavkom 5. treća rečenica i članak 297.c stavak 1. prva rečenica i članak 297.d stavak 4. prva ili treća rečenica),“.
Dosadašnja točka 14. postaje točka 15.
Dosadašnja točka 15. postaje točka 16. te se mijenja i glasi:
„16. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi zahtjev za informiranjem društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3.),“.
Dosadašnja točka 16. briše se.
Točka 22. briše se.
Dosadašnja točka 23. postaje točka 22.
U stavku 3. broj „21.“ zamjenjuje se brojem „22.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 116.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa uskladit će Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva (»Narodne novine«, br. 27/23.) s odredbama ovoga Zakona do 1. siječnja 2024.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 117.
U Zakonu o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 114/22.) u članku 21. stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Društva s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele s odredbama članka 389. koji je izmijenjen člankom 12. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 13. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona. Obveza usklađenja nije ograničena rokom, ali se ono mora provesti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu. Usklađenje se ne mora provesti prilikom prijenosa odnosno drugog raspolaganja poslovnim udjelom, niti u vezi s prijenosom odnosno drugim raspolaganjem poslovnim udjelom. Kad se provodi, usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve poslovne udjele društva.«
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 118.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbe članka 4. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2024.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim člankom se u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.) i provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP.) (SL L 223, 4.9.2018.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Ovim člankom se provode nomotehnički ispravci članka te određuje rok u kojem je član društva dužan podnijeti zahtjev nadležnom trgovačkom sudu za isplatom primjerene otpremnine, a koji se računa od nastupa učinaka prekogranične podjele. Temeljem podnesenog zahtjeva sud će u izvanparničnom postupku donijeti odluku o visini otpremnine djeluje prema svim članovima koji su postavili zahtjev za isplatom primjerene otpremnine, neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojem je određena. U slučaju da sud smatra da iznos otpremnine članovima društva određen planom podjele nije primjeren, naložit će da se članovima društva nadoknade troškovi postupka.
Član društva koji je podnio uredan i pravodoban zahtjev za isplatom otpremnine ima pravo tražiti da mu se dade osiguranje na koje imaju pravo vjerovnici društva čije tražbine još nisu dospjele u roku od tri mjeseca od objave plana podjele nadležnom trgovačkom sudu prema sjedištu društva koje se dijeli koji će donijeti odluku u izvanparničnim postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Ovim člankom se uređuje davanje prokure u pisanom obliku prilikom osnivanja društva odlukom osnivača, statutom, društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva ili odlukom za to nadležnog organa odnosno ovlaštene osobe u društvu nakon što je društvo osnovano. U slučaju kasnijih promjena nije potrebno mijenjati statut, društveni ugovor ili izjavu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Ovom odredbom propisuje se zabrana osnivanja društva za pravne i fizičke osobe, ako one ili društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva imaju nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja te je objavljena na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave. Zabrana se odnosi i na osobu koja je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanjem novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuje da je dioničar u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno dioničar u pogledu kojeg traju pravne posljedice pravomoćne osude za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dužan o tome bez odgađanja obavijestiti društvo, a zatraži li to društvo, svaki je dioničar dužan bez odgađanja izjaviti postoje li u pogledu njega neke od ovih okolnosti. Sva prava iz dionica miruju dioničaru koji propusti pravodobno obavijestiti društvo, sve dok ne ispuni svoju obvezu. Prava iz dionica miruju i dioničaru u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom za vrijeme dok su te mjere na snazi, kao i dioničaru koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca sve dok traju pravne posljedice osude. Prava iz dionica tim dioničarima miruju neovisno o saznanju društva za postojanje međunarodnih mjera ograničavanja odnosno pravomoćne osude za ova kaznena djela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Ovim člankom se određuje da član u upravi ne može biti osoba protiv koje je donesena pravomoćna odluka suda ili mu je izrečena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovino. Ako nakon odluke o imenovanju za člana uprave nastupe zakonom propisane okolnosti koje da su postojale u trenutku donošenja odluke bi priječile njegovo imenovanje za člana uprave, članstvo u upravi prestaje po sili zakona. Član uprave je dužan bez odgode obavijestiti društvo da je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora su dužni bez odlaganja podnijeti prijavu za prestankom članstva nadležnom registarskom sudu koji je u slučaju saznanja da su nastupile zakonske okolnosti za prestankom članstva ovlašten po službenoj dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
Ovim člankom se propisuje da se tužba kojom se pobija odluka o opozivu imenovanje člana uprave i predsjednika može podići u roku od 60 dana od saznanja za odluku pred nadležnim trgovačkim sudom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Ovim člankom se propisuje da na zahtjev manjinskih dioničara glavna skupština može donijeti odluku o smanjenju najvišeg iznosa primitaka članova uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Ovim člankom se uređuje politika primitaka članova uprave koja mora sadržavati zakonom propisane podatke pa je u stavku 1. dodana nova točka 1. kojom je propisano da politika primitaka mora sadržavati utvrđenje najvišeg iznosa primitaka članova uprave, točke 1. i 2. postaju točke 2. i 3. , točkom 3. koja postaje točka 4. se propisuje da politika primitaka članova uprave mora sadržavati objašnjenje kako sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela pridonose poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva. Ranije točke 4. i 5. se brišu te dodaju nove točke 5. 6. i 7. u kojima se navodi da politika primitaka mora sadržavati i razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka, podatak o tome ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka te podatke o rokovima, uvjete držanja dionica nakon stjecanja, razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva da u slučaju da društvo dio primitaka daje u dionicama. Dosadašnje točke 6. do 9. postaju točke 8. do 11. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako se u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
Ovim člankom se propisuje da član nadzornog odbora ne može biti osoba protiv koje je donesena pravomoćna odluka suda ili mu je izrečena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovino. Ako nakon odluke o imenovanju za člana nadzornog odbora nastupe zakonom propisane okolnosti koje da su postojale u trenutku donošenja odluke bi priječile njegovo imenovanje za člana nadzornog odbora, članstvo u nadzornom odboru prestaje po sili zakona. Član nadzornog odbora je dužan bez odgode obavijestiti društvo da je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave dužni su bez odlaganja podnijeti prijavu za prestankom članstva toj osobi u nadzornom odboru društva nadležnom registarskom sudu koji je u slučaju saznanja da su nastupile zakonske okolnosti za prestankom članstva ovlašten po službenoj dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Ovim člankom se propisuje da su poslovi s povezanim osobama pravni poslovi i radnje kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili daje na korištenje te da se propuštanje radnje ne smatra poslom. Sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL. L. 320, 29. 11. 2008., str. 1.) i njenim svakodobnim izmjenama povezane osobe su povezane stranke.
Pod poslovima s povezanim osobama iz članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona ne smatraju se redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Statutom društva može se isključiti primjena prve rečenice Stavka 2. Članka 263.a.
Poslovi s povezanim osobama nisu: poslovi s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. , ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član, ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom povezana osoba nije član, bilo izravno, bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točka 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12.6.2014., str. 349, L 74 od 18.3.2015., str. 38; L 188 od 13.7.2016., str. 28; L 273 od 8.10.2016., str. 35; L 64 od 10.3.2017., str. 116), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/1034 (SL L 175 od 30.6.2016., str. 8); poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština društva i svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine društva; poslovi kojima se utvrđuju primici članova uprave ili članova nadzornog odbora; poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njihove stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije te poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
Ovim člankom se propisuje da uz nadzorni odbor društva može i komisija koju je imenovao nadzorni odbor dati prethodnu suglasnost za poduzimanje poslova koje društvo poduzima s povezanim društvima ako vrijednost tog posla ili ukupno svi obavljeni poslovi unutar kalendarska godine prelazi iznos od 1,5% vrijednosti kratkoročne i dugoročne imovine sukladno s propisom o računovodstvu. Članu nadzornog odbora će biti isključeno pravo glasa pri donošenju odluke za davanje prethodne suglasnosti ako je on povezana osoba s kojom društvo posluje ili postoji sukob interesa.
Kada uprava zahtjeva da odluku glavne skupštine nadomjesti prethodna suglasnost nadzornog odbora, dioničaru će biti uskraćeno pravo glasa u slučaju donošenja odluke o prethodnoj suglasnosti ako je povezana osoba s kojom društvo poduzima posao i kad ga ostvaruje za sebe ili za drugoga.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
Ovim člankom mijenja se članak 263.c na način da se uređuje obveza društva dionica kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja da bez odgode objave transakciju s povezanim osobama na svojim internetskim stranicama. Obavijest je potrebno dati na način koji omogućava javnosti jednostavan pristup informacijama i mora biti dostupna najmanje pet godina.
Ako posao s povezanom osobom predstavlja povlaštenu informaciju prema članku 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2016/1033, podaci koji se traže prema stavku 2. ovoga članka se navode u obavijesti u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014. U tom slučaju ne postoji dužnost prema stavku 1. ovoga članka. Članak 17. stavci 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.
Stavci 1. do 3. ovog članka će se primjenjivati na kćeri s povezanim osobama matičnog društva ako bi za te poslove, kada bi ih poduzelo matično društvo, trebalo pribaviti suglasnost u skladu s člankom 263.b stavkom 1. do 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
Ovim člankom se briše članak 263.d u cijelosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
Ovim člankom se propisuje da Nadzorni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može imenovati komisiju za davanje prethodne suglasnosti s time da članovi ne smiju biti ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. ovog Zakona niti osobe za koje postoji sumnja da su u sukobu interesa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
Ovim člankom se iza članka 267. dodaje novi članka 267.a i naslov: „Ništetnost i pobojnost odluke nadzornog odbora“, kojim člankom se propisuju da uz zakonske pretpostavke za ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća, odluka nadzornog odbora ništetna je ako je njezin sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, moralu društva ili prisilnim odredbama statuta ili ako je prilikom donošenja odluke došlo do teže povrede postupka ili je odlučan glas dan pod prisilom. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti na koju se može pozvati svaka zainteresirana soba koja ima pravni interes.
Odluka nadzornog odbora je pobojna iz istih razloga propisanih za pobojnost odluke o opozivu imenovanja člana ili predsjednika uprave društva te ako je pri njezinu donošenju počinjena lakša povreda postupka koju nadzorni odbor može otkloniti ili se povreda uklanja protekom vremena ili ako je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog opravdanog straha izazvanog nedopuštenom prijetnjom, u bitnoj zabludi, zbog nesporazuma o pravnoj naravi odluke ili o nekom njezinom bitnom sastojku ili zbog prijevare.
Svaki član nadzornog odbora ima pravo uložiti prigovor ako smatra da je odluka pobojna te zahtijevati da ju nadzorni odbor povuče, pa ako se isti ne razmotriti na slijedećoj održanoj sjednici ili zahtjev bude odbijen, može podnijeti tužbu nadležnome sudu u roku od 30 dana po zaključenju sjednice i zatražiti da se poništi donesena odluka. Isto pravo ima i uprava društva ako za to ima pravni interes.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17.
Ovim člankom se u stavku 3. članka 269. precizira da se radi o odluci o primicima te se određuje da se na jasan i razumljiv način upućuje na podatke iz članka 247.a stavka 1. Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članka 18.
Ovim člankom se mijenja stavak 2. članka 272.b na način da se uređuju pravila o prestanku članstva u nadzornom odboru.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 19.
Ovim člankom uređuje se pravo upravnog odbora društva da odlučuju o sustavu primitaka izvršnih direktora uz primjenu članka 247.a.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članka 20.
Ovim člankom dodaje je stavak 5. kojim se uređuju pravila o ništetnosti i pobojnosti odluka upravnog odbora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članka 21.
Ovim člankom dodaju se pravila o prestanku svojstva izvršnog direktora po sili zakona u slučaju nastupa zakonskih okolnosti koje bi priječile njegovo imenovanje. Izvršni direktor je dužan, u slučaju kada je protiv njega donesena pravomoćna odluka suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom, bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni podnijeti prijavu registarskog sudu za radi upisa prestanka svojstva izvršnog direktora. Registarski sud je ovlašten po saznanju da postoje okolnosti zbog kojih prestaje svojstvo izvršnog direktora takvo brisanje provesti po služenoj dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 22.
Ovom odredbom uređuju se pravila o sastavljanju izvješća o primicima te pravila o tome da se osobni podaci o bivšim članovima uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora, ne smiju iznositi u izvješću o primicima koje se sastavlja po proteku deset godina od isteka poslovne godine u kojoj je tim osobama prestalo spomenuto svojstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 23.-37.
Ovim člankom unosi se niz odredbi kojima se osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 u vezi s ostvarivanjem prava dioničara, sazivanjem glavne skupštine, pravom glasa i informiranjem dioničara i društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 38.
Ovom odredbom uređuje se kamatna stopa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 39.
Ovom odredbom propisana je primjena odredaba stavka 1. do 4. u slučaju kada su dionice izdane u nematerijaliziranom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 40.
Ovim člankom dodana su pravila radi utvrđenja o ništetnosti odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 41.
Ovom odredbom propisuje se da se odluka glavne skupštine ne može pobijati iz razloga što su povrijeđene odredbe članka 297.a.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 42. - 60.
Ovim odredbama se usklađuje terminologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 61.-63.
Ovim odredbama se usklađuje terminologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 64.
Ovom odredbom uređuju se pravila o prestanku članstva u upravi društva po zakonu sukladno članka 239. stavka 3. ovoga Zakona te pravila o imenovanju privremenog upravitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 65.
Ovim člankom uređuju se pravila o podnošenju tužbe radi pobijanja odluke o opozivu odluke o imenovanju za člana uprave od strane nadzornog odbora sukladno članku 244. stavka 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 66.
Ovom odredbom uređuju se pravila o prestanku članstva u nadzornom odboru društva po zakonu sukladno članku 255. stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 67. -76.
Ovim odredbama se usklađuje terminologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 77.
Ovim člankom uređuje se kamatna stopa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 78.
Ovom odredbom uređuje se sadržaj izvješća o obavljenoj reviziji obavljenoj prilikom pripajanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 79.
Ovim člankom se provodi usklađenje sa zakonskom odredbom Zakona o tržištu kapitala.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 80.
Ovim člankom uređuju se pravila o provođenju pripajanja i provodi usklađenje terminologije. Ujedno se propisuje da društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital ako sve dionice svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže dionice u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 216. i 217. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 81.
Ovom odredbom se usklađuje terminologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 82.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 532. te uređuju pravila sukladno kojima dioničarima nije dopušteno pobijati odluku glavne skupštine društva kojom je odobrila ugovor o pripajanju nego da u tom slučaju mogu sudskim putem tražiti doplatu iznosa i to u slučaju da je omjer zamjene dionice neprimjereno odmjeren prilikom čega će sud na odgovarajući način primijetiti odredbe stavaka 2. do 8. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 83.
Ovim člankom uređuju se pravila sukladno kojima se na pripajanje na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 529. kojom je propisan rok za podnošenje tužbe za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili radi utvrđenja ništetnosti koji iznosi 30 dana od dana donošenja odluke te odredba članka 530. kojom su uređene pravne posljedice pripajanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 84.
Ovom odredbom se usklađuje terminologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 85.
Ovim člankom se usklađuje terminologija i uređuju pretpostavke u kojima društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 86.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka te uređuj pravila i rok o podnošenje tužbe za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti; pravne posljedice pripajanja i pravila po kojima se ustati sa zahtjevom za naknadom štete.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 87.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 547. te uređuju pravila sukladno kojima nije dopušteno pobijati odluku skupštine društva kojom je odobrila ugovor o pripajanju ako je omjer zamjene udjela neprimjereno prenisko odmjeren. U tom slučaju se može podnijeti zahtjev sudu radi doplate iznosa koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 88.
Ovim člankom se usklađuje terminologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 89.
Ovim člankom se u hrvatski pravni sustav transponiraju se odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 kojima se ujedno uređuje da se odredbe Zakona o prekograničnim pripajanjima i spajanjima ne primjenjuju se na pripajanja i spajanja na taksativno pobrojana trgovačka društva u zakonom propisanim okolnostima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 90.
Ovim člankom briše se odredba u točki 8. stavka 1. članka 549.b o davanju posebnih pogodnosti stručnjacima prilikom sastavljanja zajedničkog plana pripajanja te se dodaju novi obvezni podaci to: pojedinosti o ponudi naknade u gotovini članovima društava koja sudjeluju u pripajanju i sredstva osiguranja vjerovnika koja su ponuđena vjerovnicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 91.
Ovim člankom regulira se koje dokumente je potrebno dostaviti sudskom registru mjesec dana prije održavanja skupštine te obveza javnog objavljivanja dokumenata. U objavi plana mora se posebno navesti naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici, članovi i radnici društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava i pojedinosti o internetskim stranicama na kojoj se mogu bez naknade mogu dobiti dokumenti. Dokumente je potrebno dostaviti svim društvima koja sudjeluju u pripajanju. Ako se za valjanost pripajanja ne traži odobrenje skupštine društva, dokumenti iz stavka 1. ovog članka trebaju biti dostupni najkasnije mjesec dana prije održavanja skupština drugih društava koja sudjeluju u pripajanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 92.
Ovim člankom uređuje se obveza sastavljanja izvješća o pripajanju te obveza da isto zajedno s zajedničkim planom bude dostupno u elektroničkom obliku pobrojanim adresatima u zadanome roku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 93.
Ovim člankom uređuju se pravila o obvezi skupštine svakog od društva koje sudjeluje pripajanju da donese odluku kojom se pripajanje odobrava te iznimke u postupanju kada za pripajanje nije potrebno odobrenje skupštine pripojenog društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 94.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 549.g te uređuju pravila o pravima na primjernu novčanu naknadu članova društva koja sudjeluju u pripajanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 95.
Ovim člankom mijenja se naslov iznad članka 549.h i uređuju pravila temeljem kojih vjerovnik može zaštititi svoju tražbinu sudskim putem kroz primjereno osiguranje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 96.
Ovim člankom uređuje se brisanje stavaka 5.,6. i z. članka 549.i.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 97.
Ovim člankom uređuje se obveza da se prijavi za upis mora priložiti zajednički plan podjele  e potvrdu o pripajanju koju je za svako od pripojenih društava izdalo nadležno tijelo države u kojoj ono ima sjedište i koja je dostupna kroz sustava povezivanja registara.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 98.
Ovom odredbom se u hrvatski pravni sustav transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 kojima se uređuje dužnost registarskog suda da ispita pretpostavke i provede radnje radi prekograničnog pripajanja društava u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 549.i stavka 2. ovoga Zakona te iznimne okolnosti u kojima je moguće produljiti navedeni rok. Uređuju se pravila sukladno kojima će registarski sud upisati broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog pripajanja i da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava. U tom slučaju registarski sud donosi potvrdu o pripajanju odluku koja se mora se učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara iz članka 22. Direktive (EU) 2017/1132.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članka 99.
Ovim člankom uređuju se pravila temeljem kojih je dopušteno da društvo koje se dijeli, stekne sve udjele u novom društvu ili društvima, odnosno da stekne udjele u društvu ili društvima preuzimateljima, onako kako je to određeno planom podjele .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 100.
Ovim člankom uređuju se nužni podaci koje mora sadržavati plan podjele koji mora izraditi uprava odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli te iznimku u slučaju kada se provodi podjela odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stekne društvo koje se dijeli u kojem slučaju plan podjele ne mora sadržavati podatke stavka 2. točke 4., 5., 9. i 14. članka 550.b nego izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na novo društvo ili društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva uz prijenos udjela u novim društvima na društvo koje se dijeli.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 101.
Ovim člankom određuje se da se u izvješću o podjeli koje mora izraditi uprava, odnosno izvršni direktor mora detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti metodu ili metode korištene za određivanje omjera zamjene udjela te podatak iz članka 550.b stavka 2. točke 13.a ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 102.
Ovim člankom uređuje se način sastavljanja pisanog izvješća od strane revizora o provedenoj reviziji na način da u izvješću navedene do kojeg bi se omjera iznosa doplate u novcu došlo primjenom svake od različitih metoda , ako su one primijenjene koji je značaj dan pojedinoj metodi te navesti posebne teškoće prilikom utvrđivanja vrijednosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 103.
Ovim člankom se provodi usklađenje sa zakonskom odredbom Zakona o tržištu kapitala.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 104.
Ovim člankom uređuje se kamatna stopa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 105.
Predloženom izmjenom se uređuje pravo članova društva i društva koje se dijeli odvajanjem vezano za stjecanje udjela u novim društvima suglasno planu podjele.
Nakon što nastupe pravne posljedice podjele odluka o podjeli, podjela kao statusna promjena i pojedine pravne posljedice podjele ne mogu se pobijati ni utvrditi ništetnima niti ih se može na drugi način lišiti pravnog učinka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 106.
Ovim člankom uređuje se do kojeg iznosa za obveze društva koje se dijeli odgovaraju društvo na koje je ta obveza prešla te sva društva koja su sudjelovala u podjeli.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 107. i 108.
Ovim odredbama se u hrvatski pravni sustav transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u dijelu koji se odnosi na prekograničnu podjelu. Naime, nepostojanje pravnog okvira za prekograničnu podjelu dovodi do pravne rascjepkanosti i pravne nesigurnosti te time i do prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana, što posljedično dovodi i do nedovoljno dobre zaštite radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva na unutarnjem tržištu. Odredbama članaka 551.do 551.o sadržajno se prenose odredbe navedene Direktive te se utvrđuju pravila o prekograničnim podjelama, i djelomičnima i potpunima, ali ta pravila odnose se samo na slučajeve prekograničnih podjela koji uključuju osnivanje novih trgovačkih društava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 109.
Ovom odredbom se provodi usklađenje terminologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 110.
Ovim odredbama se u hrvatski pravni sustav transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u dijelu koji se odnosi na prekogranično preoblikovanje. Naime, kao i u slučaju prekogranične podjele, nepostojanje odgovarajućeg pravnog okvira za prekogranično preoblikovanje dovodi do pravne rascjepkanosti i pravne nesigurnosti te time i do prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana, što posljedično dovodi i do nedovoljno dobre zaštite radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva na unutarnjem tržištu. Zbog navedenog odredbama članaka 582.a do 582.m sadržajno se prenose odredbe navedene Direktive kojima se osigurava da trgovačko društvo nastalo preoblikovanjem zadrži svoju pravnu osobnost, svoju aktivu i pasivu te sva svoja prava i sve svoje obveze, uključujući sva prava i sve obveze koji proizlaze iz ugovora, djelovanja ili propuštanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 111.
Ovom odredbom se provodi usklađenje terminologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 112.
Ovim člankom se provodi usklađenje terminologije te uređuje odgovornost članova uprave, odnosno izvršnog direktora za netočno prikazivanje imovinskog stanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 113.
Ovim člankom provodi usklađenje terminologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 114.
Ovim člankom se provodi usklađenje terminologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 115.
Ovim člankom uređuje se prekršajna odgovornost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 116.
Ovom odredbom se propisuje rok za usklađivanje Pravilnika o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva s odredbama ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 117.
Uočeno je kako sudovi u praksi na različiti način tumače pretpostavke koje predstavljaju temelj za uspostavu obaveze da se temeljni kapital i dijelovi tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele koji su izraženi u kunskim iznosima preračunaju u euro. Slijedom navedenoga i unatoč činjenici da navedena obaveza ne postoji u zakonu koji je na snazi, a kako ne bi došlo do poremećaja u poslovanju i trgovanju poslovnim udjelima, potrebno je izmijeniti predmetnu odredbu na način da se izričito navede kako se usklađenje temeljnog kapitala ne mora provesti prilikom prijenosa odnosno drugog raspolaganja poslovnim udjelom, niti u vezi s prijenosom odnosno drugim raspolaganjem poslovnim udjelom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 118.
Ovim člankom se propisuje objava i stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijenos propisa Europske unije
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:
- Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),
- Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),
- Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),
- Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sudska nadležnost
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 40.
(1) Za rješavanje sporova između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva, koji se tiču položaja članova u društvu, upravljanja društvom i vođenja poslova društva, prava i obveza članova društva koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru. Isti sud je nadležan i za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave, odnosno izvršnih direktora ili nadzornog, odnosno upravnog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u društvu ili za društvo.
(2) U stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 150. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 204. stavka 3., članka 230. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 300.k stavka 1., članka 330. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368. stavka 2., članka 371. stavka 3. i 4. članka 375. stavka 3., članka 376. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 413. stavka 1. članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 470. stavka 2., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 491., članka 492. stavka 4. članka 500., članka 504.a stavka 3., 515., članka 523. stavka 3., članka 527. stavka 1. i 4., članka 532., stavka 1., članka 545. stavka 1. i 4., članka 547. stavka 1., članka 550k. stavka 2., članka 550.o stavka 2., članka 550p. stavka 2., članka 562. stavka 2. i članka 575. stavka 3. i članka 607. stavka 3. ovoga Zakona sud iz stavka 1. ovoga članka odlučuje u izvanparničnom postupku.
(3) U stvarima iz stavka 2. ovoga članka postupak je hitan. Rok za žalbu je osam dana. Sud drugoga stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.
(4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 330. stavka 2, članka 371. stavka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381 stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6, članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4. i članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 515., članka 523. stavka 3., 527., 545. i 550.o stavka 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pojam prokure
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 44.
(1) Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.
(2) Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.
(3) Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.
(4) Prokura se daje u pisanom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis u registar dionica
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 226.
(1) Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima njihov broj i nominalni iznos.
(2) U odnosu prema društvu vrijedi kao dioničar samo onaj tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba.
(3) Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva kome se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Kreditne, odnosno financijske institucije koje skrbe o dionicama dužne su uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica.
(4) Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige dionica.
(5) Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.
(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sastav uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 239.
(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.
(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:
1. koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili
2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka
3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana
4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.
(3) Članstvo u upravi prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovoga članka.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Imenovanje i opoziv članova uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 244.
(1) Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru. Ponovno imenovanje predsjednika i članova uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata.
(2) Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Načela za primanja članova uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 247.
(1) Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga člana uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva.
(2) Ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako znatno pogoršaju prilike društva da bi dalje isplaćivanje primanja iz stavka 1. ovoga članka za društvo značilo tešku nepravdu, nadzorni odbor, a u slučaju iz članka 245. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev toga odbora sud, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom. Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja s time da je otkazni rok za to šest tjedana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Politika primitaka društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 247.a
(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka članova uprave. Politika primitaka sadrži najmanje sljedeće podatke, a glede sastavnih dijelova primitaka, ako ih ona uopće ima:
1. koliko primitak pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,
2. sve fiksne i varijabilne dijelove primitka te koji su njihovi postotni (relativni) udjeli u ukupnom primitku,
3. sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela, uključujući:
a) objašnjenje kako ta mjerila pridonose ostvarivanju ciljeva propisanih u točki 1.,
b) metode pomoću kojih se utvrđuje jesu li mjerila ispunjena,
4. razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka i ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka,
5. ako društvo dio primitka daje u dionicama:
a) kad će član uprave steći dionice,
b) je li član uprave dužan i pod kojim uvjetima zadržati dionice određeno vrijeme nakon što ih je stekao,
c) razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi ostvarivanju ciljeva propisanih u točki 1.,
6. menadžerski ugovor ili drugi odgovarajući ugovor člana uprave i društva sa sljedećim podacima:
a) koliko ugovor traje i pod kojim pretpostavkama prestaje, uključujući ugovorene rokove za raskid, odnosno otkaz ugovora,
b) obveze društva prema članu uprave s naslova otpremnine,
c) uplaćuje li društvo članu uprave dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ima li obvezu dokupiti članu uprave mirovinski staž ako on po prestanku menadžerskog ugovora odlazi u prijevremenu mirovinu,
7. objašnjenje kako su se pri utvrđivanju primitaka uzimali u obzir uvjeti radničkih primitaka i uvjeti rada, uključujući i objašnjenje koji je točno krug radnika bio uključen u donošenje politike primitaka za članove uprave,
8. postupak donošenja, provedbe i nadzora politike primitaka, kao i ulogu odbora nadzornog odbora za nagrađivanja i imenovanja ili drugih odbora te mjere za suzbijanje sukoba interesa,
9. podastre li nadzorni odbor glavnoj skupštini svoju preispitanu politiku primitaka sukladno odredbama članka 276.a stavka 3. ovoga Zakona:
a) objašnjenje svih bitnih izmjena i
b) pregled u kojoj su mjeri u novoj preispitanoj politici primitaka uvaženi rezultati glasovanja i stajališta dioničara o ranijoj politici primitaka i izvješća o primicima.
(2) Nadzorni odbor društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje politiku primitaka članova uprave surađujući s glavnom skupštinom sukladno odredbama članka 276.a stavka 1. ovoga Zakona, odnosno tako što ona odobrava politiku primitaka koju joj je on podastro. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva, a politika primitaka to je predvidjela i u njoj se navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Tko može biti član nadzornog, odnosno upravnog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 255.
(1) Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.
(2) Članom nadzornog odbora ne može biti:
1. član uprave društva,
2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava,
3. član uprave odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,
4. član uprave odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva,
5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile izbor odnosno imenovanje. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu, samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.
(4) Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.
(5) U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Poslovi s povezanim osobama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 263.a
(1) Poslovi s povezanim osobama su pravni poslovi i radnje:
1. kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili prepušta i
2. koji se poduzimaju s povezanim osobama u smislu treće rečenice ovoga stavka.
Propuštanje nije posao u smislu prve rečenice ovoga stavka. Povezane osobe su »povezana poduzeća ili osobe« u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su na temelju trenutačno važećeg izdanja preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 320, 29. 11. 2008., str. 1), a koja je zadnji put izmijenjena Uredbom (EU) 2018/519 (SL L 87, 3. 4. 2018., str. 3).
(2) Poslovi s povezanim osobama nisu redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodit će unutarnji postupak kako bi se redovito provjerilo je li društvo poslovalo s povezanim osobama u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tim provjerama. Statutom društva može se isključiti primjena prve rečenice ovoga stavka.
(3) Poslovi s povezanim osobama nisu:
1. poslovi s društvima kćerima, pod uvjetom da je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član ili da u tim društvima kćerima ni jedna s društvom povezana osoba nema udio izravno ni neizravno,
2. poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština,
3. svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine, a posebno
a) radnje povezane s povećanjem ili smanjenjem temeljnog kapitala (članci 304. do 354. ovoga Zakona), poduzetničkim ugovorima (članci 479. do 492. ovoga Zakona) te poslovi koji se poduzimaju na temelju tih ugovora,
b) prijenos cijele imovine društva odnosno strukturne promjene iz članka 552. ovoga Zakona,
c) stjecanje vlastitih dionica u skladu s člankom 233. stavkom 1. ovoga Zakona,
d) ugovori na koje se primjenjuju pravila o nastavku osnivanja iz članka 194.a ovoga Zakone) prijenos dionica manjinskih dioničara u skladu s člancima 300.f do 300.k ovoga Zakona,
f) poslovi u okviru pripajanja, spajanja, podjele i preoblikovanja u skladu s ovim Zakonom,
4. poslovi kojima se utvrđuju primici članova uprave ili članova nadzornog odbora u skladu s člankom 247.a stavkom 2. i člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona,
5. poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njihove stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije,
6. poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prethodna suglasnost nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 263.b
(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja treba se prethodno suglasiti s poslovima koje društvo poduzima s povezanim osobama ako vrijednost tog posla samostalno ili zajedno s drugim poslovima koje je društvo poduzelo s povezanom osobom u posljednjih dvanaest mjeseci prije nego što se taj posao poduzima premašuje 2,5% zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima. Dugotrajna i kratkoročna imovina određuju se u skladu s propisima o računovodstvu koji su na snazi u vrijeme primjene.
(2) Članu nadzornog odbora isključeno je pravo glasa kad se glasuje o odluci u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao.
(3) Ako je društvo kao vladajuće društvo dužno utvrditi konsolidirano godišnje financijsko izvješće u skladu s člankom 250.b ovoga Zakona, umjesto zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima društva treba uzeti zbroj dugotrajne i kratkoročne imovine koncerna utvrđen zadnjim konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima vladajućeg društva koncerna.
(4) Uskrati li nadzorni odbor prethodnu suglasnost poslu s povezanim osobama, uprava može zahtijevati da odluka glavne skupštine nadomjesti prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Dioničaru je isključeno pravo glasa kad se glasuje o toj odluci ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupak prethodne suglasnosti nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 263.c
(1) Ako komisija nadzornog odbora iz članka 264. stavka 3. ovoga Zakona predloži nadzornom odboru da uskrati prethodnu suglasnost poslu koji društvo kani poduzeti s povezanom osobom, nadzorni se odbor smije suglasiti s poslom u skladu s odredbama članka 263.b stavka 1. ovoga Zakona samo ako revizor ili revizijsko društvo potvrdi da je posao društva i povezane osobe primjeren sa stajališta društva i dioničara koji nisu ujedno i povezane osobe.
(2) Ako nadzorni odbor nema komisiju iz članka 264. stavka 3. ovoga Zakona, pri glasovanju o odluci nadzornog odbora iz članka 263.b ovoga Zakona isključeno je pravo glasa članovima nadzornog odbora glede kojih postoji sumnja da su u sukobu interesa na temelju svojih odnosa s povezanim osobama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Objava transakcija s povezanim osobama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 263.d
(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju bez odgode objaviti transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama ili na drugi način koji će omogućiti javnosti dostupnost obavijesti. Ova obveza obuhvaća i transakcije koje treba, zajedno s transakcijom za koju je potrebna suglasnost, uzeti u obzir radi izračuna vrijednosti prema članku 263.b ovoga Zakona. Obavijest na internetskim stranicama društva mora biti dostupna javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja na internetskim stranicama.
(2) Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije koje su potrebne za ocjenu je li transakcija primjerena s aspekta društva i dioničara koji nisu povezane osobe. Sadržaj obavijesti u smislu prethodne rečenice uključuje barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imena povezanih osoba, datum i vrijednost transakcije.
(3) Nema obveze iz stavka 1. ovoga članka ako je informacija već objavljena u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 596/2014) i sadrži informacije koje se zahtijevaju prema stavku 2. ovoga članka. Članak 17. stavci 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.
(4) Ako je izdavatelj matično društvo u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, stavci 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na transakcije društva kćeri, pod uvjetom da bi se te transakcije morale objaviti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka kada bi ih poduzelo matično društvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Način rada nadzornog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 264.
(1) Nadzorni odbor iz reda svojih članova izabire predsjednika i najmanje jednog njegovog zamjenika. Uprava mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis izabranih osoba u sudski registar. Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo onda ako je ovaj spriječen u obavljanju svoje funkcije.
(2) O sjednici nadzornog odbora vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik odnosno potpredsjednik koji je vodio sjednicu. U zapisniku se moraju navesti mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, bitan sadržaj vođene rasprave i donesene odluke. Svakome članu nadzornog odbora mora se na njegov zahtjev zapisnik dati na uvid. Postupanje protivno spomenutim obvezama nadzornog odbora nema za posljedicu da su na sjednici donesene odluke bez učinka.
(3) Nadzorni odbor može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora. Nadzorni odbor može imenovati komisiju koja će predlagati odluke iz članka 263.b stavka 1. ovoga Zakona. Većina članova te komisije ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. treće rečenice ovoga Zakona, a nadzorni odbor treba za njih procijeniti postoji li sumnja da su u sukobu interesa na temelju njihovih odnosa s povezanim osobama. Komisije su dužne o svom radu redovito izvješćivati nadzorni odbor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nagrada za rad članova nadzornog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 269.
(1) Članovima nadzornog odbora može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem člana odbora u dobiti društva. Naknada se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva. Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Ako je naknada određena statutom, glavna skupština može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje.
(2) Članovima prvog nadzornog odbora naknadu za rad može odobriti samo glavna skupština i to istodobno s odlučivanjem o davanju razrješnice članovima tog odbora.
(3) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora. Dopuštena je odluka kojom se potvrđuje ranija odluka; u preostalome dijelu primijenit će se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka. Trebaju se u razumljivom obliku navesti barem oni podaci koji se spominju u odredbi članka 247.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Odluka nije pobojna ako se prekrše pravila iz odredbe treće rečenice ovoga stavka. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 276.a stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sastav upravnog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 272.b
(1) Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Statutom se može odrediti da upravni odbor ima više članova. Kad je zakonom određeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, to vrijedi i za predstavnika radnika u upravnom odboru. Za određenje broja članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 254. ovoga Zakona.
(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona, s tim da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor. Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po sili zakona. Izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora, osim onih kojima je prestalo članstvo u upravnom odboru, dužni su bez odgađanja po saznanju da je članu upravnog odbora prestalo članstvo u upravnom odboru podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravnom odboru. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo članstvo u upravnom odboru, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u tom odboru te će o tome obavijestiti društvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nadležnost upravnog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 272.h
(1) Upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva. Kada upravni odbor zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora društva.
(2) Upravni odbor dužan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva. O tome donosi odluku običnom većinom glasova. Upravni odbor može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem glavne skupštine povjeriti izvršnim direktorima.
(3) Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva. Dužan je poduzimati mjere prikladne za sustavni nadzor nad vođenjem poslova društva kako bi se pravodobno otkrile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 250.a, 250.b i 263. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Za obveze upravnog odbora u vezi s gubitkom društva, nesposobnošću društva za plaćanje i prezaduženošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 251. ovoga Zakona.
(5) Na sastavljanje i utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 300.a do 300.e ovoga Zakona s time da ono što je tamo predviđeno za upravu društva vrijedi za izvršne direktore, a što je predviđeno za nadzorni odbor vrijedi za upravni odbor. Statutom se može odrediti da godišnja financijska izvješća utvrđuje glavna skupština.
(6) Za poslove s povezanim osobama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 263.a do 263.d ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sazivanje sjednica, sudjelovanje na njima i odlučivanje u upravnom odboru
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 272.j
(1) Na sazivanje sjednica upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 265. ovoga Zakona.
(2) Na sudjelovanje na sjednicama upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 266. ovoga Zakona.
(3) Na odlučivanje u upravnom odboru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267. ovoga Zakona.
(4) Članovi upravnog odbora koji su i izvršni direktori u društvu ne sudjeluju u odlučivanju o imenovanju i opozivu imenovanja izvršnih direktora, njihovoj odgovornosti i odnosima s društvom. Članove upravnog odbora koji su izvršni direktori ne uzima se u obzir pri određivanju kvoruma ni većina potrebnih za donošenje odluka u tim stvarima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvršni direktori
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 272.l
(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora, za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora, ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora. Svojstvo izvršnog direktora prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njezina svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.
(2) Izvršni direktori vode poslove društva. Ako je imenovano više izvršnih direktora, oni su ovlašteni voditi poslove društva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora kojeg donese upravni odbor može se odrediti i drukčiji način vođenja poslova. Ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Izvršni direktori obvezni su registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ovim Zakonom propisano za članove uprave društva.
(3) Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ovim Zakonom propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije određeno što drugo. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 242. ovoga Zakona.
(4) Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.
(5) Ima li društvo više izvršnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu osim ako to statutom nije stavljeno u nadležnost upravnog odbora ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje. Izvršni direktori usvajaju poslovnik o radu samo jednoglasno donesenom odlukom.
(6) Ako se statutom ne odredi što drugo, upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora. Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.
(7) Ne odredi li se statutom ili poslovnikom o radu što drugo, izvršni direktori su dužni izvješćivati upravni odbor u skladu s odredbama članka 250. i pripremiti izvješća iz članka 250.a i 250.b ovoga Zakona.
(8) Na izvršne direktore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 244.a, 247. do 249. ovoga Zakona.
(9) Na dužnu pozornost i odgovornost izvršnih direktora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona.
(10) Propisi o izvršnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvješće o primicima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 272.r
(1) Uprava i nadzorni odbor, odnosno izvršni direktori i upravni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sastavljaju jednom godišnje jasno i razumljivo izvješće o svim primicima koje je društvo ili neko drugo društvo u sastavu istoga koncerna isplatilo ili se obvezalo isplatiti svakom trenutačnom i bivšem članu uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnom direktoru i članu upravnog odbora tijekom posljednje poslovne godine. Izvješće o primicima sadrži ime i prezime svake osobe navedene u prvoj rečenici ovoga stavka i najmanje sljedeće podatke, ako ih društvo uopće ima:
1. sve fiksne i varijabilne dijelove primitaka, njihove postotne udjele u ukupnom primitku, objašnjenje kako su usklađeni s važećom politikom primitaka, uključujući način na koji podupiru dugoročnu uspješnost društva te kako su se primjenjivala mjerila za ocjenu te uspješnosti,
2. usporedni prikaz godišnjih izmjena primitaka, prihoda, odnosno dobiti društva i prosječnih primitaka radnika zaposlenih na puno radno vrijeme za posljednjih pet poslovnih godina, uključujući objašnjenje kako su se radnički primici uzimali u obzir pri izračunu prosječnih primitaka te koji je krug radnika bio uključen u taj izračun,
3. broj dionica i opcija na dionice koje im je društvo dalo ili im se obvezalo dati te glavne uvjete za ostvarivanje prava, uključujući cijenu po kojoj se ona ostvaruju i datum kad se ostvaruju te svaku izmjenu tih uvjeta,
4. je li društvo i kako zahtijevalo vraćanje varijabilnih dijelova primitka,
5. je li društvo odstupilo od politike primitaka u skladu s odredbama članka 247.a stavka 2. ovoga Zakona, objašnjenje zašto je to bilo nužno te od kojih se točno dijelova politike primitaka odstupilo,
6. objašnjenje kako se uvažila odluka glavne skupštine iz odredbe članka 276.a stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Izvješće o primicima za svakog člana uprave, odnosno izvršnog direktora treba sadržavati podatke i o primicima koje:
1. je članu uprave, odnosno izvršnom direktoru isplatila ili mu se obvezala isplatiti u poslovnoj godini treća osoba u vezi s poslovima koje je obavljao kao član uprave, odnosno izvršni direktor,
2. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju prijevremenog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,
3. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju redovitog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora, gotovinsku vrijednost te ukupne obveze, iznos koji je društvo izdvojilo za tu namjenu u prošloj poslovnoj godini ili se obvezalo izdvojiti, kao i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,
4. je bivšem članu uprave, odnosno izvršnom direktoru kojemu je članstvo u upravi, odnosno položaj izvršnog direktora prestao u prošloj poslovnoj godini društvo u vezi s time isplatilo ili se obvezalo isplatiti.
(3) Izvješće o primicima ispituje revizor koji ispituje i godišnja financijska izvješća društva. Revizor je dužan ispitati sadrži li izvješće o primicima podatke iz odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka. On je dužan sastaviti izvješće o ispitivanju izvješća o primicima. To izvješće prilaže se izvješću o primicima.
(4) Društvo je dužno na razdoblje od deset godina objaviti i učiniti besplatno dostupnim na svojim internetskim stranicama izvješće o primicima i izvješće iz odredbe stavka 3. treće rečenice ovoga članka nakon što glavna skupština donese odluku u skladu s odredbom članka 276.a stavka 4. prve rečenice ovoga Zakona ili nakon što je to izvješće podastrto za raspravu na glavnoj skupštini u skladu s odredbom članka 276.a stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Izvješće o primicima ne smije sadržavati podatke koji se tiču obiteljskih prilika pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora. Društvo je dužno ukloniti iz izvješća o primicima sve osobne podatke koji su bili dostupni preko internetske stranice nakon što istekne rok iz odredbe stavka 4. ovoga članka.
(6) Izvješće o primicima ne treba sadržavati podatke koji, prema prosudbi razumnoga gospodarstvenika, mogu nanijeti društvu štetu koja nije beznačajna. Ako naknadno otpadnu razlozi zbog kojih su se određeni podaci izostavili iz objavljenih izvješća o primicima u skladu s odredbom iz prve rečenice ovoga stavka, ti će se podaci navesti u izvješću o primicima za prvu sljedeću poslovnu godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ostvarivanje prava dioničara
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 274.
(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini. Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava u cijelosti ili djelomično i kada osobno ni putem punomoćnika na njoj ne sudjeluju u mjestu gdje se održava. Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas.
(2) Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da smiju svoje glasove dati pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije kada ne sudjeluju na glavnoj skupštini. Na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. treće rečenice ovoga članka.
(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine. Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike.
(4) Statutom ili poslovnikom o radu glavne skupštine može se dopustiti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da dopusti da se rad glavne skupštine smije prenositi zvukom i slikom.
(5) Upotreba elektroničke komunikacije za potrebe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dopuštena je samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:
1. da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu održavanja glavne skupštine,
2. da je osigurano obostrano komuniciranje kojim se omogućuje dioničarima da se u stvarno vrijeme njezina održavanja obraćaju glavnoj skupštini s mjesta koje nije mjesto na kome se održava,
3. da je dioničarima omogućeno glasovanje za vrijeme ili prije održavanja glavne skupštine a da za to nije potrebno njihovo sudjelovanje u radu glave skupštine u mjestu na kome se održava putem punomoćnika,
4. da je osigurana identifikacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenljivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to zakonom dopušteno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Glasovanje o politici primitaka i o izvješću o primicima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 276.a
(1) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje jednom u svake četiri godine odlučuje hoće li odobriti politiku primitaka za članove uprave, odnosno izvršne direktore, koju joj je podastro nadzorni odbor, odnosno upravni odbor, a uvijek kad se ona znatno izmijeni. Odlukom glavne skupštine ne preuzimaju se obveze niti se stječu prava. Ona nije pobojna na temelju odredbi članka 360. ovoga Zakona.
(2) Odluka glavne skupštine i politika primitaka objavljuju se i čine besplatno dostupnim na razdoblje od barem deset godina, odmah nakon održane glavne skupštine, na internetskim stranicama društva, s naznakom datuma do kojeg će one važiti.
(3) Ako glavna skupština nije odobrila politiku primitaka, nadzorni odbor, odnosno upravni odbor podastrijet će na prvoj sljedećoj glavnoj skupštini svoju preispitanu politiku primitaka te će se o njoj glasovati.
(4) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje hoće li odobriti izvješća o primicima za prošlu poslovnu godinu koja su utvrđena i revidirana u skladu s odredbama članka 272.r ovoga Zakona. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka.
(5) Mikro, mali i srednji poduzetnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo, dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja nisu dužna donositi odluku u skladu sa stavkom 4. ovoga članka ako je izvješće o primicima za proteklu poslovnu godinu bilo podastrto za raspravu na glavnoj skupštini kao zasebna točka dnevnog reda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rok za sazivanje glavne skupštine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 279.
(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje trideset dana prije dana njezina održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva.
(2) Statutom se sudjelovanje na glavnoj skupštini ili korištenje pravom glasa može uvjetovati s time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Prijava mora prispjeti društvu na za to u pozivu navedenu adresu najkasnije šest dana prije održavanja glavne skupštine, ako se za to statutom ne predvidi neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. Najkraći rok za sazivanje glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka produljuje se za dane određene za prijavu sudjelovanja ili za korištenje pravom glasa na glavnoj skupštini.
(3) Za imatelje dionica koje glase na donositelja statutom se može odrediti kako se mora dokazati pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuje što je u stavku 2. ovoga članka propisano za produljenje roka za sazivanje glavne skupštine. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu radi trgovanja za to je dovoljna potvrda o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dokaz se mora odnositi na početak 21. dana prije održavanja skupštine i mora prispjeti društvu na adresu za to navedenu u pozivu najmanje šest dana prije dana održavanja skupštine, ako za to statutom nije predviđen neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. U odnosu prema društvu za sudjelovanje na skupštini ili za korištenje pravom glasa vrijedi kao dioničar samo onaj tko je o tome društvu podnio potreban dokaz.
(4) U rokove i datume koji se računaju unatrag od dana održavanja glavne skupštine ne uračunava se dan kada počinje njezino održavanje. Ti se rokovi zbog nedjelje, subote ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu. Na računanje rokova ne primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima o računanju vremena. U društvima dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja statutom se može predvidjeti i drukčije računanje rokova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Objava zahtjeva za dopunom dnevnog reda i prijedlozi odluka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 280.
(1) Ako su dioničari iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona zatražili dopunu dnevnoga reda, to se mora objaviti zajedno s pozivom na glavnu skupštinu ili na drugi način bez odgode nakon što taj prijedlog prispije društvu. Pritom se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 277. stavka 6. ovoga Zakona. Za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja na odgovarajući se način primjenjuje i odredba članka 277. stavka 8. ovoga Zakona. Objava i dostava medijima radi prijenosa obavijesti moraju se učiniti na isti način kao i u pogledu poziva na glavnu skupštinu.
(2) Ako glavna skupština treba odlučiti o izmjeni statuta ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna skupština na njega dade suglasnost, moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta, odnosno bitni sadržaj ugovora.
(3) Za svaku točku o kojoj treba da odlučuje glavna skupština uprava i nadzorni, odnosno upravni odbor moraju, a ako se radi o izboru članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i revizora samo nadzorni, odnosno upravni odbor, navesti u objavi dnevnoga reda i prijedloge odluka što ih treba donijeti. To ne vrijedi ako je predmet odlučivanja uvršten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioničara. Prijedlog za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i imenovanje revizora mora sadržavati njihova imena i prezimena, zanimanje i prebivalište, a kada je riječ o revizoru pravnoj osobi njenu tvrtku i sjedište. Kada se u nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi i predstavnik radnika, za donošenje odluke tog odbora o stavljanju prijedloga za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora potrebna je većina glasova članova koje su u nadzorni, odnosno upravni odbor izabrali ili imenovali dioničari.
(4) Na glavnoj skupštini ne može se odlučivati o točkama dnevnoga reda koje nisu valjano objavljene.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Priopćenja za dioničare i članove nadzornog, odnosno upravnog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 281.
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju najmanje 21 dan prije održavanja glavne skupštine priopćiti poziv na skupštinu posrednicima koji pohranjuju dionice društva i udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristili pravom glasa u ime dioničara ili su zatražili da im se poziv priopći. U taj rok ne uračunava se dan kad je dano priopćenje. Ako je izmijenjen dnevni red glavne skupštine u skladu s odredbom članka 278. stavka 2. ovoga Zakona, društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su priopćiti izmijenjeni dnevni red glavne skupštine. U priopćenju se mora navesti mogućnost da dioničari glasuju na glavnoj skupštini putem punomoćnika i putem udruge dioničara. Kod društava dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu u prijedlogu za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju se navesti i podaci o njihovu članstvu u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu.
(2) Isto priopćenje uprava, odnosno izvršni direktori moraju dati dioničarima koji to zatraže. Statutom se može odrediti da se način priopćavanja ograničava na priopćenje dano elektroničkom komunikacijom.
(3) Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može zatražiti da mu uprava, odnosno izvršni direktori pošalju priopćenje iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Svakom članu nadzornog, odnosno upravnog odbora i svakom dioničaru moraju se na njegov zahtjev priopćiti odluke glavne skupštine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Poslovnik, popis sudionika i potvrda o rezultatima glasovanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 285.
(1) Glavna skupština može većinom glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri odlučivanju donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provođenje glavne skupštine. Na glavnoj skupštini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioničara te njihovih zastupnika uz navođenje imena, prezimena i prebivališta kao i kod dionica s nominalnim iznosom tog iznosa za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broja zastupljenih dionica i uz navođenje njezina roda.
(2) Popis treba napraviti na temelju predočenih isprava o dionicama, potvrda o dionicama, vjerodostojne isprave koju izda zakonom ovlaštena institucija u čijem su računalnom sustavu na računu dioničara zabilježene dionice koje mu pripadaju, odnosno na temelju punomoći za zastupanje dioničara na glavnoj skupštini.
(3) Ako su posredniku ili udruzi dioničara dane punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini i njihovi punomoćnici glasuju u ime onoga koga se to tiče, treba posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj i rodove dionica glede kojih im je dano pravo da glasuju na glavnoj skupštini. Ne moraju se navesti imena dioničara koji su dali punomoć za glasovanje.
(4) Onaj koga dioničar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unošenja u popis posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj dionica. To vrijedi i za dionice za koje je ovlaštenik dioničar koji je upisan u registru dionica.
(5) Popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima glavne skupštine prije prvoga glasovanja. Potpisuje ga predsjednik glavne skupštine. Svakome se dioničaru mora u roku od dvije godine od održavanja glavne skupštine omogućiti uvid u popis sudionika na toj skupštini.
(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako dan njegov glas. Društvo je dužno dati dioničaru tu potvrdu bez odgađanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Politika sudjelovanja, izvješće o sudjelovanju, glasovanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 291.b
(1) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju politiku sudjelovanja te su u njoj dužni navesti kako:
1. utječu na društva u portfelju,
2. koriste članska prava iz dionica za svoje strategije ulaganja,
3. nadgledaju bitne događaje društva u koje ulažu (strategiju društva, financijske i nefinancijske rezultate i rizike, strukturu kapitala, socijalni i okolišni utjecaj te korporativno upravljanje),
4. razmjenjuju stajališta s organima društva i drugim dionicima u društvu,
5. ostvaruju članska prava iz dionica,
6. surađuju s drugim dioničarima,
7. upravljaju sukobima interesa povezanima sa sudjelovanjem.
(2) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine izvješćuju jednom godišnje kako provode svoju politiku sudjelovanja. U izvješću objašnjavaju kako općenito glasuju, kako su glasovali o važnijim odlukama i jesu li koristili usluge savjetnika pri glasovanju.
(3) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju kako su glasovali na glavnim skupštinama, osim ako njihovi glasovi nisu bili bitni zbog sadržaja odluka o kojima se glasovalo ili zbog njihova zanemarivo niskog sudjelovanja u društvu.
(4) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine dužni su ispuniti zahtjeve propisane u stavcima 1. do 3. ovoga članka ili su dužni objasniti zašto nisu ispunili te zahtjeve.
(5) Informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka moraju biti besplatno dostupne na internetskim stranicama institucionalnog ulagatelja i upravitelja imovine barem tri godine i moraju se najmanje jednom godišnje obnoviti. Institucionalni ulagatelji mogu umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveze izvješćivanja institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 291.c
(1) Institucionalni ulagatelji dužni su javno objaviti u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja.
(2) Ako upravitelj imovine radi za institucionalnog ulagatelja, taj ulagatelj je dužan javno objaviti podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja. Izvješće sadrži posebice sljedeće podatke:
1. uvažavaju li se pri odlučivanju o ulaganju srednjoročna do dugoročna kretanja društva,
2. kako se utječe na društvo i koriste članska prava iz dionice,
3. o metodi, procjeni vrijednosti činidaba po toj metodi i o naknadi upravitelju imovine za poduzimanje tih činidaba,
4. kako institucionalni ulagatelj nadgleda dogovoreni promet portfeljem i projicirane troškove prometa portfeljem,
5. o trajanju dogovora s upraviteljem imovine.
Ako dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži te podatke, institucionalni ulagatelj mora objasniti zašto je došlo do toga.
(3) Institucionalni ulagatelj dužan je na svojim internetskim stranicama objaviti i učiniti besplatno dostupnim informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to na razdoblje od barem tri godine te ih mora obnoviti najmanje jednom godišnje. Institucionalni ulagatelj može umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 2. ovoga članka.
(4) Upravitelji imovine koji su sklopili dogovor u skladu sa stavkom 2. ovoga članka dužni su jednom godišnje podnijeti institucionalnom ulagatelju izvješće ili objaviti na svojim internetskim stranicama javno dostupne informacije o tome u kojoj su mjeri njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s tim dogovorom i kako pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja. Izvješće sadrži posebice podatke o:
1. bitnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima,
2. sastavu portfelja, prometu portfeljem i troškovima prometa portfeljem,
3. opsegu u kojem odluke o ulaganju uvažavaju srednjoročni do dugoročni razvoj društva,
4. korištenju usluga savjetnika pri glasovanju,
5. zaprekama pri ostvarivanju prava iz dionice i utjecanju na društvo koje proizlaze iz sukoba interesa i pozajmljivanja vrijednosnih papira te kako se te zapreke suzbijaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ostvarenje prava glasa putem posrednika i osoba koje djeluju na odgovarajući način
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 292.
(1) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje mu ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisan u registru dionica samo ako je za to opunomoćen. Punomoć se može dati samo jednom određenom posredniku koji je mora čuvati tako da se može ispitati. Očitovanje volje kojim se daje punomoć mora biti potpuno i smije biti povezano samo s očitovanjima volje koja se odnose na korištenje pravom glasa. Ne dade li dioničar izričite upute o glasovanju, opća punomoć može dati ovlast posredniku da koristi pravo glasa samo onako kako je to navedeno u prijedlozima te institucije kako će glasovati (stavci 2. i 3.) ili prijedlozima uprave, odnosno izvršnih direktora, nadzornog, odnosno upravnog odbora društva, a ako se ti prijedlozi međusobno razlikuju, onako kako je navedeno u prijedlogu nadzornog, odnosno upravnog odbora (stavak 4). Ponudi li posrednik da će glasovati za neki od navedenih prijedloga, mora istodobno ponuditi i da će podloge potrebne za glasovanje do opoziva proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioničara ili nekom drugom tko će zastupati dioničara u korištenju pravom glasa po njegovu izboru. Posrednik je dužan godišnje jasno upozoriti dioničara na mogućnost svakodobnog opoziva punomoći i promjene opunomoćenika. Dioničaru se mora putem formulara olakšati davanje uputa za glasovanje o odlukama iz pojedinih točaka dnevnog reda, davanje i opoziv opće punomoći i davanje naloga te njihovu izmjenu.
(2) Posrednik koji želi na temelju dobivene punomoći koristiti pravo glasa u skladu s vlastitim istaknutim prijedlozima mora dioničaru te prijedloge u pogledu odluka iz pojedinih točaka dnevnog reda pravodobno učiniti dostupnima. Kod tih prijedloga on se mora voditi interesima dioničara i poduzeti sve organizacijske pripreme da na to ne utječu njegovi interesi iz drugih poslovnih područja. Mora imenovati jednog člana poslovodstva da nadzire pridržavanje tih obveza, kao i uredno korištenje pravom glasa i dokumentaciju o tome. Zajedno s prijedlozima koje postavlja posrednik mora uputiti na to da će pravo glasa koristiti u skladu sa svojim istaknutim prijedlozima, ako dioničar pravodobno za to ne dade neku drugu uputu. Ako je član uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik posrednika član nadzornog, odnosno upravnog odbora društva ili član njegove uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik društva i obrnuto, posrednik mora na to uputiti. Isto to vrijedi i ako posrednik ima udio u društvu koji po zakonu mora prijaviti nadležnom nadzornom tijelu ili je s društvom u konzorciju koji je u vrijeme posljednjih pet godina preuzeo posljednju emisiju vrijednosnih papira društva.
(3) Ako dioničar nije dao upute posredniku za korištenje pravom glasa, on ga je dužan koristiti u skladu s onim što je predložio, osim ako prema okolnostima smije zaključiti da bi dioničar, kad bi znao za stanje stvari, odobrio takvo glasovanje. Odstupi li posrednik pri glasovanju od upute koju je dobio od dioničara ili, ako te upute nije bilo, od prijedloga što ga je sam bio objavio, mora o tome izvijestiti dioničara i navesti razloge za taj svoj postupak. Na vlastitoj glavnoj skupštini opunomoćeni posrednik smije koristiti pravo glasa na temelju punomoći samo ako je dioničar dao izričitu uputu za glasovanje o odlukama o svakoj točki dnevnog reda. Isto to vrijedi i za glasovanje na skupštini društva u kome posrednik neposredno ili posredno sudjeluje u temeljnom kapitalu s više od 20%.
(4) Posrednik koji na glavnoj skupštini želi koristiti pravo glasa na temelju punomoći prema prijedlozima organa društva mora dioničarima te prijedloge učiniti dostupnima, ako to već nije učinjeno na neki drugi način.
(5) Ako to dopušta punomoć koju je dao dioničar, posrednik smije u postupanju na temelju nje dati punomoć za zastupanje osobama koje nisu njegovi zaposlenici. Ako se u punomoći drukčije ne određuje, posrednik koristi pravo glasa u ime onoga koga se to tiče. Ako je u društvu dopušteno glasovanje pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, opunomoćeni se posrednik pri glasovanju smije time koristiti. Kao dokaz ovlasti za glasovanje prema društvu kod društava dionice kojih su uvrštene na tržište radi trgovanja dovoljno je podnošenje dokaza iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona. U ostalome moraju se ispuniti zahtjevi koji su u statutu društva propisani za korištenje pravom glasa.
(6) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje mu ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njegovo ime samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Na davanje te ovlasti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka.
(7) Na učinak danog glasa ne utječe postupanje protivno odredbama prethodnih stavaka, osim protivno odredbi stavka 1. prve rečenice ovoga članka.
(8) Odredbe stavaka 1. do 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na udruge dioničara, savjetnike pri glasovanju i osobe koje se na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva. To ne vrijedi za one koji žele ostvarivati pravo glasa za dioničara ako su njegovi zakonski zastupnici, bračni ili izvanbračni drugovi ili su s njime u krvnom ili tazbinskom srodstvu do četvrtog stupnja srodstva.
(9) Obveza posrednika, savjetnika za glasovanje i osoba koje na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva da nadoknadi štetu nastalu zbog povrede odredbi iz stavaka 1. do 6. ovoga članka ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti.
(10) Dade li društvo posredniku potvrdu navedenu u odredbama članka 274. stavka 1. treće rečenice ili članka 285. stavka 6. ovoga Zakona, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 297.a stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijenos informacija o ostvarivanju prava iz dionica, posrednici, posrednici u lancu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 297.a
(1) Ako društvo ne prenese sljedeće informacije izravno dioničarima, obvezno ih je elektronički proslijediti posrednicima kako bi ih oni prenijeli dioničarima:
1. o sazivanju glavne skupštine sukladno članku 277. ovoga Zakona,
2. o pravima na zamjenu zamjenjivih obveznica za dionice, prvenstvu pri upisu novih dionica, naplati primjerice povodom smanjenja temeljnog kapitala povlačenjem dionica, upisu novih dionica pri povećanju temeljnog kapitala te izboru pri isplati dividende.
Ako su informacije dostupne na internetskim stranicama društva, dovoljno je posrednicima dati podatak o internetskoj stranici.
(2) Dovoljno je da društvo elektronički prenese posrednicima informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka putem medija za koje se dade razumno pretpostaviti da prenose informacije diljem Europske unije i u drugim državama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
(3) Svaki pojedini posrednik u lancu dužan je bez odgađanja prenijeti informacije iz stavka 1. ovoga članka koje je primio od drugog posrednika ili društva posredniku u lancu koji neposredno slijedi, osim ako zna da je društvo već poslalo te informacije posredniku koji neposredno slijedi. To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.
(4) Posrednik je osoba koja pohranjuje vrijednosne papire ili upravlja vrijednosnim papirima ili vodi depozitne račune za dioničare ili druge osobe ako te djelatnosti obavlja u vezi s dionicama društva koje ima sjedište u državi članici Europske unije ili u drugoj državi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, a tim dionicama trguje se na uređenom tržištu u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala.
(5) Posrednik u lancu je osoba koja pohranjuje dionice društva za nekog drugog posrednika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveza posrednika prenijeti informacije dioničarima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 297.b
(1) Tko kao posrednik pohranjuje dionice društva za dioničara, obvezan je informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona prenijeti dioničaru bez odgađanja, elektroničkim putem. Ako su informacije dostupne na internetskim stranicama društva, dovoljno je dioničarima prenijeti podatak o internetskoj stranici.
(2) To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveza posrednika prenijeti informacije društvu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 297.c
(1) Tko kao posrednik pohranjuje dionice društva za dioničara, dužan je informacije koje mu je dao dioničar o ostvarivanju njegovih prava iz dionica prenijeti bez odgađanja izravno društvu ili posredniku u lancu. Posrednik u lancu dužan je te informacije prenijeti bez odgađanja dalje posredniku koji neposredno slijedi sve dok informacije ne stignu društvu.
(2) Tko kao posrednik pohranjuje dionice društva za dioničara, dužan je bez odgađanja dostaviti dioničaru na njegov zahtjev pisanu potvrdu o njegovim dionicama ili je proslijediti društvu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Informacije koje društvo ima pravo zahtijevati od posrednika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 297.d
(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja smiju zahtijevati od posrednika koji pohranjuje dionice društva informacije o identitetu dioničara dionice kojega pohranjuje.
(2) Informacije o identitetu dioničara su podaci o osobi i o dionicama te osobe. Podaci o osobi jesu:
1. ime i prezime,
2. datum i mjesto rođenja,
3. poštanska adresa i adresa elektroničke pošte,
4. za pravne osobe njihov registarski, odnosno osobni identifikacijski broj te podatak o tome gdje su registrirani.
Za društva koja nisu pravne osobe i nisu registrirana navest će se njihovi članovi te podaci o njima sukladno prvoj rečenici ovoga stavka. Ako na nekoj dionici ima više ovlaštenika, navest će ih se, kao i podatke o njima sukladno prvoj i drugoj rečenici ovoga stavka. Podaci o dionicama su broj dionica i, kada to društvo zatraži, rod dionica ili dan od kojeg se dionice drže.
(3) Ako posrednik u lancu nema informacije o identitetu dioničara ili druge informacije koje zatraži društvo, dužan je bez odgađanja zahtjev društva proslijediti dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara. Dovoljno je da društvo zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pošalje putem medija za koje se dade razumno pretpostaviti da prenose informacije diljem Europske unije i u drugim državama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.
(4) Posrednik koji pohranjuje dionice za dioničara dužan je bez odgađanja prenijeti informacije društvu. Ako društvo zahtijeva da ga informira neki drugi posrednik u lancu, svaki od posrednika dužan je bez odgađanja proslijediti informacije posredniku koji neposredno slijedi u lancu sve dok se ne stigne do posrednika od kojeg je društvo zahtijevalo informacije. Posrednik od kojeg je društvo zahtijevalo informacije dužan je bez odgađanja proslijediti društvu informacije koje je dobio od drugih posrednika u lancu.
(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se i na zahtjeve za informiranjem:
1. društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili
2. trećega kojega je na to ovlastilo društvo ako po pravu koje je za njega mjerodavno on ima takav zahtjev.
(6) Statutom društva dionice kojeg nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može se propisati da će se primjenjivati odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obrada i ispravak dioničarevih osobnih podataka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 297.e
(1) Društva i posrednici smiju obrađivati dioničareve osobne podatke za potrebe identificiranja, komuniciranja, ostvarivanja dioničarevih prava i suradnje s dioničarima.
(2) Saznaju li društva ili posrednici da neki dioničar nije više dioničar društva, smiju pohranjivati njegove osobne podatke još najdulje 12 mjeseci, uvažavajući pritom druga zakonska pravila. Dopušteno je dulje pohranjivati osobne podatke ako je to potrebno za vođenje zakonom propisanih pravnih postupaka.
(3) Posrednici neće prekršiti svoje zakonske ni ugovorne obveze ako društvu ili posredniku u lancu sukladno članku 297.c ovoga Zakona otkriju informacije o dioničarevu identitetu.
(4) Svatko koga se identificira na temelju nepotpunih ili pogrešnih informacija ima pravo zahtijevati od društva i od posrednika, koji su te informacije prosljeđivali, da ih bez odgađanja isprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Troškovi
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 297.f
Društvo podmiruje nužne posrednikove troškove nastale primjenom odredbi članka 226. stavka 3. i članaka 297.a do 297.e ovoga Zakona ako se temelje na načinu poduzimanja radnji koji odgovara trenutačnom stanju tehničkog razvoja. Posrednici objavljuju svoje naknade za troškove za svaku uslugu koja se obavlja primjenom tih odredbi ovoga Zakona. Posrednici su dužni priopćiti svoje naknade zasebno društvu i dioničaru za kojeg obavljaju uslugu. Nije dopušteno naplaćivati različite naknade za ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, osim ako je to iznimno opravdano i ako je razlika posljedica različitih stvarnih troškova nastalih obavljanjem usluge.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Otpremnina u novcu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 300.g
(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava, odnosno izvršni direktori društva mu moraju pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.
(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.
(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Oglašavanje isprava o dionicama nevažećima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 346.
(1) Ako u smanjenju temeljnoga kapitala društvo spoji isprave o dionicama zamjenom, pečatiranjem ili nekim sličnim postupkom, ono može oglasiti nevažećima one od njih koje mu usprkos postavljenome pozivu ne budu predane. Isto vrijedi i za predane isprave o dionicama čiji broj nije dovoljan za zamjenu s novim dionicama a koje nisu društvu stavljene na raspolaganje da ih ono unovči za račun ovlaštenika.
(2) U pozivu za predaju isprava o dionicama mora se upozoriti na mogućnost da ih se oglasi nevažećima. Oglašavanje nevažećima moguće je ako je poziv objavljen na način kako je to propisano u članku 214. stavku 1. ovoga Zakona. Isprave o dionicama se oglašavaju nevažećima objavom u glasilu društva. U objavi se one moraju tako označiti da nema sumnje u to da li je i koja od njih oglašena nevažećom.
(3) Nove isprave o dionicama koje treba izdati umjesto onih koje su oglašene nevažećima društvo mora bez odgađanja prodati za račun ovlaštenika posredovanjem burzovnog posrednika za službenu burzovnu cijenu a ako takve nema javnim nadmetanjem.
(4) Može li se očekivati da se javnim nadmetanjem koje bi se održalo u mjestu sjedišta društva ne bi postigao zadovoljavajući uspjeh, dionice treba prodati na nekome drugome pogodnome mjestu. Mjesto, vrijeme i predmet prodaje moraju se javno objaviti. Posebno treba obavijestiti ovlaštenike iz dionica, osim ako to nije moguće. Objava i obavijest moraju se dati najkasnije dva tjedna prije održavanja nadmetanja. Utržak treba isplatiti ovlaštenicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 359.
(1) Pored onoga što je propisano za ništetnost svake odluke glavne skupštine, odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća ništetna je:
1. ako je sadržaj godišnjih financijskih izvješća suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva,
2. ako nije obavljena revizija godišnjih financijskih izvješća koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavile za to ovlaštene osobe,
3. ako pri izradi godišnjih financijskih izvješća nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih.
(2) Ništetnost odluke glavne skupštine o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća kao i ništetnost odluka uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora o utvrđenju tih izvješća imaju za posljedicu ništetnost odluke glavne skupštine o upotrebi dobiti donesene na temelju spomenutih ništetnih odluka.
(3) Iz razloga navedenih u stavku 1. ništetne su i odluke uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora kojim utvrđuju godišnja financijska izvješća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Razlozi pobijanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 360.
(1) Odluka glavne skupštine može se pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu.
(2) Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi.
(3) Odluka glavne skupštine ne može se pobijati zbog toga:
1. što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta iz članka 274. stavka 1. druge rečenice i stavka 2. prve rečenice te iz članka 291. stavka 6. ovoga Zakona za ostvarenje prava u društvu, osim ako se u vezi s time društvu može predbaciti gruba nepažnja ili namjera s time da se u statutu može za društvo predvidjeti i strože mjerilo krivnje,
2. što su povrijeđene odredbe članka 277. stavka 8., članka 280.a ili članka 297.b ovoga Zakona.
(4) Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pojam društva s ograničenom odgovornošću
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 385.
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.
(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva.
(3) Ako ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 388.
Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:
1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, ako je osnivač fizička osoba i njen osobni identifikacijski broj, a ako je osnivač pravna osoba i matični broj subjekta, odnosno odgovarajuće podatke ako je riječ o stranoj osobi,
2. tvrtku i sjedište društva,
3. ukupni iznos kapitala, te iznos svakog pojedinačnog temeljnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisati i naznačiti njihovu vrijednost, te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje uz obvezu uplate uloga preuzima svaki osnivač,
4. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,
5. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uplata preuzetih poslovnih udjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 390.
(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja deset. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
(3) Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu.
(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.
(5) Uloge se mora uplatiti tako da društvo može s njima slobodno raspolagati.
(6) Novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Prilikom uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 390.a
(1) Društvo koje ima najviše pet članova i jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi ovom Zakonu. Osim u pogledu toga ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju.
(2) Tvrtka društva iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječi, odnosno oznaku iz članka 13. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona.
(3) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 1,00 euro, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 euro. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose eura.
(4) Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu.
(5) Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:
1. za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva,
2. za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i
3. za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.
(6) Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.
(7) Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona, na društvo se više ne primjenjuju odredbe stavaka 3. do 6. ovoga članka s time da ono smije zadržati tvrtku iz stavka 2. ovoga članka. Na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dodatne činidbe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 391.
(1) Društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati, pored uplate uloga, na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost. Time se ne povećava temeljni kapital društva.
(2) U društvenom se ugovoru može odrediti i da članovi društva donose odluku o tome da će društvu učiniti dodatna plaćanja. Nije li društvenim ugovorom izričito određeno da se odluka donosi većinom od najmanje tri četvrtine danih glasova, članovi društva mogu odluku donijeti samo jednoglasno.
(3) Ako član, kada se to od njega traži, ne ispuni svoju obvezu naknadnog plaćanja društvu koja je ograničena određenim iznosom, a kada nije tako ograničena ako ne prelazi iznos određen društvenim ugovorom, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zakašnjenju s uplatom uloga, ako društvenim ugovorom nije što drugo predviđeno. Prednik člana društva odgovara za plaćanje društvu samo do visine obveze u vrijeme podnošenja prijave za upis njegova izlaska iz društva u knjigu poslovnih udjela.
(4) Ako obveza dodatnog plaćanja nije ograničena određenim iznosom, član društva koji je u cijelosti uplatio ulog može se osloboditi obveze plaćanja koja otpada na njegov poslovni udio tako da u roku od mjesec dana nakon što se od njega zahtijeva plaćanje društvu stavi svoj poslovni udio na raspolaganje. Ako on u tome roku ne plati ono što se od njega traži niti se koristi spomenutim pravom, društvo ga može preporučenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na raspolaganje društvu. Društvo mora u roku od mjesec dana od primitka spomenute izjave člana društva, odnosno od spomenute obavijesti članu, njegov poslovni udio izložiti prodaji javnim nadmetanjem, a prodaji na drugi način samo ako se s time suglasi član društva o čijem je poslovnom udjelu riječ. Društvo je dužno iznos postignut prodajom koji preostane nakon pokrića troškova prodaje i podmirenja obveze dodatnog plaćanja isplatiti članu društva. Ne može li se tražbina društva podmiriti utrškom od prodaje poslovnog udjela, ovaj pripada društvu koje ga može otuđiti za vlastiti račun. Društvenim se ugovorom način podmirenja obveze člana društva određen ovim stavkom može ograničiti na slučaj kada zahtijevano dodatno plaćanje društvu prelazi neki određeni iznos.
(5) Ono što je uplaćeno može se vratiti članovima društva ako nije potrebno za pokriće gubitka društva. Povrat uplaćenog dopušten je samo svim članovima u omjeru njihovih uloga i ne prije isteka tri mjeseca od kada društvo objavi odluku o povratu. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da su dodatne uplate moguće i prije nego što se u potpunosti uplate ulozi, povrat tako uplaćenog nije dopušten prije nego što se u potpunosti ne uplate ulozi. Vrate li se spomenute uplate protivno toj zabrani, primatelji vraćenog iznosa, članovi uprave i preostali članovi društva odgovaraju društvu po odredbama članaka 407. i 430. ovoga Zakona.
(6) Ako se, pored uplate uloga, jedan ili više članova obveže društvu na činidbe koje se ne sastoje u isplati novca ali imaju imovinsku vrijednost, u društvenom ugovoru moraju se odrediti opseg i pretpostavke za ispunjenje tih činidbi, mjerila za određivanje naknade koju za to društvo treba platiti te ugovorna kazna za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja preuzete obveze. Plaćanja društva ne mogu biti veća od vrijednosti činidbi koje treba ispuniti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Posebne pogodnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 392.
Ako se članu društva daje naknada za stvari ili prava koja prenosi društvu i priračunava se njegovome ulogu ili se nekome članu društva daju posebne pogodnosti u društvu, u društvenome ugovoru moraju se točno i u cjelini navesti član društva koji prenosi stvar ili pravo, opis onoga što se tako prenosi društvu i vrijednost toga izraženu u novcu te posebne pogodnosti koje stječe član društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijava za upis u sudski registar
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 394.
(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate ulozi u skladu sa zakonom i društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora imati nadzorni odbor i nakon što se izabere taj odbor.
(2) Ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen.
(3) Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar moraju se ulozi u stvarima i u pravima unijeti tako da s njima društvo može raspolagati nakon što bude upisano u sudski registar. Posumnja li sud u točnost podnesenih dokaza o unosu uloga i raspolaganju njima od strane društva, može zatražiti da mu se podnesu i drugi dokazi. Ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar manja od iznosa preuzetog uloga koji se time uplaćuje, osnivač koji time nije uplatio cijeli ulog dužan je prije upisa društva u sudski registar iznos koji nedostaje uplatiti u novcu.
(4) U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti :
1. tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva,
2. iznos temeljnoga kapitala društva,
3. prema okolnostima podaci i izjave iz članka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
4. izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona,
5. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj,
6. imena i prezimena, odnosno tvrtke članova društva, ako su članovi društva fizičke osobe i njihovi osobni identifikacijski brojevi, a ako su članovi pravne osobe, njihovi matični brojevi subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.
(5) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:
1. primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene od javnog bilježnika,
2. popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskog suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnoga kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača i učinjenih uplata,
3. potvrdu kreditne institucije o ulozima uplaćenima u novcu,
4. osiguranje iz stavka 2. ovoga članka, ako društvo osniva jedan osnivač a ne uplaćuje ulog u cjelini prije upisa društva u sudski registar,
5. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulažu stvari i prava, izvješća o osnivanju društva i o reviziji osnivanja, odnosno isprave i elaborat iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona,
6. popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, njihova imena i prezimena, osobni identifikacijski broj, prebivalište, opseg njihovih ovlasti i izjave da prihvaćaju postavljenja dane pred javnim bilježnikom,
7. ako društvo ima nadzorni odbor, popis predsjednika i članova toga odbora s navođenjem datuma rođenja i prebivališta,
8. dozvola državnog organa, ako se propisom traži za osnivanje i upis društva ili upis djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona u sudski registar.
(6) U prijavi mora se pružiti dokaz da su ispunjene činidbe iz članka 391. ovoga Zakona, ako ih se po društvenom ugovoru mora ispuniti prije upisa društva u sudski registar i da s njihovim predmetom društvo slobodno raspolaže.
(7) Zajedno s prijavom za upis u sudski registar registarskom sudu dostavlja se odluka kojom se utvrđuje predmet poslovanja društva i popis djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ispitivanje prijave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 395.
(1) Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.
(2) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je podnijela uprava, odnosno podaci, isprave i elaborat iz članka 187.a ovoga Zakona nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava znatno manja od visine uloga koji se time uplaćuje.
(3) Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost članova društva i članova uprave društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 397.
(1) Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci članovi društva i članovi uprave društva kao solidarni dužnici dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za drugu štetu koja bi time bila pričinjena.
(2) Ako je društvo s nakanom ili s grubom nepažnjom oštećeno ulozima ili troškovima osnivanja društva, svi članovi odgovaraju za štetu kao solidarni dužnici.
(3) Od odgovornosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka oslobađa se onaj član društva i član uprave društva koji nije znao za činjenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(4) Uz članove društva na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun članovi društva preuzeli poslovne udjele. Te se osobe ne mogu pozivati na, to da im nisu bile poznate okolnosti za koje je znao član društva koji je djelovao u njihovo ime ili za koje bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati.
(5) Društvo se ne može odreći zahtjeva iz prethodnih stavaka ovoga članka niti može o njima sklopiti nagodbu, ako je ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike. To ne vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim vjerovnicima sklopio nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja ili je njegova obveza plaćanja naknade uređena stečajnim planom.
(6) Zahtjevi društva iz stavka 1. do 4. ovoga članka zastaruju za pet godina. Zastara počinje teći od dana upisa društva u sudski registar, a ako je radnja koja dovodi do odgovornosti za štetu učinjena nakon toga upisa, od dana kada je učinjena.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Temeljni kapital i uplata uloga. Prijava za upis osnivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 397.e
(1) Ulog za preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.
(2) Ulog za osnivanje društva uplaćuje se na privremeni podračun državnog proračuna.
(3) Prijava za upis osnivanja društva na daljinu sadrži zahtjev za upis i podatke iz članka 394. stavka 4. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona.
(4) Prijavi iz stavka 3. ovoga članka prilažu se:
- primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima,
- popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskoga suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnog kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača,
- odluka o imenovanju i popis osoba ovlaštenih voditi poslove društva, njihova imena i prezimena, prebivalište, osobni identifikacijski broj, opseg njihovih ovlasti,
- izjave članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za člana uprave,
- odluku o odabiru poslovne adrese društva,
- odluku o utvrđenju predmeta poslovanja.
(5) Podaci iz stavka 3. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka preuzimaju se iz sustava, odnosno nastaju u sustavu sudskog registra.
(6) Prijavu za upis osnivanja dužni su potvrditi svi članovi uprave društva.
(7) Prijava za upis osnivanja potvrđena je kada sustav sudskog registra zabilježi da su osobe iz stavka 3. ovoga članka potvrdile prijavu za upis osnivanja, a kao dan potvrde uzima se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.
(8) Posumnja li da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, registarski sud donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda, smatrat će se da je povukao prijedlog.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
OSNIVANJE DRUŠTVA NA DALJINU UZ SUDJELOVANJE JAVNOG BILJEŽNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 397.f
(1) Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mogu se osnovati na daljinu i uz sudjelovanje javnog bilježnika.
(2) Ulozi za preuzete poslovne udjele mogu se uplatiti samo u novcu, a uplaćuju se na privremeni podračun državnog proračuna ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Plaćanje se može obaviti na daljinu, elektroničkim putem, a dokaz o plaćanju može se podnijeti na isti način.
(3) Društveni ugovor i izjava o osnivanju društva sklapaju se kao javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik u elektroničkom obliku, prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sklapa se popunjavanjem obrazaca iz priloga 1. - 2. ovoga Zakona u elektroničkom obliku
(4) I ostale isprave potrebne za osnivanje društva u čijem sastavljanju treba sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se u elektroničkom obliku prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Isprave u čijem sastavljanju ne mora sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se prema pravilima za odgovarajuću vrstu elektroničke isprave. Ako nema posebnih pravila, ispravu potpisuju osobe koje su ih sastavile kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(5) U postupku osnivanja javni bilježnik komunicira s članovima društva, njihovim zastupnicima i članovima organa društva putem sredstava elektroničke komunikacije (videoveza i slično). Na taj način javni bilježnik ih obavještava jesu li društveni ugovor, predmet poslovanja, tvrtka društva i imenovanja članova organa u skladu sa zakonom, upozorava ih na posljedice namjeravane pravne radnje i utvrđuje njihovu pravu volju.
(6) Identitet članova društva, njihovih zastupnika i članova organa provjerava se upotrebom sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti.
(7) Javni bilježnik može na daljinu izvršiti i dodatne provjere identiteta, kao i ostale potrebne provjere, poput postojanja poslovne sposobnosti ili ovlasti za zastupanje. U tu svrhu javni bilježnik može se poslužiti ispravama koje su potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(8) Ako posumnja da su članovi društva, njihovi zastupnici ili članovi organa krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, javni bilježnik može zahtijevati njihovu fizičku prisutnost.
(9) Ako nije drukčije predviđeno u ovom članku, na osnivanje se primjenjuju opća pravila o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, uzimajući u obzir posebnosti elektroničke komunikacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zatezne kamate
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 399.
Član društva koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 400.
(1) Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati ulog, biti isključen iz društva. Poziv se mora poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati ulog, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva. Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji kasne s uplatom uloga.
(2) Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom.
(3) Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga dijela uloga. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost prednika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 401.
(1) Za ispunjenje obveze unosa uloga u društvo isključenog člana društva odgovaraju društvu i posljednji te svi raniji pravni prednici isključenog člana koji u odnosu na društvo vrijede kao imatelji poslovnih udjela.
(2) Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik. Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi poziv preporučenim pismom i o tome na isti način obavijesti njegovoga prednika.
(3) Odgovornost pravnog prednika ograničava se na obvezu unošenja u društvo uloga ispunjenje koje se traži i na vrijeme od pet godina. Rok počinje teći od dana kada je pravni sljednik u odnosu prema društvu vrijedio kao imatelj poslovnog udjela.
(4) Uplatom preostaloga dijela uloga pravni prednik stječe poslovni udio svoga pravnoga sljednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prodaja udjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 402.
(1) Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate ili član nema pravnih prednika, društvo može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva.
(2) U roku od mjesec dana društvo može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u izvještaju o financijskom položaju društva. Po proteku mjesec dana društvo može udio prodati samo na javnoj dražbi.
(3) Javnu dražbu provode osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud.
(4) Ako se prodajom postigne cijena koja je viša od onoga što isključeni član društva duguje društvu, višak će se, po odbitku troškova prodaje i kamata te eventualne ugovorne kazne, upotrijebiti za uplatu uloga, a iznos koji se postigne preko toga isplatit će se isključenome članu društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost članova društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 403.
(1) Ako društvo ne može postići da preostali dio uloga isključenoga člana uplate njegovi pravni prednici niti za to može namaknuti sredstva prodajom njegovog poslovnog udjela, neuplaćeni iznos moraju uplatiti ostali članovi društva razmjerno svojim ulozima.
(2) Ako poslovni udio nije prodan, članovi koji su podmirili obvezu iz prethodnoga stavka ovoga članka stječu pravo sudjelovanja u dobiti društva i u ostatku likvidacijske, odnosno stečajne mase društva koji bi pripali tome poslovnome udjelu i to srazmjerno iznosima koje su uplatili na ime zaostale uplate uloga koji se odnosi na taj poslovni udio. Ako se poslovni udio naknadno proda, iz postignutog utrška moraju se članovima društva nadoknaditi iznosi koje su uplatili društvu po odredbama stavka 1. ovoga članka, a ono što preostane mora se koristiti za podmirenje onoga što još nije podmireno društvu na ime uplate uloga isključenog člana i ostatak tome članu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vraćanje uloga. Podjela dobiti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 406.
(1) Članovi društva ne mogu tražiti da im društvo vrati ono što su uplatili kao uloge. Članovima se ne smije isplatiti kamata na uplaćeni ulog niti se može ugovoriti takva obveza društva. Sve dok društvo postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit i zadržana dobit iz ranijih godina umanjena za gubitke iz ranijih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o upotrebi dobiti. Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao zadržanu dobit.
(2) Dobit iz stavka 1. ovoga članka dijeli se članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaćenih uloga.
(3) Društvo smije za povremene činidbe iz članka 391. stavka 6. ovoga Zakona na koje su članovi društva, pored uplate uloga, obvezni po društvenome ugovoru isplatiti i naknadu određenu po mjerilima iz društvenog ugovora, ali ona ne smije prijeći vrijednost tih činidbi bez obzira na to iskazuje li se u računu dobiti i gubitka neto dobit društva.
(4) Ako je upravi ili nadzornome odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Raspolaganje poslovnim udjelom
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 412.
(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.
(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.
(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem opunomoćenika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijenos poslovnog udjela uz suglasnost društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 413.
(1) Ako je društvenim ugovorom predviđeno da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost društva, član društva koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglasnost za poslovni udio za koji je u cjelini uplaćen ulog, tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu dozvoli prijenos toga udjela. Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za društvo, njegove članove i vjerovnike. Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela.
(2) I kada sud dade suglasnost za prijenos poslovnog udjela, član društva ne može taj udio prenijeti osobi kojoj to želi ako društvo u roku od mjesec dana po pravomoćnosti odluke suda preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se poslovni udio uz iste uvjete prenese nekome drugome.
(3) Ako se poslovni udio koji se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba prodati u sudskom ovršnom postupku, ovršni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela i o odobrenju prodaje obavijestiti društvo i sve vjerovnike te im priopćiti procijenjenu vrijednost udjela. Procjena nije potrebna ako se između založnog vjerovnika, dužnika i društva postigne sporazum o cijeni uz koju se poslovni udio preuzima. Ako kupac kojega odredi društvo ne preuzme poslovni udio u roku od četrnaest dana i za to u novcu ne plati procijenjenu vrijednost poslovnoga udjela, udio će se prodati po propisima ovršnog postupka a da za to nije potrebna suglasnost društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 418.
(1) Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje nije u cjelini uplaćen ulog
(2) Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaćen ulog ako to čini imovinom koja prelazi iznos temeljnog kapitala društva i ako društvo može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela a da s time ne smanjuje temeljni kapital društva ni rezerve koje mora stvarati na temelju društvenog ugovora koje ne smije upotrijebiti za isplate članovima društva.
(3) Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju.
(4) Društvo može uzeti u zalog poslovne udjele samo ako je ukupni iznos tražbina osiguranih zalogom poslovnih udjela niži od vrijednosti udjela ili, ako je vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga, da iznos tražbina nije veći od one imovine društva čija vrijednost prelazi iznos njegovog temeljnog kapitala. Stjecanje ili zalaganje vlastitog poslovnog udjela protivno odredbama stavka 2. i 4. ovoga članka je valjano.
(5) Stjecanje vlastitih poslovnih udjela dopušteno je i kada se to čini radi davanja otpremnine članovima društva zbog provedene statusne promjene društva, ako se poslovni udio stekne u roku od šest mjeseci od provedene promjene ili pravomoćnosti sudske odluke, a društvo može stvoriti propisane rezerve za vlastite poslovne udjele tako da se s time ne smanji temeljni kapital društva ni rezerve predviđene društvenim ugovorom koje društvo ne smije koristiti za isplate svojim članovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 421.
(1) Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz toga proizlaze.
(2) Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja odnosno isključenja. Ako je ulog člana u društvo bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze.
(3) Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kada im se isplati naknada iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Imenovanje članova uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 423.
(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja bi mu bila pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu. Članstvo u upravi prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi članovi uprave, a kada je to primjenjivo, i predsjednik nadzornog odbora, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.
(2) Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.
(3) Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.
(4) U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.
(5) Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.
(6) Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove. U pogledu naknade troškova i nagrade za rad privremenog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 245. stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Tko može biti član nadzornog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 436.
Usporedba verzija2Dodaj komentar na članak 436 Ispis članka
(1) Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona.
(2) Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili kreditne, odnosno financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih odbora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 437.
(1) Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.
(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.
(3) Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora.
(4) Članovi prvog nadzornog odbora imenuju se pri osnivanju društva za vrijeme do odluke skupštine društva ili članova društva izvan skupštine kojom po proteku godine dana od upisa društva u sudski registar odlučuju o tome da li da im se dade razrješnica. Do tada ih skupština odnosno članovi društva izvan skupštine mogu opozvati odlukom donesenom običnom većinom glasova.
(5) Nije li u odluci o izboru, odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članu nadzornog odbora počinje s danom donošenja te odluke, odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nadležnost skupštine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 441.
(1) Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:
1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,
2. zahtjevu za uplatama uloga,
2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,
3. imenovanju i opozivu članova uprave,
4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,
5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,
6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,
7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,
8. izmjeni društvenog ugovora,
9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor,
10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova.
(2) Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine nadležnosti ne može izuzeti donošenje odluka iz stavka 1. točke 1., 2.a, 4., 9., a točke 10. ovog članka ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar.
(3) Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva kada je obvezno i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava društva dužna ih je, zajedno s izvješćem revizora, kada je revidiranje financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, bez odgađanja u zakonom propisanome roku predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odlučivanje o izmjeni
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 455.
(1) Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.
(2) Odluka o odredbama da treba izabrati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora donosi se običnom većinom glasova.
(3) Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz društvenog ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju toga ugovora može se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na koje se odnosi povećanje obveza ili smanjenje prava.
(4) To napose vrijedi za odluke kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti uloge u temeljni kapital društva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu sadržane.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Način povećanja temeljnoga kapitala. Povećanje novim uplatama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 457.
(1) Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni društvenog ugovora.
(2) Temeljni kapital može se povećati uplatama uloga za nove poslovne udjele ili uplatama povećanih uloga za postojeće poslovne udjele ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital.
(3) Na temelju povećanja temeljnoga kapitala uloge u društvu mogu preuzeti postojeći članovi društva i druge osobe.
(4) Ako u društvenom ugovoru, odnosno u odluci o povećanju temeljnoga kapitala nije drugačije određeno, postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od donošenja odluke o povećanju temeljnoga kapitala preuzmu poslovne udjele u srazmjeru nominalnim iznosima svojih poslovnih udjela u društvu.
(5) Izjava o preuzimanju poslovnog udjela daje se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.
(6) Osobe koje uplatom uloga pristupaju društvu moraju u izjavi o tome navesti da to čine na način kako je to određeno društvenim ugovorom. U izjavi moraju se navesti iznosi uloga koji se uplaćuju za preuzete poslovne udjele i druge činidbe na koje preuzimatelj treba biti obvezan na temelju društvenog ugovora.
(7) Odredbe članka 390. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na povećanje temeljnoga kapitala društva. Povećanje temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava moguće je samo onda ako se u odluci o povećanju kapitala to izričito navede i ako se odredi rok u kojemu će se u društvo unijeti stvari i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u društvo prije nego što se registarskome sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upis povećanja temeljnoga kapitala novim uplatama u sudski registar. Objava upisa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 458.
(1) Čim se preuzmu i uplate ulozi u povećani temeljni kapital mora se registarskome sudu podnijeti prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar. Na prijavu i na ispitivanje prijave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 394. i članka 395. ovoga Zakona.
(2) Prijavi za upis moraju se priložiti:
1. izjave o preuzimanju poslovnih udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili u javno ovjerenome prijepisu,
2. popis osoba koje su preuzele nove poslovne udjele potpisan od strane podnositelja prijave u kojoj se moraju, navesti iznosi preuzetih i uplaćenih uloga, u čemu su oni uplaćeni i dokazi da je to učinjeno, koje treba priložiti popisu, a ako su poslovne udjele preuzeli postojeći članovi društva ukupni nominalni iznosi njihovih poslovnih udjela,
3. ako je temeljni kapital povećan ulaganjem stvari i prava, ugovore kojima je to ulaganje ostvareno.
(3) U objavi upisa da je povećan temeljni kapital društva navodi se sadržaj upisa, a ako su u društvo unesene stvari i prava i navodi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka. Kod toga je dovoljno da se uputi na isprave koje se nalaze kod registarskog suda.
(4) Na odgovornost članova uprave koji su podnijeli prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 397. stavka 1., 3., 5. i 6. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odobreni kapital
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 458.a
(1) Društvenim ugovorom može se ovlastiti upravu da u roku od pet godina od upisa društva u sudski registar može povećati temeljni kapital do određenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital) izdavanjem novih poslovnih udjela uz odgovarajuće uplate uloga društvu. Iznos odobrenog kapitala ne smije biti veći od polovine iznosa temeljnog kapitala društva u vrijeme davanja te ovlasti.
(2) Ovlast se može dati i izmjenom društvenog ugovora za vrijeme od najviše pet godina od upisa u sudski registar izmjene kojom se ovlast daje.
(3) Poslovni udjeli mogu se izdati uz uplatu uloga u stvarima i pravima samo ako je to predviđeno u danoj ovlasti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 459.
(1) O pretvaranju rezervi iz dobiti i rezervi kapitala društva u temeljni kapital može se odlučiti nakon što se utvrde godišnja financijska izvješća za poslovnu godinu koja je neposredno prethodila godini u kojoj se donosi odluka, ako ta izvješća ne pokazuju gubitak, a nema nepokrivenoga gubitka iz prethodnih godina i donese odluka o upotrebi dobiti. Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene i sredstva koja su odlukom o upotrebi dobiti namijenjena za unos u te rezerve. Ovdje se primjenjuju odredbe o izmjeni društvenog ugovora.
(2) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne može se donijeti prije nego što jedan ili više revizora koje odlukom imenuju članovi društva ispitaju posljednja godišnja financijska izvješća i potvrde ih bez rezerve. Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar, moraju se izraditi nova financijska izvješća koja moraju ispitati revizori. Na temelju nje može se donijeti odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva samo ako je revizori potvrde bez rezerve.
(3) Povećanje temeljnoga kapitala društva provodi se povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu ili stvaranjem novih poslovnih udjela. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona. U odluci o povećanju temeljnog kapitala mora se navesti povećava li se taj kapital povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu i za koji iznos ili se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela i kojeg nominalnog iznosa.
(4) Povećanje temeljnoga kapitala mora se tako provesti da ukupan nominalni iznos povećanih poslovnih udjela odgovara povećanome temeljnome kapitalu društva, a ako se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela da ulozi koji na njih otpadaju zajedno s ostalim ulozima odgovaraju temeljnom kapitalu nakon njegova povećanja.
(5) Novi poslovni udjeli pripadaju članovima društva u istome srazmjeru kao i oni prije povećanja temeljnoga kapitala društva. Drugačija odluka članova društva je ništetna.
(6) Vlastiti poslovni udjeli društva sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala.
(7) Poslovni udjeli za koje su ulozi samo djelomično uplaćeni sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala prema njihovim nominalnim iznosima. U pogledu njih je povećanje temeljnog kapitala moguće samo povećanjem iznosa uloga koji otpadaju na te poslovne udjele. Postoje li uz njih i poslovni udjeli za koje su u potpunosti uplaćeni ulozi, u pogledu njih se povećanje temeljnog kapitala može provesti povećanjem nominalnih iznosa tih udjela ili izdavanjem novih poslovnih udjela.
(8) Ako povećanje temeljnog kapitala dovodi do toga da na neki poslovni udio otpada samo dio novog poslovnog udjela, takvo pravo na stjecanje udjela može se prenositi i naslijediti. Prava iz novog poslovnog udjela mogu se koristiti, uključujući i zahtjev za izdavanjem isprave koja se odnosi na taj udio, samo ako se svi spomenuti dijelovi sjedine kod jedne osobe, a kada je riječ o više ovlaštenika na udjelu, ako svi dijelovi čine jedan puni poslovni udio, po pravilima iz članka 417. ovoga Zakona.
(9) Povećanje temeljnoga kapitala društva ne utječe na odnose prava koja proizlaze iz poslovnih udjela. Ako se pojedina prava iz poslovnih udjela za koje su djelomično uplaćeni ulozi određuju prema onome što je uplaćeno, ona pripadaju članovima društva dok ne uplate ono što im je još preostalo samo prema visini uplaćenog uloga uvećana za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos poslovnih udjela. Nakon daljnjih uplata na odgovarajući se način povećavaju i prava
(10) Ako nije nešto drugo određeno, povećani poslovni udjeli sudjeluju u dobiti društva koja je ostvarena u cijeloj poslovnoj godini u kojoj je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 338. stavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Način smanjenja temeljnoga kapitala
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 462.
(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova društva o izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan ovim Zakonom. U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako će se to provesti.
(2) Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraćanjem članovima društva njihovih uloga, sniženjem nominalnog iznosa poslovnih udjela ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate uloge.
(3) Nije dopušteno smanjenje temeljnoga kapitala ispod iznosa određenoga u članku 389. stavku 2. ovoga Zakona. Ako se smanjenje temeljnoga kapitala provodi vraćanjem uplaćenih uloga ili oslobođenjem članova od obveze da ih u cjelini uplate, iznos svakoga uloga koji ostaje u društvu ne može biti niži od iznosa navedenog u članku 390. stavku 1. ovoga Zakona. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 348. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Isplate članovima društva i oslobođenje od obveza
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 465.
(1) Isplate članovima društva na temelju smanjenja temeljnoga kapitala moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar.
(2) Od upisa u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka djeluje i oslobođenje od obveze da se uplate preostali neuplaćeni ulozi u koju svrhu je smanjen temeljni kapital društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Smanjenje uz istodobno povećanje temeljnog kapitala
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 465.d
(1) Ako se u slučaju iz članka 465.c istodobno sa smanjenjem temeljnog kapitala donese i odluka o njegovu povećanju, i to se povećanje može u godišnjem financijskom izvješću iskazati kao provedeno. Odluka o takvom povećanju temeljnog kapitala je dopuštena samo ako se ulozi za preuzete poslovne udjele ne uplaćuju unosom u društvo stvari i prava, a za svaki novi poslovni udio je uplaćeno najmanje onoliko koliko se mora uplatiti pri povećanju temeljnog kapitala u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar da je temeljni kapital povećan. Javnom bilježniku u obliku čije je javnobilježničke isprave donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva mora se dostaviti dokaze o preuzimanju poslovnih udjela i uplati uloga koji se na njih odnose.
(2) Odluke o smanjenju i o istodobnom povećanju temeljnog kapitala su ništetne ako ih se u roku od tri mjeseca od kada su donesene ne upiše u sudski registar. Spomenuti rok ne teče za vrijeme trajanja postupka povodom tužbe kojom se traži utvrđenje da je odluka ništetna. Odluke se mogu upisati u sudski registar samo zajedno.
(3) Godišnje financijsko izvješće se ne smije službeno objaviti prije nego što se odluka o smanjenju temeljnog kapitala upiše u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Otpremnina dioničarima odnosno članovima priključenog društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 504.a
(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. U tom se slučaju zajedno s prijavom za upis priključenja podnosi i prijava za upis jedinog člana društva u sudski registar.
(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice, odnosno poslovni udjeli daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu, odnosno za udio morale dati dionice odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerene otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine priključenog društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.
(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od objave upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.
(4) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine nije primjeren, da je glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili utvrdi da je uopće nije ponudilo i odredi njezinu visinu, naložit će glavnom društvu da dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
(5) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 4. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na otpremninu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Revizija pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 515.
(1) Jedan ili više revizora (revizori pripajanja) moraju za svako društvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju.
(2) Revizore pripajanja na prijedlog nadzornog odnosno upravnog odbora društva imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona. Na zajednički zahtjev nadzornih odnosno upravnih odbora svih društava koja sudjeluju u pripajanju, sud može za sva ta društva imenovati iste revizore.
(3) Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i zajedničko izvješće. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica. Pri tome treba navesti:
1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica,
2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,
3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni društava. U izvješću ne treba navoditi činjenice čije bi objavljivanje moglo prouzročiti značajnu štetu nekome od društava koja sudjeluju u pripajanju ili društvima koja su s njima povezana.
(4) Na odgovornost revizora pripajanja, njihovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
(5) Revizija pripajanja nije potrebna, ako svi imatelji dionica koje daju pravo glasa svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije pripajanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Priprema i provođenje glavne skupštine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 517.
(1) Ugovor o pripajanju treba dostaviti registarskom sudu prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o odobrenju ugovora. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju predan u sudski registar, osim ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja ugovor o pripajanju cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 2. ovoga članka, a ako je ugovor o pripajanju objavljen na internetskoj stranici društva, dioničare se mora u pozivu upozoriti da je taj ugovor dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade.
(2) Od sazivanja glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka moraju se u poslovnim prostorijama društva staviti na uvid dioničarima:
1. ugovor o pripajanju,
2. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,
3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 407. Zakona o tržištu kapitala, osim ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na uvid u ta izvješća,
4. izvješća uprava, odnosno izvršnih direktora društava koja sudjeluju u pripajanju iz članka 514. ovoga Zakona i izvješća nadzornih, odnosno upravnih odbora iz članka 515.a ovoga Zakona, osim ako su se dioničari odrekli tih izvješća,
5. izvješće o reviziji iz članka 515. ovoga Zakona, ako se revizija morala provoditi.
(3) Nova financijska izvješća iz stavka 2. točke 3. ovoga članka moraju se sastaviti po propisima koji su se primjenjivali pri izradi posljednjih godišnjih financijskih izvješća društva. Ta nova financijska izvješća moraju se sastaviti primjenom istih metoda i u istom obliku kao i posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.
(4) Na zahtjev svakoga dioničara mora mu se bez odgađanja besplatno dati prijepis ili presliku isprava navedenih u stavku 2. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 2. ovog članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.
(5) Za vrijeme održavanja glavne skupštine svakoga društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 2. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave usmeno obrazložiti ugovor o pripajanju, koji se prilaže kao prilog zapisniku.
(6) Društvo nema obvezu iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 2. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih dioničari mogu preuzeti bez naknade.
(7) Svakome dioničaru treba na njegov zahtjev na glavnoj skupštini koja odlučuje o pripajanju dati obavijest o svim činjenicama vezanim za druga društva koja sudjeluju u pripajanju, a koje su bitne za to pripajanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Provođenje pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 520.
(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:
1. drži dionice društva koje se pripaja,
2. društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,
3. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom iznosu uplaćen iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti.
(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:
1. drži vlastite dionice,
2. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje je u punom iznosu plaćen iznos za koji su izdane.
(3) S držanjem dionica od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.
(4) Ako je omjer zamjene dionica pripojenog društva za dionice društva preuzimatelja takav da ne omogućuje da se jedna ili više dionica pripojenog društva zamijene za cijeli broj dionica društva preuzimatelja, društvo preuzimatelj ili druga osoba moraju dioničarima pripojenog društva koji ne drže odgovarajući dovoljni broj dionica pripojenoga društva platiti doplatu u novcu. Ukupan iznos doplata u novcu ne smije prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnog iznosa danih dionica društva preuzimatelja odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Učinak pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 530.
(1) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na valjanost pripajanja.
(2) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba koja zbog odredbe članka 529. ovoga Zakona više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtijevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 532.
(1) Odluka kojom je glavna skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica, odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.
(2) Zahtjev može postaviti svaki dioničar pripojenoga društva, koji bi po odredbama članka 362. točke 1 i 2. ovoga Zakona imao pravo pobijati odluku o pripajanju, ali mu je pravo pobijanja isključeno prvom rečenicom stavka 1. ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja. Dioničari koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene dionica. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, dioničari koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi.
(3) Dioničari se mogu odreći prava na podnošenje zahtjeva za dodatnim uplatama izjavom u zapisnik na skupštini koja odlučuje o pripajanju ili izjavom koja mora biti dana u obliku javnobilježničke isprave.
(4) Dioničari pripojenog društva koji uspiju sa svojim zahtjevom za doplatom u novcu imaju pravo i na zakonsku zateznu kamatu, koja je važila na dan nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja, uvećanu za pet postotnih poena, od dana nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja.
(5) Na zahtjev društva preuzimatelja, sud može dopustiti da se dioničarima pripojenog društva koji su postavili zahtjev, umjesto doplata u novcu dadu dodatne dionice društva preuzimatelja. Za tu svrhu društvo preuzimatelj mora prije svega koristiti vlastite dionice, ako ih ima. Ako društvo preuzimatelj nema vlastite dionice ili ih nema dovoljno, može izdati nove dionice povećanjem temeljnog kapitala, pri čemu se ne uplaćuju ulozi. Povećanje temeljnog kapitala dopušteno je samo ako je prema zadnjim financijskim izvješćima, koji ne smiju biti sastavljeni više od osam mjeseci od dana kada se odlučuje o povećanju temeljnog kapitala, iznos raspoloživih rezervi koje se mogu koristiti za tu svrhu najmanje jednak ukupnom iznosu za koji se nove dionice izdaju ili ako je ukupni iznos temeljnog kapitala nakon povećanja i rezervi, koje društvo mora imati, a ne smije ih upotrijebiti za povećanje temeljnog kapitala, jednak ili manji od ukupne vrijednosti imovine društva, umanjenoj za njegove obveze.
(6) Prilikom donošenja odluke o zahtjevu, sud može tražiti mišljenje vještaka. Na temelju mišljenja vještaka, sudionici postupka mogu sklopiti nagodbu o visini doplata u novcu odnosno broju novoizdanih dionica društva preuzimatelja koje će pripasti dioničarima pripojenog društva.
(7) Protiv odluke suda koji je odlučivao o zahtjevu, dopuštena je žalba u roku od mjesec dana, koju mogu podnijeti društvo preuzimatelj i svaki dioničar koji je postavio zahtjev, a ako je sud dopustio da umjesto doplata u novcu društvo preuzimatelj izda nove dionice, tada i dioničari društva preuzimatelja kojima su zbog toga umanjena prava.
(8) Predujam troškova postupka dužno je platiti društvo preuzimatelj, ali svaka stranka predujmljuje troškove svojih zastupnika u postupku. Utvrdi li sud da je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren i odredi novi, naredit će društvu preuzimatelju da drugim sudionicima u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odjeljak 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIPAJANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA DRUŠTVU S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 534.
(1) Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti društvu s ograničenom odgovornošću prijenosom cijele imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.
(2) Ako iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532., članka 535. stavka 2. i članka 536. do 545. ovoga Zakona. Odredbe koje se odnose na članove uprave i članove društva s ograničenom odgovornošću kojemu se dioničko društvo pripaja primjenjuju se na upravu, odnosno izvršne direktore i glavnu skupštinu dioničkog društva. U popisu članova društva koji se prilaže prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti nepoznati dioničari s naznakom isprava o dionicama na koje otpadaju odgovarajući udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću. Zaključna financijska izvješća društva koje se pripaja ne treba objaviti.
(3) Za odluku skupštine o pripajanju, dužnost uprave društva s ograničenom odgovornošću glede objave sastava nadzornog, odnosno upravnog odbora, zamjenu dionica i prava dioničara koji su protiv pripajanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 516. stavka 2., članka 517. stavka 2. točke 1. i stavka 4. do 6., članka 549. stavka 2., članka 557. stavka 2. i 3., članka 559., članka 561. točke 4. i članka 562. ovoga Zakona.
(4) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkog društva odgovaraju kao solidarni dužnici za štetu ako je ona pripajanjem pričinjena društvu, dioničarima i vjerovnicima društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odluka članova svakoga društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 536.
(1) Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.
(2) Za donošenje odluke potrebna je većina od tri četvrtine danih glasova. Društveni ugovor ne može predvidjeti da je za to potrebna manja većina. Ako za udjele u društvu preuzimatelju nisu u cjelini uplaćeni ulozi, za odluku članova pripojenoga društva moraju glasovati svi prisutni članovi toga društva. S odlukom se moraju suglasiti i članovi koji nisu bili prisutni pri donošenju odluke.
(3) Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave. Njoj se mora priložiti ugovor o pripajanju društva.
(4) Svakome se članu društva mora na njegov zahtjev bez odgađanja dati prijepis ili presliku odluke i ugovora o pripajanju.
(5) Uprava mora svakome članu društva na njegov zahtjev dati obavještenja o okolnostima koje su bitne za pripajanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Provođenje pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 539.
(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:
1. drži poslovne udjele društva koje se pripaja,
2. društvo koje se pripaja drži vlastite poslovne udjele,
3. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje nisu u punom iznosu uplaćeni ulozi, a koje je trebalo uplatiti.
(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:
1. drži vlastite poslovne udjele,
2. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje su u punom iznosu uplaćeni ulozi.
(3) S držanjem poslovnih udjela od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.
(4) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih poslovnih udjela u tome društvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ništetnost odluke pripojenoga društva o pripajanju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 546.
Nakon upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo, tužba na utvrđenje da je ništetna odluka o pripajanju što ju je donijelo pripojeno društvo podiže se protiv društva preuzimatelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 547.
(1) Odluka kojom je skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.
(2) Zahtjev može postaviti svaki član pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijati odluku ali je to njegovo pravo isključeno prvom rečenicom prethodnoga stavka ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo. Članovi društva koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene udjela. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, članovi koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. stavaka 3. do 8. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Spajanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 548.
(1) Pri spajanju društava s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 536., članka 537. stavka 1. i 2., članka 540., članka 541 stavka 4. i 5. i članka 542. do 546. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom kojega se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.
(2) Društveni ugovor novoga društva valjan je tek nakon što se s njime odlukom suglase članovi u svakome od društava koja se spajaju. Glede toga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prve i druge rečenice stavka 2. te stavka 3. i 4. članka 536. ovoga Zakona. Ti se propisi odgovarajuće primjenjuju i glede imenovanja članova nadzornog odbora novoga društva koje treba da imenuju članovi društava koja se spajaju.
(3) Na osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 387. stavka 1. i članka 395. ovoga Zakona. Utvrđenja sadržana u društvenim ugovorima svakoga od spojenih društava s posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u društveni ugovor novoga društva.
(4) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovine društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora, koje do trenutka spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koje su međusobno nespojive čije bi ispunjenje bilo za novoosnovano društvo posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.
(5) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja su se spojila. Nije potrebno posebno brisanje društava koja su se spojila u sudskom registru. Članovi društava koja su se spojila upisom spajanja postaju članovi novoga društva.
(6) U objavi upisa novoga društva moraju se osim sadržaja upisa navesti:
1. imena i prezimena, njihovi osobni identifikacijski brojevi i prebivališta članova prvoga nadzornoga odbora ako društveni ugovor predviđa da takav odbor postoji ili je propisano zakonom da društvo mora imati nadzorni odbor
2. odredbe društvenog ugovora o načinu kako će društvo objavljivati priopćenja.
(7) Novo društvo mora prijaviti spajanje društava radi upisa u odgovarajuće sudske registre. Spajanje se može upisati u registrima tih društava tek nakon što se u sudski registar upiše novo društvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pojam prekograničnog pripajanja i spajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.a
(1) Prekogranično je pripajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono pripajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju (pripojeno društvo ili društvo preuzimatelj) valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju društvo kapitala u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.
(2) Prekogranično je spajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono spajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u spajanju dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u spajanju društvo kapitala u smislu članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga odjeljka o prekograničnim pripajanjima na odgovarajući se način primjenjuju na prekogranična spajanja.
(3) U prekograničnom pripajanju prema odredbama ovoga Zakona ne mogu sudjelovati zadruge, pa i kada prema pravu druge države članice Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ispunjavaju uvjete iz članka 2. točke 1. Direktive 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. 10. 2005. o prekograničnim pripajanjima društava kapitala niti društva koja su određena u Direktivi Vijeća br. 85/611/EEZ od 20. 12. 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa o društvima za kolektivno ulaganje u prenosive vrijednosne papire.
(4) Odredbe ovoga Zakona o prekograničnim pripajanjima primjenjuju se na odgovarajući način i ako je jedno od pripojenih društava valjano osnovano i ima registrirano sjedište u državi koja nije članica Europske unije niti je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pod uvjetom da je u takvom pripajanju, društvo preuzimatelj valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske i ima registrirano sjedište, središnje mjesto upravljanja ili središnje mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako odredbama ovoga Odjeljka Zakona nije određeno drugačije, na prekogranična se pripajanja na odgovarajući način primjenjuju odredbe Odjeljaka 1. do 4. Glave VII. ovoga dijela Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zajednički plan pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.b
(1) Organi ovlašteni za zastupanje društava koja sudjeluju u pripajanju sastavljaju zajednički plan pripajanja, koji mora sadržavati sljedeće podatke:
1. pravni oblik, tvrtku i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,
2. omjer zamjene dionica odnosno udjela te iznose doplata u novcu,
3. pojedinosti o prijenosu dionica, odnosno udjela na društvo preuzimatelja,
4. očekivane učinke pripajanja na zaposlenost,
5. vrijeme od kada stjecatelji dionica u društvu preuzimatelju imaju pravo na dio dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava,
6. od kada radnje pripojenog društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja,
7. prava koja društvo preuzimatelj daje članovima društva koji imaju posebna prava, kao i imateljima drugih vrijednosnih papira, odnosno mjere koje se u odnosu na te osobe predlažu,
8. posebne pogodnosti koje se daju stručnjacima koji sudjeluju u provjeri pripajanja, kao i članovima organa upravljanja i nadzora društava koja sudjeluju u pripajanju,
9. statut odnosno društveni ugovor društva preuzimatelja,
10. ako je to potrebno, obavijesti o postupcima prema kojima se određuje suodlučivanje zaposlenih u društvu preuzimatelju,
11. obavijesti o procjeni vrijednosti imovine i obveza koji se prenose na društvo preuzimatelja,
12. danu na koji se odnose računi dobiti i gubitka koji se uzimaju u obzir za određivanje uvjeta pripajanja.
(2) Ako sve dionice, odnosno udjele u pripojenome društvu drži društvo preuzimatelj, zajednički plan pripajanja ne mora sadržavati podatke iz točki 2, 3. i 5. prethodnoga stavka ovoga članka.
(3) Zajednički plan pripajanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Objava zajedničkog plana pripajanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.c
(1) Zajednički plan pripajanja treba dostaviti u sudski registar prije nego što se sazove skupština koja treba odlučiti o pripajanju, a najmanje mjesec dana prije njezina održavanja. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju dostavljen sudskom registru.
(2) U objavi plana pripajanja moraju se posebno navesti sljedeći podaci:
1. obavijest o tome da je zajednički plan pripajanja dostavljen sudskom registru,
2. pravni oblik, tvrtka i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,
3. podaci o registrima u kojima su upisana društva koja sudjeluju u pripajanju,
4. naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici i manjinski članovi društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava te adresa na kojoj oni o tome mogu dobiti potpune obavijesti bez plaćanja naknade.
(3) Objava plana pripajanja nije potrebna ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja zajednički plan pripajanja cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U tom slučaju u pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti da je taj plan dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade, a poziv mora sadržavati i podatke iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvješće o pripajanju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.d
(1) Organi upravljanja svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti izvješće o pripajanju u kojem se pripajanje obrazlaže pravno i gospodarski te se navode posljedice koje će ono imati na članove društava koja sudjeluju u pripajanju, vjerovnike i radnike.
(2) Radnicima, odnosno njihovim predstavnicima mora se omogućiti uvid u izvješće iz prethodnog stavka ovoga članka najkasnije mjesec dana prije održavanja skupštine koja treba odlučiti o pripajanju. Ako radnici dadu svoje mišljenje o pripajanju, ono se mora priložiti izvješću o pripajanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odluke skupština
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.f
(1) Ako društvo preuzimatelj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje. Dioničare se u objavi iz članka 549.c ovoga Zakona mora upozoriti na to njihovo pravo. Ako se ne traži održavanje glavne skupštine, uprava društva preuzimatelja mora u poslovnim prostorijama društva, najmanje mjesec dana prije održavanja glavne skupštine pripojenog društva, koja će odlučivati o davanju suglasnosti na ugovor o pripajanju, staviti dioničarima na uvid:
1. zajednički plan pripajanja,
2. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,
3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takova izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju,
4. izvješća o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona,
5. izvješća o reviziji iz članka 549.e ovoga Zakona.
(2) Glavna skupština može uvjetovati svoju suglasnost na pripajanje time da radnici društva preuzimatelja izričito odobre način suodlučivanja radnika u tome društvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Omjer zamjene dionica, odnosno udjela, doplate u novcu i posebna prava dioničara odnosno članova društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.g
Odredbe ovoga Zakona o postupcima sudskog ispitivanja omjera zamjena dionica (članak 532.), odnosno udjela (članak 547.) i o ostvarivanju posebnih prava dioničara (članak 562.), odnosno članova društva (članak 570.) primjenjuju se na pripojeno društvo koje ima registrirano sjedište u drugoj državi članici Europske unije ili u državi koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, a ta država ne poznaje navedene postupke, samo ako se s njihovom primjenom pred nadležnim sudom te države izričito suglasi skupština pripojenog društva prilikom odlučivanja o pripajanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zaštita vjerovnika pripojenog društva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.h
Vjerovnicima pripojenog društva, mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu prijave u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od objave plana pripajanja, navodeći pritom temelj i visinu tražbine. To pravo imaju samo vjerovnici u odnosu na tražbine koje su nastale prije ili najkasnije 15 dana nakon objave plana pripajanja, a koji dokažu da je pripajanjem ugroženo ispunjenje njihovih tražbina.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijava pripajanja u registar pripojenog društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.i
(1) Za pripojeno društvo koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, nadležan je za nadzor svih radnji u postupku pripajanja, utoliko ukoliko se one tiču toga društva.
(2) Uprava, odnosno izvršni direktori pripojenog društva moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar. U prijavi za upis pripajanja mora se navesti da traju postupci sudskog ispitivanja omjera zamjena dionica (članak 532.), odnosno poslovnih udjela (članak 547.) i o ostvarivanju posebnih prava dioničara (članak 562.), odnosno članova društva (članak 570.).
(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka mora pri upisu pripajanja upisati u registar zabilježbu da će pripajanje biti valjano tek uz ispunjenje uvjeta koje propisuje pravo države koje je mjerodavno za društvo preuzimatelja.
(4) U objavi upisa pripajanja mora se navesti da traju postupci iz stavka 2. ovoga članka te napomena iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Objava upisa pripajanja smatra se potvrdom da su valjano i u potpunosti obavljene sve potrebne radnje iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Pripojeno društvo mora nadležnom tijelu u državi u kojoj je registrirano sjedište društva preuzimatelja dostaviti potvrdu iz stavka 5. ovoga članka najkasnije u roku od šest mjeseci od kada mu ona bude izdana, a zajedno s njome i zajednički plan pripajanja koji je odobrila skupština.
(7) Nakon što od nadležnog tijela iz prethodnoga stavka ovoga članka primi obavijest da su nastupile pravne posljedice pripajanja, sud iz stavka 1. ovoga članka mora bez odgađanja upisati u registar zabilježbu o tome te tome nadležnom tijelu poslati zbirku isprava pripojenoga društva koja se kod njega nalazi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijava pripajanja u registar društva preuzimatelja s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 549.j
(1) Za društvo preuzimatelja koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, odnosno u koji će biti upisano, nadležan je za nadzor nad provedbom pripajanja, a osobito mora provjeriti da su društva koja sudjeluju u pripajanju valjano usvojila zajednički plan pripajanja te da su uređena pitanja o suodlučivanju zaposlenih.
(2) Ako je riječ o pripajanju, prijavu za upis u sudski registar društva preuzimatelja podnosi njegova uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog odbora ako društvo ima taj organ, a ako se provodi spajanje, prijavu za upis novonastalog društva podnose zajednički ovlašteni organi pripojenih društava.
(3) Prijavi za upis moraju se priložiti zajednički plan podjele te potvrde iz članka 549.i stavka 5. ovoga Zakona.
(4) O danu upisa pripajanja u registar, sud iz stavka 1. ovoga članka mora po službenoj dužnosti bez odgađanja obavijestiti sve registre u kojima su bila upisana pripojena društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pojam
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.a
(1) Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.
(2) Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).
(3) Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).
(4) Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.
(5) Na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele (nova društva) ili na društva koja već postoje (društvo ili društva preuzimatelji) podjelom prelaze dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli onako kako je to određeno planom podjele.
(6) Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni sljednici društva koje se dijeli te za obveze društva koje se dijeli odgovaraju suglasno odredbama ove glave ovoga Zakona.
(7) Dioničari ili imatelji poslovnih udjela u društvu koje se dijeli (članovi društva koje se dijeli) stječu poslovne udjele ili dionice (udjele) u novim društvima ili društvu ili društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u društvu koje se dijeli, ako što drugo nije predviđeno odredbama ove glave ovoga Zakona.
(8) Ako broj ili ukupni nominalni iznos udjela jednog člana u društvu koje se dijeli, odnosno iznos dijela temeljnog kapitala na koji se taj udio ili udjeli odnose, nije dovoljan da taj član stekne cijeli broj dionica odnosno najmanje jedan poslovni udio u novim društvima ili društvima preuzimateljima, tome će članu ta društva isplatiti doplatu u novcu. Doplata u novcu može iznositi najviše jednu desetinu nominalnog iznosa udjela koje taj član stječe u novim društvima ili društvima preuzimateljima odnosno najviše ukupno jednu desetinu temeljnog kapitala svih novih društava ili društava preuzimatelja zajedno.
(9) Doplatu u novcu iz stavka 8. ovoga članka mogu platiti i treće osobe, ako je to tako predviđeno planom podjele. U odnosu na te doplate ne primjenjuje se ograničenje iz posljednje rečenice stavka 8. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Plan podjele
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.b
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi plan podjele.
(2) Plan podjele iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:
1. tvrtku i sjedište društva koje se dijeli,
2. prijedloge statuta odnosno društvenog ugovora novih društava,
3. izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na nova društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva i uz prijenos članovima društva koje se dijeli udjela u novim društvima u zamjenu za udjele u društvu koje se dijeli,
4. omjer zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima,
5. iznos doplate u novcu u slučaju iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona te tvrtku i sjedište novog društva odnosno tvrtku ili ime, prezime i prebivalište treće osobe koja će platiti tu doplatu,
6. pojedinosti o smanjenju temeljnog kapitala u društvu koje se dijeli, ako se taj temeljni kapital smanjuje suglasno članku 550.c ovoga Zakona,
7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima,
8. vrijeme od kada radnje društva koje se dijeli vrijede kao da su poduzete za račun novih društava (dan poslovnih učinaka podjele), a s kojim danom će biti sastavljeni izvještaji o financijskom položaju iz toč. 13. ovoga stavka,
9. ako u društvu koje se dijeli postoje udjeli s posebnim položajem ili s posebnim pravima, kao što su npr. dionice bez prava glasa, povlaštene dionice, zamjenjive obveznice, užitnice, obveznice s pravom na dividendu ili poslovni udjeli s posebnim pravima, navode o pravima koja će imateljima takvih udjela odnosno nositeljima tih prava pripadati u novim društvima ili o primjerenoj novčanoj naknadi za takva prava,
10. posebne pogodnosti dane članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora društva koje se dijeli odnosno novog društva ili revizoru podjele,
11. precizan opis i raspored dijelova imovine i obveza odnosno pravnih odnosa koji se prenose svakom pojedinom novom društvu, pri čemu je dovoljno pozvati se na isprave kao što su godišnja financijska izvješća, izvještaji o financijskom položaju iz točke 13. ovoga stavka, inventurne liste, ako po svom sadržaju omogućavaju raspored pojedinih dijelova imovine,
12. pojedinosti o rasporedu onih dijelova imovine koje na temelju plana podjele ne bi bilo moguće dodijeliti niti jednom od novih društava,
13. zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli, početni izvještaji o financijskom položaju novih društava, a kod podjele odvajanjem diobeni izvještaj o financijskom položaju iz kojeg je vidljivo koji dio imovine i obveza će ostati društvu koje se dijeli nakon provedenog odvajanja,
14. u slučaju iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, iznos novčane doplate, osim ako su se svi članovi društva koje se dijeli izričito odrekli novčane doplate posebnom izjavom na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik.
(3) Između dana s kojim su sastavljeni zaključni i početni izvještaj o financijskom položaju, odnosno diobeni izvještaj o financijskom položaju iz stavka 2. točke 13. ovoga članka i dana podnošenja prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proći više od devet mjeseci. Izvještaji iz stavka 2. točke 13. ovoga članka ne moraju se objaviti, ali se moraju dati na uvid članovima društva koje se dijeli suglasno odredbi članka 550.g ovoga Zakona.
(4) Potpis na ponudi treće osobe za isplatu doplate u novcu iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona ovjerava javni bilježnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvješće o podjeli
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.d
(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o podjeli.
(2) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti:
1. razloge za podjelu,
2. sadržaj plana podjele, a posebno
3. omjer zamjene udjela, osim ako u novim društvima članovi tih društava dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli,
4. iznos doplate u novcu iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, ako je ta predviđena planom podjele,
5. naknadu imateljima posebnih prava iz članka 550.b stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,
6. osiguranja koja se daju vjerovnicima iz članka 550.o stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U izvješću o podjeli uprava, odnosno izvršni direktori moraju upozoriti na teškoće, ako ih je bilo, pri utvrđivanju vrijednosti društava koja sudjeluju u podjeli te uputiti na sadržaj revizije osnivanja novih društava iz članka 550.c stavak 4. ovoga Zakona. U izvješću o podjeli ne moraju se navesti podaci koji bi sadržavali obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.
(4) Izvješće o podjeli ne mora se izraditi ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Revizija podjele
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.e
(1) Plan podjele mora provjeriti revizor podjele.
(2) Revizora podjele imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.
(3) Revizor podjele sastavlja pisano izvješće o provedenoj reviziji plana podjele. U slučaju da članovi društva koje se dijeli u novim društvima ne stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajući u obzir doplate u novcu predviđene planom podjele ili ponuđene od strane treće osobe. Pritom treba osobito navesti:
1. kojim metodama je određen omjer zamjene udjela, njihov raspored imateljima tih udjela te iznos doplate u novcu,
2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,
3. do kojeg bi se omjera zamjene udjela i do kakvog bi se rasporeda udjela došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva te rasporeda udjela, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.
(4) Revizor podjele svoje izvješće upućuje upravi, odnosno izvršnim direktorima društva koje se dijeli i njegovom nadzornom, odnosno upravnom odboru, ako taj postoji u društvu.
(5) Na odgovornost revizora podjele, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
(6) Revizija podjele nije potrebna ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije podjele. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se članovi društva odriču revizije podjele, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Priprema i provođenje skupštine radi odlučivanja o podjeli
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.g
(1) Ako je društvo koje se dijeli dioničko društvo, plan podjele treba dostaviti sudskom registru na čijem je području sjedište društva koje se dijeli prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o podjeli, a ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću u taj registar treba ga dostaviti najmanje mjesec dana prije dana kada će članovi toga društva odlučivati o podjeli.
(2) U glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar mora se objaviti obavijest o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, osim ako je plan podjele, cijelo vrijeme do odlučivanja o podjeli, dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 3. ovog članka, a ako je plan podjele objavljen na internetskoj stranici društva, da se taj plan s nje može preuzeti bez naknade.
(3) Istodobno s objavom sazivanja glavne skupštine dioničkog društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti na uvid dioničarima:
1. plan podjele,
2. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele (članak 550.b stavak 2. točke 9.), mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,
3. ako u novim društvima članovi ne dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, a zadnja godišnja financijska izvješća se odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 407. Zakona o tržištu kapitala,
4. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade,
5. izvješće o reviziji podjele, ako postoji obveza njegove izrade,
6. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade.
(4) Financijska izvješća iz stavka 3. točke 3. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljana posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.
(5) Svakom dioničaru će se na njegov zahtjev a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka, a vjerovnicima društva i zaposleničkom vijeću na njihov zahtjev preslika isprava iz točke 1. do 3. stavka 3. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 3. ovoga članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.
(6) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, svim članovima toga društva dostavlja se preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka. Između dana otpošiljanja i dana odlučivanja o podjeli mora proteći najmanje 14 dana.
(7) Za vrijeme održavanja glavne skupštine ili skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 3. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave učiniti dostupnim plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima.
(8) Društvo nema obveze iz stavka 3., 5. i 6. ovoga članka ako su isprave iz stavka 3. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih članovi mogu preuzeti bez naknade.
(9) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na primjerenu otpremninu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.j
(1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.
(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
(4) Protivljenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli.
(5) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ima i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.
(6) Članu društva koji ima pravo na otpremninu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka društvo ili društva koja mu je duguju moraju na njegov zahtjev dati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem član društva mora istaknuti zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine.
(7) Zahtjev za isplatu otpremnine u smislu odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, član društva može postaviti najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar. Primjerena otpremnina mora se ponuditi u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva. Rok za prihvat ponude je mjesec dana. Otpremnina se mora isplatiti u roku od dva mjeseca od prihvata ponude.
(8) Iznos primjerene otpremnine izračunava se vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera zamjene i rasporeda udjela. Otpremnina se od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima odnosno članovima društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravne posljedice upisa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.n
Usporedba verzija311
(1) Upisom podjele u sudski registar nastupaju sljedeće pravne posljedice:
1. dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu podjele sveopćim sljedništvom prelaze na nova društva, a ako neki dio imovine nije planom podjele raspoređen ili to suglasno planu podjele ne bi bilo moguće učiniti, takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na sva nova društva u istom omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje se dijeli,
2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka društva koje se dijeli,
3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele,
4. članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima suglasno planu podjele; prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim isplatama u novcu, ako je takvih bilo,
5. prestaje pravna odlučnost nedostatka javnobilježničkog oblika odluke o podjeli.
(2) Nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice podjele iz stavka 1. ovoga članka. Tužitelj koji je prije upisa podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja odluke o podjeli ili utvrđenja njene ništetnosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti tužbeni zahtjev te zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski registar.
(3) Dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome kojemu novome društvu odnosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova obveza, može valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih.
(4) Vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome na koje od novih društava odnosno društava koja sudjeluju u podjeli je prešla obveza iz njegove tražbine, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osiguranje vjerovnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 550.o
(1) Za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici.
(2) Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar. Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u stečaju. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda. O zahtjevu vjerovnika kojem nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli nisu dala odgovarajuće osiguranje, u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli.
(3) O pravu iz stavka 2. ovoga članka vjerovnike društva koje se dijeli mora se upozoriti u objavi upisa podjele u sudski registar.
(4) Nakon primljenog osiguranja u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno, imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 491. stavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA VIII.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJENOS IMOVINE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijenos imovine na osobe javnoga prava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 551.
(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.
(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pretpostavke
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 564.
(1) Odlukom skupštine društvo s ograničenom odgovornošću može se preoblikovati u dioničko društvo.
(2) Na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o društvu s ograničenom odgovornošću kojima se uređuje izmjena društvenog ugovora.
(3) Ako se poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću mogu ustupiti samo uz suglasnost jednoga ili više članova društva, društvo se ne može preoblikovati bez suglasnosti tih članova.
(4) Ako članovi društva s ograničenom odgovornošću osim obveze uplate uloga imaju prema društvu i drugih obveza, te ako prilikom preoblikovanja te obveze ne mogu ispuniti, s odlukom o preoblikovanju moraju se suglasiti i ti članovi društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Davanje netočnih podataka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 624.
(1) Tko
1. kao osnivač, član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa dioničkoga društva u sudski registar ili preuzimanja dionica, uplate dionica, korištenja uplaćenih iznosa, iznosa za koji su dionice izdane glede posebnih pogodnosti, troškova osnivanja, uloga u stvarima ili u pravima ili preuzimanja stvari ili prava ili izjavi iz članka 187.a stavka 2. ovoga Zakona,
2. kao osnivač ili član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva u izvješću o osnivanju ili o reviziji osnivanja,
3. u javnoj objavi iz članka 192. točke 3. ovoga Zakona,
4. kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnoga kapitala društva (članak 304. do 327.) o unosu dotadašnjega, upisu i unosu novoga kapitala, iznosu za koji se izdaju dionice, izdavanju dionica s pravom prvenstva upisa ili o ulozima u stvarima ili u pravima ili objavi iz članka 305.a stavka 2. rečenice 1. u vezi sa člankom 187.a stavkom 2. i izjavi iz članka 306. stavka 1.,
5. kao likvidator dioničkoga društva u svrhu upisa nastavljanja društva u dokazivanju iz članka 384. stavka 3. ovoga Zakona,
6. kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u izjavi iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ili kao likvidator u izjavi iz članka 372. stavka 3. ovoga Zakona,
7. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu upisa društva u sudski registar o preuzimanju uloga, uplati uloga, upotrebi uplaćenih iznosa, posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulaganjima u stvarima ili u pravima ili osiguranjima za uloge u novcu koji nisu uplaćeni u cjelini,
8. kao član uprave u izvješću o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću
9. kao član uprave u svrhu upisa povećanja temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar o upisu i uplati novoga kapitala ili o ulozima u stvarima ili u pravima,
10. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 394. stavka 4. točke 4. i iz članka 425. stavka 3. ovoga Zakona ili kao likvidator toga društva u izjavi iz članka 372. stavka 3. u svezi sa člankom 472. ovoga Zakona ili
11. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona, dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko dade neistinitu izjavu kao član uprave, odnosno izvršni direktor ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva iz članka 331. st. 1. ovoga Zakona ili kao član uprave ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora društva s ograničenom odgovornošću iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor u svrhu upisa u sudski registar preoblikovanja dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću iz članka 560. stavka 3. ovoga Zakona ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu smanjenja temeljnog kapitala društva ili osiguranja vjerovnika iz članka 464. stavka 2. točka 3 ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Netočno prikazivanje imovinskog stanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 625.
(1) Tko kao član uprave, odnosno izvršni direktor, član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili kao likvidator
1. u prikazima ili pregledima o imovinskom stanju, u izlaganjima ili obavještenjima koja daje u skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima, ili
2. u razjašnjenjima ili obavještenjima koje daje revizorima društva ili društva koje je povezano s tim društvom dade netočne podatke ili netočno prikaže ili prikrije prilike društva, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko kao osnivač ili dioničar u razjašnjenjima i obavještenjima koje treba da po zakonu dade revizoru osnivanja ili drugome revizoru dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 626.
(1) Tko
1. kao član uprave, odnosno izvršni direktor društva protivno odredbi članka 251. stavka 1., odnosno članka 442. stavka 2. ovoga Zakona, iako je društvo u gubitku, ne sazove skupštinu društva i o tome je ne izvijesti, ili
2. kao član društva koji vodi poslove javnog trgovačkog ili komanditnog društva, a ako je taj član pravna osoba, kao fizička osoba koja vodi poslove toga člana, ili kao likvidator javnog trgovačkog ili komanditnog društva, ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkog društva protivno odredbi članka 251. stavka 2. ovoga Zakona, ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću protivno odredbi članka 431.c ovoga Zakona, ili kao likvidator dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, u vezi s odredbom članka 374. stavka 2., odnosno u vezi s odredbom članka 471. stavka 5. ovoga Zakona, ili kao član uprave ili likvidator gospodarskog interesnog udruženja protivno odredbi članka 606.a stavka 1. ovoga Zakona, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo ne zatraži otvaranje stečajnog postupka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nemarnosti, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prekršaji trgovačkih društava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 630.
(1) Prekršaj čini pravna osoba
1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)
2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru ,odnosno internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),
3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),
4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),
5. ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 8.),
6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),
7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),
8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega propisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),
9. ako izda dionice za iznos koji je manji od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),
10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),
11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),
12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),
13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),
14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),
15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,
16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),
17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),
18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoju tražbinu s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate uloga ili svoju tražbinu s naslova uplate toga uloga prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),
19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),
20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),
21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),
22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,
23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,
24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,
25. ako u registar dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),
25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 6. Zakona,
25.b ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),
26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,
27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,
28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,
29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),
30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),
30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),
30.b ako ne objavi izvješće o primicima i revizorovo izvješće o ispitivanju izvješća o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),
31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,
32. ako nema nadzorni odbor kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),
33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,
34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,
35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,
35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom (čl. 272.p),
35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,
36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,
37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),
38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),
39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona, .
40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),
41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,
42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),
43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,
44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,
45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),
46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),
47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),
48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,
49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,
50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363 stavak 4., članak 384.a stavak 4.),
51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),
52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku "u likvidaciji" (članak 370. i 472.),
53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),
54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,
55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,
55.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),
56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,
57. ako ulog u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,
58. ako je iznos uplate uloga u društvo s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,
59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,
59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),
59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),
60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,
61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,
62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),
63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),
64. ako odluku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),
64.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),
65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),
66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),
67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482 stavak 1. i članak 486.),
68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),
69. ako uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),
70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),
71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.),
72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),
73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),
74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539 stavak 1.),
75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),
76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 582.),
77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),
78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Republici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),
79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),
80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),
81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Republici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),
82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se ne preoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,
84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,
85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,
86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,
87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,
88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.
(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 6630,00 eura. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave, odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ostali prekršaji
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 631.
(1) Prekršaj čini onaj tko:
1. kao dioničar ili kao zastupnik dioničara ne dade ili dade netočne podatke radi unošenja u popis dioničara iz članka 285. ovoga Zakona,
2. koristi dionice nekoga drugoga, iako nije ovlašten da ga zastupa, pa bez njegove suglasnosti ostvaruje prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
3. radi ostvarivanja prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva koristi dionice nekoga drugoga koje je u tu svrhu pribavio davanjem ili obećavanjem posebne koristi,
4. u svrhu iz točke 4. ovoga stavka dionice prenese nekome drugome uz davanje ili uz obećanje posebne koristi,
5. dionice nekoga drugoga koristi za to da bi osobno ili preko nekoga tko ga zastupa ostvario pravo glasa koje po odredbama članka 292. ovoga Zakona ne bi smio ostvariti,
6. prepusti drugome, kako bi ostvario pravo glasa, dionice za koje on ni osoba koju zastupa ne smije po odredbama članka 235., članka 237., članka 291. do 293., članka 298. stavka 1. ili članka 478. stavka 6. ovoga Zakona ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,
7. zahtijeva da mu se dade neka posebna korist, dopusti da mu se ona obeća ili je primi kao naknadu za to da u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način,
8. ponudi, obeća ili dade neku posebnu korist za to da netko u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način ili
9. osim članova uprave, ne dostavi registarskom sudu ili društvu popis članova društva, kada je to po Zakonu dužan učiniti, ili to ne učini u propisanome roku ili dostavi popis koji ne sadrži propisane podatke ili propisanu potvrdu ili se njome ne potvrđuje istinito stanje ili popis ne potpiše (članak 410. stavak 3.),
10. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne obavijesti društvo jesu li dionice upisane u registar dionica njegove dionice (članak 226. stavak 3. četvrta rečenica),
11. nije ispravno, nije u potpunosti ili nije na vrijeme objavio transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona (članak 263.d stavak 1.),
12. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom i članak 297.c stavak 1. druga rečenica),
13. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2. i članak 297.c stavak 1. prva rečenica),
14. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne dostavi dokaz, odnosno pisanu potvrdu o dionicama (članak 297.c stavak 2.),
15. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi zahtjev društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3. prva rečenica),
16. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne prenese, odnosno ne proslijedi informacije o identitetu dioničara dionice kojega pohranjuje (članak 297.d stavak 4.),
17. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.b stavaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 5. prva rečenica), i to: izvješće kako provodi politiku sudjelovanja (članak 291.b stavak 2.), izvješće kako su glasovali na glavnim skupštinama (članak 291.b stavak 3.) ili objašnjenje zašto nisu ispunili zahtjeve iz članka 291.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 4.),
18. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291. c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 3.), i to: informacije o tome u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja (članak 291.c stavak 1.), podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja (članak 291.c stavak 2. prva rečenica) ili objašnjenja zašto dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži podatke iz članka 291.c stavka 2. točaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 2. treća rečenica),
19. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.d stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.d stavak 3.),
20. je dao netočne, nepotpune, nepravodobne ili nije dao informacije klijentu o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje je poduzeo (članak 291.d stavak 4. ovoga Zakona),
21. isključi ili ograniči svoju odgovornost za štetu nastalu zbog povrede odredbi članka 292. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 9.),
22. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne proslijedi potvrdu iz članka 274. stavka 1. treće rečenice ili članka 285. stavka 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 10.).
(2) Za prekršaj iz točaka 1. do 9. prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 10. do 21. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave