1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

NE

Naziv akta:

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Člankom 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (Narodne novine, br. 144/21) izmijenjen je dosadašnji pravni režim izuzimanja od plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za određene javno - pravne subjekte, propisane člankom 86. stavkom 2. Zakona o cestama (Narodne novine, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19). Predmetna odredba glasila je: „ (2) Ukoliko se osniva pravo služnosti ili pravo građenja na javnoj cesti sukladno članku 25. ovoga Zakona, ne plaća se naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka ukoliko su građevina ili instalacija u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske.“

Izmijenjenim člankom 86. stavkom 2. Zakona o cestama, propisano je: „(2) Za korištenje javnih cesta na temelju prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka, u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“.

Kao ratio legis uređenja iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (Narodne novine, br. 144/21) navedeno je da su nadležna tijela državne uprave upozorena da se oslobođenje od plaćanja naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti može tretirati nezakonitom državnom potporom i diskriminacijom poduzetnika na tržištu te je intencija navedenog Zakona bila izjednačiti pravne osobe u kojima je Republika Hrvatska ili jedinice lokalne/regionalne samouprave većinski vlasnik s pravnim osobama privatnog prava koje su do sada bile u diskriminatornom položaju u odnosu na one prve, jer su bile obvezne plaćati naknadu za korištenje cestovnog zemljišta, a pravne osobe u kojima je Republika Hrvatska ili jedinice lokalne/regionalne samouprave većinski vlasnik nisu imale tu obvezu odnosno bile su oslobođene obveze plaćanja naknade za korištenje cestovnog zemljišta.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (Narodne novine, br. 144/21.) stupio je na snagu 04. siječnja 2022. godine te je u razdoblju od 13. svibnja 2022. godine do 01. kolovoza 2022. godine Ustavnom sudu, od strane jedinica lokalne samouprave i Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, podneseno ukupno 38 prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 37., te članaka 49. stavka 1. i članka 50. (prijelazne odredbe) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (Narodne novine, br. 144/21).

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Zakon o cestama nije uredio iznimke za nositelje prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama u pravnim situacijama kada građevine za koje se osnivaju navedena stvarna prava ne služe obavljanju tržišnih djelatnosti.

Također, vezano za sporni članak 37. Zakona o cestama, odnosno problem nezakonitih državnih potpori Ustavni sud u svojoj Odluci (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3024/2022 i dr. od 20. prosinca 2022. godine (Narodne novine, br. 4/23) navodi: „ Ustavni sud ne nalazi da bi navedeno upućivalo na zaključak kako se oslobođenje od plaćanja naknade za neki od oblika korištenja cestovnog zemljišta uvijek i neizostavno mora smatrati nezakonitom državnom potporom. Naprotiv, razvidno je da o nezakonitoj državnoj potpori može biti govora samo onda kada bi se oslobođenje odnosilo na subjekte koji kao poduzetnici na tržištu obavljaju gospodarsku djelatnost u komercijalne svrhe. Naime, po naravi stvari jedino tada i postoji tržišno natjecanje, a time i mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja davanjem povlastice korisnicima državne potpore odnosno diskriminiranjem onih koji to nisu.

Stoga je jasno da relevantan kriterij razlikovanja korisnika cestovnog zemljišta kao obveznika/ potencijalnih obveznika sporne naknade nije svojstvo pravne osobe u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, kao osoba javnog prava, nasuprot svojstvu pravne osobe u privatnom vlasništvu, već je relevantan kriterij vrsta djelatnosti koju pravna osoba obavlja i načela na kojima se ta djelatnost u konkretnom slučaju obavlja .“.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Vodne usluge nisu tržišne djelatnosti, njihovi subjekti (javni isporučitelji vodnih usluga) nisu gospodarski subjekti, a posljedično tomu vodne građevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju (komunalne vode građevine u smislu članka 25. stavka 1. točka 2. Zakona o vodama; Narodne novine, br. 66/19 i  84/21) ne služe obavljanju tržišne djelatnosti.

Naime,  pružanje vodnih usluga uređeno je Zakonom o vodnim uslugama (Narodne novine, br. 66/19; u daljnjem tekstu: ZVU).

Člankom 3. stavkom 1. podstavkom 20. ZVU propisano je da su vodne usluge - usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Iste predstavljaju djelatnosti od općeg interesa, od interesa za jedinice lokalne samouprave na uslužnom području i za Republiku Hrvatsku u cjelini, što je uređeno člankom 4. istoga Zakona.

Člankom 4. ZVU također je propisano da se vodne usluge obavljaju kao javna služba u korist građana i pravnih osoba koje ih koriste, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati pružanje tih usluga na uslužnom području.  Obavljanje djelatnosti kao javne službe ujedno znači da djelatnosti vodnih usluga nisu gospodarske (komercijalne) djelatnosti.  

Člankom 5. ZVU propisana su načela pružanja vodnih usluga. Jedno od najvažnijih načela u sektoru vodnih usluga je da se vodne usluge pružaju pod socijalno priuštivim uvjetima i prema načelu punog povrata troškova koji nastaju pri pružanju vodnih usluga.

Nadalje, člankom 34. ZVU je propisano da javni isporučitelj dobit koju ostvari u obavljanju svoje djelatnosti mora koristiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti vodnih usluga. Zakonska mogućnost isplate dividende osnivačima ne postoji.

Slijedom navedenog, javni isporučitelji vodnih usluga su društva čiji jedini osnivači su jedinice lokalne samouprave ili po iznimci društva, kojima su jedinice lokalne samouprave jedini osnivači. U stvarnosti javni isporučitelji vodnih usluga nisu poduzetnici (ne obavljaju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti), već posluju po principu povrata troškova (članak 5. stavak 5. ZVU), kao neprofitne organizacije. Naime, oni ostvaruju ili marginalnu dobit koju reinvestiraju u vlastito poslovanje ili ostvaruju gubitke, ali na razini manjima od troška amortizacije, tako da ostaju u granicama likvidnosti.  Na razini sektora vodnih usluga javni isporučitelji vodnih usluga kontinuirano u zadnjih šest godina, koliko se putem Vijeća za vodne usluge prate njihovi financijski pokazatelji, posluju s gubicima. Prema konceptu organizacije i nacionalnom zakonodavstvu pružanje vodnih usluga rezervirano je isključivo za javne isporučitelje vodnih usluga, koji svoje pravo pružanja tih usluga ostvaruju na temelju isključivog vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, putem koje se te javne usluge pružaju.

Vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje nisu otvorene za tržišno natjecanje odnosno ne postoji tržište tih usluga, jer ne udovoljava bitnim značajkama tržišta:

Prvo, ne postoji konkurencija u pružanju vodnih usluga. Vodne usluge su infrastrukturne usluge u kojima ne postoji paralelna infrastruktura na koju se korisnik može, svojom slobodnom voljom priključiti. Korisnik vodnih usluga na uslužnom području nema mogućnost izabrati između više isporučitelja vodnih usluga (za razliku od opskrbe električnom energijom i plinom, a osobito naftom i naftnim derivatima), već može koristiti usluge samo jednog isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području - vlasnika komunalnih vodnih građevina na tom području.

U skladu s člankom 9. stavkom 1. ZVU „Komunalne vodne građevine su javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području.“. Ovo zakonodavno rješenje ima utemeljenje u članku 345. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: „Ugovori ni na koji način ne dovode u pitanje pravila kojima se u državama članicama uređuje sustav vlasništva.“. Ergo, vlasnik komunalnih vodnih građevina predestinirani je i isključivi isporučitelj vodnih usluga na svom uslužnom području, na temelju činjenice vlasništva nad infrastrukturom.

Drugo, ZVU propisuje u članku 55. obvezu vlasnika nekretnina na priključenje na izgrađene komunalne vodne građevine, što je drugi očiti element izostanka dobrovoljnosti i tržišta.

Treći element je izostanak rizika. Ako je priključenje zakonom obvezno, a  jeste obvezno, onda ne postoji poticaj da se marketinškim i inim metodama traže i pronalaze kupci. Izostanak rizika znači i izostanak neizvjesnosti.

Svi pobrojani elementi čine vodne usluge monopolističkim djelatnostima, u kojima je izostanak tržišta očit i bez alternative. Ovo nije samo iskustveno razmatranje, naime ZVU je u svojim načelnim odredbama, članak 5. stavak 5. odredio: “Cijene vodnih usluga određuju se prema (…) načelima (…) zaštite od monopola (…)“, čime je bezuvjetno potvrdio monopolistički karakter djelatnosti vodnih usluga.

Zaključno, javni isporučitelji pružaju vodne usluge na temelju svojevrsnog pravnog i ekonomskog monopola kojim je isključena konkurencija u pružanju vodnih  usluga, u kojima je korištenje tih usluga zakonska obveza tamo gdje postoji fiksna mreža (infrastruktura), a tržišni rizici pronalaženja kupaca u djelatnosti ne postoje.

Prema prvom stavku članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije državna potpora je „svaka potpora koju dodijeli država članica kojom narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj".  U smislu citiranoga teksta:

◊ javni isporučitelj vodnih usluga ne obavljaju gospodarsku (komercijalnu) djelatnost, već usluge od općeg interesa, u vidu javne službe

◊ na uslužnom području javnog isporučitelja vodnih usluga ne postoji (niti može postojati) alternativni isporučitelj (pravni i ekonomski monopol), što znači da ne postoji tržište  

◊ isporučitelji posluju po načelu povrata troškova, a ne prema principima stjecanja dobiti.

Uza sve navedeno cijene vodnih usluga, u skladu s člankom 5. stavkom 5. Zakona o vodnim uslugama  emelje se, između ostaloga, na načelu povrata troškova od vodnih usluga i socijalnoj pruštivosti cijene vode. Ne postoji nijedan opravdan društveni interes da se korisnicima vodnih usluga, u djelatnosti koja nije tržišna, a ispunjava pretpostavke životne egzistencije, dodatno nameće teret troškova naknade za pravo građenja i služnosti na javnim cestama.    

Iako u svom stajalištu Ustavni sud navodi da javni isporučitelji vodnih usluga imaju osiguran pravni put koji im omogućuje ishođenje oslobođenja od plaćanja naknade na temelju ishođenog mišljenja nadležnih tijela u skladu sa Zakonom o državnim potporama, isto tako navodi i sljedeće: „razvidno je da o nezakonitoj državnoj potpori može biti govora samo onda kada bi se oslobođenje odnosilo na subjekte koji kao poduzetnici na tržištu obavljaju gospodarsku djelatnost u komercijalne svrhe. Naime, po naravi stvari jedino tada i postoji tržišno natjecanje, a time i mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja davanjem povlastice korisnicima državne potpore odnosno diskriminiranjem onih koji to nisu.“ te „da je relevantan kriterij razlikovanja korisnika cestovnog zemljišta kao obveznika / potencijalnih obveznika sporne naknade vrsta djelatnosti koju pravna osoba obavlja i načela na kojima se ta djelatnost u konkretnom slučaju obavlja.“.

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uspostavljaju se iznimke od pravila članka 86. stavka 2. Zakona o cestama .

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uredit će se izuzeće od obveze plaćanja naknade iz članka 86. trenutno važećeg Zakona o cestama za komunalne vodne građevine u smislu propisa o vodama i vodne građevine u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s uvjetom uzajamnosti, u skladu s propisima o vodama.

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama

Obrazloženje:

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uređuje se pitanje plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za korištenje javnih cesta za komunalne vodne građevine u smislu propisa o vodama i vodne građevine u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s uvjetom uzajamnosti, u skladu s propisima o vodama .

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Nema nenormativnih rješenja.

Obrazloženje:

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

NE

NE

NE

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

NE

NE

NE

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

NE

NE

NE

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

NE

NE

NE

5.1.5.

Cijena roba i usluga

NE

NE

NE

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

NE

NE

NE

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

NE

NE

NE

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

NE

NE

NE

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

NE

NE

NE

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.1.21.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

NE

NE

NE

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

NE

NE

NE

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

NE

NE

NE

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

NE

NE

NE

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.2.11.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

NE

NE

NE

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

NE

NE

NE

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

NE

NE

NE

5.3.3.

Socijalna uključenost

NE

NE

NE

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

NE

NE

NE

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

NE

NE

NE

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.3.14.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

NE

NE

NE

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

NE

NE

NE

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

NE

NE

NE

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

NE

NE

NE

5.4.4.

Status regulirane profesije

NE

NE

NE

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

NE

NE

NE

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

NE

NE

NE

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

NE

NE

NE

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

NE

NE

NE

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

NE

NE

NE

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

NE

NE

NE

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

NE

NE

NE

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

NE

NE

NE

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.4.20.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

NE

NE

NE

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

NE

NE

NE

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

NE

NE

NE

5.5.3.

Korištenje energije

NE

NE

NE

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

NE

NE

NE

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

NE

NE

NE

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

NE

NE

NE

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

NE

NE

NE

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

NE

NE

NE

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

NE

NE

NE

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.

Utvrdite veličinu adresata:

NE

NE

NE

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

NE

NE

NE

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.5.17.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

NE

NE

NE

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

NE

NE

NE

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

NE

NE

NE

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

NE

NE

NE

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

NE

NE

NE

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

NE

NE

NE

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

NE

NE

NE

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

NE

NE

NE

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

NE

NE

NE

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

NE

NE

NE

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

NE

NE

NE

5.6.13.

Srednji i velikii poduzetnici

NE

NE

NE

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

NE

NE

NE

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

NE

NE

NE

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

NE

NE

NE

5.6.17.

Hrvatski branitelji

NE

NE

NE

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

NE

NE

NE

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

NE

NE

NE

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

NE

NE

NE

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

NE

NE

NE

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

NE

NE

NE

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

NE

Obrazloženje:

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

NE

Obrazloženje:

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

NE

Obrazloženje:

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

NE

Obrazloženje:

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama su takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike.

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/sta n dard-cost-model

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

NE

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

NE

9.

PRILOZI

10.

PRILOZI

Potpis: ministar Oleg Butković

Datum: 12. travnja 2023. godine

KLASA: 011-02/23-02/ 11

URBROJ: 530-08-1-1-23- 2

*P/ 7229346 *

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.