Na temelju članka 14. stavka 4. i članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na ________ sjednici održanoj dana ______________. godine, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi KLASA: ______________, URBROJ: ______________ od dana ______________, donosi
PRAVILNIK
O STRUČNOM USAVRŠAVANJU PSIHOLOGA
DIO PRVI
UVODNE ODREDBE
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o stručnom usavršavanju psihologa (dalje u tekstu: Pravilnik) utvrđuju se načela stručnog usavršavanja, pravo i obveza stručnog usavršavanja, ispunjenje obveze stručnog usavršavanja i razdoblje provjere stručnosti, temeljno stručno usavršavanje, sustav kategorizacije i bodovanja stručnog usavršavanja, postupak kategorizacije i bodovanja oblika stručnog usavršavanja, stjecanje i evidentiranje bodova, organizacija stručnog usavršavanja, evaluacija stručnog usavršavanja, provjera stručnosti ovlaštenih psihologa i psihologa, prijava i postupak polaganja ispita provjere stručnosti, organizacija ispita provjere stručnosti, poslovi Povjerenstva za stručno usavršavanje, obavješćivanje te evidencije u području stručnog usavršavanja.
Rodna ravnopravnost
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Stručno usavršavanje
Članak 3.
Stručno usavršavanje podrazumijeva pravo i obvezu ovlaštenog psihologa na stalno usavršavanje u području psihološke djelatnosti radi upotpunjavanja i usavršavanja znanja i kompetencija potrebnih za kvalitetno obavljanje psihološke djelatnosti, na način i u rokovima predviđenim ovim Pravilnikom.
Godišnji program stručnog usavršavanja
Članak 4.
(1)Način organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa u pojedinoj kalendarskoj godini utvrđuje se godišnjim programom stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa (dalje u tekstu: Godišnji program) koji sadrži popis oblika stručnog usavršavanja za određenu kalendarsku godinu s naznakom vremena, mjesta i načina njihovog provođenja, podatcima o organizatoru, sadržaju i broju bodova za sudionike.
(2)Godišnji program sadrži i podatke o planiranim oblicima temeljnog stručnog usavršavanja.
(3)Prijedlog Godišnjeg programa izrađuje Povjerenstvo za stručno usavršavanje (dalje: Povjerenstvo) i dostavlja ga Upravnom odboru Komore najkasnije do 15. studenoga tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(4)Upravni odbor Komore donosi Godišnji program najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(5)Povjerenstvo može tijekom kalendarske godine predlagati izmjene i dopune Godišnjeg programa.
Standardi stručnog usavršavanja
Članak 5.
Standardi stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa uspostavljeni ovim Pravilnikom usklađeni su sa europskim kvalifikacijskim standardima i standardima usavršavanja za obnovu EuroPsy certifikata (EuroPsy) te Međunarodnom deklaracijom o temeljnim psihološkim kompetencijama.
Pojmovi
Članak 6.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1.aktivni sudionik je ovlašteni psiholog koji sudjeluje na stručnom usavršavanju u svojstvu edukatora radi provedbe teorijskog ili praktičnog djela edukacije (predavač, moderator, voditelji radionice i vježbe, demonstrator i dr.).
2.bodovanje je postupak obračunavanja pripadajućeg broja bodova za kategorizirani oblik stručnog usavršavanja.
3.Europski kvalifikacijski standard za psihologe – EuroPsy obuhvaća standarde obrazovanja i usavršavanja psihologa uspostavljene od EFPA-e, kojima su utvrđene temeljne kompetencije potrebne za samostalan rad u psihološkoj djelatnosti.
4.evidencija je evidencija stručnog usavršavanja.
5.ispit provjere stručnosti je psihološki stručni ispit kojem pristupa ovlašteni psiholog koji u postupku provjere stručnosti nije dokazao ispunjenje obveze stručnog usavršavanja vrednovanjem oblika stručnog usavršavanja sustavom bodova u pojedinom razdoblju provjere stručnosti ili psiholog kojemu je prestalo pravo na obavljanje psihološke djelatnosti.
6.kandidat je psiholog kojem je odobreno polaganje ispita provjere stručnosti.
7.kategorizacija je postupak svrstavanja prijavljenog oblika stručnog usavršavanja u kategoriju i oblik stručnog usavršavanja predviđen odredbama ovog Pravilnika.
8.Međunarodna deklaracija o temeljnim psihološkim kompetencijama je deklaracija Međunarodne unije psiholoških znanosti (IUPsyS) kojom se utvrđuju temeljne kompetencije psihologa.
9.organizatori stručnog usavršavanja su sveučilišta, veleučilišta, tijela javne vlasti, organizacije civilnog društva, strukovne organizacije te druge pravne ili fizičke osobe, uključujući i Hrvatsku psihološku komoru, koji organiziraju i provode pojedine oblike stručnog usavršavanja.
10.pasivni sudionik je ovlašteni psiholog koji sudjeluje na stručnom usavršavanju u svojstvu polaznika radi upotpunjavanja i usavršavanja znanja i kompetencija.
11.pozvani predavač je ovlašteni psiholog koji na poziv organizatora znanstvenog ili stručnog skupa drži plenarno ili pozvano predavanje na stručnom skupu.
12.prijava stručnog usavršavanja podrazumijeva podnošenje prijave za kategorizaciju i bodovanje pojedinog oblika stručnog usavršavanja koji podnosi psiholog (pojedinačna prijava) ili organizator stručnog usavršavanja (prijava stručnog skupa).
14.razdoblje provjere stručnosti je vremensko razdoblje od šest godina za koje je ovlašteni psiholog dužan dokazati ispunjenje obveze stručnog usavršavanja.
15.stručno usavršavanje je stručno usavršavanje ovlaštenih psihologa koje se može organizirati neposredno ili na daljinu.
16.stručni skup je stručni skup s kotizacijom ili stručni skup bez kotizacije.
17.stručni skup bez kotizacije obuhvaća oblike stručnog usavršavanja utvrđene odredbama članka 27. (kongresi, konferencije, simpoziji i drugi znanstveni i stručni skupovi), članka 28. (stručni tečajevi s provjerom znanja) i članka 29. ovog Pravilnika (stručni tečajevi bez provjere znanja) za sudjelovanje na kojima organizator ne naplaćuje kotizaciju ili drugu naknadu, a koji su organizirani u Republici Hrvatskoj ili od strane organizatora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
18.stručni skup s kotizacijom obuhvaća oblike stručnog usavršavanja utvrđene odredbama članka 27. (kongresi, konferencije, simpoziji i drugi znanstveni i stručni skupovi), članka 28. (stručni tečajevi s provjerom znanja) i članka 29. ovog Pravilnika (stručni tečajevi bez provjere znanja) za sudjelovanje na kojima organizator naplaćuje kotizaciju ili drugu naknadu, a koji su organizirani u Republici Hrvatskoj ili od strane organizatora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
19.temeljne kompetencije predstavljaju znanja i vještine psihologa potrebne za samostalan rad u psihološkoj djelatnosti sukladno europskim standardima (EuroPsy) utvrđene dokumentom EFPA Regulations on EuroPsy and Appendices for the EuroPsy, Međunarodnom deklaracijom o temeljnim psihološkim kompetencijama i općim aktom Komore kojim je uređen vježbenički staž.
20. temeljno stručno usavršavanje je temeljno stručno usavršavanje ovlaštenih psihologa.
(2)Ostali pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena propisom kojim se uređuje područje psihološke djelatnosti.
II. NAČELA STRUČNOG USAVRŠAVANJA
Načelo kontinuiteta
Članak 7.
(1)Stručno usavršavanje ovlaštenih psihologa podrazumijeva kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih stručnih znanja i vještina radi održavanja i unapređivanja stručnih kompetencija ovlaštenih psihologa.
(2)Stručno usavršavanje je kontinuirani proces koji se nastavlja na završeni studij psihologije, završeni vježbenički staž i položeni psihološki stručni ispit.
Načelo dostupnosti
Članak 8.
(1)Svi ovlašteni psiholozi imaju jednako pravo sudjelovati na oblicima stručnog usavršavanja bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invaliditet, seksualnu orijentaciju i dob.
(2)Prethodna razina obrazovanja, stručnog iskustva u odgovarajućem području rada, uspjeh na klasifikacijskom ispitu ili drugi objektivni kriterij koji organizator stručnog usavršavanja postavi kao uvjet sudjelovanja na odgovarajućem obliku stručnog usavršavanja ne smatraju se povredom načela dostupnosti iz stavka 1. ovog članka.
(3)Poslodavac je dužan ovlaštenom psihologu omogućiti sudjelovanje na stručnom usavršavanju.
Načelo osiguravanja kvalitete
Članak 9.
(1)Svi oblici stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa podliježu kontroli kvalitete u postupku pred Povjerenstvom za stručno usavršavanje, na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
(2)Evaluacija pojedinog oblika stručnog usavršavanja provodi se po njegovom završetku, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
Načelo slobodnog izbora
Članak 10.
Ovlašteni psiholog slobodan je izabrati sadržaj i oblik stručnog usavršavanja prema potrebama radnog mjesta i radnih zadataka, sukladno standardima rada u pojedinom području psihološke djelatnosti.
Ovlašteni psiholog obvezan je dodatno se stručno usavršiti za psihološke tretmane i korištenje psihodijagnostičkih sredstava prije uvođenja istih u svoju praksu, a za koje je standardima psiholoških tretmana i psihološkog testiranja određeno obvezno dodatno specijalističko usavršavanje.
Načelo znanstvene, stručne i etičke utemeljenosti
Članak 12.
Sadržaj stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa mora biti utemeljen na znanstvenim spoznajama te mora promovirati općeprihvaćene stručne i etičke standarde.
Načelo jedinstvenosti psihološke prakse
Članak 13.
Psihološka znanja i vještine trebaju se primjenjivati na jedinstven način u obavljanju psihološke djelatnosti.
DIO DRUGI
PRAVO I OBVEZA STRUČNOG USAVRŠAVANJA
I. ISPUNJENJE OBVEZE STRUČNOG USAVRŠAVANJA I RAZDOBLJE PROVJERE STRUČNOSTI
Pravo i obveza stručnog usavršavanja
Članak 14.
(1)Ovlašteni psiholog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koja obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije.
(2Pravo i obveza iz stavka 1. ovog članka stječu se priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Razdoblje provjere stručnosti
Članak 15.
Razdoblje provjere stručnosti u kojem je ovlašteni psiholog dužan dokazati ispunjenje obveze stručnog usavršavanja iznosi šest godina.
Ispunjenje obveze stručnog usavršavanja
Članak 16.
(1)Ovlašteni psiholog ispunio je obvezu stručnog usavršavanja:
1.ako u razdoblju provjere stručnosti stekne najmanje 120 bodova kategorizacijom i bodovanjem prijavljenih oblika stručnog usavršavanja od kojih najmanje dva oblika stručnog usavršavanja u svakom od područja temeljnog stručnog usavršavanja ili,
2.ako u razdoblju od 6 mjeseci prije isteka razdoblja provjere stručnosti položi ispit provjere stručnosti.
(2)Ovlašteni psiholog obvezan je dokazati ispunjenje obveze stručnog usavršavanja zaključno s danom isteka razdoblja provjere stručnosti.
(3)Ispunjenje obveze stručnog usavršavanja utvrđuje Komora u postupku provjere stručnosti.
Tijek razdoblja provjere stručnosti
Članak 17.
(1)Razdoblje provjere stručnosti teče od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ovlaštenom psihologu ili od prvog sljedećeg dana nakon dana isteka prethodnog razdoblja provjere stručnosti za koje je ovlašteni psiholog dokazao ispunjenje obveze stručnog usavršavanja.
(2)Razdoblje provjere stručnosti prijevremeno prestaje prestankom prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Umanjenje broja bodova
Članak 18.
(1)Ovlaštenom psihologu koji tijekom razdoblja provjere stručnosti ostvari neku od osnova umanjenja broja bodova, u neprekidnom trajanju dužem od 6 mjeseci, na njegov pisani zahtjev može se odobriti umanjenje broja bodova u razdoblju provjere stručnosti.
(2)Ovlaštenom psihologu može se odobriti umanjenje do najviše 20 bodova u pojedinom razdoblju provjere stručnosti.
(3)Osnove produljenja razdoblja stručnosti obuhvaćaju težu bolest, vojnu obvezu, bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust.
(4)Zahtjev za umanjenje broja bodova ovlašteni psiholog može podnijeti u roku od 3 mjeseca od prestanka okolnosti iz stavka 3. ovog članka, a najkasnije 6 mjeseci prije isteka razdoblja provjere stručnosti za koje podnosi zahtjev.
(5)Zahtjevu iz stavka 4. ovog članka ovlašteni psiholog prilaže dokaze o okolnosti iz stavka 3. ovog članka.
(6)Odluku o umanjenju broja bodova u razdoblju provjere stručnosti donosi Povjerenstvo.
(7)Odluka iz stavka 6. ovog članka podnositelju zahtjeva dostavlja se preporučenom pošiljkom s povratnicom.
(8)Protiv odluke iz stavka 6. ovog članka podnositelj zahtjeva može izjaviti prigovor čelniku tijela u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
Neispunjenje obveze stručnog usavršavanja i prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti
Članak 19.
(1)Ovlaštenom psihologu koji ne ispuni obvezu stručnog usavršavanja iz članka 16. stavka 1. ovog Pravilnika, prestaje pravo na obavljanje psihološke djelatnosti s prvim sljedećim danom nakon dana isteka razdoblja provjere stručnosti za koje nije ispunio obvezu stručnog usavršavanja.
(2)O prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti odlučuje Komora rješenjem o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti, u postupku i na način propisan odredbama općeg akta Komore kojim je uređeno priznavanje prava i prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
II. TEMELJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE
Temeljno stručno usavršavanje
Članak 20.
(1)Temeljno stručno usavršavanje provodi se u cilju upotpunjavanja i usavršavanja temeljnih znanja i kompetencija ovlaštenih psihologa.
(2)Temeljno stručno usavršavanje planira, organizira i provodi Komora na način da je omogućeno i dostupno svim ovlaštenim psiholozima.
(3)Temeljno stručno usavršavanje obuhvaća slijedeća područja:
1.etička pitanja u obavljanju psihološke djelatnosti,
2.psihološka procjena,
3.psihološki tretman,
4.pravna regulacija psihološke djelatnosti.
(4)Temeljno stručno usavršavanje provodi se kroz oblike stručnog usavršavanja utvrđene odredbama ovog Pravilnika, putem sustava stručnog usavršavanja na daljinu ili na drugi odgovarajući način kojim Komora osigurava sudjelovanje i dostupnost oblika temeljnog stručnog usavršavanja na daljinu i pod jednakom uvjetima za ovlaštene psihologe.
(5)Temeljno stručno usavršavanje može se provoditi i neposredno ili na drugi odgovarajući način.
(6)Na način utvrđen stavkom 4. ovog članka Komora provodi najmanje jedan oblik stručnog usavršavanja godišnje u svakom od područja temeljnog stručnog usavršavanja.
DIO TREĆI
SUSTAV KATEGORIZACIJE I BODOVANJA STRUČNOG USAVRŠAVANJA
I. KATEGORIJE I OBLICI STRUČNOG USAVRŠAVANJA
I. Kategorizacija stručnog usavršavanja
Kategorije stručnog usavršavanja
Članak 21.
Oblici stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa utvrđeni odredbama ovog Pravilnika svrstavaju se u slijedeće kategorije:
1.poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje,
2.edukacije za psihološke i psihoterapijske tretmane,
3.mentorstva,
4.supervizije,
5.znanstvene i stručne publikacije,
6.znanstveni i stručni skupovi,
7.stručni tečajevi s provjerom znanja,
8.stručni tečajevi bez provjere znanja,
9.stručni sastanci, stručna predavanja i okrugli stolovi,
10.ostali oblici stručnog usavršavanja.
II. Oblici stručnog usavršavanja
Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje
Članak 22.
(1)Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji poslijediplomskog obrazovanja i specijalističkog usavršavanja i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom »Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje«.
Tablica 1.Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
POLAZNIK
PREDAVAČ
11.
specijalistički ili doktorski studij
1 ECTS = 1 bod
42.
poslijediplomsko usavršavanje
1 ECTS = 1 bod
3.
edukacija za specijalnosti
0,3 boda po satu
0,5 bod. po satu
(2)Oblicima stručnog usavršavanja iz tablice »Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje«, redni broj 1., smatraju se studiji na poslijediplomskoj razini, koje izvode visoka učilišta prema posebnim propisima.
(3)Oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje«, redni broj 1., dokumentiraju se diplomom i dopunskom ispravom o studiju.
(4)Oblikom stručnog usavršavanja iz tablice »Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje«, redni broj 2., obuhvaćeni su programi stručnog usavršavanja koje izvode visoka učilišta prema posebnim propisima.
(5)Oblik stručnog usavršavanja iz tablice »Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje«, redni broj 2., dokumentira se ispravom visokog učilišta i programom stručnog usavršavanja.
(6)Oblik stručnog usavršavanja iz tablice »Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje« redni broj 3. dokumentira se potvrdom o završetku i programom edukcije.
Edukacije za psihološke tretmane
Članak 23.
(1)Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji edukacija za psihološke tretmane i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom »Edukacije za psihološke tretmane«.
Tablica 2. Edukacije za psihološke tretmane.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
POLAZNIK
PREDAVAČ
1.
edukacija priznata od Europske asocijacije za psihoterapiju (EAP)
0,3 boda po satu
(2)Oblik stručnog usavršavanja iz tablice »Edukacije za psihološke tretmane« redni broj 1. dokumentira se potvrdom o završetku i programom edukcije.
Mentorstva
Članak 24.
(1)Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji mentorstva i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom »Mentorstva«.
Tablica 3. Mentorstva.
ZR. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
MENTOR
1.
mentorstvo – studentska praksa na preddiplomskom studiju
1 bod po studentu
2.
mentorstvo – studentska praksa na poslijediplomskom studiju
3 boda po studentu
3.
mentorstvo – vježbenički staž
4 boda po mjesecu
4.
komentorstvo – vježbenički staž
4 boda jednokrat.
(2)Ukoliko je trajanje oblika stručnog usavršavanja iz tablice »Mentorstva«, redni broj 3., kraće od mjesec dana, način bodovanja utvrđuje se na način da 1 tjedan = 1 bod.
(3)Oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Mentorstva« redni brojevi 1. i 2. dokumentiraju se potvrdom visokog učilišta.
(4)Oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Mentorstva« redni brojevi 3. i 4. dokumentiraju se aktom Komore kojim je imenovan mentor ili komentor psihologu vježbeniku, a evidentiraju se po službenoj dužnosti nakon obavljenog mentorstva i nakon odobrene prijave polaganja psihološkog stručnog ispita psihologa vježbenika ili, u preostalim slučajevima, na zahtjev ovlaštenog psihologa nakon obavljenog mentorstva.
Supervizije
Članak 25.
(1)Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji supervizija i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom »Supervizije«.
Tablica 4. Supervizije.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
SUPERVIZOR
SUPERVIZANT
1.
individualna i grupna supervizija psihološkog rada koju vodi licencirani supervizor
2 boda po satu
1 bod po satu
2.
intervizijski susreti
1 bod po satu
(2)Oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Supervizije« koji se provode kao sastavni dio drugih oblika stručnog usavršavanja utvrđenih odredbama ovog Pravilnika kategoriziraju se i boduju na način utvrđen odredbama za takve oblike stručnog usavršavanja.
(3)Oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Supervizije« redni brojevi 1. i 2. dokumentiraju se potvrdom o provedenoj superviziji.
Znanstvene i stručne publikacije
Članak 26.
(1)Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji znanstvenih i stručnih publikacija i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom »Znanstvene i stručne publikacije«.
(2) Oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« obuhvaćaju na jednak način tiskane i elektroničke publikacije.
Tablica 5. Znanstvene i stručne publikacije.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
AUTORSTVO
RECENZENT
UREDNIŠTVO
1-3 AUTORA
4-5 AUTORA
≥ 6 AUTORA
1-2 UREDNIKA
3-4 UREDNIKA
≥ 5 UREDNIKA
GLAVNI UREDNIK
ČLAN UREDNIŠTVA
11.
RAD OBJAVLJEN U ČASOPISU
1.1.
časopis prve skupine (a1)
40 bodova po radu svaki
20 bodova po radu svaki
svaki razmjerno od 40 bodova po radu
8 bodova
40 bodova godišnje
svaki razmjerno od 40 bodova godišnje
1.2.
časopis druge skupine (a2)
30 bodova po radu svaki
15 bodova po radu svaki
svaki razmjerno od 30 bodova po radu
8 bodova
30 bodova godišnje
svaki razmjerno od 30 bodova godišnje
1.3.
časopis treće skupine (a3)
20 bodova po radu svaki
10 bodova po radu svaki
svaki razmjerno od 20 bodova po radu
8 bodova
20 bodova godišnje
svaki razmjerno od 20 bodova godišnje
2.
KNJIGE, BROŠURE I STRUČNI ČLANCI
2.1.
knjiga prve skupine (a1)
90 bodova svaki, poglavlje 34
45 bodova svaki, poglavlje 17
svaki razmjerno od 90, poglavlje svaki razmjerno od 34
20 bodova
34 bodova svaki
17 bodova svaki
svaki razmjerno od 34
2.2.
knjiga druge skupine (a2)
85 bodova svaki, poglavlje 32
42 bodova svaki, poglavlje 16
svaki razmjerno od 85, poglavlje svaki razmjerno od 32
20 bodova
32 bodova svaki
16 bodova svaki
svaki razmjerno od 32
2.3.
knjiga treće skupine (a3)
80 bodova svaki, poglavlje 30
40 bodova svaki, poglavlje 15
svaki razmjerno od 80, poglavlje svaki razmjerno od 30
20 bodova
30 bodova svaki
15 bodova svaki
svaki razmjerno od 30
2.4.
ostali udžbenici, stručni priručnici i druge stručne knjige
75 bodova svaki, poglavlje 28
38 bodova svaki, poglavlje 14
svaki razmjerno od 75, poglavlje svaki razmjerno od 28
20 bodova
28 bodova svaki
14 bodova svaki
svaki razmjerno od 28
2.5.
znanstveno-popularna knjiga
60 bodova svaki, poglavlje 22
30 bodova svaki, poglavlje 11
svaki razmjerno od 60, poglavlje svaki razmjerno od 22
20 bodova
20 bodova svaki
10 bodova svaki
svaki razmjerno od 20
2.6.
brošura
30 bodova svaki, poglavlje 22
15 bodova svaki, poglavlje 11
svaki razmjerno od 30, poglavlje svaki razmjerno od 22
10 bodova svaki
5 bodova svaki
svaki razmjerno od 10
2.7.
stručno-popularni članak
8 jedan autor, a 2 ili više autora po 4
3.
RAD OBJAVLJEN U ZBORNIKU RADOVA ILI KNJIZI SAŽETAKA SA ZNANSTVENOG ILI STRUČNOG SKUPA
3.1.
rad objavljen u zborniku radova prve skupine (a1)
40 bodova
svaki razmjerno od 40
3.2.
rad objavljen u zborniku radova druge skupine (a2)
30 bodova
svaki razmjerno od 30
3.3.
rad objavljen u zborniku radova treće skupine (a3)
20 bodova
svaki razmjerno od 20
3.4.
zbornik radova sa skupa koji je recenziran samo kao cjelina
10 bodova
svaki razmjerno od 10
3.5.
knjiga sažetaka sa skupa
10 bodova
svaki razmjerno od 10
4.
PREVOĐENJE KNJIGA
4.1.
prijevod knjige prve (a1), druge (a2) ili treće skupine (a3)
30 bodova svaki, poglavlje 12
15 bodova svaki, poglavlje 5
svaki razmjerno od 30, poglavlje svaki razmjerno od 12
4.2.
prijevod ostalih udžbenika, stručnih priručnika i drugih stručnih knjiga
25 bodova svaki, poglavlje 10
12 bodova svaki, poglavlje 5
svaki razmjerno od 25, poglavlje svaki razmjerno od 10
4.3.
prijevod znanstveno-popularne knjige
20 bodova svaki, poglavlje 8
10 bodova svaki, poglavlje 4
svaki razmjerno od 20, poglavlje svaki razmjerno od 8
5.
OSTALI OBLICI ZNANSTVENIH ILI STRUČNIH PUBLIKACIJA
5.1.
studijski program
30 bodova
(3)Prvom skupinom (a1) smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« zastupljeni u bazama podataka WoSCC ili Scopus.
(4)Drugom skupinom (a2) smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« zastupljeni u bazama podataka Econlit, PsycInfo, ProQuest Social Science Premium Collection, SocIndex, Academic Search Complete, Education Research Complete, Inspec, Westlaw, LexisNexis, LISA – Library and Information Science Abstracts, ERIH PLUS te bibliografskim zbirkama i modulima uključenim u navedene baze.
(5)Trećom skupinom (a3) smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« zastupljeni u ostalim bazama podataka.
(6)Knjigom se smatra znanstveno ili stručno tiskano ili elektroničko izdanje koje ima najmanje 49 stranica, ne računajući korice i naslovnu stranicu, sukladno definiciji UNESCO.
(7)Oblikom stručnog usavršavanja »Brošura«, redni broj 2.6., smatra se znanstveno ili stručno tiskano ili elektroničko izdanje koje ima najmanje 5, a najviše 48 stranica, sukladno definiciji UNESCO.
(8)Stručnim člankom smatra se tiskano ili elektroničko izdanje od najmanje jedne kartice teksta odnosno minimalno 1.800 znakova.
(9)Predstavljanje knjige ili drugih oblika stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« ne smatra se oblikom stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka, ali se može kategorizirati i bodovati na način utvrđen odredbama za kategorizaciju i bodovanje drugih oblika stručnog usavršavanja (predavanje i sl.) ukoliko ispunjava propisane uvjete.
(10)Sudjelovanje na oblicima stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« dokumentira se materijalima iz kojih je razvidna kategorizacija predloženog oblika stručnog usavršavanja.
HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA
Na temelju članka 14. stavka 4. i članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na ________ sjednici održanoj dana ______________. godine, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi KLASA: ______________, URBROJ: ______________ od dana ______________, donosi
PRAVILNIK
O STRUČNOM USAVRŠAVANJU PSIHOLOGA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
DIO PRVI
UVODNE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o stručnom usavršavanju psihologa (dalje u tekstu: Pravilnik) utvrđuju se načela stručnog usavršavanja, pravo i obveza stručnog usavršavanja, ispunjenje obveze stručnog usavršavanja i razdoblje provjere stručnosti, temeljno stručno usavršavanje, sustav kategorizacije i bodovanja stručnog usavršavanja, postupak kategorizacije i bodovanja oblika stručnog usavršavanja, stjecanje i evidentiranje bodova, organizacija stručnog usavršavanja, evaluacija stručnog usavršavanja, provjera stručnosti ovlaštenih psihologa i psihologa, prijava i postupak polaganja ispita provjere stručnosti, organizacija ispita provjere stručnosti, poslovi Povjerenstva za stručno usavršavanje, obavješćivanje te evidencije u području stručnog usavršavanja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Rodna ravnopravnost
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Stručno usavršavanje
Članak 3.
Stručno usavršavanje podrazumijeva pravo i obvezu ovlaštenog psihologa na stalno usavršavanje u području psihološke djelatnosti radi upotpunjavanja i usavršavanja znanja i kompetencija potrebnih za kvalitetno obavljanje psihološke djelatnosti, na način i u rokovima predviđenim ovim Pravilnikom.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Godišnji program stručnog usavršavanja
Članak 4.
(1) Način organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa u pojedinoj kalendarskoj godini utvrđuje se godišnjim programom stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa (dalje u tekstu: Godišnji program) koji sadrži popis oblika stručnog usavršavanja za određenu kalendarsku godinu s naznakom vremena, mjesta i načina njihovog provođenja, podatcima o organizatoru, sadržaju i broju bodova za sudionike.
(2) Godišnji program sadrži i podatke o planiranim oblicima temeljnog stručnog usavršavanja.
(3) Prijedlog Godišnjeg programa izrađuje Povjerenstvo za stručno usavršavanje (dalje: Povjerenstvo) i dostavlja ga Upravnom odboru Komore najkasnije do 15. studenoga tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(4) Upravni odbor Komore donosi Godišnji program najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za iduću kalendarsku godinu .
(5) Povjerenstvo može tijekom kalendarske godine predlagati izmjene i dopune Godišnjeg programa.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Standardi stručnog usavršavanja
Članak 5.
Standardi stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa uspostavljeni ovim Pravilnikom usklađeni su sa europskim kvalifikacijskim standardima i standardima usavršavanja za obnovu EuroPsy certifikata (EuroPsy) te Međunarodnom deklaracijom o temeljnim psihološkim kompetencijama.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Pojmovi
Članak 6.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. aktivni sudionik je ovlašteni psiholog koji sudjeluje na stručnom usavršavanju u svojstvu edukatora radi provedbe teorijskog ili praktičnog djela edukacije (predavač, moderator, voditelji radionice i vježbe, demonstrator i dr.).
2. bodovanje je postupak obračunavanja pripadajućeg broja bodova za kategorizirani oblik stručnog usavršavanja.
3. Europski kvalifikacijski standard za psihologe – EuroPsy obuhvaća standarde obrazovanja i usavršavanja psihologa uspostavljene od EFPA-e, kojima su utvrđene temeljne kompetencije potrebne za samostalan rad u psihološkoj djelatnosti.
4. evidencija je evidencija stručnog usavršavanja.
5. ispit provjere stručnosti je psihološki stručni ispit kojem pristupa ovlašteni psiholog koji u postupku provjere stručnosti nije dokazao ispunjenje obveze stručnog usavršavanja vrednovanjem oblika stručnog usavršavanja sustavom bodova u pojedinom razdoblju provjere stručnosti ili psiholog kojemu je prestalo pravo na obavljanje psihološke djelatnosti.
6. kandidat je psiholog kojem je odobreno polaganje ispita provjere stručnosti.
7. kategorizacija je postupak svrstavanja prijavljenog oblika stručnog usavršavanja u kategoriju i oblik stručnog usavršavanja predviđen odredbama ovog Pravilnika.
8. Međunarodna deklaracija o temeljnim psihološkim kompetencijama je deklaracija Međunarodne unije psiholoških znanosti (IUPsyS) kojom se utvrđuju temeljne kompetencije psihologa.
9. organizatori stručnog usavršavanja su sveučilišta, veleučilišta, tijela javne vlasti, organizacije civilnog društva, strukovne organizacije te druge pravne ili fizičke osobe, uključujući i Hrvatsku psihološku komoru, koji organiziraju i provode pojedine oblike stručnog usavršavanja.
10. pasivni sudionik je ovlašteni psiholog koji sudjeluje na stručnom usavršavanju u svojstvu polaznika radi upotpunjavanja i usavršavanja znanja i kompetencija.
11. pozvani predavač je ovlašteni psiholog koji na poziv organizatora znanstvenog ili stručnog skupa drži plenarno ili pozvano predavanje na stručnom skupu.
12. prijava stručnog usavršavanja podrazumijeva podnošenje prijave za kategorizaciju i bodovanje pojedinog oblika stručnog usavršavanja koji podnosi psiholog (pojedinačna prijava) ili organizator stručnog usavršavanja (prijava stručnog skupa).
13. provjera stručnosti podrazumijeva provjeru ispunjenja obveze stručnog usavršavanja ovlaštenog psihologa.
14. razdoblje provjere stručnosti je vremensko razdoblje od šest godina za koje je ovlašteni psiholog dužan dokazati ispunjenje obveze stručnog usavršavanja.
15. stručno usavršavanje je stručno usavršavanje ovlaštenih psihologa koje se može organizirati neposredno ili na daljinu.
16. stručni skup je stručni skup s kotizacijom ili stručni skup bez kotizacije.
17. stručni skup bez kotizacije obuhvaća oblike stručnog usavršavanja utvrđene odredbama članka 27. (kongresi, konferencije, simpoziji i drugi znanstveni i stručni skupovi), članka 28. (stručni tečajevi s provjerom znanja) i članka 29. ovog Pravilnika (stručni tečajevi bez provjere znanja) za sudjelovanje na kojima organizator ne naplaćuje kotizaciju ili drugu naknadu, a koji su organizirani u Republici Hrvatskoj ili od strane organizatora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
18. stručni skup s kotizacijom obuhvaća oblike stručnog usavršavanja utvrđene odredbama članka 27. (kongresi, konferencije, simpoziji i drugi znanstveni i stručni skupovi), članka 28. (stručni tečajevi s provjerom znanja) i članka 29. ovog Pravilnika (stručni tečajevi bez provjere znanja) za sudjelovanje na kojima organizator naplaćuje kotizaciju ili drugu naknadu, a koji su organizirani u Republici Hrvatskoj ili od strane organizatora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
19. temeljne kompetencije predstavljaju znanja i vještine psihologa potrebne za samostalan rad u psihološkoj djelatnosti sukladno europskim standardima (EuroPsy) utvrđene dokumentom EFPA Regulations on EuroPsy and Appendices for the EuroPsy, Međunarodnom deklaracijom o temeljnim psihološkim kompetencijama i općim aktom Komore kojim je uređen vježbenički staž.
20. temeljno stručno usavršavanje je temeljno stručno usavršavanje ovlaštenih psihologa.
(2) Ostali pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena propisom kojim se uređuje područje psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
II. NAČELA STRUČNOG USAVRŠAVANJA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Načelo kontinuiteta
Članak 7.
(1) Stručno usavršavanje ovlaštenih psihologa podrazumijeva kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih stručnih znanja i vještina radi održavanja i unapređivanja stručnih kompetencija ovlaštenih psihologa.
(2) Stručno usavršavanje je kontinuirani proces koji se nastavlja na završeni studij psihologije, završeni vježbenički staž i položeni psihološki stručni ispit.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Načelo dostupnosti
Članak 8.
(1) Svi ovlašteni psiholozi imaju jednako pravo sudjelovati na oblicima stručnog usavršavanja bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invaliditet, seksualnu orijentaciju i dob.
(2) Prethodna razina obrazovanja, stručnog iskustva u odgovarajućem području rada, uspjeh na klasifikacijskom ispitu ili drugi objektivni kriterij koji organizator stručnog usavršavanja postavi kao uvjet sudjelovanja na odgovarajućem obliku stručnog usavršavanja ne smatraju se povredom načela dostupnosti iz stavka 1. ovog članka.
(3) Poslodavac je dužan ovlaštenom psihologu omogućiti sudjelovanje na stručnom usavršavanju.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Načelo osiguravanja kvalitete
Članak 9.
(1) Svi oblici stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa podliježu kontroli kvalitete u postupku pred Povjerenstvom za stručno usavršavanje, na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
(2) Evaluacija pojedinog oblika stručnog usavršavanja provodi se po njegovom završetku, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika .
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Načelo slobodnog izbora
Članak 10.
Ovlašteni psiholog slobodan je izabrati sadržaj i oblik stručnog usavršavanja prema potrebama radnog mjesta i radnih zadataka, sukladno standardima rada u pojedinom području psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Načelo obveznog dodatnog specijalističkog usavršavanja
Članak 11.
Ovlašteni psiholog obvezan je dodatno se stručno usavršiti za psihološke tretmane i korištenje psihodijagnostičkih sredstava prije uvođenja istih u svoju praksu, a za koje je standardima psiholoških tretmana i psihološkog testiranja određeno obvezno dodatno specijalističko usavršavanje.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Načelo znanstvene, stručne i etičke utemeljenosti
Članak 12.
Sadržaj stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa mora biti utemeljen na znanstvenim spoznajama te mora promovirati općeprihvaćene stručne i etičke standarde.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Načelo jedinstvenosti psihološke prakse
Članak 13.
Psihološka znanja i vještine trebaju se primjenjivati na jedinstven način u obavljanju psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
DIO DRUGI
PRAVO I OBVEZA STRUČNOG USAVRŠAVANJA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
I. ISPUNJENJE OBVEZE STRUČNOG USAVRŠAVANJA I RAZDOBLJE PROVJERE STRUČNOSTI
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Pravo i obveza stručnog usavršavanja
Članak 14.
(1) Ovlašteni psiholog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koja obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije.
(2 Pravo i obveza iz stavka 1. ovog članka stječu se priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Razdoblje provjere stručnosti
Članak 15.
Razdoblje provjere stručnosti u kojem je ovlašteni psiholog dužan dokazati ispunjenje obveze stručnog usavršavanja iznosi šest godina.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Ispunjenje obveze stručnog usavršavanja
Članak 16.
(1) Ovlašteni psiholog ispunio je obvezu stručnog usavršavanja:
1. ako u razdoblju provjere stručnosti stekne najmanje 120 bodova kategorizacijom i bodovanjem prijavljenih oblika stručnog usavršavanja od kojih najmanje dva oblika stručnog usavršavanja u svakom od područja temeljnog stručnog usavršavanja ili,
2. ako u razdoblju od 6 mjeseci prije isteka razdoblja provjere stručnosti položi ispit provjere stručnosti.
(2) Ovlašteni psiholog obvezan je dokazati ispunjenje obveze stručnog usavršavanja zaključno s danom isteka razdoblja provjere stručnosti.
(3) Ispunjenje obveze stručnog usavršavanja utvrđuje Komora u postupku provjere stručnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Tijek razdoblja provjere stručnosti
Članak 17.
(1) Razdoblje provjere stručnosti teče od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ovlaštenom psihologu ili od prvog sljedećeg dana nakon dana isteka prethodnog razdoblja provjere stručnosti za koje je ovlašteni psiholog dokazao ispunjenje obveze stručnog usavršavanja.
(2) Razdoblje provjere stručnosti prijevremeno prestaje prestankom prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Umanjenje broja bodova
Članak 18.
(1) Ovlaštenom psihologu koji tijekom razdoblja provjere stručnosti ostvari neku od osnova umanjenja broja bodova, u neprekidnom trajanju dužem od 6 mjeseci, na njegov pisani zahtjev može se odobriti umanjenje broja bodova u razdoblju provjere stručnosti.
(2) Ovlaštenom psihologu može se odobriti umanjenje do najviše 20 bodova u pojedinom razdoblju provjere stručnosti.
(3) Osnove produljenja razdoblja stručnosti obuhvaćaju težu bolest, vojnu obvezu, bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust.
(4) Zahtjev za umanjenje broja bodova ovlašteni psiholog može podnijeti u roku od 3 mjeseca od prestanka okolnosti iz stavka 3. ovog članka, a najkasnije 6 mjeseci prije isteka razdoblja provjere stručnosti za koje podnosi zahtjev.
(5) Zahtjevu iz stavka 4. ovog članka ovlašteni psiholog prilaže dokaze o okolnosti iz stavka 3. ovog članka.
(6) Odluku o umanjenju broja bodova u razdoblju provjere stručnosti donosi Povjerenstvo.
(7) Odluka iz stavka 6. ovog članka podnositelju zahtjeva dostavlja se preporučenom pošiljkom s povratnicom.
(8) Protiv odluke iz stavka 6. ovog članka podnositelj zahtjeva može izjaviti prigovor čelniku tijela u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Neispunjenje obveze stručnog usavršavanja i prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti
Članak 19.
(1) Ovlaštenom psihologu koji ne ispuni obvezu stručnog usavršavanja iz članka 16. stavka 1. ovog Pravilnika, prestaje pravo na obavljanje psihološke djelatnosti s prvim sljedećim danom nakon dana isteka razdoblja provjere stručnosti za koje nije ispunio obvezu stručnog usavršavanja.
(2) O prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti odlučuje Komora rješenjem o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti, u postupku i na način propisan odredbama općeg akta Komore kojim je uređeno priznavanje prava i prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
II. TEMELJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Temeljno stručno usavršavanje
Članak 20.
(1) Temeljno stručno usavršavanje provodi se u cilju upotpunjavanja i usavršavanja temeljnih znanja i kompetencija ovlaštenih psihologa.
(2) Temeljno stručno usavršavanje planira, organizira i provodi Komora na način da je omogućeno i dostupno svim ovlaštenim psiholozima.
(3) Temeljno stručno usavršavanje obuhvaća slijedeća područja:
1. etička pitanja u obavljanju psihološke djelatnosti,
2. psihološka procjena,
3. psihološki tretman,
4. pravna regulacija psihološke djelatnosti.
(4) Temeljno stručno usavršavanje provodi se kroz oblike stručnog usavršavanja utvrđene odredbama ovog Pravilnika, putem sustava stručnog usavršavanja na daljinu ili na drugi odgovarajući način kojim Komora osigurava sudjelovanje i dostupnost oblika temeljnog stručnog usavršavanja na daljinu i pod jednakom uvjetima za ovlaštene psihologe.
(5) Temeljno stručno usavršavanje može se provoditi i neposredno ili na drugi odgovarajući način.
(6) Na način utvrđen stavkom 4. ovog članka Komora provodi najmanje jedan oblik stručnog usavršavanja godišnje u svakom od područja temeljnog stručnog usavršavanja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
DIO TREĆI
SUSTAV KATEGORIZACIJE I BODOVANJA STRUČNOG USAVRŠAVANJA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
I. KATEGORIJE I OBLICI STRUČNOG USAVRŠAVANJA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
I. Kategorizacija stručnog usavršavanja
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorije stručnog usavršavanja
Članak 21.
Oblici stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa utvrđeni odredbama ovog Pravilnika svrstavaju se u slijedeće kategorije:
1. poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje,
2. edukacije za psihološke i psihoterapijske tretmane,
3. mentorstva,
4. supervizije,
5. z nanstvene i stručne publikacije,
6. znanstveni i stručni skupovi,
7. stručni tečajevi s provjerom znanja,
8. stručni tečajevi bez provjere znanja,
9. stručni sastanci, stručna predavanja i okrugli stolovi,
10. ostali oblici stručnog usavršavanja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
II. Oblici stručnog usavršavanja
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje
Članak 22.
(1) Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji poslijediplomskog obrazovanja i specijalističkog usavršavanja i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom » Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje « .
Tablica 1. Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
POLAZNIK
PREDAVAČ
11.
specijalistički ili doktorski studij
1 ECTS = 1 bod
42.
poslijediplomsko usavršavanje
1 ECTS = 1 bod
3.
edukacija za specijalnosti
0,3 boda po satu
0,5 bod. po satu
(2) Oblicima stručnog usavršavanja iz tablice » Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje «, redni broj 1., smatraju se studiji na poslijediplomskoj razini, koje izvode visoka učilišta prema posebnim propisima.
(3) Oblici stručnog usavršavanja iz tablice » Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje «, redni broj 1., dokumentiraju se diplomom i dopunskom ispravom o studiju.
(4) Oblikom stručnog usavršavanja iz tablice » Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje «, redni broj 2., obuhvaćeni su programi stručnog usavršavanja koje izvode visoka učilišta prema posebnim propisima.
(5) Oblik stručnog usavršavanja iz tablice » Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje «, redni broj 2., dokumentira se ispravom visokog učilišta i programom stručnog usavršavanja.
(6) Oblik stručnog usavršavanja iz tablice » Poslijediplomsko obrazovanje i specijalističko usavršavanje « redni broj 3. dokumentira se potvrdom o završetku i programom edukcije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Edukacije za psihološke tretmane
Članak 23.
(1) Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji edukacija za psihološke tretmane i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom » Edukacije za psihološke tretmane « .
Tablica 2. Edukacije za psihološke tretmane.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
POLAZNIK
PREDAVAČ
1.
edukacija priznata od Europske asocijacije za psihoterapiju (EAP)
0,3 boda po satu
(2) Oblik stručnog usavršavanja iz tablice » Edukacije za psihološke tretmane « redni broj 1. dokumentira se potvrdom o završetku i programom edukcije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Mentorstva
Članak 24.
(1) Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji mentorstva i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom » Mentorstva « .
Tablica 3. Mentorstva.
ZR. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
MENTOR
1.
mentorstvo – studentska praksa na preddiplomskom studiju
1 bod po studentu
2.
mentorstvo – studentska praksa na poslijediplomskom studiju
3 boda po studentu
3.
mentorstvo – vježbenički staž
4 boda po mjesecu
4.
komentorstvo – vježbenički staž
4 boda jednokrat.
(2) Ukoliko je trajanje oblika stručnog usavršavanja iz tablice » Mentorstva «, redni broj 3., kraće od mjesec dana, način bodovanja utvrđuje se na način da 1 tjedan = 1 bod.
(3) Oblici stručnog usavršavanja iz tablice » Mentorstva « redni brojevi 1. i 2. dokumentiraju se potvrdom visokog učilišta.
(4) Oblici stručnog usavršavanja iz tablice » Mentorstva « redni brojevi 3. i 4. dokumentiraju se aktom Komore kojim je imenovan mentor ili komentor psihologu vježbeniku, a evidentiraju se po službenoj dužnosti nakon obavljenog mentorstva i nakon odobrene prijave polaganja psihološkog stručnog ispita psihologa vježbenika ili, u preostalim slučajevima, na zahtjev ovlaštenog psihologa nakon obavljenog mentorstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Supervizije
Članak 25.
(1) Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji supervizija i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom » Supervizije « .
Tablica 4. Supervizije.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
SUPERVIZOR
SUPERVIZANT
1.
individualna i grupna supervizija psihološkog rada koju vodi licencirani supervizor
2 boda po satu
1 bod po satu
2.
intervizijski susreti
1 bod po satu
(2) Oblici stručnog usavršavanja iz tablice » Supervizije « koji se provode kao sastavni dio drugih oblika stručnog usavršavanja utvrđenih odredbama ovog Pravilnika kategoriziraju se i boduju na način utvrđen odredbama za takve oblike stručnog usavršavanja.
(3) Oblici stručnog usavršavanja iz tablice » Supervizije « redni brojevi 1. i 2. dokumentiraju se potvrdom o provedenoj superviziji.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Znanstvene i stručne publikacije
Članak 26.
(1) Oblici stručnog usavršavanja u kategoriji znanstvenih i stručnih publikacija i pravila njihove prijave i bodovanja utvrđuju se tablicom »Znanstvene i stručne publikacije«.
(2) Oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« obuhvaćaju na jednak način tiskane i elektroničke publikacije .
Tablica 5. Znanstvene i stručne publikacije.
R. br.
OBLIK STRUČNOG USAVRŠAVANJA
BODOVI
AUTORSTVO
RECENZENT
UREDNIŠTVO
1-3 AUTORA
4-5 AUTORA
≥ 6 AUTORA
1-2 UREDNIKA
3-4 UREDNIKA
≥ 5 UREDNIKA
GLAVNI UREDNIK
ČLAN UREDNIŠTVA
11.
RAD OBJAVLJEN U ČASOPISU
1.1.
časopis prve skupine (a1)
40 bodova po radu svaki
20 bodova po radu svaki
svaki razmjerno od 40 bodova po radu
8 bodova
40 bodova godišnje
svaki razmjerno od 40 bodova godišnje
1.2.
časopis druge skupine (a2)
30 bodova po radu svaki
15 bodova po radu svaki
svaki razmjerno od 30 bodova po radu
8 bodova
30 bodova godišnje
svaki razmjerno od 30 bodova godišnje
1.3.
časopis treće skupine (a3)
20 bodova po radu svaki
10 bodova po radu svaki
svaki razmjerno od 20 bodova po radu
8 bodova
20 bodova godišnje
svaki razmjerno od 20 bodova godišnje
2.
KNJIGE, BROŠURE I STRUČNI ČLANCI
2.1.
knjiga prve skupine (a1)
90 bodova svaki, poglavlje 34
45 bodova svaki, poglavlje 17
svaki razmjerno od 90, poglavlje svaki razmjerno od 34
20 bodova
34 bodova svaki
17 bodova svaki
svaki razmjerno od 34
2.2.
knjiga druge skupine (a2)
85 bodova svaki, poglavlje 32
42 bodova svaki, poglavlje 16
svaki razmjerno od 85, poglavlje svaki razmjerno od 32
20 bodova
32 bodova svaki
16 bodova svaki
svaki razmjerno od 32
2.3.
knjiga treće skupine (a3)
80 bodova svaki, poglavlje 30
40 bodova svaki, poglavlje 15
svaki razmjerno od 80, poglavlje svaki razmjerno od 30
20 bodova
30 bodova svaki
15 bodova svaki
svaki razmjerno od 30
2.4.
ostali udžbenici, stručni priručnici i druge stručne knjige
75 bodova svaki, poglavlje 28
38 bodova svaki, poglavlje 14
svaki razmjerno od 75, poglavlje svaki razmjerno od 28
20 bodova
28 bodova svaki
14 bodova svaki
svaki razmjerno od 28
2.5.
znanstveno-popularna knjiga
60 bodova svaki, poglavlje 22
30 bodova svaki, poglavlje 11
svaki razmjerno od 60, poglavlje svaki razmjerno od 22
20 bodova
20 bodova svaki
10 bodova svaki
svaki razmjerno od 20
2.6.
brošura
30 bodova svaki, poglavlje 22
15 bodova svaki, poglavlje 11
svaki razmjerno od 30, poglavlje svaki razmjerno od 22
10 bodova svaki
5 bodova svaki
svaki razmjerno od 10
2.7.
stručno-popularni članak
8 jedan autor, a 2 ili više autora po 4
3.
RAD OBJAVLJEN U ZBORNIKU RADOVA ILI KNJIZI SAŽETAKA SA ZNANSTVENOG ILI STRUČNOG SKUPA
3.1.
rad objavljen u zborniku radova prve skupine (a1)
40 bodova
svaki razmjerno od 40
3.2.
rad objavljen u zborniku radova druge skupine (a2)
30 bodova
svaki razmjerno od 30
3.3.
rad objavljen u zborniku radova treće skupine (a3)
20 bodova
svaki razmjerno od 20
3.4.
zbornik radova sa skupa koji je recenziran samo kao cjelina
10 bodova
svaki razmjerno od 10
3.5.
knjiga sažetaka sa skupa
10 bodova
svaki razmjerno od 10
4.
PREVOĐENJE KNJIGA
4.1.
prijevod knjige prve (a1), druge (a2) ili treće skupine (a3)
30 bodova svaki, poglavlje 12
15 bodova svaki, poglavlje 5
svaki razmjerno od 30, poglavlje svaki razmjerno od 12
4.2.
prijevod ostalih udžbenika, stručnih priručnika i drugih stručnih knjiga
25 bodova svaki, poglavlje 10
12 bodova svaki, poglavlje 5
svaki razmjerno od 25, poglavlje svaki razmjerno od 10
4.3.
prijevod znanstveno-popularne knjige
20 bodova svaki, poglavlje 8
10 bodova svaki, poglavlje 4
svaki razmjerno od 20, poglavlje svaki razmjerno od 8
5.
OSTALI OBLICI ZNANSTVENIH ILI STRUČNIH PUBLIKACIJA
5.1.
studijski program
30 bodova
(3) Prvom skupinom (a1) smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« zastupljeni u bazama podataka WoSCC ili Scopus.
(4) Drugom skupinom (a2) smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« zastupljeni u bazama podataka Econlit, PsycInfo, ProQuest Social Science Premium Collection, SocIndex, Academic Search Complete, Education Research Complete, Inspec, Westlaw, LexisNexis, LISA – Library and Information Science Abstracts, ERIH PLUS te bibliografskim zbirkama i modulima uključenim u navedene baze.
(5) Trećom skupinom (a3) smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« zastupljeni u ostalim bazama podataka.
(6) Knjigom se smatra znanstveno ili stručno tiskano ili elektroničko izdanje koje ima najmanje 49 stranica, ne računajući korice i naslovnu stranicu, sukladno definiciji UNESCO.
(7) Oblikom stručnog usavršavanja » Brošura «, redni broj 2.6., smatra se znanstveno ili stručno tiskano ili elektroničko izdanje koje ima najmanje 5, a najviše 48 stranica, sukladno definiciji UNESCO.
(8) Stručnim člankom smatra se tiskano ili elektroničko izdanje od najmanje jedne kartice teksta odnosno minimalno 1.800 znakova.
(9) Predstavljanje knjige ili drugih oblika stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« ne smatra se oblikom stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka, ali se može kategorizirati i bodovati na način utvrđen odredbama za kategorizaciju i bodovanje drugih oblika stručnog usavršavanja (predavanje i sl.) ukoliko ispunjava propisane uvjete.
(10) Sudjelovanje na oblicima stručnog usavršavanja iz tablice »Znanstvene i stručne publikacije« dokumentira se materijalima iz kojih je razvidna kategorizacija predloženog oblika stručnog usavršavanja.