NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KONCESIJAMA
Zagreb, 30. studeni 2015.
1.PROBLEM
Sustav koncesija u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012). Zakon predstavlja krovni propis kojim se na općoj razini uređuju sva osnovna pitanja vezana za koncesije. Uz Zakon o koncesijama, zakonodavni okvir za koncesije, čine i posebni propisi kojima se uređuju koncesije u pojedinim područjima i za pojedine djelatnosti. Ovi tzv. ''sektorski zakoni za koncesije'', temeljem načela i rješenja iz Zakona, uređuju sva posebna pitanja koja se vezuju za pojedini predmet koncesije.
Svjetska gospodarska kriza, pogoršanje uvjeta financiranja na tržištu, a sukladno čemu je došlo do značajnih problema u sposobnosti koncesionara za neometanu provedu ugovora o koncesiji, ukazali su na potrebu uvođenja jasnijih pravila i dodatne fleksibilnosti kod uvjeta izmjene ugovora o koncesiji za vrijeme njegova trajanja, a bez ugrožavanja temeljnih načela na kojima dodjela javnih ugovora počiva u Europskoj uniji. Navedeno podrazumijeva i profiliranje jasnijih pravila vezanih za sudjelovanje financijskih institucija u koncesijskim projektima, te prava i obveza sviju strana, davatelja koncesije, koncesionara i financijskih institucija, kod prijevremenih raskida ugovora.
Stoga se predlažu izmjene odredbi Zakona o koncesijama koje bi trebale prije svega omogućiti da Republika Hrvatska usvoji odredbe Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o dodjeli ugovora o koncesijama.
Pored spomenutih inicijativa i promjena na razini Europske unije, niz rješenja koja se predlažu u ovom Konačnom prijedloga Zakona o koncesijama za cilj imaju rješavanje nedostataka Zakona koje su uočene u redovitoj praksi davatelja koncesija u Republici Hrvatskoj te se vezuju uz posebnosti hrvatskog sustava koncesija i određenih naslijeđenih modaliteta postupanja koji traže prilagodbu novim zakonskim rješenjima.
Sukladno tome trebalo bi donijeti novi zakon koji bi regulirao dodjelu koncesija te koji bi ponudio suvremenija i cjelovitija rješenja.
2. CILJEVI
2.1. Stvaranje jasnog i sustavno primjenjivog pravnog okvira neophodnog za daljnji nastavak održavanja cjelokupnog sustava dodjele koncesija, počevši od pripremnih radnji i postupka za davanje koncesije, ugovora o koncesiji, prestanku koncesije i politike koncesija, poštivajući socijalna, ekološka i inovativna načela.
2.2. Uspostava transparentnijeg i pojednostavljenog mehanizma davanja koncesija, efikasnije naplate koncesijske naknade, optimalne pravne zaštite sukladno odredbama Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o dodjeli ugovora o koncesijama.
2.3. Djelotvornije i učinkovitije provođenje inspekcijskog nadzora provedbe ovog Zakona u dijelu provedbe nadzora nad izvršenjem preuzetih obveza ugovorom o koncesijama, a osobito u dijelu obavljanja djelatnosti koja se obavlja bez propisane koncesije, sve u cilju efikasnijeg suzbijanja svih oblika i modaliteta obavljanja aktivnosti na načine koji odstupaju od legitimnih normi, poznate kao „siva ekonomija“ i s time povezane pojave porezne evazije.
2.1. POSEBNI CILJEVI
2.1.1. Zakonom o koncesijama jasno je postavljena uloga Ministarstva financija kao javnopravnog tijela koje provodi politiku koncesija, što, u smislu ovoga Zakona, predstavlja sve mjere i aktivnosti usmjerene uspostavi i održanju učinkovitog sustava davanja koncesija, a osobito nadzor nad provedbom ugovora o koncesijama, vođenje Registra koncesija, sudjelovanje predstavnika ministarstva nadležnog za financije u postupcima davanja koncesija, praćenje provedbe ugovora o koncesijama s obilježjima javno-privatnog partnerstva, edukaciju te praćenje međunarodne prakse iz područja koncesija.
2.2.1. Zakon proširuje i odredbe kojima se uređuju pripremne radnje za davanje koncesije, kao obveze davatelja koncesije, pri čemu se pojednostavljuje način izračuna vrijednosti koncesije u skladu s izmjenama pravne stečevine te na jasnim ekonomskim načelima koji osiguravaju pravednije i preciznije vrednovanje imovine i prava RH. Istovremeno se posebnim propisima daje mogućnost slobode daljnje razrade ovih načelnih pravila.
2.3.1. Zakonom se predviđa urediti postojeće odredbe o prekršajima, radi preciznijeg izričaja postojećih normi, s povećanim rasponom novčanih kazni, te postojeći katalog prekršaja dodatno normirati uvođenjem novih prekršaja svih subjekata odgovornih za poštivanje i provođenje ovoga Zakona, što se odnosi i na davatelje koncesija i koncesionara, ali i na sve osobe koje obavljaju djelatnost bez propisane koncesije te sve osobe koje na bilo koji način sudjeluju u takvom protupravnom postupanju. Istovremeno je potrebno uvesti i jedinstveni model vođenja carinsko-prekršajnog postupka na temelju optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja, a u svrhu jačanja uloge ovlaštenog tužitelja i ujednačenosti prekršajnog postupanja državnih tijela sukladno Prekršajnom zakonu (»Narodne novine«, broj 107/2007, 39/2013 i 157/2013). Jačanju i unapređenju sustava koncesija u bitnom će doprinijeti i dodatno normiranje na području prekršaja, sankcioniranjem svih protupravnih postupanja utvrđenih u ovom području.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa
3.2. OPCIJA 2: - Normativno rješenje
Ministarstvo financija ima obvezu uskladiti Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012) s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu koji se odnosi na osiguranje potpune primjene Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o dodjeli ugovora o koncesijama, čime se ujedno osigurava potpuna primjena paketa mjera javne nabave u području koncesija (tzv. Public procurementpackage).
Obveza je podizanje razine učinkovitosti i ekonomičnosti sustava davanja koncesija radi osiguranja svih koristi koje proizlaze iz područja koncesija prvenstveno glede financijskih efekata sa stajališta proračunskih prihoda i u kojem mehanizmu osnovnu ulogu čini nadzor koji treba kontinuirano vršiti davatelj koncesija nad koncesionarom.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Troškovi/nedostatci ekonomski/socijalni
Koristi i prednosti ekonomske/socijalne i ekološke
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Značilo bi izložiti se tužbi Europske komisije protiv RH
-
Opcija 2:
(normativno rješenje)
-
Omogućava se uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji osigurava učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu svim gospodarskim subjektima, kao i pravnu zaštitu koja daje prednost javnim ulaganjima u infrastrukturne i strateške projekte.
Zakon se predlaže s ciljem uspostavljanja jasnijeg i jednostavnijeg pravnog okvira primjenjivog na dodjelu koncesija, a kojima se osigurava najučinkovitije korištenje javnih sredstava.
Zakon obuhvaća uvodni dio, pripremne radnje za davanje koncesija, postupak davanja koncesija za radove i usluge procijenjene vrijednosti manje od praga i za koncesije za gospodarsko korištenje, postupak davanja koncesija za radove i usluge procijenjene vrijednosti jednake ili veće od praga, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, politika koncesija i prekršajne odredbe.
Normativno rješenje predviđa različite postupke davanja koncesije za koncesije iznad i ispod praga koji su sadržani u Glavi III i IV predloženog Zakona, dok su ostale odredbe Zakona primjenjive na sve koncesije.
Zakonom je propisana primjena pravila iznad praga koje propisuje Direktiva 2014/EU/23 o dodjeli koncesija za koncesije procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 5 225 000 eura.
Europska komisija izdvaja ugovore o koncesiji kao važne instrumente u dugoročnom strukturnom razvoju infrastrukture i strateških usluga, doprinoseći napretku tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, omogućujući korist od stručnog znanja iz privatnog sektora i pomažući postizanje učinkovitosti i ostvarivanja inovacija.
NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KONCESIJAMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Zagreb, 30. studeni 2015.
1. PROBLEM
Sustav koncesija u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012). Zakon predstavlja krovni propis kojim se na općoj razini uređuju sva osnovna pitanja vezana za koncesije. Uz Zakon o koncesijama, zakonodavni okvir za koncesije, čine i posebni propisi kojima se uređuju koncesije u pojedinim područjima i za pojedine djelatnosti. Ovi tzv. ''sektorski zakoni za koncesije'', temeljem načela i rješenja iz Zakona, uređuju sva posebna pitanja koja se vezuju za pojedini predmet koncesije.
Svjetska gospodarska kriza, pogoršanje uvjeta financiranja na tržištu, a sukladno čemu je došlo do značajnih problema u sposobnosti koncesionara za neometanu provedu ugovora o koncesiji, ukazali su na potrebu uvođenja jasnijih pravila i dodatne fleksibilnosti kod uvjeta izmjene ugovora o koncesiji za vrijeme njegova trajanja, a bez ugrožavanja temeljnih načela na kojima dodjela javnih ugovora počiva u Europskoj uniji. Navedeno podrazumijeva i profiliranje jasnijih pravila vezanih za sudjelovanje financijskih institucija u koncesijskim projektima, te prava i obveza sviju strana, davatelja koncesije, koncesionara i financijskih institucija, kod prijevremenih raskida ugovora.
Stoga se predlažu izmjene odredbi Zakona o koncesijama koje bi trebale prije svega omogućiti da Republika Hrvatska usvoji odredbe Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o dodjeli ugovora o koncesijama.
Pored spomenutih inicijativa i promjena na razini Europske unije, niz rješenja koja se predlažu u ovom Konačnom prijedloga Zakona o koncesijama za cilj imaju rješavanje nedostataka Zakona koje su uočene u redovitoj praksi davatelja koncesija u Republici Hrvatskoj te se vezuju uz posebnosti hrvatskog sustava koncesija i određenih naslijeđenih modaliteta postupanja koji traže prilagodbu novim zakonskim rješenjima.
Sukladno tome trebalo bi donijeti novi zakon koji bi regulirao dodjelu koncesija te koji bi ponudio suvremenija i cjelovitija rješenja.
2. CILJEVI
2.1. Stvaranje jasnog i sustavno primjenjivog pravnog okvira neophodnog za daljnji nastavak održavanja cjelokupnog sustava dodjele koncesija, počevši od pripremnih radnji i postupka za davanje koncesije, ugovora o koncesiji, prestanku koncesije i politike koncesija, poštivajući socijalna, ekološka i inovativna načela.
2.2. Uspostava transparentnijeg i pojednostavljenog mehanizma davanja koncesija, efikasnije naplate koncesijske naknade, optimalne pravne zaštite sukladno odredbama Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o dodjeli ugovora o koncesijama.
2.3. Djelotvornije i učinkovitije provođenje inspekcijskog nadzora provedbe ovog Zakona u dijelu provedbe nadzora nad izvršenjem preuzetih obveza ugovorom o koncesijama, a osobito u dijelu obavljanja djelatnosti koja se obavlja bez propisane koncesije, sve u cilju efikasnijeg suzbijanja svih oblika i modaliteta obavljanja aktivnosti na načine koji odstupaju od legitimnih normi, poznate kao „siva ekonomija“ i s time povezane pojave porezne evazije.
2.1. POSEBNI CILJEVI
2.1.1. Zakonom o koncesijama jasno je postavljena uloga Ministarstva financija kao javnopravnog tijela koje provodi politiku koncesija, što, u smislu ovoga Zakona, predstavlja sve mjere i aktivnosti usmjerene uspostavi i održanju učinkovitog sustava davanja koncesija, a osobito nadzor nad provedbom ugovora o koncesijama, vođenje Registra koncesija, sudjelovanje predstavnika ministarstva nadležnog za financije u postupcima davanja koncesija, praćenje provedbe ugovora o koncesijama s obilježjima javno-privatnog partnerstva, edukaciju te praćenje međunarodne prakse iz područja koncesija.
2.2.1. Zakon proširuje i odredbe kojima se uređuju pripremne radnje za davanje koncesije, kao obveze davatelja koncesije, pri čemu se pojednostavljuje način izračuna vrijednosti koncesije u skladu s izmjenama pravne stečevine te na jasnim ekonomskim načelima koji osiguravaju pravednije i preciznije vrednovanje imovine i prava RH. Istovremeno se posebnim propisima daje mogućnost slobode daljnje razrade ovih načelnih pravila.
2.3.1. Zakonom se predviđa urediti postojeće odredbe o prekršajima, radi preciznijeg izričaja postojećih normi, s povećanim rasponom novčanih kazni, te postojeći katalog prekršaja dodatno normirati uvođenjem novih prekršaja svih subjekata odgovornih za poštivanje i provođenje ovoga Zakona, što se odnosi i na davatelje koncesija i koncesionara, ali i na sve osobe koje obavljaju djelatnost bez propisane koncesije te sve osobe koje na bilo koji način sudjeluju u takvom protupravnom postupanju. Istovremeno je potrebno uvesti i jedinstveni model vođenja carinsko-prekršajnog postupka na temelju optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja, a u svrhu jačanja uloge ovlaštenog tužitelja i ujednačenosti prekršajnog postupanja državnih tijela sukladno Prekršajnom zakonu (»Narodne novine«, broj 107/2007, 39/2013 i 157/2013). Jačanju i unapređenju sustava koncesija u bitnom će doprinijeti i dodatno normiranje na području prekršaja, sankcioniranjem svih protupravnih postupanja utvrđenih u ovom području.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa
3.2. OPCIJA 2: - Normativno rješenje
Ministarstvo financija ima obvezu uskladiti Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012) s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu koji se odnosi na osiguranje potpune primjene Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o dodjeli ugovora o koncesijama, čime se ujedno osigurava potpuna primjena paketa mjera javne nabave u području koncesija (tzv. Public procurement package ).
Obveza je podizanje razine učinkovitosti i ekonomičnosti sustava davanja koncesija radi osiguranja svih koristi koje proizlaze iz područja koncesija prvenstveno glede financijskih efekata sa stajališta proračunskih prihoda i u kojem mehanizmu osnovnu ulogu čini nadzor koji treba kontinuirano vršiti davatelj koncesija nad koncesionarom.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Troškovi/nedostatci ekonomski/socijalni
Koristi i prednosti ekonomske/socijalne i ekološke
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Značilo bi izložiti se tužbi Europske komisije protiv RH
-
Opcija 2:
(normativno rješenje)
-
Omogućava se uravnotežen i fleksibilan pravni okvir za davanje koncesija koji osigurava učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu svim gospodarskim subjektima, kao i pravnu zaštitu koja daje prednost javnim ulaganjima u infrastrukturne i strateške projekte.
Zakon se predlaže s ciljem uspostavljanja jasnijeg i jednostavnijeg pravnog okvira primjenjivog na dodjelu koncesija, a kojima se osigurava najučinkovitije korištenje javnih sredstava.
Zakon obuhvaća uvodni dio, pripremne radnje za davanje koncesija, postupak davanja koncesija za radove i usluge procijenjene vrijednosti manje od praga i za koncesije za gospodarsko korištenje, postupak davanja koncesija za radove i usluge procijenjene vrijednosti jednake ili veće od praga, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, politika koncesija i prekršajne odredbe.
Normativno rješenje predviđa različite postupke davanja koncesije za koncesije iznad i ispod praga koji su sadržani u Glavi III i IV predloženog Zakona, dok su ostale odredbe Zakona primjenjive na sve koncesije.
Zakonom je propisana primjena pravila iznad praga koje propisuje Direktiva 2014/EU/23 o dodjeli koncesija za koncesije procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 5 225 000 eura.
Europska komisija izdvaja ugovore o koncesiji kao važne instrumente u dugoročnom strukturnom razvoju infrastrukture i strateških usluga, doprinoseći napretku tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, omogućujući korist od stručnog znanja iz privatnog sektora i pomažući postizanje učinkovitosti i ostvarivanja inovacija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA