Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole
A. Svrha i opis predmeta
Prirodoslovlje se temelji na razumijevanju temeljnih prirodnih znanosti, uključujući fiziku, kemiju, biologiju, fizičku geografiju i geologiju. Razumijevanje temeljnih prirodnih znanosti proizlazi iz ljudske znatiželje i čovjekovog nastojanja da razumije svoj položaj u svemiru i prirodi, kao i svoje porijeklo, razvoj i funkciju u njima.
Svrha učenja nastavnog predmeta Prirodoslovlje je razumijevanje svijeta u kojem živimo, važnosti raznolikosti koje ga čine održivom cjelinom, obrazaca koji omogućavaju životne procese i nužnosti energije za funkcioniranje svih procesa na Zemlji. Zakoni, uzroci i sile koji utječu na promjene u prirodi, a čovjek ih opaža svojim osjetilima i pomagalima, predmet su proučavanja prirodnih znanosti. Tehnologija koja napreduje izravno kao rezultat osnovnog znanstvenog obrazovanja s ciljem osiguravanja održivog razvoja na Zemlji, također je predmet proučavanja prirodnih znanosti.
Učenje o prirodi obuhvaća temeljne prirodoslovne koncepte, od čestica koje grade tvari, preko živog i neživog svijeta na Zemlji, do najvećih struktura u svemiru. Neposrednim upoznavanjem svijeta oko sebe učenik stvara predodžbu o bogatstvu različitosti svog okoliša. U sklopu nastavnog predmeta Prirodoslovlje učenik, u skladu sa znanstvenim spoznajama, mijenja pogrešno usvojene koncepte koje je izgradio kroz vlastita iskustva u ranijem dijelu života. Aktivnim uključivanjem učenika u proces učenja razvijaju se osnovne istraživačke vještine i znanja o prirodi koja nas okružuje te se razvija odgovornost prema okolišu. Učenike treba poticati na postavljanje pitanja, oblikovanje hipoteze (pretpostavke), prikupljanje podataka i prezentiranje rezultata svojih istraživanja kako bi razvili vlastitu odgovornost za proces učenja. Učenici sudjeluju u planiranju, izvođenju pokusa, mjerenju, obradi podataka, rješavanju problema, donošenju zaključaka, izlaganju rezultata istraživanja i kritičkom prosuđivanju. U procesu učenja i poučavanja nastavnog predmeta Prirodoslovlje posebno su važne i spoznaje tehničko-informatičkog područja što uključuje pravilnu, sigurnu i svrsishodnu uporabu različitih oblika tehnologije, a posebice digitalne tehnologije kao i stjecanje znanja, razvijanje vještine rada i umijeća uporabe tehničkih i digitalnih uređaja u svakodnevnom životu, radu i učenju. Učenjem nastavnog predmeta Prirodoslovlje potiče se razvijanje vještine opažanja, prepoznavanja obrazaca, oblikovanja pretpostavki i donošenja zaključaka.
U suvremenom društvu svi bi trebali imati jednak pristup znanstvenom obrazovanju, bez obzira na spol, dob, etničku pripadnost, kulturu, sposobnosti ili motivaciju za učenje. Svaki bi učenik trebao imati priliku povećati razinu svoje znanstvene pismenosti.
Prirodoslovlje konceptualno i sadržajno predstavlja osnove poučavanja temeljnih prirodnih znanosti, a osnovnim konceptima usko je povezano s drugim nastavnim predmetima, međupredmetnim temama i odgojno-obrazovnim područjima. Kratka oznaka nastavnoga predmeta Prirodoslovlje je PRI.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Glavni je cilj nastavnog predmeta Prirodoslovlje razvijati prirodoslovnu pismenost.
U skladu s tim, odgojno-obrazovni ciljevi nastavnog predmeta Prirodoslovlje su:
– poticanje znatiželje i zanimanja za prirodoslovne znanosti i istraživanje prirode
– razvoj vještina potrebnih za provedbu istraživanja
– izgradnja temeljnih prirodoslovnih koncepata na primjerima iz svakodnevnog života
– razvijanje odgovornog odnosa prema prirodi uz razvijanje svijesti o potrebi zaštite prirode i spremnosti osobnog uključivanja u različite aktivnosti koje pridonose održivom razvoju
– oblikovanje pozitivnog stava o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke.
C. Struktura - organizacijska područja predmetnog kurikuluma
U izradi kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje primijenjen je konceptualni pristup kako bi se učenike usmjerilo na umrežavanje i integriranje znanja te stjecanje kompetencija važnih za život povezivanjem učenja s vlastitim iskustvima. Takav pristup pridonosi proaktivnom odnosu učenika prema učenju i priprema ih za cjeloživotno učenje.
Kurikulum nastavnog predmeta Prirodoslovlje organiziran je u tri makrokoncepta (područja): Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja te Energija. Oni proizlaze iz konceptualnog okvira prirodoslovnog područja. Međusobno se prožimaju i nadopunjuju, integrirajući spoznaje prirodnih znanosti i međupredmetnih tema. Sva tri makrokoncepta široko su definirana i u sebi integriraju više koncepata ključnih za stjecanje temeljnih znanja i vještina te oblikovanje stavova u području prirodoslovlja. Razumijevanje najvažnijih ideja makrokoncepata izgrađuje se postupno tijekom šest godina učenja Prirodoslovlja, uz razvijanje temeljnih kompetencija (Osobni i socijalni razvoj, Oblici mišljenja te Oblici rada i korištenje alata), važnih za svakodnevni život.
U makrokonceptu Organiziranost prirode objašnjava se ustrojstvo prirode kako bi učenici razumjeli da u svim njenim dijelovima postoji sklad i red. Razumijevanje usložnjavanja prirode temelji se na prepoznavanju čestice tvari kao najmanje sastavnice prirode i stanice kao osnove građe živih bića, ali i na razumijevanju odnosa veličina pojedinih ustrojstvenih razina i uočavanju temeljnih i zajedničkih načela građe neživog i živog svijeta. Osnovne zakonitosti prirode moguće je objasniti samo uz proučavanje prirodnih pojava i procesa koje povezuju neživu i živu prirodu, a koji se objašnjavaju kao dio makrokoncepta Procesi i međudjelovanja. Procesi i promjene koji se zbivaju u prirodi oblikuju svijet kakav poznajemo, a njihovo razumijevanje omogućuje predviđanje budućih događaja te se ta znanja mogu iskoristiti u svrhu pozitivnog djelovanja na održavanje uravnoteženog stanja u prirodi. Sve u prirodi pokreće energija, koja uvjetuje i njenu organiziranost, pa se spoznaje iz makrokoncepta Energija povezuju s procesima i međudjelovanjima koji se odvijaju unutar ustrojstvenih razina i među njima.
Koncepti nastavnog predmeta Prirodoslovlje izgrađuju se ponajprije promatranjem i istraživanjem. To je dio prirodoznanstvenog pristupa koji se ostvaruje primjenom jednostavnih istraživanja koja učenici provode prema uputama učitelja te po potrebi uz njegovu podršku. Prirodoznanstveni pristup pridonosi razvijanju znatiželje, kreativnosti, vještine opažanja, predviđanja, prikupljanja podataka, analiziranja te vještine donošenja zaključaka na temelju relevantnih dokaza. Osim toga, učenici uče koristiti različite informacije iz pouzdanih izvora čime se razvija logičko i kritičko mišljenje. Prirodoznanstveni pristup kao skup različitih vještina koje razvijaju kompetenciju prirodoslovne pismenosti je, kao metodološki pristup, utkan u prirodoslovno područje pa tako i u kurikulum nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Prožima sva tri makrokoncepta i olakšava usvajanje definiranih odgojno-obrazovnih ishoda. Postupno se uvodi u proces učenja i poučavanja od prvog razreda osnovne škole. Učenike se najprije uvodi u istraživačke aktivnosti uz razvijanje temeljnih istraživačkih vještina, a potom se u višim razredima postupno povećava samostalnost i odgovornost učenika u provedbi istraživanja sve do poimanja znanosti i njenog utjecaja na život ljudi. Na taj način prirodoznanstveni pristup pridonosi razvijanju eksperimentalnih i matematičkih vještina.
Makrokoncepti nisu tematske cjeline. Njihov redoslijed u kurikulumu ne utječe na redoslijed učenja i poučavanja, a broj definiranih odgojno-obrazovnih ishoda ne određuje njihovu važnost niti vremensku zastupljenost u odgojno-obrazovnom procesu. Označeni su velikim tiskanim slovima (Tablica 1).
Tablica 1.Oznake makrokoncepata u odgojno-obrazovnim ishodima
Oznake makrokoncepata
Oznaka
A
B
C
Makrokoncept
Organiziranost prirode
Procesi i međudjelovanja
Energija
A. Organiziranost prirode
Organiziranost prirode podrazumijeva ustrojstvo nežive i žive prirode koje su uzročno-posljedično povezane i čine neraskidivu cjelinu. Na svim ustrojstvenim razinama postoji red i može se prepoznati zajednički obrazac organizacije. Strukturno je obilježje neživog i živog svijeta združivanje čestica u složenije tvari, do stanica, tkiva, organa, organskih sustava, jedinki, populacija, životnih zajednica, ekosustava i dalje sve do svemira. Tvari su građene od čestica čiji broj, vrsta i raspored utječu na njihova svojstva, a pravilna uporaba pridonosi pozitivnom odnosu prema održivom razvoju i očuvanju prirode. Razumijevanje sastava i svojstava različitih tvari bitno je za razvoj novih tehnologija i napredak društva. Svaka ustrojstvena razina ima svoje značajke te je svaka sljedeća razina složenija, sa sebi svojstvenim značajkama, a njihova organiziranost osigurava funkcioniranje živih sustava. Odgojno-obrazovni ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom A.
B. Procesi i međudjelovanja
Sve ustrojstvene razine u prirodi teže postizanju uravnoteženog stanja na koje utječu sile, procesi i pojave koji se odvijaju u prirodi. Svijet koji nas okružuje promjenjiv je i u njemu se neprekidno događaju procesi koji uzrokuju promjene poput izmjene godišnjih doba, dana i noći, morskih mijena. Razumijevanje prirodnih pojava i procesa preduvjet je razumijevanja svijeta koji nas okružuje, složenih mehanizama i ciklusa u neživoj i živoj prirodi. Svi procesi u prirodi odvijaju se prema prirodnim zakonima i povezani su međuodnosima živih bića i okoliša, a čovjek ih često narušava svojim postupcima ostavljajući vidljive posljedice. Djelovanje čovjeka sve je više izraženo, što posljedično utječe i na procese u živim sustavima kojima se održava njihova dinamička ravnoteža koja je preduvjet zdravlja. Zbog toga je važno da učenici osvijeste prednosti življenja prema načelima održivog razvoja što podrazumijeva djelovanje na razini zajednice i na osobnoj razini, promjenom navika ponašanja. Održivi razvoj preduvjet je održivosti prirode, a uvjetuje ga što manje ometanja prirodnih procesa i međudjelovanja. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom B.
C. Energija
Energija je pohranjena u svemu što nas okružuje. Izmjenjuje se u procesima koji se odvijaju na svim ustrojstvenim razinama prirode pa tako i preživljavanje živih bića ovisi o njezinom unosu, pretvorbi i izmjeni. Važnost energije najlakše spoznajemo u trenutku kada je u nekom od njenih oblika nema dovoljno. S obzirom na to da su neobnovljivi izvori energije ograničeni, ljudi ih trebaju iskorištavati uvažavajući održivost te se što više orijentirati na obnovljive izvore. Energija ne može ni iz čega nastati niti nestati, može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi, a te se pretvorbe odvijaju i u neživom i u živom svijetu. Izmjena energije posebno je važna pri izgradnji i razgradnji tvari što omogućuje održavanje života. Najvažniji izvor energije za život na Zemlji je Sunce, što ukazuje na neraskidivu vezu između nežive i žive prirode. Funkcioniranje i održivost živih sustava ovisi o njenoj stalnoj izmjeni, počevši od vezanja Sunčeve energije u procesu fotosinteze do pretvorbi, skladištenja i iskorištavanja u nizu organizama od proizvođača do razlagača. U sklopu makrokoncepta Energija objašnjeni su svjetlost i zvuk kao fenomeni iz svakodnevnog života u kojima dolazi do manifestacije energije, a koje živa bića od najranijeg doba uočavaju svojim osjetilima. Upoznavanje zakonitosti izmjene, odnosno prijenosa i pretvorbe energije bitan je korak u razumijevanju prirodnih procesa, ali i u razvoju tehnologija u suvremenom društvu. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom C.
Povezanost makrokoncepata nastavnog predmeta Prirodoslovlje s Prirodoznanstvenim pristupom, međupredmetnim temama i temeljnim kompetencijama prikazan je na Slici 1.
Slika 1. Organizacija kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima
Odgojno-obrazovni ishodi definiraju što učenik treba moći, znati i činiti tijekom određene godine školovanja i koje kompetencije treba razviti. Na temelju razrade odgojno-obrazovnih ishoda učitelj će kreirati tematske cjeline u svojem izvedbenom kurikulumu. To znači da redoslijed odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu ne određuje redoslijed učenja i poučavanja te da se pojedini ishodi iz razrade mogu usvojiti u sklopu različitih nastavnih tema i tematskih cjelina. Nove nazive koji su dio nastavnih sadržaja na kojima se usvajaju odgojno-obrazovni ishodi potrebno je povezati sa svakodnevnim životom i dati prednost promatranju izvorne stvarnosti jer je iskustveno učenje preduvjet izgradnje prirodoslovnih koncepata. Odgojno-obrazovne ishode učenik može usvojiti na različitim kognitivnim razinama, a usvajanje ishoda na višoj razini moguće je samo ako ga je učenik usvojio i na svim nižim razinama.
Odgojno-obrazovni ishodi navedeni su u tablicama i označeni pomoću slova i brojeva. Oznaka PRI označava nastavni predmet Prirodoslovlje, a OŠ da je riječ o ishodu koji se usvaja u osnovnoj školi. Nakon oznake škole slijedi slovo koje predstavlja makrokoncept uz koji je ishod povezan (A – Organiziranost prirode, B – Procesi i međudjelovanja, C – Energija). Prva brojka iza slova koje predstavlja makrokoncept označava razred tijekom kojeg se usvaja taj ishod i na kraju redni broj ishoda unutar makrokoncepta. Tako na primjer, oznaka PRI OŠ B.5.2. znači da je riječ o ishodu koji se usvaja u sklopu nastave Prirodoslovlja i da je to drugi ishod unutar makrokoncepta B – Procesi i međudjelovanja za 5. razred osnovne škole.
Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 1. razredu osnovne škole učenici istražuju svijet koji ih okružuje kako bi započeli s upoznavanjem tvari i njihovih svojstava te uočili da je cjelina sačinjena od manjih dijelova. Usvajaju osnovna znanja o promjenama u prirodi ovisno o godišnjim dobima te na poznatim primjerima prepoznaju da se neke pojave i procesi u prirodi odvijaju ciklički. Uočavaju važnost očuvanja zdravlja i zaštite okoliša. Koncept energije počinju izgrađivati na jednostavnim primjerima kako bi osvijestili važnost energije za život na Zemlji, ali i usvojili osnovna pravila pri rukovanju različitim uređajima. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom prve godine učenja i poučavanja (Slika 2).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.1.1. Učenik opisuje prirodu kao cjelinu građenu od manjih dijelova uočavajući njihova svojstva na temelju opažanja neposrednog okoliša.
– prepoznaje prirodu kao cjelinu koju čine različita tijela
– opisuje tijelo kao cjelinu koja je građena od manjih dijelova
– prepoznaje da cjelina i njeni dijelovi mogu imati različita svojstva
– prepoznaje svojstva neživog i živog svijeta
– razlikuje materijale od kojih su načinjena tijela
– razvrstava materijale od kojih su građena tijela prema njihovim svojstvima
– prepoznaje prirodu kao cjelinu koju čine različita tijela građena od manjih dijelova karakterističnih svojstava
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– neživa i živa priroda - sličnosti i razlike
– priroda kao cjelina koju čine tijela građena od različitih materijala
– glavni dijelovi tijela čovjeka - glava, trup i udovi
– svojstva tijela/materijala: boja, veličina, tvrdoća, hrapavost, oblik, masa
– prirodni i umjetni materijali
– obilježja živih bića - sličnosti i razlike
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– materijale objasniti na učenicima poznatim primjerima i razvrstati ih na prirodne i umjetne (npr. voda, drvo, metal, pijesak, staklo, plastika, papir, karton, tkanina, ulje)
– masu tijela upoznati na pojavnoj razini bez definiranja pojma te ukazati da su dva tijela iste mase u ravnoteži i da promjenom oblika tijelo ne mijenja masu; uspoređivati mase različitih tijela (polužnom vagom); ne koristiti pojam težina za masu
– razliku između cjeline i dijelova objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. zrno pšenice - brašno, slatka voda - šećer i voda)
– obilježja žive prirode obraditi na osnovnoj razini (npr. dišu, hrane se, rastu, trebaju vodu, svjetlost)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja svojstava nežive i žive prirode
– istraživanja svojstava različitih tijela/materijala
– proučavanja građe nežive i žive prirode (osjetilima, lupom, mikroskopom)
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje obilježja pojedinih godišnjih doba na temelju opažanja.
– prepoznaje pravilno izmjenjivanje godišnjih doba
– povezuje pojedino godišnje doba s duljinom dana i noći
– opisuje obilježja vremena različitih godišnjih doba
– prepoznaje da se priroda mijenja tijekom godišnjih doba
– povezuje godišnja doba s ponašanjem živih bića
– prilagođava vlastite navike određenom godišnjem dobu
– opisuje obilježja vremena pojedinih godišnjih doba povezujući ih s prilagodbama i ponašanjem živih bića
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– godišnja doba
– duljina dana i noći
– količina svjetlosti i topline tijekom godišnjih doba
– obilježja vremena (sunčano, oblačno, kišovito, snježno, vjetrovito)
– utjecaj godišnjih doba na ponašanje živih bića
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ B.1.1. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ B.1.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– godišnja doba prikazati grafički
– duljinu dana i noći opisati samo na informativnoj razini povezujući ih s godišnjim dobima; naglasiti da tijekom zime svijetli dio dana postaje sve dulji, a tijekom ljeta kraći
– ponašanje živih bića tijekom godišnjih doba objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. ptice selice i stanarice, pojava proljetnica, skupljanje plodova, zimski san)
– promjenjivost vremenskih obilježja
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja boja, mirisa i zvukova u različitim godišnjim dobima
– istraživanja omiljenog godišnjeg doba u razrednoj zajednici
– istraživanja duljine sjene u određeno doba dana
– istraživanja nastajanja oblaka (npr. oblak u boci)
– istraživanja u kojem godišnjem dobu dozrijevaju plodovi iz neposrednog okoliša
– istraživanja promjena u prirodi tijekom godine (vođenje kalendara prirode)
PRI OŠ B.1.2. Učenik povezuje životne navike s očuvanjem zdravlja i zaštitom okoliša.
– navodi primjere očuvanja zdravlja i dobrobiti okoliša
– navodi prednosti zdravog života i važnost svakodnevne primjene
– razlikuje prihvatljive od neprihvatljivih oblika djelovanja prema prirodi
– razlikuje značenje osnovnih znakova upozorenja i opasnosti
– navodi životne navike i prihvatljive oblike djelovanja prema prirodi povezujući ih s očuvanjem zdravlja i zaštitom okoliša
– osobnu higijenu i čistoću prostora u kojem se boravi, kao i osobni utjecaj na okoliš povezati s očuvanjem zdravlja
– sudjelovati u aktivnostima razredne zajednice i škole povezanim sa zaštitom okoliša
– način zbrinjavanja otpada objasniti kroz posjet reciklažnom dvorištu i/ili lokaciji “zeleni otok”, ali i kroz sudjelovanje u akcijama čišćenja okoliša škole
– uvesti svakodnevnu rekreativnu pauzu na školskom dvorištu
– znakove upozorenja i opasnosti povezati s osobnom zaštitom
– kod opisivanja životnih navika navesti zdrave, ali i po zdravlje štetne životne navike
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnih navika učenika (npr. prehrambenih navika)
– istraživanja znakova upozorenja i opasnosti na ambalaži različitih sredstava
PRI OŠ B.1.3. Učenik prepoznaje na temelju opažanja da se određene pojave i procesi u prirodi odvijaju ciklički.
– prepoznaje osnovne zakonitosti u prirodi kroz pojave koje se odvijaju ciklički
– prepoznaje izmjenu dana i noći kao cikličku pojavu
– prepoznaje cikličko ponavljanje godišnjih doba
– prepoznaje određena ponašanja u biljnom i životinjskom svijetu kao cikličke pojave
– navodi izmjenu dana i noći i godišnjih doba kao pojave koje se odvijaju ciklički uočavajući njihovu povezanost s ponašanjem živih bića
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– izmjena dana i noći
– izmjena godišnjih doba
– rast i razvoj biljke kao ciklička pojava
– razvoj mladunčadi kao ciklička pojava
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ B.1.3. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ B.1.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– cikličke pojave objasniti na učenicima poznatim primjerima ukazujući na njihovo ponavljanje u pravilnim razmacima
– cikličke pojave u biljnom svijetu objasniti na primjeru opadanja lišća u jesen, razvoja proljetnica u proljeće i sl.
– cikličke pojave u životinjskom svijetu objasniti na primjeru razvoja mladunčadi neke vrste u određeno godišnje doba, seobi ptica selica i sl.
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja rasta i razvoja biljke
– istraživanja pojava u prirodi
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.1.1. Učenik opisuje važnost energije u svakodnevnom životu i moguće opasnosti njenog korištenja na temelju opažanja.
– opisuje Sunce kao izvor energije
– prepoznaje hranu kao izvor energije za živa bića
– opisuje važnost električne energije za svakodnevni život
– opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi kućanskih i ostalih uređaja
– navodi mjere opreza tijekom rukovanja kućanskim i ostalim uređajima
– prepoznaje važnost energije za svakodnevni život uočavajući moguće opasnosti pri rukovanju kućanskim i ostalim uređajima
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– Sunce kao izvor svjetlosti i topline
– hrana kao izvor energije
– električna energija
– odgovorna uporaba uređaja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– energiju Sunca povezati s toplinom i svjetlosti koja dopire do Zemlje ukazujući na njihovu važnost za život; opisati ih na pojavnoj razini korištenjem osjetila
– hranu kao izvor energije povezati s preživljavanjem
– ukazati na opasnosti tijekom rukovanja električnim i plinskim uređajima s kojima se učenici svakodnevno susreću
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja intenziteta Sunčevog zračenja (npr. zagrijavanje tijela pri izloženosti različitom intenzitetu Sunčevog zračenja)
– istraživanja opasnosti i mjera opreza pri radu s kućanskim i ostalim uređajima
– istraživanja obrazaca ponašanja prilikom uporabe uređaja unutar razredne zajednice
Slika 2. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom prve godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 2. razredu osnovne škole učenici istražuju neživi i živi svijet zavičaja kako bi nadogradili koncept građe prirode i na primjerima iz neposrednog okoliša uočili najosnovnije zajedničke obrasce funkcioniranja prirode. Upoznaju osnovna obilježja zavičaja te povezuju promjenu godišnjih doba s obilježjem vremena i prilagodbama živih bića. Uočavaju osnovna međudjelovanja u prirodi i važnost odgovornog odnosa prema sebi i ostatku prirode. Osvještavaju važnost razdvajanja otpada kako bi usvojena znanja primijenili u svakodnevnom životu. Nadograđuju koncept energije povezujući ga sa zvukom te prepoznaju najvažnije izvore i oblike energije.Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom druge godine učenja i poučavanja (Slika 3).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.2.1. Učenik razlikuje neživu i živu prirodu uočavajući osnove građe i postojanje obrazaca na temelju istraživanja.
– razlikuje dijelove prirode kao neživi i živi svijet
– prepoznaje da su tvari izgrađene od sitnijih čestica
– istražuje osnovna svojstva tvari iz neposrednog okoliša
– prepoznaje osnovne dijelove tijela životinja i biljaka
– uspoređuje osnovna obilježja živih bića
– povezuje osnovne dijelove tijela čovjeka s njihovim funkcijama
– razvrstava živa bića na temelju razlika u građi
– razvrstava tvari prema svojstvima
– prepoznaje osnovna obilježja i osnove građe nežive i žive prirode uočavajući zajedničke obrasce
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– razlikovanje neživog i živog svijeta
– građa tvari od sitnijih čestica
– osnovna svojstva tvari (tvrdoća, hrapavost, oblik, boja, miris, savitljivost, rastezljivost, elastičnost, sposobnost plutanja na vodi, vodootpornost, prozirnost)
– osnovni dijelovi tijela životinja i biljaka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod razlike nežive i žive prirode uočiti zajednička i različita obilježja neživog odnosno zajednička i različita obilježja živog na primjerima iz neposrednog okoliša (npr. kamen, voda, staklo, Sunce, životinje, biljke, gljive)
– građu tvari od sitnijih čestica objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. kocka šećera, kristali šećera, šećer u prahu; grumen tla), a količinu čestica predočiti npr. promjenom intenziteta boje otopine; pojam čestica uvesti isključivo kao manji dio cjeline
– kod objašnjavanja prozirnosti razlikovati neprozirno, prozirno obojano i prozirno bezbojno
– osnove građe životinja (i čovjeka) i biljaka temeljiti na prepoznavanju postojanja najvažnijih organa (npr. u glavi je mozak, na glavi osjetni organi, u trupu su srce, pluća, želudac, a udovi imaju kosti i mišiće; biljke imaju korijen, stabljiku, list, cvijet i plod)
– za razvrstavanje tvari koristiti svojstva koja su učenici istraživali, a za razvrstavanje živih bića učenicima poznata obilježja (npr. divlje/domaće životinje, voće/povrće, listopadno/vazdazeleno, jestivo/nejestivo)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja da su tvari građene od sitnijih čestica
– istraživanja svojstava tvari određujući njihovu prikladnost za određenu uporabu
– istraživanja živog svijeta u školskom dvorištu ili obližnjem parku (npr. izrada mape biljaka)
– istraživanja izgleda kore drveta kod različitih vrsta
– istraživanja omiljenog kućnog ljubimca u razrednoj zajednici uz prikaz podataka
– istraživanja visine učenika iskazivanjem dogovorenom mjernom jedinicom
PRI OŠ A.2.2. Učenik opisuje osnovna obilježja reljefa i voda zavičaja.
–razlikuje ravnine od neravnina na površini Zemlje u zavičaju
–prepoznaje osnovna obilježja reljefa u zavičaju
–prepoznaje tekućice i stajaćice
–opisuje prirodnu baštinu zavičaja kao dio njegova identiteta
– prepoznaje osnovna obilježja reljefa i voda zavičaja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– osnovna obilježja reljefa (ravnine, neravnine, udubine, uzvisine)
– osnovna obilježja voda u zavičaju
– elementi tekućice (lijeva i desna obala, pritok, korito)
– prirodna baština zavičaja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ A.2.2. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ A.2.1. i DIZ OŠ A.2.2 u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– kod opisa obilježja reljefa i voda naglasak staviti na neposredni okoliš (npr. rijeka, jezero, more, riječna dolina, brežuljak, brdo, gora, planina, nizina, obala, otok, poluotok, zaljev)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja oblika reljefa u zavičaju
– istraživanja povezanosti reljefa s otjecanjem tekućica
– istraživanja voda zavičaja
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.2.1. Učenik objašnjava promjene u prirodi tijekom godišnjih doba na temelju istraživanja.
– navodi trajanje pojedinog godišnjeg doba
– uspoređuje duljinu dana i noći s početkom i krajem određenog godišnjeg doba
– povezuje obilježja vremena s godišnjim dobima
– povezuje promjene u biljnom i životinjskom svijetu s izmjenom godišnjih doba
– opisuje rad ljudi tijekom godišnjih doba
– opisuje promjene u prirodi tijekom godišnjih doba
– promjene u ponašanju biljaka i životinja zavičaja tijekom različitih godišnjih doba
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ B.2.1. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ A.2.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– duljinu dana (osvijetljeni dio) i noći (neosvijetljeni dio) povezati s ravnodnevicom i suncostajem
– pratiti padaline tijekom godine u zavičaju i povezati ih s obilježjima vremena različitih godišnjih doba (nadogradnja znanja usvojenog tijekom 1. razreda)
– uzročno-posljedičnu vezu između promjena u prirodi i ponašanja živih bića objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. mirovanje biljaka i životinja, duljina spavanja ljudi, odijevanje ljudi, prehrana živih bića, seoba ptica, sadnja, sjetva, žetva, berba)
– povezanost obilježja vremena s ljudskim djelatnostima opisati na učenicima poznatim primjerima (npr. posoljavanje prometnica, orezivanje voćki, „berba“ soli)
– pratiti promjene u prirodi tijekom godišnjih doba (npr. truljenje, zrenje, kompostiranje), voditi dnevnik promatranja, povezati uočene promjene u biljnom i životinjskom svijetu s obilježjima vremena
– sloj voska na biljnim organima povezati sa svojstvom vodootpornosti i preživljavanjem biljaka
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja promjena u prirodi tijekom godišnjih doba
– istraživanja ponašanja živih bića tijekom različitih godišnjih doba
– istraživanja bioraznolikosti zavičaja tijekom različitih godišnjih doba
– fenološkog proučavanja biljne vrste iz neposrednog okoliša tijekom godišnjih doba
– istraživanja povezanosti obilježja vremena s radom ljudi
PRI OŠ B.2.2. Učenik povezuje međudjelovanja u prirodi sa svakodnevnim životom na temelju istraživanja.
– prepoznaje djelovanje sile na neživu i živu prirodu
– prepoznaje utjecaj sile teže na tijela u prirodi
– opisuje utjecaj sile trenja na gibanje
– uspoređuje međusobno djelovanje magneta te magneta i tijela izgrađenih od različitih tvari
– prepoznaje međudjelovanja u prirodi na primjerima iz svakodnevnog života
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– sila pokreće i zaustavlja tijela i mijenja im oblik
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pojam sila upoznati na pojavnoj razini bez njezina definiranja
– važno je da učenici promatranjem i opažanjem prepoznaju djelovanje sile, pri čemu je potrebno naglasiti da sila nije isto što i snaga
– utjecaj sile na tijela objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. oblikovanje plastelina, rastezanje gume, bacanje lopte, povlačenje užeta, razbijanje oraha, guranje autića, padanje plodova)
– silu trenja povezati s tijelima u dodiru te objasniti na učenicima bliskim primjerima (npr. kotrljanje i klizanje tijela po različitim površinama, kretanje puža sluzavog ili suhog stopala po glatkoj ili hrapavoj površini, spuštanje niz tobogan, hodanje po ledu u cipelama različitog potplata)
– istraživanjem uočiti da postoji privlačna i odbojna magnetska sila i da djeluje i na tijela koja nisu u dodiru (npr. magnet i hladnjak/školska ploča se privlače, dva magneta se privlače ili odbijaju)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja sile na tijela
– istraživanja sile teže
– istraživanja sile trenja
– istraživanja djelovanja magneta na različite materijale (npr. drvo, plastiku, željezo, aluminij, bakar)
– istraživanja međudjelovanja magneta
PRI OŠ B.2.3. Učenik objašnjava važnost odgovornog odnosa čovjeka prema sebi i ostatku prirode.
– opisuje važnost tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane i odmora za osobno zdravlje
– razlikuje otpad i smeće ukazujući na važnost razvrstavanja otpada
– povezuje neprihvatljive načine ponašanja prema prirodi s posljedicama za živa bića i okoliš
– prepoznaje primjere zaštite i očuvanja prirodne baštine
– opisuje važnost poznavanja znakova opasnosti
– povezuje odgovoran odnos prema sebi i ostatku prirode s očuvanjem zdravlja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životne navike koje pridonose očuvanju zdravlja
– smeće/otpad, svjetlosno i zvučno onečišćenje
– razvrstavanje i recikliranje otpada
– zaštita prirodne baštine zavičaja
– znakovi opasnosti (eksplozivno, nadražujuća)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životne navike (npr. zaštita od Sunčevog zračenja, pravilna prehrana, boravak u prirodi, tjelesna aktivnost, redovita liječnička kontrola, higijena tijela i čistoća prostora, razumna uporaba digitalne tehnologije) i zaštitu prirode povezati s očuvanjem zdravlja
– znakove opasnosti povezati s osobnom zaštitom i zaštitom okoliša
– važnost recikliranja osvijestiti na primjeru recikliranja papira
– kod opisivanja zaštite i očuvanja prirodne baštine nije naglasak na poznavanju kategorije zaštite već na razumijevanju zašto je određeno područje dio prirodne baštine i kako se treba ponašati za vrijeme boravka u zaštićenom području
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja navika odvajanja otpada u obitelji
– istraživanja važnosti izrade školskog kompostišta
– istraživanja načina iskorištavanja starog papira
– istraživanja načina korištenja proizvoda za djelomičnu zaštitu tijela od Sunčevog zračenja
– istraživanja zvučnog onečišćenja u razredu
– istraživanja životnih navika uz procjenu najomiljenije hrane/pića
– istraživanja znakova opasnosti na ambalaži različitih sredstava
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.2.1. Učenik razlikuje najvažnije izvore i oblike energije te načine njihova racionalnog iskorištavanja na temelju istraživanja.
– prepoznaje najvažnije izvore energije
– opisuje ulogu različitih izvora energije
– prepoznaje oblike energije iz neposrednog okoliša
– povezuje opskrbu tijela energijom s prehranom
– objašnjava načine uštede energije u neposrednom okolišu
– istražuje načine stvaranja različitih zvukova
– prepoznaje najvažnije oblike i izvore energije navodeći načine njihova racionalnog iskorištavanja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– izvori energije: Sunce, vjetar, voda, hrana, goriva
– oblici energije: svjetlosna, toplinska, električna energija
– štednja energije
– izvori zvuka
– visina i jakost zvuka, tonovi, šumovi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– energiju povezati s pokretanjem svih procesa u neživoj i živoj prirodi
– vodu i vjetar prepoznati samo kao izvore energije bez navođenja pojmova hidroelektrana i vjetroelektrana
– naftu, ugljen i zemni plin prepoznati kao izvore energije
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja djelovanja Sunčeve energije (npr. za pripremu hrane - solarna pećnica, zagrijavanje metala/drveta/plastika)
– istraživanja načina uštede energije
– istraživanja nastanka zvukova različite visine i jakosti
Slika 3. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom druge godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 3. razredu osnovne škole učenici istražuju svijet tradicijske regije i županije te nadograđuju znanja o obilježjima prirode klasificirajući njezine elemente prema određenom kriteriju. Proučavaju osnovna svojstva zraka, vode i tla te opisuju osnovne prilagodbe živih bića za život u pojedinom mediju. Nadograđuju usvojena znanja o promjenama u prirodi i njezinoj građi na primjeru životinja i biljke cvjetnjače opisujući njihov životni ciklus kako bi nadogradili znanja o cikličkim pojavama u prirodi.Na jednostavnim primjerima iz neposrednog okoliša prepoznaju pretvorbu i prijenos energije te povezuju svjetlost s pojavama u svakodnevnom životu.Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom treće godine učenja i poučavanja (Slika 4).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.3.1. Učenik klasificira elemente nežive i žive prirode predlažući odgovarajući kriterij.
– prepoznaje pripadnost životinja i biljaka određenoj skupini
– klasificira živa bića prema zadanom kriteriju
– klasificira vode i tla tradicijske regije i županije prema zadanom kriteriju
– predlaže odgovarajuće kriterije za klasifikaciju elemenata nežive i žive prirode
– klasificira živa bića, vode i tla prema unaprijed zadanom kriteriju
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– skupine životinja: sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, ribe
– biljka cvjetnjača
– klasifikacija živih bića, voda i tla prema određenom kriteriju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod klasifikacije živih bića, voda i tla naglasak staviti na princip klasifikacije, a ne na pamćenje pripadnosti pojedinoj skupini te koristiti primjere iz tradicijske regije i županije; bez uvođenja pojma klasifikacija
– za klasifikaciju koristiti različite, učenicima poznate kriterije (npr. način prehrane/kretanja/disanja; samonikle/uzgojene biljke; drvenaste/zeljaste biljke; suhi/sočni plodovi; plodno/neplodno tlo; boja tla; propusnost tla; tekućice/stajaćice)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– određivanja i primjene odgovarajućeg kriterija za klasifikaciju živih bića, voda i tla
PRI OŠ A.3.2. Učenik opisuje osnovna obilježja prirodnih elemenata tradicijske regije i županije.
– razlikuje na planu grada/naselja i geografskoj karti prirodne od drugih elemenata služeći se tumačem
– opisuje osnovna obilježja reljefa, klime, tla i voda tradicijske regije i županije u kojoj živi služeći se geografskom kartom
– opisuje osnovna obilježja biljnog i životinjskog svijeta tradicijske regije i županije u kojoj živi
– prepoznaje osnovna obilježja prirodnih elemenata tradicijske regije i županije
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– osnovni prirodni i drugi elementi geografske karte
– osnovna prirodna obilježja reljefa, klime, tla i vode tradicijske regije i županije
– predstavnici biljnog i životinjskog svijeta tradicijske regije i županije
– funkcija najvažnijih organa živih bića
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ A.3.2. preduvjet je uspješnog usvajanja ishoda DIZ OŠ A.3.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– obilježja klime i tla opisati samo na onom tipu koji je najrasprostranjeniji u tradicijskoj regiji i županiji, a kod reljefa i voda proširiti saznanja iz 2. razreda primjerima karakterističnim za tradicijsku regiju i županiju
– tekućice zavičaja upoznati pomoću geografske karte te uočiti njihovu pripadnost većoj tekućici
– imena reljefnih uzvisina u tradicijskoj regiji te visine njihovih vrhova očitati na geografskoj karti
– kod odabira biljaka i životinja zadržati se na predstavnicima koji su najrasprostranjeniji i najkarakterističniji za tradicijsku regiju i županiju
– funkciju organa živih bića opisati na primjeru neke biljke cvjetnjače i životinje iz tradicijske regije (biljka: funkcija korijena, lista, stabljike, cvijeta, ploda; životinja: funkcija mozga, osjetnih organa, pluća/škrga, srca, mišića, kostiju); kod funkcije lista samo navesti stvaranje hrane bez imenovanja i opisa procesa, a kod životinje ne navoditi organske sustave
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja visine reljefa i osunčanosti padina na biljni svijet
– istraživanja temperaturnih promjena u zavičaju tijekom mjeseca
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.3.1. Učenik povezuje na temelju istraživanja svojstva i sastav zraka, vode i tla sa životnim uvjetima.
– istražuje osnovna svojstva zraka povezujući ih sa životnim uvjetima
– navodi najvažnije sastojke zraka
– istražuje osnovna svojstva vode povezujući ih sa životnim uvjetima
– istražuje osnovna svojstva tla povezujući ih sa životnim uvjetima
– opisuje najvažnija svojstva zraka, vode i tla
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– svojstva zraka (plinovito stanje, bezbojnost, prozirnost, temperatura)
– svojstva vode (tekuće/čvrsto/plinovito stanje, boja, miris, prozirnost, temperatura, voda kao otapalo)
– najvažniji sastojci zraka: dušik, kisik, ugljikov dioksid, vodena para
– zrak, voda i tlo imaju masu i zauzimaju prostor
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod navođenja sastojaka zraka ne imenovati ostale plinove
– vodenu paru opisati kao bezbojni plin
– agregacijska stanja vode povezati s obilježjima vremena (2. razred), bez uvođenja pojma agregacijsko stanje tvari
– izostaviti opis građe tla (organske i mineralne tvari)
– vjetar prepoznati samo kao strujanje zraka (bez opisa izmjene toplog i hladnog zraka)
– prisutnost kisika u zraku povezati s disanjem živih bića
– humus povezati s plodnosti tla
– propusnost tla povezati s krupnijim i sitnijim česticama tla
– ukazati na ovisnost temperature vode i tla o temperaturi zraka
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja da zrak, voda i tlo imaju masu i zauzimaju prostor
– istraživanja svojstava zraka
– dokazivanja prisutnosti kisika u zraku (npr. gorenje svijeće)
– istraživanja svojstava vode
– istraživanja svojstava tla
PRI OŠ B.3.2. Učenik istražuje najjednostavnije promjene u prirodi povezujući ih sa svojstvima tvari.
– prepoznaje da se određene pojave u prirodi odvijaju ciklički
– povezati promjene u prirodi sa svojstvima tvari
– opisuje kruženje vode u prirodi
– razlikuje spore i brze promjene u prirodi
– prepoznaje utjecaj čovjeka na promjene u prirodi
– opisuje najjednostavnije promjene u prirodi uočavajući koje se od njih odvijaju ciklički
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– cikličke pojave u prirodi: kruženje vode, plima i oseka
– svojstva tvari utječu na njihove promjene
– spore i brze promjene u prirodi
– utjecaj čovjeka na promjene u prirodi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kruženje vode u prirodi prikazati opisno, bez inzistiranja na nazivima promjena agregacijskih stanja
– kod cikličkih pojava proširiti saznanja novim primjerima
– spore i brze promjene u prirodi razlikovati na učenicima poznatim primjerima (npr. starenje, hrđanje željezne ograde/pucanje napuhanog balona, gorenje papira); spore promjene povezati s procesom truljenja i nastankom humusa
– ukazati da se neke promjene/pojave u prirodi događaju utjecajem čovjeka (npr. sječa šuma, izgaranje fosilnih goriva, požar, onečišćenje zraka, vode i tla)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja kruženja vode u prirodi
– istraživanja brzih i sporih promjena u prirodi
– istraživanja utjecaja čovjeka na promjene u prirodi
PRI OŠ B.3.3. Učenik povezuje prilagodbe živih bića sa životnim uvjetima na temelju istraživanja, uočavajući zajedničke obrasce.
– opisuje životne uvjete u zraku, vodi i tlu
– povezuje životne uvjete u zraku, vodi i tlu s prilagodbama živih bića
– uspoređuje prilagodbe živih bića koja žive na istom staništu
– opisuje osnovne prilagodbe živih bića za život u zraku, vodi i tlu
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životni uvjeti u zraku, vodi i tlu
– prilagodbe živih bića za život u zraku, vodi i tlu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prilagođavanje životinja za život u zraku, vodi i tlu temeljiti na opisu osnovnih prilagodbi (krila, noge, perje, pluća; peraje, plivaće kožice, škrge, masno perje ili dlaka; nerazvijene ili zakržljale oči, noge za kopanje)
– prilagođavanje biljaka prvenstveno temeljiti na njihovoj potrebi za dostupnom svjetlosti
– kod opisa prilagodbi važno je usporediti prilagodbe živih bića koja žive u istom mediju
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja prilagodbi živih bića za život u određenom mediju
PRI OŠ B.3.4. Učenik objašnjava na temelju istraživanja životni ciklus živih bića na primjerima iz neposrednog okoliša.
– opisuje na primjeru životni ciklus biljke cvjetnjače
– povezuje rast i razvoj biljke sa životnim uvjetima
– opisuje na primjerima životni ciklus životinja
– povezuje zadovoljavanje životnih potreba s rastom i razvojem životinja
– opisuje životni ciklus živih bića na primjeru jedne biljke cvjetnjače i jedne životinje
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životni ciklus biljke cvjetnjače
– životni uvjeti potrebni za klijanje sjemenke i razvoj biljke
– životni ciklus životinje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životni ciklus životinje opisati na jednostavnoj razini (npr. ptica: jaje - pile - odrasla kokoš - jaje ili žaba: jaje - punoglavac - odrasla žaba - jaje), bez navođenja organa za razmnožavanje
– naglasak je na cikličkoj pojavi; ne opisivati proces razmnožavanja živih bića
– kod opisivanja uvjeta za klijanje sjemenke te rast i razvoj biljke zadržati se na vanjskim uvjetima; ukazati da svjetlost nije neophodna za proces klijanja
– naglasiti važnost dostupnosti hrane kao izvora energije za rast i razvoj
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnog ciklusa biljke i/ili životinje
– istraživanja faktora koji utječu na klijanje sjemenke i rast biljke
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.3.1. Učenik opisuje primjere pretvorbe i prijenosa energije iz neposrednog okoliša na temelju istraživanja.
– prepoznaje različite primjere korištenja energije u neposrednom okolišu
– navodi jednostavne primjere pretvorbe energije
– opisuje prijenos energije na jednostavnim primjerima
– navodi načine iskorištavanja energije u zavičaju
– povezuje svjetlost s pojavama u svakodnevnom životu
– prepoznaje pretvorbe i prijenos energije na primjerima iz neposrednog okoliša
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– vjetroelektrane, hidroelektrane, solarni paneli
– pretvorba energije
– prijenos energije
– prolazak i odbijanje svjetlosti kod različitih tijela
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– vjetroelektrane, hidroelektrane i solarne panele povezati s iskorištavanjem energije vjetra, vode i Sunca bez opisivanja načina njihova rada i distribucije energije do potrošača
– ukazati na razliku između temperature i topline, bez definiranja pojmova
– pretvorbu energije opisati na učenicima poznatim primjerima (npr. žarulja)
– prijenos energije povezati sa širenjem zvuka (npr. glasanje životinja), a nastanak zvuka s vibriranjem tijela
– naglasiti da se toplina prenosi isključivo s toplijeg na hladnije tijelo te objasniti na primjerima vezanim uz zrak, vodu i tlo
– opis načina iskorištavanja energije temeljiti na primjerima iz tradicijske regije, ali i potaknuti učenike na promišljanje o dodatnim mogućnostima iskorištavanja pojedinih izvora energije
– prolazak i odbijanje svjetlosti kod različitih tijela objasniti na učenicima bliskim primjerima (npr. usporedba zrcala i papira, metalna žlica s udubljene i ispupčene strane, kapljica vode kao leća)
– lom svjetlosti na granici zraka i vode povezati s pogrešnom procjenom položaja tijela u vodi, bez definiranja loma svjetlosti i naglašavanja gustoće medija (npr. olovka u čaši s vodom)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja prijenosa topline s jednog tijela na drugo
– istraživanja prijenosa topline u ovisnosti o vrsti materijala i boji
– istraživanja rasprostiranja zvuka i prijenosa energije (npr. glazbena viljuška u vodi)
– istraživanja prolaska i odbijanja svjetlosti kod različitih tijela
Slika 4. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom treće godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 4. razredu osnovne škole učenici istražuju obilježja neživog i živog svijeta prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske. Nadograđuju koncept organiziranosti prirode s naglaskom na čovjeka na čijem primjeru opisuju osnovnu funkciju organskih sustava. Uočavaju da se čovjek mijenja tijekom životnih razdoblja. Znanja o organiziranosti prirode proširuju na primjeru životne zajednice i Sunčevog sustava. Povezuju životne uvjete staništa s bioraznolikošću životnih zajednica te opisuju međuodnose i prilagodbe živog svijeta. Prepoznaju važnost očuvanja prirode te zaštićena područja, biljke i životinje regije kojoj pripadaju. Na jednostavnim primjerima opisuju načine pohrane, pretvorbe i prijenosa energije u procesima na Zemlji. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom četvrte godine učenja i poučavanja (Slika 5).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.4.1. Učenik
povezuje obilježja prirode s njezinom organiziranosti na temelju istraživanja.
– navodi organske sustave čovjeka
– povezuje organe s organskim sustavima čovjeka
– opisuje organiziranost ljudskog tijela
– prepoznaje ustrojstvo prirode na primjeru životne zajednice
– prepoznaje organiziranost nežive prirode na primjeru Sunčevog sustava i svemira
– povezuje organiziranost u prirodi s djelovanjem sile
– opisuje organiziranost žive prirode na primjeru ljudskog tijela i životne zajednice iz neposrednog okoliša i organiziranost nežive prirode na primjeru Sunčevog sustava
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– organiziranost ljudskog tijela: organi, organski sustavi, organizam
– ljudsko tijelo građeno je od organskih sustava koji omogućavaju funkcioniranje organizma kao cjeline
– životna zajednica kao zajednica živih bića nekog staništa
– organiziranost nežive prirode: svemir, Sunčev sustav s planetima, tijela, tvari, čestice
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– međusobnu povezanost organskih sustava čovjeka objasniti na jednostavnoj razini uz navođenje osnovnih organa
– kod obrade ljudskog tijela koristiti komparativni pristup te nadograditi znanja usvojena u 3. razredu kod obrade građe tijela ostalih životinja, a građu objasniti uz korištenje modela čovjeka
– ravnotežu tijela povezati s njegovom organiziranosti i građom
– organiziranost nežive prirode objasniti na jednostavnoj razini bez definiranja gravitacijske sile uz korištenje modela; povezati s djelovanjem sile navodeći da Sunce privlači planete i da se planeti privlače međusobno; česticu navesti isključivo kao manji dio cjeline
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja građe organskih sustava i smještaja organa
– istraživanja ravnoteže tijela u različitim položajima (npr. izrada skulptura, igra povjerenja)
– istraživanja životnih zajednica različitih staništa
PRI OŠ A.4.2. Učenik razlikuje obilježja prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske.
– imenuje tri glavne prirodnogeografske regije Republike Hrvatske pomoću geografske karte
– opisuje osnovna obilježja reljefa, klime, tla i voda glavnih prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske služeći se geografskom kartom
– opisuje osnovna obilježja biljnog i životinjskog svijeta glavnih prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske
– prepoznaje osnovna obilježja tri glavne prirodnogeografske regije Republike Hrvatske služeći se geografskom kartom
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prirodnogeografska obilježja Panonske Hrvatske
– prirodnogeografska obilježja Gorske Hrvatske
– prirodnogeografska obilježja Primorske Hrvatske
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ A.4.2. preduvjet je uspješnog usvajanja ishoda DIZ OŠ A.4.2. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– kod opisivanja prostorne rasprostranjenosti osnovnih reljefnih oblika i voda učenik se služi topografskim kartama, a kod opisivanja rasprostranjenosti tipova klime, tla, biljnog i životinjskog svijeta služi se tematskim kartama; ne očekuje se da učenik imenuje tipove klime i tla već da njihova osnovna obilježja poveže s prirodnogeografskom regijom
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja reljefa u različitim prirodnogeografskim regijama na promjenu biljnog svijeta
– istraživanja biljnog i životinjskog svijeta prirodnogeografske regije
– istraživanja prilagodbi biljnog i životinjskog svijeta klimatskim obilježjima prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.4.1. Učenik objašnjava osnove funkcioniranja ljudskog tijela uočavajući njegove potrebe i promjene tijekom rasta i razvoja.
– opisuje funkciju najvažnijih organa u tijelu čovjeka
– povezuje organske sustave čovjeka s njihovom funkcijom
– opisuje životna razdoblja čovjeka
– opisuje promjene tijekom puberteta ukazujući na važnost pojačane higijene tijela
– objašnjava važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima
– prepoznaje da je čovjek biološko, društveno i misaono biće
– opisuje osnovnu funkciju organskih sustava čovjeka i najvažnije promjene tijekom odrastanja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– funkcija organskih sustava i najvažnijih organa ljudskog tijela
– životna razdoblja čovjeka
– promjene tijekom puberteta
– odgovorno ponašanje i briga za zdravlje
– čovjek kao biološko, društveno i misaono biće
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– međusobnu povezanost u funkcioniranju organskih sustava čovjeka objasniti na jednostavnoj razini uz navođenje funkcije osnovnih organa pojedinog organskog sustava
– promjene tijekom puberteta opisati na razini tjelesnih promjena i promjena u ponašanju
– kod opisa odgovornog ponašanja naglasak staviti na životne navike ukazujući na važnost pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, higijene, sprečavanja ovisnosti i širenja uzročnika zaraznih bolesti
– nastanak karijesa povezati s nepravilnom higijenom usne šupljine i nastankom kiseline
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja povezanosti u funkcioniranju organskih sustava
– istraživanja posljedica ovisnosti
– simulacije nastanka karijesa (npr. djelovanja kiseline na ljusku jajeta)
PRI OŠ B.4.2. Učenik povezuje životne uvjete staništa s bioraznolikošću životnih zajednica na temelju istraživanja.
– prepoznaje stanište kao područje koje karakteriziraju određeni životni uvjeti i na kojem živa bića zadovoljavaju svoje potrebe
– uspoređuje životne zajednice različitih staništa
– povezuje prilagođavanje životnim uvjetima s preživljavanjem i bioraznolikosti staništa
– opisuje životne uvjete staništa i njihov utjecaj na bioraznolikost životnih zajednica
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– stanište
– životni uvjeti različitih staništa tri prirodnogeografske regije
– životne zajednice šuma, travnjaka, mora, tekućica, stajaćica
– povezanost prilagodbi živih bića sa životnim uvjetima staništa
– utjecaj životnih uvjeta na preživljavanje i bioraznolikost staništa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prirodnogeografske regije Republike Hrvatske povezati sa životnim zajednicama različitih staništa
– životnu zajednicu nekog staništa iz neposrednog okoliša usporediti sa životnom zajednicom iste vrste staništa neke druge prirodnogeografske regije povezujući bioraznolikost sa životnim uvjetima
– kod opisivanja životnih zajednica voda ukazati na djelovanje sile uzgona, ali bez definiranja pojma (npr. kornjače se lakše kreću u vodi, nego na kopnu)
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima staništa opisati na učenicima bliskim primjerima (npr. mimikrija, biljke slanuše, biljke i životinje obalnih područja)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnih uvjeta i životnih zajednica staništa različitih prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske
– istraživanja djelovanja sile uzgona
– istraživanja prilagodbi živih bića životnim uvjetima staništa
PRI OŠ B.4.3. Učenik objašnjava međuodnose živih bića istog staništa na temelju istraživanja.
– opisuje odnose između jedinki iste i različitih vrsta unutar životne zajednice
– objašnjava hranidbene odnose unutar životne zajednice
– opisuje prednosti različitih načina prehrane životinja
– opisuje međuodnose između živih bića unutar životne zajednice
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– odnosi između jedinki iste vrste
– odnosi između jedinki različitih vrsta
– hranidbeni odnosi unutar životne zajednice
– različiti načini prehrane živih bića
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– odnose između jedinki istih i različitih vrsta objasniti na učenicima poznatim primjerima (izostaviti pojam simbioza)
– razlikovati suradničke odnose i nadmetanje organizama
– hranidbene odnose u životnoj zajednici objasniti na učenicima poznatim primjerima hranidbenih lanaca (izostaviti hranidbene mreže)
– prednosti različitih načina prehrane objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. ptice različitog oblika kljuna, biljožderi/mesožderi/svežderi) te povezati s mogućnošću življenja na istom staništu bez nadmetanja
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja različitih odnosa između jedinki istih i različitih vrsta
– istraživanja položaja pojedinih organizama u hranidbenom lancu
– uspoređivanja hranidbenih navika različitih organizama iste skupine
PRI OŠ B.4.4. Učenik povezuje posljedice onečišćenja prirode s važnosti njene zaštite na temelju istraživanja.
– razlikuje najvažnije onečišćivače vode, zraka i tla
– povezuje onečišćenje i nestanak staništa s ugroženosti živih bića i bioraznolikosti područja
– navodi zaštićena područja te zaštićene biljke i životinje prirodnogeografske regije kojoj pripada ukazujući na važnost njihove zaštite
– objašnjava na primjerima načine sprečavanja onečišćenja prirode
– procjenjuje važnost zaštite prirode navodeći prijedloge osobnog doprinosa
– opisuje najčešće onečišćivače prirode i važnost njene zaštite predlažući postupke za njeno očuvanje uz navođenje zaštićenih područja, biljaka i životinja prirodnogeografske regije kojoj pripada
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– onečišćenje i zaštita prirode
– ugroženost živih bića i smanjenje bioraznolikosti
– nacionalni parkovi i parkovi prirode
– zaštićene biljne i životinjske vrste
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– smanjenje bioraznolikosti povezati s onečišćenjem prirode i nestankom staništa
– kod opisivanja uzroka i posljedica onečišćenja naglasak staviti na primjere iz prirodnogeografske regije u kojoj učenik živi
– sposobnost biljke da upija vodu s otopljenim tvarima iz tla povezati s pohranom štetnih tvari u njoj i ugrožavanjem zdravlja ljudi
– zaštićena područja te zaštićene biljke i životinje upoznati na primjerima prirodnogeografske regije u kojoj učenik živi
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja mogućih izvora onečišćenja zraka,vode i tla
– istraživanja načina pohrane štetnih tvari u tijelo biljke
– istraživanja posljedica onečišćenja voda na živa bića
– istraživanja postupaka sprječavanja onečišćenja prirode
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.4.1. Učenik opisuje načine pohrane te pretvorbu i prijenos energije u procesima na Zemlji na temelju istraživanja.
– opisuje primjere pohrane energije u neživom i živom svijetu
– povezuje hranidbene odnose s pretvorbom i prijenosom energije
– povezuje osvijetljenost Zemlje i Mjeseca sa Suncem kao izvorom energije
– povezuje razlaganje Sunčeve svjetlosti s bojama koje vidi ljudsko oko
– prepoznaje načine pohrane te pretvorbu i prijenos energije u procesima na Zemlji
– pretvorba i prijenos energije u hranidbenom lancu
– energija omogućuje promjenu i rast živih bića
– Sunce stvara vlastitu svjetlost koja se širi svemirom i dolazi do planeta i nebeskih tijela
– Sunce zrači bijelu svjetlost čije razlaganje ljudsko oko vidi kao boje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pohranjenu energiju u neživim i živim sustavima povezati isključivo s radom uređaja (npr. mobilnog uređaja) i funkcioniranjem živih bića
– kod opisa pretvorbe i prijenosa energije naglasiti da energija ne može nastati ni iz čega, kao ni nestati
– pretvorbu i prijenos energije u hranidbenom lancu opisati na način da biljka sama stvara hranu zbog čega se nalazi na početku hranidbenog lanca, a svaki sljedeći član dobiva energiju tako što pojede prethodnog člana; energija se koristi za kretanje, zagrijavanje tijela, rast i razvoj te druge procese
– osvijetljenost Mjeseca povezati s odbijanjem Sunčeve svjetlosti od njegove površine
– kod opisivanja razlaganja bijele svjetlosti ne spominjati valne duljine
– nastanak duge povezati s položajem Sunca u odnosu na motritelja i kapljice vode u zraku
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja energijske vrijednosti različitih namirnica proučavanjem deklaracija
– istraživanja razlaganja bijele svjetlosti (npr. spektroskop, propuštanje bijele svjetlosti kroz čašu s vodom)
– istraživanja nastanka duge
Slika 5. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom četvrte godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 5. razredu osnovne škole učenici istraživanjem nadograđuju koncept tvari i čestične građe prirode. Proučavaju svojstva zraka, vode i tla iz kojih proizlaze životni uvjeti te zaključuju o njihovoj povezanosti s prilagodbama živih bića. Upoznaju obilježja živih bića povezujući njihovu promjenjivost s prilagodbama na različite životne uvjete te ih dovode u vezu s promjenama u prošlosti Zemlje i evolucijom života na Zemlji. Razlikuju osnovne izvore i oblike energije te se upoznaju s njezinim obnovljivim i neobnovljivim izvorima.Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom pete godine učenja i poučavanja (Slika 6).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.5.1. Učenik objašnjava osnovna obilježja prirode na temelju istraživanja.
– uspoređuje obilježja nežive i žive prirode
– objašnjava da prirodu grade tvari različitih svojstava
– objašnjava da su tvari građene od sitnijih čestica uočavajući da se između njih nalazi prostor
– razlikuje smjese s obzirom na vidljivost sastojaka
– zaključuje da se sastojci smjesa mogu odvojiti na temelju veličine čestica
– uspoređuje promjene tvari iz neposrednog okoliša uočavajući da se tijekom promjene ukupna masa tvari ne mijenja
– opisuje obilježja živih bića i čestičnu građu tvari ukazujući na različitost njihovih svojstava
– crtežom i kinestetičkim pokusima (učenici preuzimaju ulogu čestica) prikazati raspored i gibanje čestica u sva tri agregacijska stanja tvari
– stanicu uočiti samo kao dio koji izgrađuje živa bića bez opisivanja njezine građe
– smjese upoznati na primjerima iz svakodnevnog života uz uspoređivanje smjesa u kojima se sastojci mogu (npr. hrana za ptice, mješavina žitnih pahuljica, limunada) i ne mogu uočiti golim okom (npr. morska voda, razrijeđeni sirup, kovanica centa)
– stalnost mase tvari nakon promjene dokazati vaganjem
– odvajanje sastojaka iz smjese objasniti na makroskopskoj razini, isključivo na temelju veličine čestica
– promjene tvari opisati na učenicima bliskim primjerima (npr. taljenje maslaca, otapanje maslaca u benzinu, usitnjavanje tvari, cijepanje drva, gorenje drveta, nastanak humusa, kiseljenje kupusa); razlikovati taljenje od otapanja
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja građe nežive i žive prirode lupom i mikroskopom
– istraživanja svojstava različitih tvari
– istraživanja volumena tekućina različitih tvari koristeći različite mjerne jedinice
– istraživanja prisutnosti prostora između čestica tvari
– istraživanja smjesa s obzirom na vidljivost sastojaka
– dokazivanja stalnosti mase tijekom promjene tvari
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.5.1. Učenik povezuje svojstva zraka s pojavama i procesima u prirodi na temelju istraživanja ukazujući na njegovu važnost za život na Zemlji.
– objašnjava važnost zraka za život na Zemlji
– opisuje sastav zraka
– objašnjava svojstva zraka
– povezuje svojstva zraka sa životnim uvjetima u zraku
– uspoređuje promjene svojstava zraka tijekom godišnjih doba povezujući ih s promjenom životnih uvjeta
– opisuje važnost zraka za život te njegova osnovna svojstva
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost zraka za život na Zemlji
– sastav zraka: smjesa plinova (kisik, dušik, ugljikov dioksid, vodena para i ostali plinovi) i lebdećih čestica
– svojstva zraka: masa, volumen, temperatura, gustoća, vlažnost, tlak zraka, strujanje zraka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost zraka za život povezati s nemogućnosti života u prostoru bez zraka (vakuumu)
– dokazati prisutnost kisika i vodene pare u zraku
– svojstva zraka istražiti pokusima
– strujanje zraka (izmjenu toplog i hladnog zraka) povezati s vjetrom
– sastav i svojstva zraka povezati s vakumiranjem namirnica u svrhu sprječavanja kvarenja
– svojstva kisika povezati s procesom disanja i gorenja
– razlikovati grijanje od gorenja koje je popraćeno plamenom
– naglasiti da klimatske promjene ne možemo povezivati s kratkotrajnim mjerenjima temperature zraka već s dugogodišnjim praćenjem promjena
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja sastava i svojstava zraka
– istraživanja toplinskog širenja zraka
– istraživanja prisutnosti lebdećih čestica u zraku
– istraživanja djelovanja tlaka zraka (npr. usisavanje balona/jajeta u bocu nakon smanjenja tlaka)
– istraživanja strujanja zraka (npr. puhanje između dva lista papira)
– istraživanja promjena temperature zraka tijekom godišnjih doba, mjesečno, tjedno ili dnevno
– istraživanja relativne vlažnosti zraka u različitim županijama koristeći IKT
– istraživanja razlika između grijanja i gorenja tvari (npr. grijanje plastike i oblikovanje, gorenje svijeće)
PRI OŠ B.5.2. Učenik povezuje svojstva vode s pojavama i procesima u prirodi na temelju istraživanja ukazujući na njezinu važnost za život na Zemlji.
– opisuje važnost vode za život
– razlikuje morske i kopnene vode
– uspoređuje tvrde i meke vode
– objašnjava svojstva vode
– povezuje svojstva vode sa životnim uvjetima u vodi
– uspoređuje promjene svojstava vode uslijed djelovanja živih bića, ali i tijekom godišnjih doba povezujući ih s promjenom životnih uvjeta
– opisuje važnost vode za život i njena osnovna svojstva
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost vode za život na Zemlji i higijenu čovjeka
– morske i kopnene vode
– meke i tvrde vode
– svojstva vode: miris, boja, prozirnost, agregacijska stanja, temperatura, strujanje, kiselost, gustoća, tlak, uzgon, površinska napetost, voda kao otapalo
– promjena oblika tekuće vode ovisno o posudi u kojoj se nalazi
– promjene temperature i agregacijskog stanja vode tijekom godišnjih doba
– utjecaj onečišćenja na boju, miris i prozirnost vode
– obilježja pitke vode (bistra, bezbojna, bez mirisa, bez uzročnika bolesti)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– svojstva i sastav vode istražiti pokusima
– kod istraživanja svojstava vode kao uzorak uzeti kopnenu ili morsku vodu
– strujanje vode objasniti na primjeru stajaćica i tekućica
– svojstva i sastav tla istražiti pokusima na uzorcima tla iz neposrednog okoliša
– plodnost tla povezati s rastom i razvojem biljaka, ali i s nastanjivanjem životinja
– promjene svojstava tla vezane uz prirodne nepogode povezati s poplavom i sušom
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja sastojaka tla
– istraživanja svojstava različitih uzoraka tla
– istraživanja promjena temperature tla tijekom godišnjih doba, mjesečno, tjedno ili dnevno
PRI OŠ B.5.4. Učenik povezuje na temelju istraživanja prilagodbe živih bića sa životnim uvjetima staništa uočavajući promjenjivost nežive i žive prirode.
–povezuje životne uvjete staništa s prilagodbama živih bića
– objašnjava da organizmi bolje prilagođeni životnim uvjetima staništa lakše opstaju
– povezuje promjene životnih uvjeta na Zemlji s razvojem živog svijeta - evolucijom
– prepoznaje fosile kao dokaze postojanja izumrlih oblika života
– opisuje prilagodbe živih bića životnim uvjetima staništa povezujući ih s evolucijom života na Zemlji
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima u vodi
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima u zraku
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima u tlu
– prilagodbe omogućavaju preživljavanje
– promjenjivost živih bića na Zemlji
– fosili - dokazi promjenljivosti živih bića
– izumrle vrste tijekom Zemljine prošlosti
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prilagodbe na određene životne uvjete povezati sa svojstvima određenog medija te s preživljavanjem živih bića i stvaranjem potomaka
– povezati funkciju pluća/škrga s izmjenom kisika i ugljikova dioksida
– ukazati na važnost svjetlosti, topline, zraka, vode i plodnog tla za rast i razvoj biljaka
– evoluciju tumačiti samo kao proces promjene živih bića i preživljavanja najprilagođenijih
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja teksture tla
– istraživanja različitih načina kretanja kroz vodu, zrak ili tlo
– istraživanja utjecaja životnih uvjeta na rast i razvoj biljke
– istraživanja utjecaja životinja na rahlost i sastav tla
– istraživanja učinka masnog tkiva, perja i dlake kao toplinskih izolatora
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.5.1. Učenik razlikuje najvažnije izvore i oblike energije te njihov utjecaj na život na temelju istraživanja.
– navodi izvore i oblike energije
– objašnjava da je Sunce glavni izvor energije za život na Zemlji
– objašnjava važnost energije za svakodnevni život
– opisuje primjere skladištenja energije u neživoj i živoj prirodi
– povezuje iskorištavanje uskladištene energije s pretvorbom energije
– povezuje energiju s prirodnim pojavama
– razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije uspoređujući njihove prednosti i nedostatke
– razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije ukazujući na važnost Sunca i hrane kao izvora energije za život na Zemlji
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– izvori energije (npr. Sunce, hrana, goriva, baterija)
– oblici energije: toplinska, svjetlosna, električna, kemijska, mehanička
– obnovljivi i neobnovljivi izvori energije
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– povezati energiju s pokretanjem svih procesa u neživoj i živoj prirodi
– obnovljive i neobnovljive izvore energije objasniti na primjeru Sunca, vode, vjetra i fosilnih goriva te ukazati na prednosti i nedostatke pojedinih izvora
– skladištenje energije objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. masne naslage, škrob, baterijski uložak)
– povezanost energije s prirodnim pojavama objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. jak vjetar, munja, potres, požar, poplava, erozija tla, erupcija vulkana, lavina)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja postojanja uskladištene energije (npr. limunska baterija)
– istraživanja prednosti i nedostataka obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
– istraživanja prisutnosti hranjivih tvari (škroba i masnoća) u namirnicama
– istraživanja posljedica prirodnih nepogoda
Slika 6. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom pete godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 6. razredu osnovne škole učenici istraživanjem proširuju koncept organiziranosti prirode uočavajući na primjerima iz svakodnevnog života razine organizacije neživog i živog svijeta te obrasce ustrojstva u prirodi. Proučavaju međudjelovanja nežive i žive prirode te živih bića na staništu, prilagodbe živih bića životnim uvjetima, cikluse u neživoj i živoj prirodi te utjecaj čovjeka na ostatak prirode. Razmatraju povezanost energije s procesima u prirodi i spoznaju da se njezina pretvorba iz jednog oblika u drugi odvija i u neživim i živim sustavima te omogućuje održivost života. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom šeste godine učenja i poučavanja (Slika 7).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ PRI A.6.1. Učenik objašnjava organiziranost nežive i žive prirode na temelju istraživanja.
– razlikuje razine organiziranosti nežive i žive prirode
– objašnjava odnose između različitih organizacijskih razina
– objašnjava organiziranost višestaničnog organizma na primjeru čovjeka
– povezuje organiziranost u prirodi s djelovanjem sile
– razlikuje jednostanične od višestaničnih organizama
– opisuje razine organiziranosti nežive i žive prirode
b) jedinka, populacija, životna zajednica, ekosustav, biosfera
c) stanica, tkivo, organ, organski sustavi, organizam
– organiziranost u prirodi povezati s djelovanjem sile
– smještaj najvažnijih organa u ljudskom tijelu
– jednostanični i višestanični organizmi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– posjet zvjezdarnici ili planetariju uz promatranje noćnog neba teleskopom
– gravitacijsku silu povezati s položajem nebeskih tijela te okretanjem oko svoje osi
– organiziranost u prirodi povezati sa silom koja drži čestice na okupu (unutar tijela, u svemiru)
– pojavu elektriziranja tijela povezati s promjenom rasporeda čestica i narušavanjem organiziranosti u prirodi
– organiziranost višestaničnog organizma objasniti s posebnim osvrtom na čovjeka te naglasiti smještaj najvažnijih organa u ljudskom tijelu korištenjem modela i/ili IKT-a
– stanicu uočiti kao organizacijsku razinu živih bića bez opisivanja njezine građe
– kod istraživanja biljnih i životinjskih tkiva uočiti različite oblike stanica koje ih grade, kao i da je pojedino tkivo građeno od istovrsnih stanica
– jednostanične i višestanične organizme razlikovati isključivo na razini njihove veličine i brojnosti stanica, bez uvođenja pojma dioba/dijeljenje stanica
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja organiziranosti prirode
– istraživanja građe tijela čovjeka
– istraživanja biljnih i životinjskih tkiva
– istraživanja djelovanja sile kod elektriziranih tijela (npr. elektrizirani baloni)
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.6.1. Učenik istražuje životne uvjete različitih staništa analizirajući međuodnose živih bića istog staništa.
– uspoređuje životne uvjete različitih staništa
– povezuje zadovoljavanje potreba, ponašanje i preživljavanje živih bića sa životnim uvjetima staništa
– povezuje životne uvjete staništa i prilagodbe živih bića s brojnosti različitih populacija i njihovom gustoćom
– objašnjava odnose između jedinki iste i različitih vrsta istog staništa
– objašnjava nadmetanje jedinki iste i različitih vrsta pri zadovoljavanju životnih potreba
– opisuje zadovoljavanje životnih potreba živih bića i međusobne odnose jedinki iste i različitih vrsta na istom staništu
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– raznolikost životnih uvjeta na različitim staništima
– potrebe živih bića i njihovo zadovoljavanje
– prilagođavanje i ponašanje živih bića
– brojnost i gustoća populacija
– odnosi između jedinki iste i različitih vrsta
– povezanost organizama u hranidbenim lancima i mrežama (proizvođači, potrošači, razlagači)
– prednosti i nedostaci samotničkog i života u zajednici
– suživot jedinki različitih vrsta - pozitivni i negativni aspekti za svaki od organizama
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod raznolikosti životnih uvjeta na staništu naglasak staviti na različitu temperaturu, količinu svjetlosti, vlažnost, pH-vrijednost, brzinu strujanja zraka ili vode i sl.
– terenska nastava na najmanje jednom staništu uz usporedbu životnih uvjeta tog staništa s poznatim životnim uvjetima staništa nekog drugog ekosustava za koje su podaci prikupljeni iz literature ili također na terenskoj nastavi (npr. livada/šuma, more/kopnena voda); druga mogućnost je unutar istog ekosustava odabrati područja s različitim životnim uvjetima
– ukazati na promjene životnih uvjeta u tlu prilikom poplave i suše
– međuodnose živih bića objasniti na učenicima poznatim primjerima, bez uvođenja pojmova mutualizam i komenzalizam; pojam simbioza povezati s različitim zajednicama jedinki različitih vrsta, a ne samo s onima u kojima obje jedinke imaju korist
– preživljavanje živih bića povezati s organiziranosti zajednice (npr. pčelinjak, mravinjak)
– povezanost organizama u hranidbenim lancima i mrežama prikazati na učenicima poznatim primjerima (izostaviti hranidbene piramide)
– nadmetanje organizama objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. nadmetanje biljaka za svjetlost, prostor, vodu i tvari iz tla ili životinja za stanište, hranu i partnera za razmnožavanje)
– princip nametničkog načina života povezati s mjerama higijene
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnih uvjeta staništa
– istraživanja gustoće populacija
– istraživanja odnosa između živih bića na određenom staništu
– istraživanja položaja i posljedica nestanka pojedinih organizama u hranidbenoj mreži
– istraživanja nadmetanja organizama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba
– istraživanja prilagodbi za privlačenje partnera (npr. paun, ždral, sova, morski konjic)
PRI OŠ B.6.2. Učenik analizira uzroke i posljedice narušavanja uravnoteženog stanja u prirodi na temelju istraživanja.
– povezuje uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla
– opisuje učinak staklenika, kisele kiše i ozonske rupe kao najveće posljedice onečišćenja atmosfere
– objašnjava načine zbrinjavanja otpada
– objašnjava utjecaj svjetlosnog onečišćenja, onečišćenja bukom i UV-zračenja na živa bića
– procjenjuje utjecaj prirodnih nepogoda i katastrofa na uravnoteženo stanje u prirodi
– povezuje održavanje uravnoteženog stanja u prirodi s očuvanjem zdravlja
– povezuje onečišćenje zraka, vode i tla te utjecaj prirodnih nepogoda s narušavanjem uravnoteženog stanja u prirodi
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– onečišćivači zraka, vode i tla
– uravnoteženo stanje u prirodi
– zaštitne mjere koje pridonose održavanju uravnoteženog stanja u prirodi
– provesti odgovarajuća istraživanja onečišćenja koja su u skladu s mogućnostima i specifičnostima neposrednog okoliša
– pojačani učinak staklenika povezati s globalnim zatopljenjem
– onečišćenje vode povezati s pojavom “cvjetanja” i nedostatkom kisika u vodi
– onečišćenje razlikovati od zagađenja
– pravilno razvrstavanje i odlaganje otpada povezati sa situacijama iz svakodnevnog života; kartirati divlja odlagališta otpada – terenska nastava u suradnji s učiteljima nastavnog predmeta Geografija
– odgovornu kupovinu i potrošnju povezati sa smanjenjem stvaranja otpada
– onečišćenja uzrokovana prirodnim nepogodama i utjecajem čovjeka objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. potresi, požari, vulkani, industrijske nesreće)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja onečišćenja zraka, vode i tla
– istraživanja utjecaja različitih onečišćenja na živa bića
– istraživanja kiselosti kiše i učinka staklenika
– istraživanje albedo efekta
– istraživanja utjecaja mikroplastike na živa bića
– istraživanja povezanosti uzroka i posljedica onečišćenja uzrokovanih prirodnim nepogodama i utjecajem čovjeka, ali i mjera za njihovo sprečavanje
– istraživanja onečišćenja zraka proučavanjem studije slučaja (npr. praćenje kvalitete zraka korištenjem IKT-a)
– istraživanja učinka sredstava za zaštitu kože od UV-zračenja
– istraživanja postupaka uklanjanja naftne mrlje na vodi i uvjeta koji utječu na taj proces
PRI OŠ B.6.3. Učenik povezuje na temelju istraživanja životne uvjete i bioraznolikost s održivosti života.
– povezuje životne uvjete staništa s bioraznolikošću
– istražuje bioraznolikost određenog područja
– raspravlja o važnosti očuvanja bioraznolikosti
– povezuje zaštitu određenih lokaliteta i vrsta s očuvanjem bioraznolikosti
– analizira vlastite postupke u kontekstu održivosti života
– predlaže osobni doprinos održivom razvoju
– povezuje zaštitu prirode i odgovorno raspolaganje prirodnim dobrima s održivim razvojem
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– bioraznolikost različitih staništa
– zaštita bioraznolikosti Republike Hrvatske (područja i živa bića)
– nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati Republike Hrvatske
– gospodarenje prirodnim dobrima
– postupanje u skladu s načelima održivog razvoja
– ekološki otisak
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost očuvanja bioraznolikosti i djelovanja u skladu s načelima održivog razvoja raspraviti na učenicima poznatim primjerima
– usvajanje ishoda vezanih uz zaštićena područja Republike Hrvatske ostvariti u suradnji s učiteljima nastavnog predmeta Geografija, uključujući terensku nastavu
– ukazati na razloge koji su doveli do potrebe zaštite određenih lokaliteta i vrsta
– ekološke migracije ljudi povezati s promjenama u okolišu
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja i uspoređivanja bioraznolikosti dva staništa koja se razlikuju s obzirom na čovjekovo djelovanje uz mogućnost korištenja IKT-a (npr. oranica i livada)
– istraživanja razloga zaštite nekog područja i živih bića
– istraživanja ekološkog i plastičnog otiska
– istraživanja razloga ekoloških migracija
PRI OŠ B.6.4. Učenik objašnjava cikluse u prirodi na temelju istraživanja.
– objašnjava da u prirodi postoje pojave i procesi koji se ponavljaju ciklički
– opisuje cikličke pojave i procese vezane uz kretanje nebeskih tijela
– objašnjava proces kruženja vode u prirodi
– povezuje cikluse u prirodi s ponašanjem živih bića
– objašnjava na primjeru životni ciklus biljke i životinje
– opisuje procese i promjene u životnim razdobljima čovjeka
– opisuje funkciju najvažnijih organa spolnog sustava čovjeka
– opisuje pubertet kao razdoblje spolnog sazrijevanja te naglih tjelesnih i psihičkih promjena
– opisuje cikličke pojave na primjerima iz nežive i žive prirode; razlikuje obilježja životnih razdoblja čovjeka i funkcije najvažnijih organa spolnog sustava čovjeka
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– ciklusi u prirodi: dnevno-noćni ritam, godišnja doba, Mjesečeve mijene, kruženje vode u prirodi
– životni ciklus biljaka i životinja
– životna razdoblja čovjeka
– funkcija najvažnijih organa spolnog sustava čovjeka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda ostvariti u suradnji s učiteljima nastavnog predmeta Geografija
– smjenu godišnjih doba povezati s promjenama klimatskih elemenata
– kod opisa kruženja vode razlikovati pojmove: hlapljenje, isparavanje, kondenzacija, očvršćivanje i taljenje uz korištenje prikaza modelom
– Mjesečeve mijene i pomrčinu Sunca/Mjeseca prikazati kinestetičkim pokusom ili modelom
– životni ciklus životinja obraditi na primjeru kukca i čovjeka, a uz fenološko promatranje nadograditi znanja o životnom ciklusu biljke cvjetnjače, bez inzistiranja na stručnim pojmovima i bez obrade procesa razmnožavanja
– kod obrade životnih razdoblja čovjeka naglasak staviti na promjene u pubertetu, spolnu zrelost i važnost higijene (osobito spolnih organa) te odgovornog ponašanja
– kod istraživanja razloga cikličkih pojava izostaviti razloge izmjene godišnjih doba
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja razloga cikličkih pojava u prirodi
– istraživanja kruženja vode u prirodi
– istraživanja promjena klimatskih elemenata tijekom različitih godišnjih doba
– istraživanja životnog ciklusa životinje (npr. kukca)
– istraživanja životnog ciklusa biljke (npr. fenološkim promatranjem)
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.6.1. Učenik objašnjava prijenos i pretvorbu energije u neživim i živim sustavima na temelju istraživanja.
– opisuje pretvorbu energije kao prijelaz jednog oblika energije u drugi
– opisuje na primjerima pretvorbe energije povezujući ih s njezinim prijenosom
– uspoređuje prijenos i pretvorbu energije u neživom i živom sustavu
– povezuje toplinsku izolaciju sa sprečavanjem prijenosa topline
– procjenjuje posljedice koje mogu nastati uslijed viška ili manjka energije u neživim i živim sustavima
– opisuje pretvorbu energije na primjerima iz svakodnevnog života uočavajući njezin prijenos s jednog tijela na drugo
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pretvorbe i prijenos energije u neživim i živim sustavima
– pretvorba i prijenos energije u hranidbenom lancu/mreži
– prijenos topline s tijela više na tijelo niže temperature
– toplinska izolacija
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pretvorbu i prijenos energije proučavati na primjerima iz svakodnevnog života (npr. vožnja bicikla, perilica rublja, vjetroelektrana, hidroelektrana, izgaranje fosilnih goriva) i hranidbenog lanca/mreže
– pretvorbu energije u procesu fotosinteze objasniti u kontekstu uloge proizvođača, tj. pretvorbe svjetlosne u kemijsku energiju koja je iskoristiva svim živim bićima (bez navođenja reaktanata neophodnih za njezino odvijanje ili tumačenja građe biljne stanice)
– principe toplinske izolacije u prirodi usporediti s mogućnostima njene primjene u svakodnevnom životu (npr. odjeća u odnosu na perje/dlake, toplinska izolacija kuće)
– posljedice viška i manjka energije objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. erupcija vulkana, potres/prestanak rada stroja, slabost organizma); neodgovarajuću tjelesnu masu povezati s povećanjem rizika od razvoja kroničnih bolesti
– kalorijsku vrijednost hranjivih tvari povezati s pravilnom prehranom kroz osmišljavanje jelovnika; proučavati oznake "Nutri-Score" na ambalaži u svrhu usvajanja pravilnih prehrambenih navika; energetske razrede uređaja povezati s njihovom energetskom učinkovitosti
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja pretvorbe energije
– istraživanja prijenosa topline s jednog tijela na drugo
– istraživanja prisutnosti škroba u listovima
– istraživanja pretvorbe energije simulacijom vulkanske erupcije
Slika 7. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom šeste godine učenja i poučavanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Prirodoslovlje pripada prirodoslovnom odgojno-obrazovnom području te integrira spoznaje biologije, fizike, kemije i fizičke geografije. Na različite je načine povezan s gotovo svim odgojno-obrazovnim područjima. Poveznice s tehničkim i informatičkim područjem prisutne su u sva tri makrokoncepta primjenom digitalnih tehnologija u učenju i poučavanju. Učenici će aktivnim sudjelovanjem u nastavnom procesu izdvojiti potrebne podatke i ključne riječi te govorenjem, pisanjem i drugim oblicima komunikacije izvještavati o rezultatima istraživanja. Poticanjem samostalnog osmišljavanja, izrade i predstavljanja učeničkih uradaka ostvarit će se povezanost s jezično-komunikacijskim područjem. S tjelesnim i zdravstvenim područjem povezuju se teme koje se odnose na osnove građe tijela čovjeka i očuvanje zdravlja te aktivnosti koje uključuju izvanučioničku nastavu. Povezanost s matematičkim područjem ostvaruje se primjenom temeljnih vještina analiziranja, prikazivanja i interpretiranja podataka. Korištenjem različitih osjetila tijekom opažanja pojava i procesa u prirodi, bilježenjem rezultata istraživanja crtežom, fotografijom i izradom modela ostvaruje se povezanost s umjetničkim područjem.
Predmetna povezanost očituje se u neposrednoj vezi s odgojno-obrazovnim ishodima nastavnog predmeta Društvo i zajednica. Obilježja reljefa i voda zavičaja, tradicijske regije i županije te prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske, ali i životni uvjeti, međudjelovanja živih bića i životnih uvjeta, poremećaji ravnoteže u prirodi, zaštita prirode i prirodne baštine kao i prirodni ciklusi temelj su poučavanja nastavnih predmeta Prirodoslovlje i Društvo i zajednica. Predmetna povezanost s kurikulumom Praktične vještine očituje se u neposrednoj vezi s odgojno-obrazovnim ishodima u ključnim konceptima vezanim za tvari i njihova svojstva, brigu za okoliš i zdravlje te racionalno iskorištavanje energenata. Predmetna povezanost s Tehničkom kulturom vidljiva je u ključnim konceptima o izvorima i oblicima energije što omogućuje integrirano učenje i poučavanje. S nastavnim predmetom Matematika povezanost se ostvaruje primjenom osnovnih računskih operacija, grafičkim i tabličnim prikazima podataka te obradom podataka pri rješavanju problema.Izražavanjem na hrvatskom standardnom jeziku, oblikovanjem ideja, primjenom čitalačkih kompetencija i interpretiranjem sadržaja ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetom Hrvatski jezik. S nastavnim predmetom Glazbena kultura moguća je povezanost u odgojno-obrazovnim ishodima vezanim uz stvaranje i opažanje zvukova u prirodi, a vizualnim prikazom opažanja ostvaruje se povezanost s Likovnom kulturom. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnog predmeta Prirodoslovlje povezani su s ishodima Geografije, stoga je moguće i preporučljivo organizirati integrirano učenje i poučavanje, odnosno primijeniti integriranu terensku nastavu, a naročito kod usvajanja temeljnih koncepata obilježja i važnosti kopnenih voda i mora, izvora energije, bioraznolikosti, zaštićenih područja i lokaliteta, onečišćenja okoliša te važnosti brige za okoliš.
Tijekom učenja i poučavanja Prirodoslovlja usvajaju se očekivanja svih međupredmetnih tema.Očekivanja međupredmetnih tema Zdravlje i Održivi razvoj povezuju se s odgojno-obrazovnim ishodima vezanim uz zaštitu zdravlja živih bića i zaštitu prirode. Istraživački pristup učenju i poučavanju potiče razvijanje organiziranog i objektivnog pristupa rješavanju problema te razvoju samopouzdanja i osjećaja odgovornosti koji su ključni za teme Osobni i socijalni razvoj te Učiti kako učiti. Očekivanja međupredmetnih tema Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije usvajaju se integrirano s gotovo svim odgojno-obrazovnim ishodima. Razvijanje samopouzdanja i transverzalnih vještina ključno je za međupredmetnu temu Poduzetništvo. Sudjelovanjem u raspravi o aktualnim prirodoslovnim temama i s njima povezanim etičkim pitanjima, učenici se osposobljavaju biti aktivni članovi razredne zajednice i neposrednog okruženja, što je povezano s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Kurikulum nastavnog predmeta Prirodoslovlje organiziran je konceptualno i usmjeren je na usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, pri čemu nema klasične podjele na nastavne teme. Uz svaki odgojno-obrazovni ishod istaknuti su temeljni sadržaji na kojima se taj ishod usvaja. Osim temeljnih sadržaja, uz svaki odgojno-obrazovni ishod navedene su preporuke i prijedlozi za primjenu prirodoznanstvenog pristupa koji pridonose njegovom uspješnijem usvajanju, a u nekim slučajevima i pojmovi na čijem poznavanju ne treba inzistirati.
Definirani odgojno-obrazovni ishodi ne usvajaju se redoslijedom kojim su napisani u kurikulumu. S obzirom na to da su navedeni makrokoncepti međusobno isprepleteni, nužno je da se odabrani nastavni sadržaji na kojima se ishodi usvajaju međusobno nadovezuju i upotpunjuju. Na taj će se način osigurati učinkovito učenje i poučavanje te usvajanje ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Posebno je važno primjereno uvođenje novih ključnih pojmova, bez inzistiranja na zapamćivanju činjenica i definicija kako njihova količina ne bi bila prekomjerna, već usklađena s mogućnostima i kognitivnom dobi učenika. Važne pojmove koji nisu primjereni razvojnim sposobnostima učenika dovoljno je opisati bez njihova imenovanja. Pritom je nužno koristiti izraze, pojmove i opise koji su znanstveno utemeljeni i uspostaviti veze između različitih prirodnih znanosti kako bi se naglasila povezanost i interakcija prirodnih procesa. Korištenjem digitalne tehnologije važno je omogućiti učenicima uvid u one promjene i procese u prirodi koje nije moguće proučavati na izvornoj stvarnosti. Svi učenici do kraja pojedinog razreda trebaju usvojiti sve odgojno-obrazovne ishode definirane kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje.
Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Prirodoslovlje temelji se na prirodoznanstvenom pristupu. Takav metodološki pristup omogućava učenicima da vođenim ili samostalnim istraživanjem (individualno, u paru ili skupini) opažaju svijet oko sebe, prate, bilježe i opisuju promjene u prirodi, uočavaju i analiziraju obilježja neživog i živog svijeta, procese i pojave u prirodi te uviđaju uzročno-posljedične veze. Prirodoznanstvenim pristupom ostvaruje se aktivna uloga učenika u odgojno-obrazovnom procesu. U prva četiri razreda učenike je potrebno postupno uvoditi u istraživačke aktivnosti, razvijati temeljne istraživačke vještine te poticati razvoj istraživačkih kompetencija aktivnostima i sadržajima primjerenim njihovoj kognitivnoj dobi, mogućnostima i interesima. Učenje i poučavanje temeljeno na iskustvu omogućava učenicima stjecanje trajnih znanja. Ujedno ih se na taj način uvodi u svijet znanosti i upoznaje s načelima na kojima znanost počiva - zaključivanje na temelju opažanja i provođenja istraživanja. Prirodoznanstveni pristup pridonosi razvijanju transverzalnih vještina kao što su: kritičko mišljenje, inovativno razmišljanje, sposobnost timskog rada, samodisciplina, entuzijazam, ustrajnost, samomotivacija, tolerancija, otvorenost, poštovanje različitosti, interkulturalno razumijevanje, medijska pismenost, informacijska pismenost, sposobnost pronalaženja i pristup informacijama, sposobnost analize i procjene medijskog sadržaja, tjelesno zdravlje te prezentacijske, komunikacijske i organizacijske vještine. Kako bi se omogućila primjena prirodoznanstvenog pristupa i ostalih strategija aktivnog učenja i poučavanja, nužno je odgojno-obrazovni proces organizirati u dvosatima ili, kad je to moguće, kao integrirane ili projektne dane/tjedne.
Učenje i poučavanje treba započeti iskustvenim učenjem na koje se nadovezuje poučavanje na temelju učeničkih zaključaka. Izgradnja prirodoslovnih koncepata treba se temeljiti na podacima stečenim iskustvom i sistematizacijom opaženog. Učenje i poučavanje koje počiva na primjeni prirodoznanstvenog pristupa daje prioritet aktivnostima učenika, npr. u praktičnom radu, planiranju i provođenju istraživanja, problemskom učenju, radu na projektima, igranju uloga, rješavanju problema, upotrebi simulacija i sl. Ono nužno obuhvaća prikupljanje i interpretaciju mjerljivih rezultata na temelju eksperimenata i analiza, tj. testiranje ideja o svijetu koji nas okružuje istraživanjem. Temelji se na znanstvenim metodama, a njime se treba postići da učenik prikupljanjem mjerljivih podataka na temelju eksperimenta potvrdi ili opovrgne hipotezu koju je oblikovao. Prirodoznanstveni pristup uključuje sakupljanje podataka, informacija i ostalih varijabli na temelju opažanja ili provođenja eksperimenta. Pri promatranju neposrednog okoliša i postavljanju hipoteza učenici su potaknuti na učenje otkrivanjem. Na primjer, učenje temeljeno na rješavanju problema uključuje predstavljanje problema ili scenarija iz stvarnog života za čije je rješavanje potrebno prirodoslovno znanje. Na taj način učenici razvijaju pronicljivost i preciznost opažanja, uočavaju povezanost pojava i procesa te prepoznaju uzročno-posljedične veze.
U prvim etapama istraživačkog učenja važan je razgovor i razmjena ideja među učenicima, što je moguće ostvariti primjenom suradničkog učenja. Učenici će na temelju predznanja pokušati predložiti rješenje problema, no ako im to ne uspije, razmislit će koji su uzroci problema i prokomentirati zašto je do njih došlo. Svoje će ideje pretočiti u hipoteze. Sljedeća je etapa planiranje aktivnosti u kojoj će se testirati odabrana hipoteza. Učenici prikupljaju podatke koji će dati dokaze u korist hipoteze ili protiv nje. U fazi testiranja hipoteze razvijaju se praktične vještine, ali i vještine organiziranja prikupljenih podataka. Zaključivanje na temelju rezultata istraživanja podrazumijeva više misaone procese: analizu, sintezu, vrednovanje. Predstavljanje rezultata otvara mogućnost razvijanja prezentacijskih i komunikacijskih vještina.
U primjeni istraživačkog učenja naglasak nije na rezultatu niti na formi, nego na procesu koji učenici prolaze i tijekom kojeg se odvijaju misaoni procesi kojima učenik dolazi do vlastite konstrukcije ili nadogradnje koncepta. U svim opisanim etapama istraživačkog učenja razvijaju se brojne, za život i cjeloživotno učenje važne kompetencije.
Učitelj ima autonomiju u kreiranju izvedbenog kurikuluma, pri čemu kombinira tematske cjeline unutar kojih će učenici usvojiti odgojno-obrazovne ishode definirane unutar različitih makrokoncepata. Autonomija učitelja značajna je i kod kreiranja nastavnog procesa i odabira dodatnih sadržaja na kojima će učenici usvojiti odgojno-obrazovne ishode, ovisno o njihovom interesu i specifičnostima škole. Učitelj ima slobodu i u odabiru tehnika aktivnog učenja, ovisno o razvojnoj dobi, mogućnostima i interesima učenika, što pridonosi usvajanju znanja na višim kognitivnim razinama. Visoki stupanj autonomije učitelja u kreiranju nastavnog procesa podrazumijeva i njegovu odgovornost za učenikovo usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom. Spiralno-uzlazni pristup definiranja odgojno-obrazovnih ishoda osigurava postupnu izgradnju prirodoslovnih koncepata koju treba temeljiti na predznanju učenika, vodeći računa da se primjenom odgovarajućih strategija učenja i poučavanja izbjegnu pogrešna shvaćanja koja će biti prepreke učeničkom konceptualnom razumijevanju prirodoslovlja. Osim što treba odabrati aktivnosti i nastavne sadržaje, metode i oblike rada kojima će osigurati usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj treba osigurati i poticajno okruženje te voditi i usmjeravati učenike. Prostor za učenje unutar učionice treba biti prilagodljiv i pružati mogućnost grupne interakcije, ali i zadovoljavanja individualnih interesa i potreba učenika. Važno je kad je god to moguće primjenjivati izvanučioničku nastavu, pri čemu je školsko dvorište izvrsno okruženje za usvajanje dijela odgojno-obrazovnih ishoda nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Učenje i poučavanje korištenjem izvorne stvarnosti omogućit će učenicima uočavanje i razumijevanje prirodnih zakonitosti povezivanjem učenja i poučavanja s pojavama i procesima poznatim iz svakodnevnog života.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji, u suradnji sa stručnom službom škole, trebaju planirati individualizirani kurikulum usmjeren na pojedinog učenika. Osobitosti tih učenika zahtijevaju njima prilagođene individualizirane postupke kako u učenju i poučavanju tako i u vrednovanju. To podrazumijeva prilagodbu razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, opsega i dubine sadržaja učenja te odabir odgovarajućih strategija učenja i poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi. Izbor nastavnih metoda trebao bi se temeljiti na potrebama učenika i ciljevima učenja predmetnog kurikuluma.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nastavnog predmeta Prirodoslovlje treba biti integrirano s učenjem i poučavanjem. Njegova je osnovna svrha procjena uspješnosti učenja i poučavanja pa služi kao temelj za daljnje planiranje i unapređenje odgojno-obrazovnog procesa. S obzirom na to da cilj vrednovanja nije samo ocjena, već praćenje napredovanja učenika, njihovog individualnog razvoja te usmjeravanje i poticanje kako bi postigli rezultate na najvišoj razini, a u skladu s vlastitim mogućnostima, u njega je potrebno aktivno uključiti i učenike.
Osim što treba biti unaprijed planirano, vrednovanje treba biti redovito, pravovremeno i primjereno učeniku. Treba odražavati poznavanje osobitosti i konteksta učenja nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Učenika se prati tijekom cijele godine povratnim informacijama i brojčanim ocjenama prema elementima vrednovanja definiranim za nastavni predmet Prirodoslovlje. Kvalitetna i pravovremena povratna informacija sadrži podatke o tome što je učenik napravio dobro, što treba doraditi te prijedlog na koji način to može učiniti. Redovitost vrednovanja očituje se u kontinuiranom opažanju, praćenju i dokumentiranju učenikova učenja i napredovanja, a primjerenost podrazumijeva primjenu načela i pristupa vrednovanja koji vrijede za sve učenike, ali i osiguravanje prilagodbi vrednovanja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Vrednovanje treba provoditi na način da se poštuje učenikova osobnost, potiče njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja.
Pri svakom vrednovanju treba primjenjivati različite metode kako bi svi učenici imali priliku pokazati stečene kompetencije. Primijenjene metode vrednovanja trebaju rezultirati odgovarajućom količinom kvalitetnih dokaza da bi se donijele ispravne procjene o procesu i rezultatima učenja.
Osim uobičajenog usmenog i pisanog provjeravanja učitelj može koristiti izlazne kartice, radne listove, kvizove te osobito opažanja učenikova rada, primjerice provedbu istraživanja, učenička izvješća, grafičke organizatore, mape učenja i sl. te za njihovo objektivno vrednovanje liste procjene/samoprocjene i/ili rubrike za vrednovanje. Vrednovanju uvijek prethodi ponavljanje i uvježbavanje koji osiguravaju trajnost i dugoročnost znanja i vještina za uspješnu primjenu u svakodnevnom životu. Bez obzira na primijenjenu metodu vrednovanja nužno je voditi računa da postavljeni zadaci budu različite težine i primjereni uzrastu učenika vodeći računa da se vrednuju znanja različitih kognitivnih razina, ali i vještine. Važno je i razvijati stavove na načelima općeg dobra, ali se vrednovati može samo njihova argumentacija.
U nastavnom predmetu Prirodoslovlje primjenjuju se sva tri pristupa vrednovanju, vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog. U sva tri pristupa vrednuju se različite aktivnosti i primjenjuju različite metode za praćenje i vrednovanje znanja i vještina učenika. Neovisno o pristupu, vrednovanje treba biti kriterijsko kako bi učenici unaprijed znali što se od njih očekuje. Kad god je moguće, učitelj u izradu kriterija treba uključiti učenike. Znanja i vještine učenika potom se procjenjuju prema određenim kriterijima, a ne u odnosu na znanje drugih učenika.
Vrednovanje za učenje ima za cilj formativno praćenje napretka učenika pri čemu se njegova trenutna postignuća uspoređuju s njegovim prethodnim postignućima, a ne s postignućima drugih učenika. Ono ne rezultira ocjenom već povratnom informacijom učeniku, učitelju, roditelju i školi o uspješnosti procesa učenja i poučavanja, usvojenosti prirodoslovnih koncepata i razvoju vještina u odnosu na postavljena očekivanja. Stoga ovaj pristup vrednovanju omogućuje refleksiju učitelju i učeniku što je preduvjet za unapređenje odgojno-obrazovnog procesa.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a samoprocjenom ostvarenog napretka stvaraju se preduvjeti za razvoj autonomnog i samoreguliranog učenja. Učitelj planira vrijeme potrebno za njegovo poticanje, usmjeravanje i modeliranje. Vrednovanje kao učenje provodi se različitim oblicima samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja uz podršku učitelja, osobito u nižim razredima odgojno-obrazovne vertikale. Ono ne rezultira brojčanom ocjenom već povratnom informacijom s ciljem razvijanja samokritičnosti i osjećaja odgovornosti za vlastito učenje kako bi učenici samostalno postavili vlastite ciljeve prema kojima će usmjeriti svoj rad.
Vrednovanje naučenog primjenjuje se kao sumativni oblik vrednovanja razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje u točno određenom trenutku. Kao i kod ostala dva pristupa, učenikovo postignuće vrednuje se prema unaprijed određenim kriterijima. Vrednovanje naučenog rezultira brojčanom ocjenom koja je numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na ljestvici od pet stupnjeva – nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).
U nastavnom predmetu Prirodoslovlje primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene:
– usvojenost prirodoslovnih koncepata
– prirodoznanstvene kompetencije.
Usvojenost prirodoslovnih koncepata obuhvaća znanja svih kognitivnih razina koja je učenik stekao, a koja su u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima definiranim kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje, bez obzira na način provjeravanja usvojenosti znanja (usmeno ili pisano). U sklopu tog elementa vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova, razumijevanje pojava, procesa i međuodnosa u prirodi, uzročno-posljedičnih veza i međudjelovanja nežive i žive prirode, ali i primjena znanja u rješavanju problemskih zadataka.
U elementu prirodoznanstvene kompetencije vrednuju se istraživačke vještine učenika i praktična primjena znanja praćenjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. To mogu biti projekti, praktični radovi, prezentacije, referati, posteri, modeli, kao i prikazi rezultata radova, istraživanja, zaključaka i sl. Vrednuju se postupci i procesi pri istraživanju, kao i učenikova sposobnost da prikaže rezultate istraživanja, raspravlja o određenoj temi s različitih gledišta, smisleno prikaže međuodnose u sklopu određene pojave, riješi postavljeni problem na temelju uvježbanih modela ili uoči pogreške i predloži vlastita rješenja. Naglasak je na procesu koji učenici prolaze pri istraživanju ili rješavanju problemske situacije, a ne samo i isključivo na dobivenim rezultatima.
Zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom, jednakom ljestvicom kao i kod sumativnog vrednovanja te treba odgovarati usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje. U zaključnoj ocjeni jednak udio čine ocjene iz oba elementa vrednovanja (usvojenost prirodoslovnih koncepata i prirodoznanstvene kompetencije), uzimajući u obzir i povratne informacije o napredovanju učenika u realizaciji definiranih ishoda. Zaključna ocjena ne mora biti jednaka aritmetičkoj sredini pojedinačnih ocjena te se treba temeljiti na profesionalnoj prosudbi i odluci učitelja te biti u korist učenika.
Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Prirodoslovlje se temelji na razumijevanju temeljnih prirodnih znanosti, uključujući fiziku, kemiju, biologiju, fizičku geografiju i geologiju. Razumijevanje temeljnih prirodnih znanosti proizlazi iz ljudske znatiželje i čovjekovog nastojanja da razumije svoj položaj u svemiru i prirodi, kao i svoje porijeklo, razvoj i funkciju u njima.
Svrha učenja nastavnog predmeta Prirodoslovlje je razumijevanje svijeta u kojem živimo, važnosti raznolikosti koje ga čine održivom cjelinom, obrazaca koji omogućavaju životne procese i nužnosti energije za funkcioniranje svih procesa na Zemlji. Zakoni, uzroci i sile koji utječu na promjene u prirodi, a čovjek ih opaža svojim osjetilima i pomagalima, predmet su proučavanja prirodnih znanosti. Tehnologija koja napreduje izravno kao rezultat osnovnog znanstvenog obrazovanja s ciljem osiguravanja održivog razvoja na Zemlji, također je predmet proučavanja prirodnih znanosti.
Učenje o prirodi obuhvaća temeljne prirodoslovne koncepte, od čestica koje grade tvari, preko živog i neživog svijeta na Zemlji, do najvećih struktura u svemiru. Neposrednim upoznavanjem svijeta oko sebe učenik stvara predodžbu o bogatstvu različitosti svog okoliša. U sklopu nastavnog predmeta Prirodoslovlje učenik, u skladu sa znanstvenim spoznajama, mijenja pogrešno usvojene koncepte koje je izgradio kroz vlastita iskustva u ranijem dijelu života. Aktivnim uključivanjem učenika u proces učenja razvijaju se osnovne istraživačke vještine i znanja o prirodi koja nas okružuje te se razvija odgovornost prema okolišu. Učenike treba poticati na postavljanje pitanja, oblikovanje hipoteze (pretpostavke), prikupljanje podataka i prezentiranje rezultata svojih istraživanja kako bi razvili vlastitu odgovornost za proces učenja. Učenici sudjeluju u planiranju, izvođenju pokusa, mjerenju, obradi podataka, rješavanju problema, donošenju zaključaka, izlaganju rezultata istraživanja i kritičkom prosuđivanju. U procesu učenja i poučavanja nastavnog predmeta Prirodoslovlje posebno su važne i spoznaje tehničko-informatičkog područja što uključuje pravilnu, sigurnu i svrsishodnu uporabu različitih oblika tehnologije, a posebice digitalne tehnologije kao i stjecanje znanja, razvijanje vještine rada i umijeća uporabe tehničkih i digitalnih uređaja u svakodnevnom životu, radu i učenju. Učenjem nastavnog predmeta Prirodoslovlje potiče se razvijanje vještine opažanja, prepoznavanja obrazaca, oblikovanja pretpostavki i donošenja zaključaka.
U suvremenom društvu svi bi trebali imati jednak pristup znanstvenom obrazovanju, bez obzira na spol, dob, etničku pripadnost, kulturu, sposobnosti ili motivaciju za učenje. Svaki bi učenik trebao imati priliku povećati razinu svoje znanstvene pismenosti.
Prirodoslovlje konceptualno i sadržajno predstavlja osnove poučavanja temeljnih prirodnih znanosti, a osnovnim konceptima usko je povezano s drugim nastavnim predmetima, međupredmetnim temama i odgojno-obrazovnim područjima. Kratka oznaka nastavnoga predmeta Prirodoslovlje je PRI.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Glavni je cilj nastavnog predmeta Prirodoslovlje razvijati prirodoslovnu pismenost.
U skladu s tim, odgojno-obrazovni ciljevi nastavnog predmeta Prirodoslovlje su:
– poticanje znatiželje i zanimanja za prirodoslovne znanosti i istraživanje prirode
– razvoj vještina potrebnih za provedbu istraživanja
– izgradnja temeljnih prirodoslovnih koncepata na primjerima iz svakodnevnog života
– razvijanje odgovornog odnosa prema prirodi uz razvijanje svijesti o potrebi zaštite prirode i spremnosti osobnog uključivanja u različite aktivnosti koje pridonose održivom razvoju
– oblikovanje pozitivnog stava o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura - organizacijska područja predmetnog kurikuluma
U izradi kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje primijenjen je konceptualni pristup kako bi se učenike usmjerilo na umrežavanje i integriranje znanja te stjecanje kompetencija važnih za život povezivanjem učenja s vlastitim iskustvima. Takav pristup pridonosi proaktivnom odnosu učenika prema učenju i priprema ih za cjeloživotno učenje.
Kurikulum nastavnog predmeta Prirodoslovlje organiziran je u tri makrokoncepta (područja): Organiziranost prirode, Procesi i međudjelovanja te Energija. Oni proizlaze iz konceptualnog okvira prirodoslovnog područja. Međusobno se prožimaju i nadopunjuju, integrirajući spoznaje prirodnih znanosti i međupredmetnih tema. Sva tri makrokoncepta široko su definirana i u sebi integriraju više koncepata ključnih za stjecanje temeljnih znanja i vještina te oblikovanje stavova u području prirodoslovlja. Razumijevanje najvažnijih ideja makrokoncepata izgrađuje se postupno tijekom šest godina učenja Prirodoslovlja, uz razvijanje temeljnih kompetencija (Osobni i socijalni razvoj, Oblici mišljenja te Oblici rada i korištenje alata), važnih za svakodnevni život.
U makrokonceptu Organiziranost prirode objašnjava se ustrojstvo prirode kako bi učenici razumjeli da u svim njenim dijelovima postoji sklad i red. Razumijevanje usložnjavanja prirode temelji se na prepoznavanju čestice tvari kao najmanje sastavnice prirode i stanice kao osnove građe živih bića, ali i na razumijevanju odnosa veličina pojedinih ustrojstvenih razina i uočavanju temeljnih i zajedničkih načela građe neživog i živog svijeta. Osnovne zakonitosti prirode moguće je objasniti samo uz proučavanje prirodnih pojava i procesa koje povezuju neživu i živu prirodu, a koji se objašnjavaju kao dio makrokoncepta Procesi i međudjelovanja. Procesi i promjene koji se zbivaju u prirodi oblikuju svijet kakav poznajemo, a njihovo razumijevanje omogućuje predviđanje budućih događaja te se ta znanja mogu iskoristiti u svrhu pozitivnog djelovanja na održavanje uravnoteženog stanja u prirodi. Sve u prirodi pokreće energija, koja uvjetuje i njenu organiziranost, pa se spoznaje iz makrokoncepta Energija povezuju s procesima i međudjelovanjima koji se odvijaju unutar ustrojstvenih razina i među njima.
Koncepti nastavnog predmeta Prirodoslovlje izgrađuju se ponajprije promatranjem i istraživanjem. To je dio prirodoznanstvenog pristupa koji se ostvaruje primjenom jednostavnih istraživanja koja učenici provode prema uputama učitelja te po potrebi uz njegovu podršku. Prirodoznanstveni pristup pridonosi razvijanju znatiželje, kreativnosti, vještine opažanja, predviđanja, prikupljanja podataka, analiziranja te vještine donošenja zaključaka na temelju relevantnih dokaza. Osim toga, učenici uče koristiti različite informacije iz pouzdanih izvora čime se razvija logičko i kritičko mišljenje. Prirodoznanstveni pristup kao skup različitih vještina koje razvijaju kompetenciju prirodoslovne pismenosti je, kao metodološki pristup, utkan u prirodoslovno područje pa tako i u kurikulum nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Prožima sva tri makrokoncepta i olakšava usvajanje definiranih odgojno-obrazovnih ishoda. Postupno se uvodi u proces učenja i poučavanja od prvog razreda osnovne škole. Učenike se najprije uvodi u istraživačke aktivnosti uz razvijanje temeljnih istraživačkih vještina, a potom se u višim razredima postupno povećava samostalnost i odgovornost učenika u provedbi istraživanja sve do poimanja znanosti i njenog utjecaja na život ljudi. Na taj način prirodoznanstveni pristup pridonosi razvijanju eksperimentalnih i matematičkih vještina.
Makrokoncepti nisu tematske cjeline. Njihov redoslijed u kurikulumu ne utječe na redoslijed učenja i poučavanja, a broj definiranih odgojno-obrazovnih ishoda ne određuje njihovu važnost niti vremensku zastupljenost u odgojno-obrazovnom procesu. Označeni su velikim tiskanim slovima (Tablica 1).
Tablica 1. Oznake makrokoncepata u odgojno-obrazovnim ishodima
Oznake makrokoncepata
Oznaka
A
B
C
Makrokoncept
Organiziranost prirode
Procesi i međudjelovanja
Energija
A. Organiziranost prirode
Organiziranost prirode podrazumijeva ustrojstvo nežive i žive prirode koje su uzročno-posljedično povezane i čine neraskidivu cjelinu. Na svim ustrojstvenim razinama postoji red i može se prepoznati zajednički obrazac organizacije. Strukturno je obilježje neživog i živog svijeta združivanje čestica u složenije tvari, do stanica, tkiva, organa, organskih sustava, jedinki, populacija, životnih zajednica, ekosustava i dalje sve do svemira. Tvari su građene od čestica čiji broj, vrsta i raspored utječu na njihova svojstva, a pravilna uporaba pridonosi pozitivnom odnosu prema održivom razvoju i očuvanju prirode. Razumijevanje sastava i svojstava različitih tvari bitno je za razvoj novih tehnologija i napredak društva. Svaka ustrojstvena razina ima svoje značajke te je svaka sljedeća razina složenija, sa sebi svojstvenim značajkama, a njihova organiziranost osigurava funkcioniranje živih sustava. Odgojno-obrazovni ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom A.
B. Procesi i međudjelovanja
Sve ustrojstvene razine u prirodi teže postizanju uravnoteženog stanja na koje utječu sile, procesi i pojave koji se odvijaju u prirodi. Svijet koji nas okružuje promjenjiv je i u njemu se neprekidno događaju procesi koji uzrokuju promjene poput izmjene godišnjih doba, dana i noći, morskih mijena. Razumijevanje prirodnih pojava i procesa preduvjet je razumijevanja svijeta koji nas okružuje, složenih mehanizama i ciklusa u neživoj i živoj prirodi. Svi procesi u prirodi odvijaju se prema prirodnim zakonima i povezani su međuodnosima živih bića i okoliša, a čovjek ih često narušava svojim postupcima ostavljajući vidljive posljedice. Djelovanje čovjeka sve je više izraženo, što posljedično utječe i na procese u živim sustavima kojima se održava njihova dinamička ravnoteža koja je preduvjet zdravlja. Zbog toga je važno da učenici osvijeste prednosti življenja prema načelima održivog razvoja što podrazumijeva djelovanje na razini zajednice i na osobnoj razini, promjenom navika ponašanja. Održivi razvoj preduvjet je održivosti prirode, a uvjetuje ga što manje ometanja prirodnih procesa i međudjelovanja. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom B.
C. Energija
Energija je pohranjena u svemu što nas okružuje. Izmjenjuje se u procesima koji se odvijaju na svim ustrojstvenim razinama prirode pa tako i preživljavanje živih bića ovisi o njezinom unosu, pretvorbi i izmjeni. Važnost energije najlakše spoznajemo u trenutku kada je u nekom od njenih oblika nema dovoljno. S obzirom na to da su neobnovljivi izvori energije ograničeni, ljudi ih trebaju iskorištavati uvažavajući održivost te se što više orijentirati na obnovljive izvore. Energija ne može ni iz čega nastati niti nestati, može samo prelaziti iz jednog oblika u drugi, a te se pretvorbe odvijaju i u neživom i u živom svijetu. Izmjena energije posebno je važna pri izgradnji i razgradnji tvari što omogućuje održavanje života. Najvažniji izvor energije za život na Zemlji je Sunce, što ukazuje na neraskidivu vezu između nežive i žive prirode. Funkcioniranje i održivost živih sustava ovisi o njenoj stalnoj izmjeni, počevši od vezanja Sunčeve energije u procesu fotosinteze do pretvorbi, skladištenja i iskorištavanja u nizu organizama od proizvođača do razlagača. U sklopu makrokoncepta Energija objašnjeni su svjetlost i zvuk kao fenomeni iz svakodnevnog života u kojima dolazi do manifestacije energije, a koje živa bića od najranijeg doba uočavaju svojim osjetilima. Upoznavanje zakonitosti izmjene, odnosno prijenosa i pretvorbe energije bitan je korak u razumijevanju prirodnih procesa, ali i u razvoju tehnologija u suvremenom društvu. Ishodi u sklopu ovog makrokoncepta označeni su slovom C.
Povezanost makrokoncepata nastavnog predmeta Prirodoslovlje s Prirodoznanstvenim pristupom, međupredmetnim temama i temeljnim kompetencijama prikazan je na Slici 1.
Slika 1. Organizacija kurikuluma nastavnog predmeta
Prirodoslovlje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima
Odgojno-obrazovni ishodi definiraju što učenik treba moći, znati i činiti tijekom određene godine školovanja i koje kompetencije treba razviti. Na temelju razrade odgojno-obrazovnih ishoda učitelj će kreirati tematske cjeline u svojem izvedbenom kurikulumu. To znači da redoslijed odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu ne određuje redoslijed učenja i poučavanja te da se pojedini ishodi iz razrade mogu usvojiti u sklopu različitih nastavnih tema i tematskih cjelina. Nove nazive koji su dio nastavnih sadržaja na kojima se usvajaju odgojno-obrazovni ishodi potrebno je povezati sa svakodnevnim životom i dati prednost promatranju izvorne stvarnosti jer je iskustveno učenje preduvjet izgradnje prirodoslovnih koncepata. Odgojno-obrazovne ishode učenik može usvojiti na različitim kognitivnim razinama, a usvajanje ishoda na višoj razini moguće je samo ako ga je učenik usvojio i na svim nižim razinama.
Odgojno-obrazovni ishodi navedeni su u tablicama i označeni pomoću slova i brojeva. Oznaka PRI označava nastavni predmet Prirodoslovlje, a OŠ da je riječ o ishodu koji se usvaja u osnovnoj školi. Nakon oznake škole slijedi slovo koje predstavlja makrokoncept uz koji je ishod povezan (A – Organiziranost prirode, B – Procesi i međudjelovanja, C – Energija). Prva brojka iza slova koje predstavlja makrokoncept označava razred tijekom kojeg se usvaja taj ishod i na kraju redni broj ishoda unutar makrokoncepta. Tako na primjer, oznaka PRI OŠ B.5.2. znači da je riječ o ishodu koji se usvaja u sklopu nastave Prirodoslovlja i da je to drugi ishod unutar makrokoncepta B – Procesi i međudjelovanja za 5. razred osnovne škole.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 1. razredu osnovne škole učenici istražuju svijet koji ih okružuje kako bi započeli s upoznavanjem tvari i njihovih svojstava te uočili da je cjelina sačinjena od manjih dijelova. Usvajaju osnovna znanja o promjenama u prirodi ovisno o godišnjim dobima te na poznatim primjerima prepoznaju da se neke pojave i procesi u prirodi odvijaju ciklički. Uočavaju važnost očuvanja zdravlja i zaštite okoliša. Koncept energije počinju izgrađivati na jednostavnim primjerima kako bi osvijestili važnost energije za život na Zemlji, ali i usvojili osnovna pravila pri rukovanju različitim uređajima. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom prve godine učenja i poučavanja (Slika 2).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.1.1. Učenik opisuje prirodu kao cjelinu građenu od manjih dijelova uočavajući njihova svojstva na temelju opažanja neposrednog okoliša.
– prepoznaje prirodu kao cjelinu koju čine različita tijela
– opisuje tijelo kao cjelinu koja je građena od manjih dijelova
– prepoznaje da cjelina i njeni dijelovi mogu imati različita svojstva
– prepoznaje svojstva neživog i živog svijeta
– razlikuje materijale od kojih su načinjena tijela
– razvrstava materijale od kojih su građena tijela prema njihovim svojstvima
– prepoznaje prirodu kao cjelinu koju čine različita tijela građena od manjih dijelova karakterističnih svojstava
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– neživa i živa priroda - sličnosti i razlike
– priroda kao cjelina koju čine tijela građena od različitih materijala
– glavni dijelovi tijela čovjeka - glava, trup i udovi
– svojstva tijela/materijala: boja, veličina, tvrdoća, hrapavost, oblik, masa
– prirodni i umjetni materijali
– obilježja živih bića - sličnosti i razlike
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– materijale objasniti na učenicima poznatim primjerima i razvrstati ih na prirodne i umjetne (npr. voda, drvo, metal, pijesak, staklo, plastika, papir, karton, tkanina, ulje)
– masu tijela upoznati na pojavnoj razini bez definiranja pojma te ukazati da su dva tijela iste mase u ravnoteži i da promjenom oblika tijelo ne mijenja masu; uspoređivati mase različitih tijela (polužnom vagom); ne koristiti pojam težina za masu
– razliku između cjeline i dijelova objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. zrno pšenice - brašno, slatka voda - šećer i voda)
– obilježja žive prirode obraditi na osnovnoj razini (npr. dišu, hrane se, rastu, trebaju vodu, svjetlost)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja svojstava nežive i žive prirode
– istraživanja svojstava različitih tijela/materijala
– proučavanja građe nežive i žive prirode (osjetilima, lupom, mikroskopom)
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje obilježja pojedinih godišnjih doba na temelju opažanja.
– prepoznaje pravilno izmjenjivanje godišnjih doba
– povezuje pojedino godišnje doba s duljinom dana i noći
– opisuje obilježja vremena različitih godišnjih doba
– prepoznaje da se priroda mijenja tijekom godišnjih doba
– povezuje godišnja doba s ponašanjem živih bića
– prilagođava vlastite navike određenom godišnjem dobu
– opisuje obilježja vremena pojedinih godišnjih doba povezujući ih s prilagodbama i ponašanjem živih bića
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– godišnja doba
– duljina dana i noći
– količina svjetlosti i topline tijekom godišnjih doba
– obilježja vremena (sunčano, oblačno, kišovito, snježno, vjetrovito)
– utjecaj godišnjih doba na ponašanje živih bića
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ B.1.1. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ B.1.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– godišnja doba prikazati grafički
– duljinu dana i noći opisati samo na informativnoj razini povezujući ih s godišnjim dobima; naglasiti da tijekom zime svijetli dio dana postaje sve dulji, a tijekom ljeta kraći
– ponašanje živih bića tijekom godišnjih doba objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. ptice selice i stanarice, pojava proljetnica, skupljanje plodova, zimski san)
– promjenjivost vremenskih obilježja
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja boja, mirisa i zvukova u različitim godišnjim dobima
– istraživanja omiljenog godišnjeg doba u razrednoj zajednici
– istraživanja duljine sjene u određeno doba dana
– istraživanja nastajanja oblaka (npr. oblak u boci)
– istraživanja u kojem godišnjem dobu dozrijevaju plodovi iz neposrednog okoliša
– istraživanja promjena u prirodi tijekom godine (vođenje kalendara prirode)
PRI OŠ B.1.2. Učenik povezuje životne navike s očuvanjem zdravlja i zaštitom okoliša.
– navodi primjere očuvanja zdravlja i dobrobiti okoliša
– navodi prednosti zdravog života i važnost svakodnevne primjene
– razlikuje prihvatljive od neprihvatljivih oblika djelovanja prema prirodi
– razlikuje značenje osnovnih znakova upozorenja i opasnosti
– navodi životne navike i prihvatljive oblike djelovanja prema prirodi povezujući ih s očuvanjem zdravlja i zaštitom okoliša
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– održavanje higijene tijela i čistoće prostora
– zdrave životne navike
– dnevni obroci
– tanjur pravilne prehrane
– zaštita okoliša
– vrste otpada
– znakovi upozorenja (zaštitna oprema: rukavice, maska, naočale) i opasnosti (zapaljivo, otrovno)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– osobnu higijenu i čistoću prostora u kojem se boravi, kao i osobni utjecaj na okoliš povezati s očuvanjem zdravlja
– sudjelovati u aktivnostima razredne zajednice i škole povezanim sa zaštitom okoliša
– način zbrinjavanja otpada objasniti kroz posjet reciklažnom dvorištu i/ili lokaciji “zeleni otok”, ali i kroz sudjelovanje u akcijama čišćenja okoliša škole
– uvesti svakodnevnu rekreativnu pauzu na školskom dvorištu
– znakove upozorenja i opasnosti povezati s osobnom zaštitom
– kod opisivanja životnih navika navesti zdrave, ali i po zdravlje štetne životne navike
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnih navika učenika (npr. prehrambenih navika)
– istraživanja znakova upozorenja i opasnosti na ambalaži različitih sredstava
PRI OŠ B.1.3. Učenik prepoznaje na temelju opažanja da se određene pojave i procesi u prirodi odvijaju ciklički.
– prepoznaje osnovne zakonitosti u prirodi kroz pojave koje se odvijaju ciklički
– prepoznaje izmjenu dana i noći kao cikličku pojavu
– prepoznaje cikličko ponavljanje godišnjih doba
– prepoznaje određena ponašanja u biljnom i životinjskom svijetu kao cikličke pojave
– navodi izmjenu dana i noći i godišnjih doba kao pojave koje se odvijaju ciklički uočavajući njihovu povezanost s ponašanjem živih bića
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– izmjena dana i noći
– izmjena godišnjih doba
– rast i razvoj biljke kao ciklička pojava
– razvoj mladunčadi kao ciklička pojava
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ B.1.3. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ B.1.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– cikličke pojave objasniti na učenicima poznatim primjerima ukazujući na njihovo ponavljanje u pravilnim razmacima
– cikličke pojave u biljnom svijetu objasniti na primjeru opadanja lišća u jesen, razvoja proljetnica u proljeće i sl.
– cikličke pojave u životinjskom svijetu objasniti na primjeru razvoja mladunčadi neke vrste u određeno godišnje doba, seobi ptica selica i sl.
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja rasta i razvoja biljke
– istraživanja pojava u prirodi
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.1.1. Učenik opisuje važnost energije u svakodnevnom životu i moguće opasnosti njenog korištenja na temelju opažanja.
– opisuje Sunce kao izvor energije
– prepoznaje hranu kao izvor energije za živa bića
– opisuje važnost električne energije za svakodnevni život
– opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi kućanskih i ostalih uređaja
– navodi mjere opreza tijekom rukovanja kućanskim i ostalim uređajima
– prepoznaje važnost energije za svakodnevni život uočavajući moguće opasnosti pri rukovanju kućanskim i ostalim uređajima
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– Sunce kao izvor svjetlosti i topline
– hrana kao izvor energije
– električna energija
– odgovorna uporaba uređaja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– energiju Sunca povezati s toplinom i svjetlosti koja dopire do Zemlje ukazujući na njihovu važnost za život; opisati ih na pojavnoj razini korištenjem osjetila
– hranu kao izvor energije povezati s preživljavanjem
– ukazati na opasnosti tijekom rukovanja električnim i plinskim uređajima s kojima se učenici svakodnevno susreću
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja intenziteta Sunčevog zračenja (npr. zagrijavanje tijela pri izloženosti različitom intenzitetu Sunčevog zračenja)
– istraživanja opasnosti i mjera opreza pri radu s kućanskim i ostalim uređajima
– istraživanja obrazaca ponašanja prilikom uporabe uređaja unutar razredne zajednice
Slika 2. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom prve godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 2. razredu osnovne škole učenici istražuju neživi i živi svijet zavičaja kako bi nadogradili koncept građe prirode i na primjerima iz neposrednog okoliša uočili najosnovnije zajedničke obrasce funkcioniranja prirode. Upoznaju osnovna obilježja zavičaja te povezuju promjenu godišnjih doba s obilježjem vremena i prilagodbama živih bića. Uočavaju osnovna međudjelovanja u prirodi i važnost odgovornog odnosa prema sebi i ostatku prirode. Osvještavaju važnost razdvajanja otpada kako bi usvojena znanja primijenili u svakodnevnom životu. Nadograđuju koncept energije povezujući ga sa zvukom te prepoznaju najvažnije izvore i oblike energije. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom druge godine učenja i poučavanja (Slika 3).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.2.1. Učenik razlikuje neživu i živu prirodu uočavajući osnove građe i postojanje obrazaca na temelju istraživanja.
– razlikuje dijelove prirode kao neživi i živi svijet
– prepoznaje da su tvari izgrađene od sitnijih čestica
– istražuje osnovna svojstva tvari iz neposrednog okoliša
– prepoznaje osnovne dijelove tijela životinja i biljaka
– uspoređuje osnovna obilježja živih bića
– povezuje osnovne dijelove tijela čovjeka s njihovim funkcijama
– razvrstava živa bića na temelju razlika u građi
– razvrstava tvari prema svojstvima
– prepoznaje osnovna obilježja i osnove građe nežive i žive prirode uočavajući zajedničke obrasce
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– razlikovanje neživog i živog svijeta
– građa tvari od sitnijih čestica
– osnovna svojstva tvari (tvrdoća, hrapavost, oblik, boja, miris, savitljivost, rastezljivost, elastičnost, sposobnost plutanja na vodi, vodootpornost, prozirnost)
– osnovni dijelovi tijela životinja i biljaka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod razlike nežive i žive prirode uočiti zajednička i različita obilježja neživog odnosno zajednička i različita obilježja živog na primjerima iz neposrednog okoliša (npr. kamen, voda, staklo, Sunce, životinje, biljke, gljive)
– građu tvari od sitnijih čestica objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. kocka šećera, kristali šećera, šećer u prahu; grumen tla), a količinu čestica predočiti npr. promjenom intenziteta boje otopine; pojam čestica uvesti isključivo kao manji dio cjeline
– kod objašnjavanja prozirnosti razlikovati neprozirno, prozirno obojano i prozirno bezbojno
– osnove građe životinja (i čovjeka) i biljaka temeljiti na prepoznavanju postojanja najvažnijih organa (npr. u glavi je mozak, na glavi osjetni organi, u trupu su srce, pluća, želudac, a udovi imaju kosti i mišiće; biljke imaju korijen, stabljiku, list, cvijet i plod)
– za razvrstavanje tvari koristiti svojstva koja su učenici istraživali, a za razvrstavanje živih bića učenicima poznata obilježja (npr. divlje/domaće životinje, voće/povrće, listopadno/vazdazeleno, jestivo/nejestivo)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja da su tvari građene od sitnijih čestica
– istraživanja svojstava tvari određujući njihovu prikladnost za određenu uporabu
– istraživanja živog svijeta u školskom dvorištu ili obližnjem parku (npr. izrada mape biljaka)
– istraživanja izgleda kore drveta kod različitih vrsta
– istraživanja omiljenog kućnog ljubimca u razrednoj zajednici uz prikaz podataka
– istraživanja visine učenika iskazivanjem dogovorenom mjernom jedinicom
PRI OŠ A.2.2. Učenik opisuje osnovna obilježja reljefa i voda zavičaja.
– razlikuje ravnine od neravnina na površini Zemlje u zavičaju
– prepoznaje osnovna obilježja reljefa u zavičaju
– prepoznaje tekućice i stajaćice
– opisuje prirodnu baštinu zavičaja kao dio njegova identiteta
– prepoznaje osnovna obilježja reljefa i voda zavičaja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– osnovna obilježja reljefa (ravnine, neravnine, udubine, uzvisine)
– osnovna obilježja voda u zavičaju
– elementi tekućice (lijeva i desna obala, pritok, korito)
– prirodna baština zavičaja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ A.2.2. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ A.2.1. i DIZ OŠ A.2.2 u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– kod opisa obilježja reljefa i voda naglasak staviti na neposredni okoliš (npr. rijeka, jezero, more, riječna dolina, brežuljak, brdo, gora, planina, nizina, obala, otok, poluotok, zaljev)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja oblika reljefa u zavičaju
– istraživanja povezanosti reljefa s otjecanjem tekućica
– istraživanja voda zavičaja
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.2.1. Učenik objašnjava promjene u prirodi tijekom godišnjih doba na temelju istraživanja.
– navodi trajanje pojedinog godišnjeg doba
– uspoređuje duljinu dana i noći s početkom i krajem određenog godišnjeg doba
– povezuje obilježja vremena s godišnjim dobima
– povezuje promjene u biljnom i životinjskom svijetu s izmjenom godišnjih doba
– opisuje rad ljudi tijekom godišnjih doba
– opisuje promjene u prirodi tijekom godišnjih doba
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– trajanje godišnjih doba
– duljina dana i noći
– padaline (magla, rosa, mraz, inje, tuča, ljetni pljuskovi, susnježica)
– promjene u ponašanju biljaka i životinja zavičaja tijekom različitih godišnjih doba
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ B.2.1. povezano je s usvajanjem ishoda DIZ OŠ A.2.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– duljinu dana (osvijetljeni dio) i noći (neosvijetljeni dio) povezati s ravnodnevicom i suncostajem
– pratiti padaline tijekom godine u zavičaju i povezati ih s obilježjima vremena različitih godišnjih doba (nadogradnja znanja usvojenog tijekom 1. razreda)
– uzročno-posljedičnu vezu između promjena u prirodi i ponašanja živih bića objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. mirovanje biljaka i životinja, duljina spavanja ljudi, odijevanje ljudi, prehrana živih bića, seoba ptica, sadnja, sjetva, žetva, berba)
– povezanost obilježja vremena s ljudskim djelatnostima opisati na učenicima poznatim primjerima (npr. posoljavanje prometnica, orezivanje voćki, „berba“ soli)
– pratiti promjene u prirodi tijekom godišnjih doba (npr. truljenje, zrenje, kompostiranje), voditi dnevnik promatranja, povezati uočene promjene u biljnom i životinjskom svijetu s obilježjima vremena
– sloj voska na biljnim organima povezati sa svojstvom vodootpornosti i preživljavanjem biljaka
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja promjena u prirodi tijekom godišnjih doba
– istraživanja ponašanja živih bića tijekom različitih godišnjih doba
– istraživanja bioraznolikosti zavičaja tijekom različitih godišnjih doba
– fenološkog proučavanja biljne vrste iz neposrednog okoliša tijekom godišnjih doba
– istraživanja povezanosti obilježja vremena s radom ljudi
PRI OŠ B.2.2. Učenik povezuje međudjelovanja u prirodi sa svakodnevnim životom na temelju istraživanja.
– prepoznaje djelovanje sile na neživu i živu prirodu
– prepoznaje utjecaj sile teže na tijela u prirodi
– opisuje utjecaj sile trenja na gibanje
– uspoređuje međusobno djelovanje magneta te magneta i tijela izgrađenih od različitih tvari
– prepoznaje međudjelovanja u prirodi na primjerima iz svakodnevnog života
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– sila pokreće i zaustavlja tijela i mijenja im oblik
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pojam sila upoznati na pojavnoj razini bez njezina definiranja
– važno je da učenici promatranjem i opažanjem prepoznaju djelovanje sile, pri čemu je potrebno naglasiti da sila nije isto što i snaga
– utjecaj sile na tijela objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. oblikovanje plastelina, rastezanje gume, bacanje lopte, povlačenje užeta, razbijanje oraha, guranje autića, padanje plodova)
– silu trenja povezati s tijelima u dodiru te objasniti na učenicima bliskim primjerima (npr. kotrljanje i klizanje tijela po različitim površinama, kretanje puža sluzavog ili suhog stopala po glatkoj ili hrapavoj površini, spuštanje niz tobogan, hodanje po ledu u cipelama različitog potplata)
– istraživanjem uočiti da postoji privlačna i odbojna magnetska sila i da djeluje i na tijela koja nisu u dodiru (npr. magnet i hladnjak/školska ploča se privlače, dva magneta se privlače ili odbijaju)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja sile na tijela
– istraživanja sile teže
– istraživanja sile trenja
– istraživanja djelovanja magneta na različite materijale (npr. drvo, plastiku, željezo, aluminij, bakar)
– istraživanja međudjelovanja magneta
PRI OŠ B.2.3. Učenik objašnjava važnost odgovornog odnosa čovjeka prema sebi i ostatku prirode.
– opisuje važnost tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane i odmora za osobno zdravlje
– prepoznaje važnost redovitih liječničkih pregleda
– razlikuje otpad i smeće ukazujući na važnost razvrstavanja otpada
– povezuje neprihvatljive načine ponašanja prema prirodi s posljedicama za živa bića i okoliš
– prepoznaje primjere zaštite i očuvanja prirodne baštine
– opisuje važnost poznavanja znakova opasnosti
– povezuje odgovoran odnos prema sebi i ostatku prirode s očuvanjem zdravlja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životne navike koje pridonose očuvanju zdravlja
– smeće/otpad, svjetlosno i zvučno onečišćenje
– razvrstavanje i recikliranje otpada
– zaštita prirodne baštine zavičaja
– znakovi opasnosti (eksplozivno, nadražujuća)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životne navike (npr. zaštita od Sunčevog zračenja, pravilna prehrana, boravak u prirodi, tjelesna aktivnost, redovita liječnička kontrola, higijena tijela i čistoća prostora, razumna uporaba digitalne tehnologije) i zaštitu prirode povezati s očuvanjem zdravlja
– znakove opasnosti povezati s osobnom zaštitom i zaštitom okoliša
– važnost recikliranja osvijestiti na primjeru recikliranja papira
– kod opisivanja zaštite i očuvanja prirodne baštine nije naglasak na poznavanju kategorije zaštite već na razumijevanju zašto je određeno područje dio prirodne baštine i kako se treba ponašati za vrijeme boravka u zaštićenom području
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja navika odvajanja otpada u obitelji
– istraživanja važnosti izrade školskog kompostišta
– istraživanja načina iskorištavanja starog papira
– istraživanja načina korištenja proizvoda za djelomičnu zaštitu tijela od Sunčevog zračenja
– istraživanja zvučnog onečišćenja u razredu
– istraživanja životnih navika uz procjenu najomiljenije hrane/pića
– istraživanja znakova opasnosti na ambalaži različitih sredstava
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.2.1. Učenik razlikuje najvažnije izvore i oblike energije te načine njihova racionalnog iskorištavanja na temelju istraživanja.
– prepoznaje najvažnije izvore energije
– opisuje ulogu različitih izvora energije
– prepoznaje oblike energije iz neposrednog okoliša
– povezuje opskrbu tijela energijom s prehranom
– objašnjava načine uštede energije u neposrednom okolišu
– istražuje načine stvaranja različitih zvukova
– prepoznaje najvažnije oblike i izvore energije navodeći načine njihova racionalnog iskorištavanja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– izvori energije: Sunce, vjetar, voda, hrana, goriva
– oblici energije: svjetlosna, toplinska, električna energija
– štednja energije
– izvori zvuka
– visina i jakost zvuka, tonovi, šumovi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– energiju povezati s pokretanjem svih procesa u neživoj i živoj prirodi
– vodu i vjetar prepoznati samo kao izvore energije bez navođenja pojmova hidroelektrana i vjetroelektrana
– naftu, ugljen i zemni plin prepoznati kao izvore energije
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja djelovanja Sunčeve energije (npr. za pripremu hrane - solarna pećnica, zagrijavanje metala/drveta/plastika)
– istraživanja načina uštede energije
– istraživanja nastanka zvukova različite visine i jakosti
Slika 3. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom druge godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 3. razredu osnovne škole učenici istražuju svijet tradicijske regije i županije te nadograđuju znanja o obilježjima prirode klasificirajući njezine elemente prema određenom kriteriju. Proučavaju osnovna svojstva zraka, vode i tla te opisuju osnovne prilagodbe živih bića za život u pojedinom mediju. Nadograđuju usvojena znanja o promjenama u prirodi i njezinoj građi na primjeru životinja i biljke cvjetnjače opisujući njihov životni ciklus kako bi nadogradili znanja o cikličkim pojavama u prirodi. Na jednostavnim primjerima iz neposrednog okoliša prepoznaju pretvorbu i prijenos energije te povezuju svjetlost s pojavama u svakodnevnom životu. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom treće godine učenja i poučavanja (Slika 4).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.3.1. Učenik klasificira elemente nežive i žive prirode predlažući odgovarajući kriterij.
– prepoznaje pripadnost životinja i biljaka određenoj skupini
– klasificira živa bića prema zadanom kriteriju
– klasificira vode i tla tradicijske regije i županije prema zadanom kriteriju
– predlaže odgovarajuće kriterije za klasifikaciju elemenata nežive i žive prirode
– klasificira živa bića, vode i tla prema unaprijed zadanom kriteriju
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– skupine životinja: sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, ribe
– biljka cvjetnjača
– klasifikacija živih bića, voda i tla prema određenom kriteriju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod klasifikacije živih bića, voda i tla naglasak staviti na princip klasifikacije, a ne na pamćenje pripadnosti pojedinoj skupini te koristiti primjere iz tradicijske regije i županije; bez uvođenja pojma klasifikacija
– za klasifikaciju koristiti različite, učenicima poznate kriterije (npr. način prehrane/kretanja/disanja; samonikle/uzgojene biljke; drvenaste/zeljaste biljke; suhi/sočni plodovi; plodno/neplodno tlo; boja tla; propusnost tla; tekućice/stajaćice)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– određivanja i primjene odgovarajućeg kriterija za klasifikaciju živih bića, voda i tla
PRI OŠ A.3.2. Učenik opisuje osnovna obilježja prirodnih elemenata tradicijske regije i županije.
– razlikuje na planu grada/naselja i geografskoj karti prirodne od drugih elemenata služeći se tumačem
– opisuje osnovna obilježja reljefa, klime, tla i voda tradicijske regije i županije u kojoj živi služeći se geografskom kartom
– opisuje osnovna obilježja biljnog i životinjskog svijeta tradicijske regije i županije u kojoj živi
– prepoznaje osnovna obilježja prirodnih elemenata tradicijske regije i županije
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– osnovni prirodni i drugi elementi geografske karte
– osnovna prirodna obilježja reljefa, klime, tla i vode tradicijske regije i županije
– predstavnici biljnog i životinjskog svijeta tradicijske regije i županije
– funkcija najvažnijih organa živih bića
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ A.3.2. preduvjet je uspješnog usvajanja ishoda DIZ OŠ A.3.1. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– obilježja klime i tla opisati samo na onom tipu koji je najrasprostranjeniji u tradicijskoj regiji i županiji, a kod reljefa i voda proširiti saznanja iz 2. razreda primjerima karakterističnim za tradicijsku regiju i županiju
– tekućice zavičaja upoznati pomoću geografske karte te uočiti njihovu pripadnost većoj tekućici
– imena reljefnih uzvisina u tradicijskoj regiji te visine njihovih vrhova očitati na geografskoj karti
– kod odabira biljaka i životinja zadržati se na predstavnicima koji su najrasprostranjeniji i najkarakterističniji za tradicijsku regiju i županiju
– funkciju organa živih bića opisati na primjeru neke biljke cvjetnjače i životinje iz tradicijske regije (biljka: funkcija korijena, lista, stabljike, cvijeta, ploda; životinja: funkcija mozga, osjetnih organa, pluća/škrga, srca, mišića, kostiju); kod funkcije lista samo navesti stvaranje hrane bez imenovanja i opisa procesa, a kod životinje ne navoditi organske sustave
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja visine reljefa i osunčanosti padina na biljni svijet
– istraživanja temperaturnih promjena u zavičaju tijekom mjeseca
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.3.1. Učenik povezuje na temelju istraživanja svojstva i sastav zraka, vode i tla sa životnim uvjetima.
– istražuje osnovna svojstva zraka povezujući ih sa životnim uvjetima
– navodi najvažnije sastojke zraka
– istražuje osnovna svojstva vode povezujući ih sa životnim uvjetima
– istražuje osnovna svojstva tla povezujući ih sa životnim uvjetima
– opisuje najvažnija svojstva zraka, vode i tla
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– svojstva zraka (plinovito stanje, bezbojnost, prozirnost, temperatura)
– svojstva vode (tekuće/čvrsto/plinovito stanje, boja, miris, prozirnost, temperatura, voda kao otapalo)
– svojstva tla (čvrsto stanje, boja, rahlost, propusnost, temperatura, plodnost)
– najvažniji sastojci zraka: dušik, kisik, ugljikov dioksid, vodena para
– zrak, voda i tlo imaju masu i zauzimaju prostor
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod navođenja sastojaka zraka ne imenovati ostale plinove
– vodenu paru opisati kao bezbojni plin
– agregacijska stanja vode povezati s obilježjima vremena (2. razred), bez uvođenja pojma agregacijsko stanje tvari
– izostaviti opis građe tla (organske i mineralne tvari)
– vjetar prepoznati samo kao strujanje zraka (bez opisa izmjene toplog i hladnog zraka)
– prisutnost kisika u zraku povezati s disanjem živih bića
– humus povezati s plodnosti tla
– propusnost tla povezati s krupnijim i sitnijim česticama tla
– ukazati na ovisnost temperature vode i tla o temperaturi zraka
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja da zrak, voda i tlo imaju masu i zauzimaju prostor
– istraživanja svojstava zraka
– dokazivanja prisutnosti kisika u zraku (npr. gorenje svijeće)
– istraživanja svojstava vode
– istraživanja svojstava tla
PRI OŠ B.3.2. Učenik istražuje najjednostavnije promjene u prirodi povezujući ih sa svojstvima tvari.
– prepoznaje da se određene pojave u prirodi odvijaju ciklički
– povezati promjene u prirodi sa svojstvima tvari
– opisuje kruženje vode u prirodi
– razlikuje spore i brze promjene u prirodi
– prepoznaje utjecaj čovjeka na promjene u prirodi
– opisuje najjednostavnije promjene u prirodi uočavajući koje se od njih odvijaju ciklički
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– cikličke pojave u prirodi: kruženje vode, plima i oseka
– svojstva tvari utječu na njihove promjene
– spore i brze promjene u prirodi
– utjecaj čovjeka na promjene u prirodi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kruženje vode u prirodi prikazati opisno, bez inzistiranja na nazivima promjena agregacijskih stanja
– kod cikličkih pojava proširiti saznanja novim primjerima
– spore i brze promjene u prirodi razlikovati na učenicima poznatim primjerima (npr. starenje, hrđanje željezne ograde/pucanje napuhanog balona, gorenje papira); spore promjene povezati s procesom truljenja i nastankom humusa
– ukazati da se neke promjene/pojave u prirodi događaju utjecajem čovjeka (npr. sječa šuma, izgaranje fosilnih goriva, požar, onečišćenje zraka, vode i tla)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja kruženja vode u prirodi
– istraživanja brzih i sporih promjena u prirodi
– istraživanja utjecaja čovjeka na promjene u prirodi
PRI OŠ B.3.3. Učenik povezuje prilagodbe živih bića sa životnim uvjetima na temelju istraživanja, uočavajući zajedničke obrasce .
– opisuje životne uvjete u zraku, vodi i tlu
– povezuje životne uvjete u zraku, vodi i tlu s prilagodbama živih bića
– uspoređuje prilagodbe živih bića koja žive na istom staništu
– opisuje osnovne prilagodbe živih bića za život u zraku, vodi i tlu
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životni uvjeti u zraku, vodi i tlu
– prilagodbe živih bića za život u zraku, vodi i tlu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prilagođavanje životinja za život u zraku, vodi i tlu temeljiti na opisu osnovnih prilagodbi (krila, noge, perje, pluća; peraje, plivaće kožice, škrge, masno perje ili dlaka; nerazvijene ili zakržljale oči, noge za kopanje)
– prilagođavanje biljaka prvenstveno temeljiti na njihovoj potrebi za dostupnom svjetlosti
– kod opisa prilagodbi važno je usporediti prilagodbe živih bića koja žive u istom mediju
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja prilagodbi živih bića za život u određenom mediju
PRI OŠ B.3.4. Učenik objašnjava na temelju istraživanja životni ciklus živih bića na primjerima iz neposrednog okoliša.
– opisuje na primjeru životni ciklus biljke cvjetnjače
– povezuje rast i razvoj biljke sa životnim uvjetima
– opisuje na primjerima životni ciklus životinja
– povezuje zadovoljavanje životnih potreba s rastom i razvojem životinja
– opisuje životni ciklus živih bića na primjeru jedne biljke cvjetnjače i jedne životinje
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životni ciklus biljke cvjetnjače
– životni uvjeti potrebni za klijanje sjemenke i razvoj biljke
– životni ciklus životinje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– životni ciklus životinje opisati na jednostavnoj razini (npr. ptica: jaje - pile - odrasla kokoš - jaje ili žaba: jaje - punoglavac - odrasla žaba - jaje), bez navođenja organa za razmnožavanje
– životni ciklus biljke cvjetnjače opisati na jednostavnoj razini (sjemenka - mlada biljka - odrasla biljka - cvijet - plod - sjemenka)
– naglasak je na cikličkoj pojavi; ne opisivati proces razmnožavanja živih bića
– kod opisivanja uvjeta za klijanje sjemenke te rast i razvoj biljke zadržati se na vanjskim uvjetima; ukazati da svjetlost nije neophodna za proces klijanja
– naglasiti važnost dostupnosti hrane kao izvora energije za rast i razvoj
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnog ciklusa biljke i/ili životinje
– istraživanja faktora koji utječu na klijanje sjemenke i rast biljke
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.3.1. Učenik opisuje primjere pretvorbe i prijenosa energije iz neposrednog okoliša na temelju istraživanja.
– prepoznaje različite primjere korištenja energije u neposrednom okolišu
– navodi jednostavne primjere pretvorbe energije
– opisuje prijenos energije na jednostavnim primjerima
– navodi načine iskorištavanja energije u zavičaju
– povezuje svjetlost s pojavama u svakodnevnom životu
– prepoznaje pretvorbe i prijenos energije na primjerima iz neposrednog okoliša
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– vjetroelektrane, hidroelektrane, solarni paneli
– pretvorba energije
– prijenos energije
– prolazak i odbijanje svjetlosti kod različitih tijela
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– vjetroelektrane, hidroelektrane i solarne panele povezati s iskorištavanjem energije vjetra, vode i Sunca bez opisivanja načina njihova rada i distribucije energije do potrošača
– ukazati na razliku između temperature i topline, bez definiranja pojmova
– pretvorbu energije opisati na učenicima poznatim primjerima (npr. žarulja)
– prijenos energije povezati sa širenjem zvuka (npr. glasanje životinja), a nastanak zvuka s vibriranjem tijela
– naglasiti da se toplina prenosi isključivo s toplijeg na hladnije tijelo te objasniti na primjerima vezanim uz zrak, vodu i tlo
– opis načina iskorištavanja energije temeljiti na primjerima iz tradicijske regije, ali i potaknuti učenike na promišljanje o dodatnim mogućnostima iskorištavanja pojedinih izvora energije
– prolazak i odbijanje svjetlosti kod različitih tijela objasniti na učenicima bliskim primjerima (npr. usporedba zrcala i papira, metalna žlica s udubljene i ispupčene strane, kapljica vode kao leća)
– lom svjetlosti na granici zraka i vode povezati s pogrešnom procjenom položaja tijela u vodi, bez definiranja loma svjetlosti i naglašavanja gustoće medija (npr. olovka u čaši s vodom)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja prijenosa topline s jednog tijela na drugo
– istraživanja prijenosa topline u ovisnosti o vrsti materijala i boji
– istraživanja rasprostiranja zvuka i prijenosa energije (npr. glazbena viljuška u vodi)
– istraživanja prolaska i odbijanja svjetlosti kod različitih tijela
Slika 4. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom treće godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 4. razredu osnovne škole učenici istražuju obilježja neživog i živog svijeta prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske. Nadograđuju koncept organiziranosti prirode s naglaskom na čovjeka na čijem primjeru opisuju osnovnu funkciju organskih sustava. Uočavaju da se čovjek mijenja tijekom životnih razdoblja. Znanja o organiziranosti prirode proširuju na primjeru životne zajednice i Sunčevog sustava. Povezuju životne uvjete staništa s bioraznolikošću životnih zajednica te opisuju međuodnose i prilagodbe živog svijeta. Prepoznaju važnost očuvanja prirode te zaštićena područja, biljke i životinje regije kojoj pripadaju. Na jednostavnim primjerima opisuju načine pohrane, pretvorbe i prijenosa energije u procesima na Zemlji. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom četvrte godine učenja i poučavanja (Slika 5).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.4.1. Učenik
povezuje obilježja prirode s njezinom organiziranosti na temelju istraživanja.
– navodi organske sustave čovjeka
– povezuje organe s organskim sustavima čovjeka
– opisuje organiziranost ljudskog tijela
– prepoznaje ustrojstvo prirode na primjeru životne zajednice
– prepoznaje organiziranost nežive prirode na primjeru Sunčevog sustava i svemira
– povezuje organiziranost u prirodi s djelovanjem sile
– opisuje organiziranost žive prirode na primjeru ljudskog tijela i životne zajednice iz neposrednog okoliša i organiziranost nežive prirode na primjeru Sunčevog sustava
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– organiziranost ljudskog tijela: organi, organski sustavi, organizam
– ljudsko tijelo građeno je od organskih sustava koji omogućavaju funkcioniranje organizma kao cjeline
– životna zajednica kao zajednica živih bića nekog staništa
– organiziranost nežive prirode: svemir, Sunčev sustav s planetima, tijela, tvari, čestice
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– međusobnu povezanost organskih sustava čovjeka objasniti na jednostavnoj razini uz navođenje osnovnih organa
– kod obrade ljudskog tijela koristiti komparativni pristup te nadograditi znanja usvojena u 3. razredu kod obrade građe tijela ostalih životinja, a građu objasniti uz korištenje modela čovjeka
– ravnotežu tijela povezati s njegovom organiziranosti i građom
– organiziranost nežive prirode objasniti na jednostavnoj razini bez definiranja gravitacijske sile uz korištenje modela; povezati s djelovanjem sile navodeći da Sunce privlači planete i da se planeti privlače međusobno; česticu navesti isključivo kao manji dio cjeline
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja građe organskih sustava i smještaja organa
– istraživanja ravnoteže tijela u različitim položajima (npr. izrada skulptura, igra povjerenja)
– istraživanja životnih zajednica različitih staništa
PRI OŠ A.4.2. Učenik razlikuje obilježja prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske.
– imenuje tri glavne prirodnogeografske regije Republike Hrvatske pomoću geografske karte
– opisuje osnovna obilježja reljefa, klime, tla i voda glavnih prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske služeći se geografskom kartom
– opisuje osnovna obilježja biljnog i životinjskog svijeta glavnih prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske
– prepoznaje osnovna obilježja tri glavne prirodnogeografske regije Republike Hrvatske služeći se geografskom kartom
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prirodnogeografska obilježja Panonske Hrvatske
– prirodnogeografska obilježja Gorske Hrvatske
– prirodnogeografska obilježja Primorske Hrvatske
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ A.4.2. preduvjet je uspješnog usvajanja ishoda DIZ OŠ A.4.2. u nastavnom predmetu Društvo i zajednica
– kod opisivanja prostorne rasprostranjenosti osnovnih reljefnih oblika i voda učenik se služi topografskim kartama, a kod opisivanja rasprostranjenosti tipova klime, tla, biljnog i životinjskog svijeta služi se tematskim kartama; ne očekuje se da učenik imenuje tipove klime i tla već da njihova osnovna obilježja poveže s prirodnogeografskom regijom
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja reljefa u različitim prirodnogeografskim regijama na promjenu biljnog svijeta
– istraživanja biljnog i životinjskog svijeta prirodnogeografske regije
– istraživanja prilagodbi biljnog i životinjskog svijeta klimatskim obilježjima prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.4.1. Učenik objašnjava osnove funkcioniranja ljudskog tijela uočavajući njegove potrebe i promjene tijekom rasta i razvoja.
– opisuje funkciju najvažnijih organa u tijelu čovjeka
– povezuje organske sustave čovjeka s njihovom funkcijom
– opisuje životna razdoblja čovjeka
– opisuje promjene tijekom puberteta ukazujući na važnost pojačane higijene tijela
– objašnjava važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima
– prepoznaje da je čovjek biološko, društveno i misaono biće
– opisuje osnovnu funkciju organskih sustava čovjeka i najvažnije promjene tijekom odrastanja
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– funkcija organskih sustava i najvažnijih organa ljudskog tijela
– životna razdoblja čovjeka
– promjene tijekom puberteta
– odgovorno ponašanje i briga za zdravlje
– čovjek kao biološko, društveno i misaono biće
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– međusobnu povezanost u funkcioniranju organskih sustava čovjeka objasniti na jednostavnoj razini uz navođenje funkcije osnovnih organa pojedinog organskog sustava
– promjene tijekom puberteta opisati na razini tjelesnih promjena i promjena u ponašanju
– kod opisa odgovornog ponašanja naglasak staviti na životne navike ukazujući na važnost pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, higijene, sprečavanja ovisnosti i širenja uzročnika zaraznih bolesti
– nastanak karijesa povezati s nepravilnom higijenom usne šupljine i nastankom kiseline
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja povezanosti u funkcioniranju organskih sustava
– istraživanja posljedica ovisnosti
– simulacije nastanka karijesa (npr. djelovanja kiseline na ljusku jajeta)
PRI OŠ B.4.2. Učenik povezuje životne uvjete staništa s bioraznolikošću životnih zajednica na temelju istraživanja.
– prepoznaje stanište kao područje koje karakteriziraju određeni životni uvjeti i na kojem živa bića zadovoljavaju svoje potrebe
– uspoređuje životne zajednice različitih staništa
– povezuje prilagođavanje životnim uvjetima s preživljavanjem i bioraznolikosti staništa
– opisuje životne uvjete staništa i njihov utjecaj na bioraznolikost životnih zajednica
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– stanište
– životni uvjeti različitih staništa tri prirodnogeografske regije
– životne zajednice šuma, travnjaka, mora, tekućica, stajaćica
– povezanost prilagodbi živih bića sa životnim uvjetima staništa
– utjecaj životnih uvjeta na preživljavanje i bioraznolikost staništa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prirodnogeografske regije Republike Hrvatske povezati sa životnim zajednicama različitih staništa
– životnu zajednicu nekog staništa iz neposrednog okoliša usporediti sa životnom zajednicom iste vrste staništa neke druge prirodnogeografske regije povezujući bioraznolikost sa životnim uvjetima
– kod opisivanja životnih zajednica voda ukazati na djelovanje sile uzgona, ali bez definiranja pojma (npr. kornjače se lakše kreću u vodi, nego na kopnu)
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima staništa opisati na učenicima bliskim primjerima (npr. mimikrija, biljke slanuše, biljke i životinje obalnih područja)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnih uvjeta i životnih zajednica staništa različitih prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske
– istraživanja djelovanja sile uzgona
– istraživanja prilagodbi živih bića životnim uvjetima staništa
PRI OŠ B.4.3. Učenik objašnjava međuodnose živih bića istog staništa na temelju istraživanja.
– opisuje odnose između jedinki iste i različitih vrsta unutar životne zajednice
– objašnjava hranidbene odnose unutar životne zajednice
– opisuje prednosti različitih načina prehrane životinja
– opisuje međuodnose između živih bića unutar životne zajednice
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– odnosi između jedinki iste vrste
– odnosi između jedinki različitih vrsta
– hranidbeni odnosi unutar životne zajednice
– različiti načini prehrane živih bića
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– odnose između jedinki istih i različitih vrsta objasniti na učenicima poznatim primjerima (izostaviti pojam simbioza)
– razlikovati suradničke odnose i nadmetanje organizama
– hranidbene odnose u životnoj zajednici objasniti na učenicima poznatim primjerima hranidbenih lanaca (izostaviti hranidbene mreže)
– prednosti različitih načina prehrane objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. ptice različitog oblika kljuna, biljožderi/mesožderi/svežderi) te povezati s mogućnošću življenja na istom staništu bez nadmetanja
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja različitih odnosa između jedinki istih i različitih vrsta
– istraživanja položaja pojedinih organizama u hranidbenom lancu
– uspoređivanja hranidbenih navika različitih organizama iste skupine
PRI OŠ B.4.4. Učenik povezuje posljedice onečišćenja prirode s važnosti njene zaštite na temelju istraživanja.
– razlikuje najvažnije onečišćivače vode, zraka i tla
– povezuje onečišćenje i nestanak staništa s ugroženosti živih bića i bioraznolikosti područja
– navodi zaštićena područja te zaštićene biljke i životinje prirodnogeografske regije kojoj pripada ukazujući na važnost njihove zaštite
– objašnjava na primjerima načine sprečavanja onečišćenja prirode
– procjenjuje važnost zaštite prirode navodeći prijedloge osobnog doprinosa
– opisuje najčešće onečišćivače prirode i važnost njene zaštite predlažući postupke za njeno očuvanje uz navođenje zaštićenih područja, biljaka i životinja prirodnogeografske regije kojoj pripada
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– onečišćenje i zaštita prirode
– ugroženost živih bića i smanjenje bioraznolikosti
– nacionalni parkovi i parkovi prirode
– zaštićene biljne i životinjske vrste
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– smanjenje bioraznolikosti povezati s onečišćenjem prirode i nestankom staništa
– kod opisivanja uzroka i posljedica onečišćenja naglasak staviti na primjere iz prirodnogeografske regije u kojoj učenik živi
– sposobnost biljke da upija vodu s otopljenim tvarima iz tla povezati s pohranom štetnih tvari u njoj i ugrožavanjem zdravlja ljudi
– zaštićena područja te zaštićene biljke i životinje upoznati na primjerima prirodnogeografske regije u kojoj učenik živi
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja mogućih izvora onečišćenja zraka, vode i tla
– istraživanja načina pohrane štetnih tvari u tijelo biljke
– istraživanja posljedica onečišćenja voda na živa bića
– istraživanja postupaka sprječavanja onečišćenja prirode
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.4.1. Učenik opisuje načine pohrane te pretvorbu i prijenos energije u procesima na Zemlji na temelju istraživanja.
– opisuje primjere pohrane energije u neživom i živom svijetu
– povezuje hranidbene odnose s pretvorbom i prijenosom energije
– povezuje osvijetljenost Zemlje i Mjeseca sa Suncem kao izvorom energije
– povezuje razlaganje Sunčeve svjetlosti s bojama koje vidi ljudsko oko
– prepoznaje načine pohrane te pretvorbu i prijenos energije u procesima na Zemlji
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pohrana energije: baterija, sjemenka, gomolj biljke, potkožno masno tkivo
– pretvorba i prijenos energije u hranidbenom lancu
– energija omogućuje promjenu i rast živih bića
– Sunce stvara vlastitu svjetlost koja se širi svemirom i dolazi do planeta i nebeskih tijela
– Sunce zrači bijelu svjetlost čije razlaganje ljudsko oko vidi kao boje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pohranjenu energiju u neživim i živim sustavima povezati isključivo s radom uređaja (npr. mobilnog uređaja) i funkcioniranjem živih bića
– kod opisa pretvorbe i prijenosa energije naglasiti da energija ne može nastati ni iz čega, kao ni nestati
– pretvorbu i prijenos energije u hranidbenom lancu opisati na način da biljka sama stvara hranu zbog čega se nalazi na početku hranidbenog lanca, a svaki sljedeći član dobiva energiju tako što pojede prethodnog člana; energija se koristi za kretanje, zagrijavanje tijela, rast i razvoj te druge procese
– osvijetljenost Mjeseca povezati s odbijanjem Sunčeve svjetlosti od njegove površine
– kod opisivanja razlaganja bijele svjetlosti ne spominjati valne duljine
– nastanak duge povezati s položajem Sunca u odnosu na motritelja i kapljice vode u zraku
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja energijske vrijednosti različitih namirnica proučavanjem deklaracija
– istraživanja razlaganja bijele svjetlosti (npr. spektroskop, propuštanje bijele svjetlosti kroz čašu s vodom)
– istraživanja nastanka duge
Slika 5. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom četvrte godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 5. razredu osnovne škole učenici istraživanjem nadograđuju koncept tvari i čestične građe prirode. Proučavaju svojstva zraka, vode i tla iz kojih proizlaze životni uvjeti te zaključuju o njihovoj povezanosti s prilagodbama živih bića. Upoznaju obilježja živih bića povezujući njihovu promjenjivost s prilagodbama na različite životne uvjete te ih dovode u vezu s promjenama u prošlosti Zemlje i evolucijom života na Zemlji. Razlikuju osnovne izvore i oblike energije te se upoznaju s njezinim obnovljivim i neobnovljivim izvorima. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom pete godine učenja i poučavanja (Slika 6).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ A.5.1. Učenik objašnjava osnovna obilježja prirode na temelju istraživanja.
– uspoređuje obilježja nežive i žive prirode
– objašnjava da prirodu grade tvari različitih svojstava
– objašnjava da su tvari građene od sitnijih čestica uočavajući da se između njih nalazi prostor
– razlikuje smjese s obzirom na vidljivost sastojaka
– zaključuje da se sastojci smjesa mogu odvojiti na temelju veličine čestica
– uspoređuje promjene tvari iz neposrednog okoliša uočavajući da se tijekom promjene ukupna masa tvari ne mijenja
– opisuje obilježja živih bića i čestičnu građu tvari ukazujući na različitost njihovih svojstava
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– obilježja nežive i žive prirode
– čestična građa tvari
– svojstva tvari (boja, oblik, miris, agregacijsko stanje, volumen, masa, gustoća, topljivost, tvrdoća, magnetičnost)
– smjese tvari
– promjene tvari i očuvanje mase
– obilježja živih bića (disanje, kretanje, razmnožavanje, prehrana, podražljivost, rast, razvoj, starenje, umiranje, stanična građa)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– crtežom i kinestetičkim pokusima (učenici preuzimaju ulogu čestica) prikazati raspored i gibanje čestica u sva tri agregacijska stanja tvari
– stanicu uočiti samo kao dio koji izgrađuje živa bića bez opisivanja njezine građe
– smjese upoznati na primjerima iz svakodnevnog života uz uspoređivanje smjesa u kojima se sastojci mogu (npr. hrana za ptice, mješavina žitnih pahuljica, limunada) i ne mogu uočiti golim okom (npr. morska voda, razrijeđeni sirup, kovanica centa)
– stalnost mase tvari nakon promjene dokazati vaganjem
– odvajanje sastojaka iz smjese objasniti na makroskopskoj razini, isključivo na temelju veličine čestica
– promjene tvari opisati na učenicima bliskim primjerima (npr. taljenje maslaca, otapanje maslaca u benzinu, usitnjavanje tvari, cijepanje drva, gorenje drveta, nastanak humusa, kiseljenje kupusa); razlikovati taljenje od otapanja
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja građe nežive i žive prirode lupom i mikroskopom
– istraživanja svojstava različitih tvari
– istraživanja volumena tekućina različitih tvari koristeći različite mjerne jedinice
– istraživanja prisutnosti prostora između čestica tvari
– istraživanja smjesa s obzirom na vidljivost sastojaka
– dokazivanja stalnosti mase tijekom promjene tvari
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.5.1. Učenik povezuje svojstva zraka s pojavama i procesima u prirodi na temelju istraživanja ukazujući na njegovu važnost za život na Zemlji.
– objašnjava važnost zraka za život na Zemlji
– opisuje sastav zraka
– objašnjava svojstva zraka
– povezuje svojstva zraka sa životnim uvjetima u zraku
– uspoređuje promjene svojstava zraka tijekom godišnjih doba povezujući ih s promjenom životnih uvjeta
– opisuje važnost zraka za život te njegova osnovna svojstva
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost zraka za život na Zemlji
– sastav zraka: smjesa plinova (kisik, dušik, ugljikov dioksid, vodena para i ostali plinovi) i lebdećih čestica
– svojstva zraka: masa, volumen, temperatura, gustoća, vlažnost, tlak zraka, strujanje zraka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost zraka za život povezati s nemogućnosti života u prostoru bez zraka (vakuumu)
– dokazati prisutnost kisika i vodene pare u zraku
– svojstva zraka istražiti pokusima
– strujanje zraka (izmjenu toplog i hladnog zraka) povezati s vjetrom
– sastav i svojstva zraka povezati s vakumiranjem namirnica u svrhu sprječavanja kvarenja
– svojstva kisika povezati s procesom disanja i gorenja
– razlikovati grijanje od gorenja koje je popraćeno plamenom
– naglasiti da klimatske promjene ne možemo povezivati s kratkotrajnim mjerenjima temperature zraka već s dugogodišnjim praćenjem promjena
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja sastava i svojstava zraka
– istraživanja toplinskog širenja zraka
– istraživanja prisutnosti lebdećih čestica u zraku
– istraživanja djelovanja tlaka zraka (npr. usisavanje balona/jajeta u bocu nakon smanjenja tlaka)
– istraživanja strujanja zraka (npr. puhanje između dva lista papira)
– istraživanja promjena temperature zraka tijekom godišnjih doba, mjesečno, tjedno ili dnevno
– istraživanja relativne vlažnosti zraka u različitim županijama koristeći IKT
– istraživanja razlika između grijanja i gorenja tvari (npr. grijanje plastike i oblikovanje, gorenje svijeće)
PRI OŠ B.5.2. Učenik povezuje svojstva vode s pojavama i procesima u prirodi na temelju istraživanja ukazujući na njezinu važnost za život na Zemlji.
– opisuje važnost vode za život
– razlikuje morske i kopnene vode
– uspoređuje tvrde i meke vode
– objašnjava svojstva vode
– povezuje svojstva vode sa životnim uvjetima u vodi
– uspoređuje promjene svojstava vode uslijed djelovanja živih bića, ali i tijekom godišnjih doba povezujući ih s promjenom životnih uvjeta
– opisuje važnost vode za život i njena osnovna svojstva
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost vode za život na Zemlji i higijenu čovjeka
– morske i kopnene vode
– meke i tvrde vode
– svojstva vode: miris, boja, prozirnost, agregacijska stanja, temperatura, strujanje, kiselost, gustoća, tlak, uzgon, površinska napetost, voda kao otapalo
– promjena oblika tekuće vode ovisno o posudi u kojoj se nalazi
– promjene temperature i agregacijskog stanja vode tijekom godišnjih doba
– utjecaj onečišćenja na boju, miris i prozirnost vode
– obilježja pitke vode (bistra, bezbojna, bez mirisa, bez uzročnika bolesti)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– svojstva i sastav vode istražiti pokusima
– kod istraživanja svojstava vode kao uzorak uzeti kopnenu ili morsku vodu
– strujanje vode objasniti na primjeru stajaćica i tekućica
– kiselost vodenih otopina dokazati prirodnim indikatorima
– anomaliju vode povezati s preživljavanjem živih bića u vodi tijekom zimskih mjeseci (nije nužno uvođenje pojma anomalija vode)
– promjenu sastava i svojstava vode povezati i s utjecajem živih bića koja u njoj žive
– usvajanje ishoda vezanih uz morske i kopnene vode ostvariti u suradnji s učiteljima nastavnog predmeta Geografija, uključujući terensku nastavu
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja utjecaja akvarijskih riba na sastav i svojstva vode
– istraživanja tvrdoće različitih uzoraka vode
– istraživanja svojstava vode
– istraživanja postupaka filtriranja onečišćene vode prirodnom metodom
PRI OŠ B.5.3. Učenik povezuje svojstva tla s pojavama i procesima u prirodi na temelju istraživanja ukazujući na njegovu važnost za život na Zemlji.
– objašnjava važnost tla za život
– opisuje sastav tla
– opisuje vrste tla u zavičaju
– objašnjava svojstva tla
– povezuje svojstva tla sa životnim uvjetima u tlu
– razlikuje tla s obzirom na plodnost
– uspoređuje promjene svojstava tla uslijed prirodnih nepogoda, djelovanja živih bića, ali i tijekom godišnjih doba
– opisuje važnost tla za život te njegova osnovna svojstva
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost tla za život
– vrste tla
– sastav tla
– svojstva tla: boja, rahlost, propusnost, poroznost, vlažnost, temperatura, plodnost, kiselost
– humus i kompost
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– svojstva i sastav tla istražiti pokusima na uzorcima tla iz neposrednog okoliša
– plodnost tla povezati s rastom i razvojem biljaka, ali i s nastanjivanjem životinja
– promjene svojstava tla vezane uz prirodne nepogode povezati s poplavom i sušom
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja sastojaka tla
– istraživanja svojstava različitih uzoraka tla
– istraživanja promjena temperature tla tijekom godišnjih doba, mjesečno, tjedno ili dnevno
PRI OŠ B.5.4. Učenik povezuje na temelju istraživanja prilagodbe živih bića sa životnim uvjetima staništa uočavajući promjenjivost nežive i žive prirode.
– povezuje životne uvjete staništa s prilagodbama živih bića
– objašnjava da organizmi bolje prilagođeni životnim uvjetima staništa lakše opstaju
– povezuje promjene životnih uvjeta na Zemlji s razvojem živog svijeta - evolucijom
– prepoznaje fosile kao dokaze postojanja izumrlih oblika života
– opisuje prilagodbe živih bića životnim uvjetima staništa povezujući ih s evolucijom života na Zemlji
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima u vodi
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima u zraku
– prilagodbe živih bića životnim uvjetima u tlu
– prilagodbe omogućavaju preživljavanje
– promjenjivost živih bića na Zemlji
– fosili - dokazi promjenljivosti živih bića
– izumrle vrste tijekom Zemljine prošlosti
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– prilagodbe na određene životne uvjete povezati sa svojstvima određenog medija te s preživljavanjem živih bića i stvaranjem potomaka
– povezati funkciju pluća/škrga s izmjenom kisika i ugljikova dioksida
– ukazati na važnost svjetlosti, topline, zraka, vode i plodnog tla za rast i razvoj biljaka
– evoluciju tumačiti samo kao proces promjene živih bića i preživljavanja najprilagođenijih
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja teksture tla
– istraživanja različitih načina kretanja kroz vodu, zrak ili tlo
– istraživanja utjecaja životnih uvjeta na rast i razvoj biljke
– istraživanja utjecaja životinja na rahlost i sastav tla
– istraživanja učinka masnog tkiva, perja i dlake kao toplinskih izolatora
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.5.1. Učenik razlikuje najvažnije izvore i oblike energije te njihov utjecaj na život na temelju istraživanja.
– navodi izvore i oblike energije
– objašnjava da je Sunce glavni izvor energije za život na Zemlji
– objašnjava važnost energije za svakodnevni život
– opisuje primjere skladištenja energije u neživoj i živoj prirodi
– povezuje iskorištavanje uskladištene energije s pretvorbom energije
– povezuje energiju s prirodnim pojavama
– razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije uspoređujući njihove prednosti i nedostatke
– razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije ukazujući na važnost Sunca i hrane kao izvora energije za život na Zemlji
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– izvori energije (npr. Sunce, hrana, goriva, baterija)
– oblici energije: toplinska, svjetlosna, električna, kemijska, mehanička
– obnovljivi i neobnovljivi izvori energije
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– povezati energiju s pokretanjem svih procesa u neživoj i živoj prirodi
– obnovljive i neobnovljive izvore energije objasniti na primjeru Sunca, vode, vjetra i fosilnih goriva te ukazati na prednosti i nedostatke pojedinih izvora
– skladištenje energije objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. masne naslage, škrob, baterijski uložak)
– povezanost energije s prirodnim pojavama objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. jak vjetar, munja, potres, požar, poplava, erozija tla, erupcija vulkana, lavina)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja postojanja uskladištene energije (npr. limunska baterija)
– istraživanja prednosti i nedostataka obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
– istraživanja prisutnosti hranjivih tvari (škroba i masnoća) u namirnicama
– istraživanja posljedica prirodnih nepogoda
Slika 6. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom pete godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje
U 6. razredu osnovne škole učenici istraživanjem proširuju koncept organiziranosti prirode uočavajući na primjerima iz svakodnevnog života razine organizacije neživog i živog svijeta te obrasce ustrojstva u prirodi. Proučavaju međudjelovanja nežive i žive prirode te živih bića na staništu, prilagodbe živih bića životnim uvjetima, cikluse u neživoj i živoj prirodi te utjecaj čovjeka na ostatak prirode. Razmatraju povezanost energije s procesima u prirodi i spoznaju da se njezina pretvorba iz jednog oblika u drugi odvija i u neživim i živim sustavima te omogućuje održivost života. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje prikazuje predloženi udio vremena potreban za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog makrokoncepta tijekom šeste godine učenja i poučavanja (Slika 7).
A. Organiziranost prirode
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ PRI A.6.1. Učenik objašnjava organiziranost nežive i žive prirode na temelju istraživanja.
– razlikuje razine organiziranosti nežive i žive prirode
– objašnjava odnose između različitih organizacijskih razina
– objašnjava organiziranost višestaničnog organizma na primjeru čovjeka
– povezuje organiziranost u prirodi s djelovanjem sile
– razlikuje jednostanične od višestaničnih organizama
– opisuje razine organiziranosti nežive i žive prirode
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– odnosi veličina ustrojstvenih razina:
a) čestice, tvari, tijela, staništa (tlo, zrak, voda), Zemlja, Sunčev sustav, galaksije, svemir
b) jedinka, populacija, životna zajednica, ekosustav, biosfera
c) stanica, tkivo, organ, organski sustavi, organizam
– organiziranost u prirodi povezati s djelovanjem sile
– smještaj najvažnijih organa u ljudskom tijelu
– jednostanični i višestanični organizmi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– posjet zvjezdarnici ili planetariju uz promatranje noćnog neba teleskopom
– gravitacijsku silu povezati s položajem nebeskih tijela te okretanjem oko svoje osi
– organiziranost u prirodi povezati sa silom koja drži čestice na okupu (unutar tijela, u svemiru)
– pojavu elektriziranja tijela povezati s promjenom rasporeda čestica i narušavanjem organiziranosti u prirodi
– organiziranost višestaničnog organizma objasniti s posebnim osvrtom na čovjeka te naglasiti smještaj najvažnijih organa u ljudskom tijelu korištenjem modela i/ili IKT-a
– stanicu uočiti kao organizacijsku razinu živih bića bez opisivanja njezine građe
– kod istraživanja biljnih i životinjskih tkiva uočiti različite oblike stanica koje ih grade, kao i da je pojedino tkivo građeno od istovrsnih stanica
– jednostanične i višestanične organizme razlikovati isključivo na razini njihove veličine i brojnosti stanica, bez uvođenja pojma dioba/dijeljenje stanica
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja organiziranosti prirode
– istraživanja građe tijela čovjeka
– istraživanja biljnih i životinjskih tkiva
– istraživanja djelovanja sile kod elektriziranih tijela (npr. elektrizirani baloni)
B. Procesi i međudjelovanja
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ B.6.1. Učenik istražuje životne uvjete različitih staništa analizirajući međuodnose živih bića istog staništa .
– uspoređuje životne uvjete različitih staništa
– povezuje zadovoljavanje potreba, ponašanje i preživljavanje živih bića sa životnim uvjetima staništa
– povezuje životne uvjete staništa i prilagodbe živih bića s brojnosti različitih populacija i njihovom gustoćom
– objašnjava odnose između jedinki iste i različitih vrsta istog staništa
– objašnjava nadmetanje jedinki iste i različitih vrsta pri zadovoljavanju životnih potreba
– opisuje zadovoljavanje životnih potreba živih bića i međusobne odnose jedinki iste i različitih vrsta na istom staništu
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– raznolikost životnih uvjeta na različitim staništima
– potrebe živih bića i njihovo zadovoljavanje
– prilagođavanje i ponašanje živih bića
– brojnost i gustoća populacija
– odnosi između jedinki iste i različitih vrsta
– povezanost organizama u hranidbenim lancima i mrežama (proizvođači, potrošači, razlagači)
– prednosti i nedostaci samotničkog i života u zajednici
– suživot jedinki različitih vrsta - pozitivni i negativni aspekti za svaki od organizama
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– kod raznolikosti životnih uvjeta na staništu naglasak staviti na različitu temperaturu, količinu svjetlosti, vlažnost, pH-vrijednost, brzinu strujanja zraka ili vode i sl.
– terenska nastava na najmanje jednom staništu uz usporedbu životnih uvjeta tog staništa s poznatim životnim uvjetima staništa nekog drugog ekosustava za koje su podaci prikupljeni iz literature ili također na terenskoj nastavi (npr. livada/šuma, more/kopnena voda); druga mogućnost je unutar istog ekosustava odabrati područja s različitim životnim uvjetima
– ukazati na promjene životnih uvjeta u tlu prilikom poplave i suše
– međuodnose živih bića objasniti na učenicima poznatim primjerima, bez uvođenja pojmova mutualizam i komenzalizam; pojam simbioza povezati s različitim zajednicama jedinki različitih vrsta, a ne samo s onima u kojima obje jedinke imaju korist
– preživljavanje živih bića povezati s organiziranosti zajednice (npr. pčelinjak, mravinjak)
– povezanost organizama u hranidbenim lancima i mrežama prikazati na učenicima poznatim primjerima (izostaviti hranidbene piramide)
– nadmetanje organizama objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. nadmetanje biljaka za svjetlost, prostor, vodu i tvari iz tla ili životinja za stanište, hranu i partnera za razmnožavanje)
– princip nametničkog načina života povezati s mjerama higijene
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja životnih uvjeta staništa
– istraživanja gustoće populacija
– istraživanja odnosa između živih bića na određenom staništu
– istraživanja položaja i posljedica nestanka pojedinih organizama u hranidbenoj mreži
– istraživanja nadmetanja organizama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba
– istraživanja prilagodbi za privlačenje partnera (npr. paun, ždral, sova, morski konjic)
PRI OŠ B.6.2. Učenik a nalizira uzroke i posljedice narušavanja uravnoteženog stanja u prirodi na temelju istraživanja.
– povezuje uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla
– opisuje učinak staklenika, kisele kiše i ozonske rupe kao najveće posljedice onečišćenja atmosfere
– objašnjava načine zbrinjavanja otpada
– objašnjava utjecaj svjetlosnog onečišćenja, onečišćenja bukom i UV-zračenja na živa bića
– procjenjuje utjecaj prirodnih nepogoda i katastrofa na uravnoteženo stanje u prirodi
– povezuje održavanje uravnoteženog stanja u prirodi s očuvanjem zdravlja
– povezuje onečišćenje zraka, vode i tla te utjecaj prirodnih nepogoda s narušavanjem uravnoteženog stanja u prirodi
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– onečišćivači zraka, vode i tla
– uravnoteženo stanje u prirodi
– zaštitne mjere koje pridonose održavanju uravnoteženog stanja u prirodi
– učinak staklenika, kisele kiše, ozonske rupe
– pravilno zbrinjavanje otpada
– 4R princip (smanjiti/ponovno upotrijebiti/reciklirati/energijski iskoristiti)
– onečišćenje bukom, svjetlosno onečišćenje, UV-zračenje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– provesti odgovarajuća istraživanja onečišćenja koja su u skladu s mogućnostima i specifičnostima neposrednog okoliša
– pojačani učinak staklenika povezati s globalnim zatopljenjem
– onečišćenje vode povezati s pojavom “cvjetanja” i nedostatkom kisika u vodi
– onečišćenje razlikovati od zagađenja
– pravilno razvrstavanje i odlaganje otpada povezati sa situacijama iz svakodnevnog života; kartirati divlja odlagališta otpada – terenska nastava u suradnji s učiteljima nastavnog predmeta Geografija
– odgovornu kupovinu i potrošnju povezati sa smanjenjem stvaranja otpada
– onečišćenja uzrokovana prirodnim nepogodama i utjecajem čovjeka objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. potresi, požari, vulkani, industrijske nesreće)
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja onečišćenja zraka, vode i tla
– istraživanja utjecaja različitih onečišćenja na živa bića
– istraživanja kiselosti kiše i učinka staklenika
– istraživanje albedo efekta
– istraživanja utjecaja mikroplastike na živa bića
– istraživanja povezanosti uzroka i posljedica onečišćenja uzrokovanih prirodnim nepogodama i utjecajem čovjeka, ali i mjera za njihovo sprečavanje
– istraživanja onečišćenja zraka proučavanjem studije slučaja (npr. praćenje kvalitete zraka korištenjem IKT-a)
– istraživanja učinka sredstava za zaštitu kože od UV-zračenja
– istraživanja postupaka uklanjanja naftne mrlje na vodi i uvjeta koji utječu na taj proces
PRI OŠ B.6.3. Učenik povezuje na temelju istraživanja životne uvjete i b ioraznolikost s održivosti života .
– povezuje životne uvjete staništa s bioraznolikošću
– istražuje bioraznolikost određenog područja
– raspravlja o važnosti očuvanja bioraznolikosti
– povezuje zaštitu određenih lokaliteta i vrsta s očuvanjem bioraznolikosti
– razmatra važnost promišljenog gospodarenja prirodnim dobrima
– analizira vlastite postupke u kontekstu održivosti života
– predlaže osobni doprinos održivom razvoju
– povezuje zaštitu prirode i odgovorno raspolaganje prirodnim dobrima s održivim razvojem
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– bioraznolikost različitih staništa
– zaštita bioraznolikosti Republike Hrvatske (područja i živa bića)
– nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati Republike Hrvatske
– gospodarenje prirodnim dobrima
– postupanje u skladu s načelima održivog razvoja
– ekološki otisak
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– važnost očuvanja bioraznolikosti i djelovanja u skladu s načelima održivog razvoja raspraviti na učenicima poznatim primjerima
– usvajanje ishoda vezanih uz zaštićena područja Republike Hrvatske ostvariti u suradnji s učiteljima nastavnog predmeta Geografija, uključujući terensku nastavu
– ukazati na razloge koji su doveli do potrebe zaštite određenih lokaliteta i vrsta
– ekološke migracije ljudi povezati s promjenama u okolišu
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja i uspoređivanja bioraznolikosti dva staništa koja se razlikuju s obzirom na čovjekovo djelovanje uz mogućnost korištenja IKT-a (npr. oranica i livada)
– istraživanja razloga zaštite nekog područja i živih bića
– istraživanja ekološkog i plastičnog otiska
– istraživanja razloga ekoloških migracija
PRI OŠ B.6.4. Učenik objašnjava cikluse u prirodi na temelju istraživanja.
– objašnjava da u prirodi postoje pojave i procesi koji se ponavljaju ciklički
– opisuje cikličke pojave i procese vezane uz kretanje nebeskih tijela
– objašnjava proces kruženja vode u prirodi
– povezuje cikluse u prirodi s ponašanjem živih bića
– objašnjava na primjeru životni ciklus biljke i životinje
– opisuje procese i promjene u životnim razdobljima čovjeka
– opisuje funkciju najvažnijih organa spolnog sustava čovjeka
– opisuje pubertet kao razdoblje spolnog sazrijevanja te naglih tjelesnih i psihičkih promjena
– opisuje cikličke pojave na primjerima iz nežive i žive prirode; razlikuje obilježja životnih razdoblja čovjeka i funkcije najvažnijih organa spolnog sustava čovjeka
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– ciklusi u prirodi: dnevno-noćni ritam, godišnja doba, Mjesečeve mijene, kruženje vode u prirodi
– životni ciklus biljaka i životinja
– životna razdoblja čovjeka
– funkcija najvažnijih organa spolnog sustava čovjeka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda ostvariti u suradnji s učiteljima nastavnog predmeta Geografija
– smjenu godišnjih doba povezati s promjenama klimatskih elemenata
– kod opisa kruženja vode razlikovati pojmove: hlapljenje, isparavanje, kondenzacija, očvršćivanje i taljenje uz korištenje prikaza modelom
– Mjesečeve mijene i pomrčinu Sunca/Mjeseca prikazati kinestetičkim pokusom ili modelom
– životni ciklus životinja obraditi na primjeru kukca i čovjeka, a uz fenološko promatranje nadograditi znanja o životnom ciklusu biljke cvjetnjače, bez inzistiranja na stručnim pojmovima i bez obrade procesa razmnožavanja
– kod obrade životnih razdoblja čovjeka naglasak staviti na promjene u pubertetu, spolnu zrelost i važnost higijene (osobito spolnih organa) te odgovornog ponašanja
– kod istraživanja razloga cikličkih pojava izostaviti razloge izmjene godišnjih doba
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja razloga cikličkih pojava u prirodi
– istraživanja kruženja vode u prirodi
– istraživanja promjena klimatskih elemenata tijekom različitih godišnjih doba
– istraživanja životnog ciklusa životinje (npr. kukca)
– istraživanja životnog ciklusa biljke (npr. fenološkim promatranjem)
C. Energija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
PRI OŠ C.6.1. Učenik o bjašnjava prijenos i pretvorbu energije u neživim i živim sustavima na temelju istraživanja.
– opisuje pretvorbu energije kao prijelaz jednog oblika energije u drugi
– opisuje na primjerima pretvorbe energije povezujući ih s njezinim prijenosom
– uspoređuje prijenos i pretvorbu energije u neživom i živom sustavu
– povezuje toplinsku izolaciju sa sprečavanjem prijenosa topline
– procjenjuje posljedice koje mogu nastati uslijed viška ili manjka energije u neživim i živim sustavima
– opisuje pretvorbu energije na primjerima iz svakodnevnog života uočavajući njezin prijenos s jednog tijela na drugo
Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pretvorbe i prijenos energije u neživim i živim sustavima
– pretvorba i prijenos energije u hranidbenom lancu/mreži
– prijenos topline s tijela više na tijelo niže temperature
– toplinska izolacija
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
– pretvorbu i prijenos energije proučavati na primjerima iz svakodnevnog života (npr. vožnja bicikla, perilica rublja, vjetroelektrana, hidroelektrana, izgaranje fosilnih goriva) i hranidbenog lanca/mreže
– pretvorbu energije u procesu fotosinteze objasniti u kontekstu uloge proizvođača, tj. pretvorbe svjetlosne u kemijsku energiju koja je iskoristiva svim živim bićima (bez navođenja reaktanata neophodnih za njezino odvijanje ili tumačenja građe biljne stanice)
– principe toplinske izolacije u prirodi usporediti s mogućnostima njene primjene u svakodnevnom životu (npr. odjeća u odnosu na perje/dlake, toplinska izolacija kuće)
– posljedice viška i manjka energije objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. erupcija vulkana, potres/prestanak rada stroja, slabost organizma); neodgovarajuću tjelesnu masu povezati s povećanjem rizika od razvoja kroničnih bolesti
– kalorijsku vrijednost hranjivih tvari povezati s pravilnom prehranom kroz osmišljavanje jelovnika; proučavati oznake "Nutri-Score" na ambalaži u svrhu usvajanja pravilnih prehrambenih navika; energetske razrede uređaja povezati s njihovom energetskom učinkovitosti
Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:
– istraživanja pretvorbe energije
– istraživanja prijenosa topline s jednog tijela na drugo
– istraživanja prisutnosti škroba u listovima
– istraživanja pretvorbe energije simulacijom vulkanske erupcije
Slika 7. Struktura nastavnog predmeta Prirodoslovlje tijekom šeste godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Prirodoslovlje pripada prirodoslovnom odgojno-obrazovnom području te integrira spoznaje biologije, fizike, kemije i fizičke geografije. Na različite je načine povezan s gotovo svim odgojno-obrazovnim područjima. Poveznice s tehničkim i informatičkim područjem prisutne su u sva tri makrokoncepta primjenom digitalnih tehnologija u učenju i poučavanju. Učenici će aktivnim sudjelovanjem u nastavnom procesu izdvojiti potrebne podatke i ključne riječi te govorenjem, pisanjem i drugim oblicima komunikacije izvještavati o rezultatima istraživanja. Poticanjem samostalnog osmišljavanja, izrade i predstavljanja učeničkih uradaka ostvarit će se povezanost s jezično-komunikacijskim područjem. S tjelesnim i zdravstvenim područjem povezuju se teme koje se odnose na osnove građe tijela čovjeka i očuvanje zdravlja te aktivnosti koje uključuju izvanučioničku nastavu. Povezanost s matematičkim područjem ostvaruje se primjenom temeljnih vještina analiziranja, prikazivanja i interpretiranja podataka. Korištenjem različitih osjetila tijekom opažanja pojava i procesa u prirodi, bilježenjem rezultata istraživanja crtežom, fotografijom i izradom modela ostvaruje se povezanost s umjetničkim područjem.
Predmetna povezanost očituje se u neposrednoj vezi s odgojno-obrazovnim ishodima nastavnog predmeta Društvo i zajednica. Obilježja reljefa i voda zavičaja, tradicijske regije i županije te prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske, ali i životni uvjeti, međudjelovanja živih bića i životnih uvjeta, poremećaji ravnoteže u prirodi, zaštita prirode i prirodne baštine kao i prirodni ciklusi temelj su poučavanja nastavnih predmeta Prirodoslovlje i Društvo i zajednica. Predmetna povezanost s kurikulumom Praktične vještine očituje se u neposrednoj vezi s odgojno-obrazovnim ishodima u ključnim konceptima vezanim za tvari i njihova svojstva, brigu za okoliš i zdravlje te racionalno iskorištavanje energenata. Predmetna povezanost s Tehničkom kulturom vidljiva je u ključnim konceptima o izvorima i oblicima energije što omogućuje integrirano učenje i poučavanje. S nastavnim predmetom Matematika povezanost se ostvaruje primjenom osnovnih računskih operacija, grafičkim i tabličnim prikazima podataka te obradom podataka pri rješavanju problema. Izražavanjem na hrvatskom standardnom jeziku, oblikovanjem ideja, primjenom čitalačkih kompetencija i interpretiranjem sadržaja ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetom Hrvatski jezik. S nastavnim predmetom Glazbena kultura moguća je povezanost u odgojno-obrazovnim ishodima vezanim uz stvaranje i opažanje zvukova u prirodi , a vizualnim prikazom opažanja ostvaruje se povezanost s Likovnom kulturom. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnog predmeta Prirodoslovlje povezani su s ishodima Geografije, stoga je moguće i preporučljivo organizirati integrirano učenje i poučavanje, odnosno primijeniti integriranu terensku nastavu, a naročito kod usvajanja temeljnih koncepata obilježja i važnosti kopnenih voda i mora, izvora energije, bioraznolikosti, zaštićenih područja i lokaliteta, onečišćenja okoliša te važnosti brige za okoliš.
Tijekom učenja i poučavanja Prirodoslovlja usvajaju se očekivanja svih međupredmetnih tema. Očekivanja međupredmetnih tema Zdravlje i Održivi razvoj povezuju se s odgojno-obrazovnim ishodima vezanim uz zaštitu zdravlja živih bića i zaštitu prirode. Istraživački pristup učenju i poučavanju potiče razvijanje organiziranog i objektivnog pristupa rješavanju problema te razvoju samopouzdanja i osjećaja odgovornosti koji su ključni za teme Osobni i socijalni razvoj te Učiti kako učiti. Očekivanja međupredmetnih tema Učiti kako učiti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije usvajaju se integrirano s gotovo svim odgojno-obrazovnim ishodima. Razvijanje samopouzdanja i transverzalnih vještina ključno je za međupredmetnu temu Poduzetništvo. Sudjelovanjem u raspravi o aktualnim prirodoslovnim temama i s njima povezanim etičkim pitanjima, učenici se osposobljavaju biti aktivni članovi razredne zajednice i neposrednog okruženja, što je povezano s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Kurikulum nastavnog predmeta Prirodoslovlje organiziran je konceptualno i usmjeren je na usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, pri čemu nema klasične podjele na nastavne teme. Uz svaki odgojno-obrazovni ishod istaknuti su temeljni sadržaji na kojima se taj ishod usvaja. Osim temeljnih sadržaja, uz svaki odgojno-obrazovni ishod navedene su preporuke i prijedlozi za primjenu prirodoznanstvenog pristupa koji pridonose njegovom uspješnijem usvajanju, a u nekim slučajevima i pojmovi na čijem poznavanju ne treba inzistirati.
Definirani odgojno-obrazovni ishodi ne usvajaju se redoslijedom kojim su napisani u kurikulumu. S obzirom na to da su navedeni makrokoncepti međusobno isprepleteni, nužno je da se odabrani nastavni sadržaji na kojima se ishodi usvajaju međusobno nadovezuju i upotpunjuju. Na taj će se način osigurati učinkovito učenje i poučavanje te usvajanje ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Posebno je važno primjereno uvođenje novih ključnih pojmova, bez inzistiranja na zapamćivanju činjenica i definicija kako njihova količina ne bi bila prekomjerna, već usklađena s mogućnostima i kognitivnom dobi učenika. Važne pojmove koji nisu primjereni razvojnim sposobnostima učenika dovoljno je opisati bez njihova imenovanja. Pritom je nužno koristiti izraze, pojmove i opise koji su znanstveno utemeljeni i uspostaviti veze između različitih prirodnih znanosti kako bi se naglasila povezanost i interakcija prirodnih procesa. Korištenjem digitalne tehnologije važno je omogućiti učenicima uvid u one promjene i procese u prirodi koje nije moguće proučavati na izvornoj stvarnosti. Svi učenici do kraja pojedinog razreda trebaju usvojiti sve odgojno-obrazovne ishode definirane kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje.
Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Prirodoslovlje temelji se na prirodoznanstvenom pristupu. Takav metodološki pristup omogućava učenicima da vođenim ili samostalnim istraživanjem (individualno, u paru ili skupini) opažaju svijet oko sebe, prate, bilježe i opisuju promjene u prirodi, uočavaju i analiziraju obilježja neživog i živog svijeta, procese i pojave u prirodi te uviđaju uzročno-posljedične veze. Prirodoznanstvenim pristupom ostvaruje se aktivna uloga učenika u odgojno-obrazovnom procesu. U prva četiri razreda učenike je potrebno postupno uvoditi u istraživačke aktivnosti, razvijati temeljne istraživačke vještine te poticati razvoj istraživačkih kompetencija aktivnostima i sadržajima primjerenim njihovoj kognitivnoj dobi, mogućnostima i interesima. Učenje i poučavanje temeljeno na iskustvu omogućava učenicima stjecanje trajnih znanja. Ujedno ih se na taj način uvodi u svijet znanosti i upoznaje s načelima na kojima znanost počiva - zaključivanje na temelju opažanja i provođenja istraživanja. Prirodoznanstveni pristup pridonosi razvijanju transverzalnih vještina kao što su: kritičko mišljenje, inovativno razmišljanje, sposobnost timskog rada, samodisciplina, entuzijazam, ustrajnost, samomotivacija, tolerancija, otvorenost, poštovanje različitosti, interkulturalno razumijevanje, medijska pismenost, informacijska pismenost, sposobnost pronalaženja i pristup informacijama, sposobnost analize i procjene medijskog sadržaja, tjelesno zdravlje te prezentacijske, komunikacijske i organizacijske vještine. Kako bi se omogućila primjena prirodoznanstvenog pristupa i ostalih strategija aktivnog učenja i poučavanja, nužno je odgojno-obrazovni proces organizirati u dvosatima ili, kad je to moguće, kao integrirane ili projektne dane/tjedne.
Učenje i poučavanje treba započeti iskustvenim učenjem na koje se nadovezuje poučavanje na temelju učeničkih zaključaka. Izgradnja prirodoslovnih koncepata treba se temeljiti na podacima stečenim iskustvom i sistematizacijom opaženog. Učenje i poučavanje koje počiva na primjeni prirodoznanstvenog pristupa daje prioritet aktivnostima učenika, npr. u praktičnom radu, planiranju i provođenju istraživanja, problemskom učenju, radu na projektima, igranju uloga, rješavanju problema, upotrebi simulacija i sl. Ono nužno obuhvaća prikupljanje i interpretaciju mjerljivih rezultata na temelju eksperimenata i analiza, tj. testiranje ideja o svijetu koji nas okružuje istraživanjem. Temelji se na znanstvenim metodama, a njime se treba postići da učenik prikupljanjem mjerljivih podataka na temelju eksperimenta potvrdi ili opovrgne hipotezu koju je oblikovao. Prirodoznanstveni pristup uključuje sakupljanje podataka, informacija i ostalih varijabli na temelju opažanja ili provođenja eksperimenta. Pri promatranju neposrednog okoliša i postavljanju hipoteza učenici su potaknuti na učenje otkrivanjem. Na primjer, učenje temeljeno na rješavanju problema uključuje predstavljanje problema ili scenarija iz stvarnog života za čije je rješavanje potrebno prirodoslovno znanje. Na taj način učenici razvijaju pronicljivost i preciznost opažanja, uočavaju povezanost pojava i procesa te prepoznaju uzročno-posljedične veze.
U prvim etapama istraživačkog učenja važan je razgovor i razmjena ideja među učenicima, što je moguće ostvariti primjenom suradničkog učenja. Učenici će na temelju predznanja pokušati predložiti rješenje problema, no ako im to ne uspije, razmislit će koji su uzroci problema i prokomentirati zašto je do njih došlo. Svoje će ideje pretočiti u hipoteze. Sljedeća je etapa planiranje aktivnosti u kojoj će se testirati odabrana hipoteza. Učenici prikupljaju podatke koji će dati dokaze u korist hipoteze ili protiv nje. U fazi testiranja hipoteze razvijaju se praktične vještine, ali i vještine organiziranja prikupljenih podataka. Zaključivanje na temelju rezultata istraživanja podrazumijeva više misaone procese: analizu, sintezu, vrednovanje. Predstavljanje rezultata otvara mogućnost razvijanja prezentacijskih i komunikacijskih vještina.
U primjeni istraživačkog učenja naglasak nije na rezultatu niti na formi, nego na procesu koji učenici prolaze i tijekom kojeg se odvijaju misaoni procesi kojima učenik dolazi do vlastite konstrukcije ili nadogradnje koncepta. U svim opisanim etapama istraživačkog učenja razvijaju se brojne, za život i cjeloživotno učenje važne kompetencije.
Učitelj ima autonomiju u kreiranju izvedbenog kurikuluma, pri čemu kombinira tematske cjeline unutar kojih će učenici usvojiti odgojno-obrazovne ishode definirane unutar različitih makrokoncepata. Autonomija učitelja značajna je i kod kreiranja nastavnog procesa i odabira dodatnih sadržaja na kojima će učenici usvojiti odgojno-obrazovne ishode, ovisno o njihovom interesu i specifičnostima škole. Učitelj ima slobodu i u odabiru tehnika aktivnog učenja, ovisno o razvojnoj dobi, mogućnostima i interesima učenika, što pridonosi usvajanju znanja na višim kognitivnim razinama. Visoki stupanj autonomije učitelja u kreiranju nastavnog procesa podrazumijeva i njegovu odgovornost za učenikovo usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom. Spiralno-uzlazni pristup definiranja odgojno-obrazovnih ishoda osigurava postupnu izgradnju prirodoslovnih koncepata koju treba temeljiti na predznanju učenika, vodeći računa da se primjenom odgovarajućih strategija učenja i poučavanja izbjegnu pogrešna shvaćanja koja će biti prepreke učeničkom konceptualnom razumijevanju prirodoslovlja. Osim što treba odabrati aktivnosti i nastavne sadržaje, metode i oblike rada kojima će osigurati usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj treba osigurati i poticajno okruženje te voditi i usmjeravati učenike. Prostor za učenje unutar učionice treba biti prilagodljiv i pružati mogućnost grupne interakcije, ali i zadovoljavanja individualnih interesa i potreba učenika. Važno je kad je god to moguće primjenjivati izvanučioničku nastavu, pri čemu je školsko dvorište izvrsno okruženje za usvajanje dijela odgojno-obrazovnih ishoda nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Učenje i poučavanje korištenjem izvorne stvarnosti omogućit će učenicima uočavanje i razumijevanje prirodnih zakonitosti povezivanjem učenja i poučavanja s pojavama i procesima poznatim iz svakodnevnog života.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji, u suradnji sa stručnom službom škole, trebaju planirati individualizirani kurikulum usmjeren na pojedinog učenika. Osobitosti tih učenika zahtijevaju njima prilagođene individualizirane postupke kako u učenju i poučavanju tako i u vrednovanju. To podrazumijeva prilagodbu razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, opsega i dubine sadržaja učenja te odabir odgovarajućih strategija učenja i poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi. Izbor nastavnih metoda trebao bi se temeljiti na potrebama učenika i ciljevima učenja predmetnog kurikuluma.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nastavnog predmeta Prirodoslovlje treba biti integrirano s učenjem i poučavanjem. Njegova je osnovna svrha procjena uspješnosti učenja i poučavanja pa služi kao temelj za daljnje planiranje i unapređenje odgojno-obrazovnog procesa. S obzirom na to da cilj vrednovanja nije samo ocjena, već praćenje napredovanja učenika, njihovog individualnog razvoja te usmjeravanje i poticanje kako bi postigli rezultate na najvišoj razini, a u skladu s vlastitim mogućnostima, u njega je potrebno aktivno uključiti i učenike.
Osim što treba biti unaprijed planirano, vrednovanje treba biti redovito, pravovremeno i primjereno učeniku. Treba odražavati poznavanje osobitosti i konteksta učenja nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Učenika se prati tijekom cijele godine povratnim informacijama i brojčanim ocjenama prema elementima vrednovanja definiranim za nastavni predmet Prirodoslovlje . Kvalitetna i pravovremena povratna informacija sadrži podatke o tome što je učenik napravio dobro, što treba doraditi te prijedlog na koji način to može učiniti. Redovitost vrednovanja očituje se u kontinuiranom opažanju, praćenju i dokumentiranju učenikova učenja i napredovanja, a primjerenost podrazumijeva primjenu načela i pristupa vrednovanja koji vrijede za sve učenike, ali i osiguravanje prilagodbi vrednovanja za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Vrednovanje treba provoditi na način da se poštuje učenikova osobnost, potiče njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja.
Pri svakom vrednovanju treba primjenjivati različite metode kako bi svi učenici imali priliku pokazati stečene kompetencije. Primijenjene metode vrednovanja trebaju rezultirati odgovarajućom količinom kvalitetnih dokaza da bi se donijele ispravne procjene o procesu i rezultatima učenja.
Osim uobičajenog usmenog i pisanog provjeravanja učitelj može koristiti izlazne kartice, radne listove, kvizove te osobito opažanja učenikova rada, primjerice provedbu istraživanja, učenička izvješća, grafičke organizatore, mape učenja i sl. te za njihovo objektivno vrednovanje liste procjene/samoprocjene i/ili rubrike za vrednovanje. Vrednovanju uvijek prethodi ponavljanje i uvježbavanje koji osiguravaju trajnost i dugoročnost znanja i vještina za uspješnu primjenu u svakodnevnom životu. Bez obzira na primijenjenu metodu vrednovanja nužno je voditi računa da postavljeni zadaci budu različite težine i primjereni uzrastu učenika vodeći računa da se vrednuju znanja različitih kognitivnih razina, ali i vještine. Važno je i razvijati stavove na načelima općeg dobra, ali se vrednovati može samo njihova argumentacija.
U nastavnom predmetu Prirodoslovlje primjenjuju se sva tri pristupa vrednovanju, vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog. U sva tri pristupa vrednuju se različite aktivnosti i primjenjuju različite metode za praćenje i vrednovanje znanja i vještina učenika. Neovisno o pristupu, vrednovanje treba biti kriterijsko kako bi učenici unaprijed znali što se od njih očekuje. Kad god je moguće, učitelj u izradu kriterija treba uključiti učenike. Znanja i vještine učenika potom se procjenjuju prema određenim kriterijima, a ne u odnosu na znanje drugih učenika.
Vrednovanje za učenje ima za cilj formativno praćenje napretka učenika pri čemu se njegova trenutna postignuća uspoređuju s njegovim prethodnim postignućima, a ne s postignućima drugih učenika. Ono ne rezultira ocjenom već povratnom informacijom učeniku, učitelju, roditelju i školi o uspješnosti procesa učenja i poučavanja, usvojenosti prirodoslovnih koncepata i razvoju vještina u odnosu na postavljena očekivanja. Stoga ovaj pristup vrednovanju omogućuje refleksiju učitelju i učeniku što je preduvjet za unapređenje odgojno-obrazovnog procesa.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a s amoprocjenom ostvarenog napretka stvaraju se preduvjeti za razvoj autonomnog i samoreguliranog učenja. Učitelj planira vrijeme potrebno za njegovo poticanje, usmjeravanje i modeliranje. Vrednovanje kao učenje provodi se različitim oblicima samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja uz podršku učitelja, osobito u nižim razredima odgojno-obrazovne vertikale. Ono ne rezultira brojčanom ocjenom već povratnom informacijom s ciljem razvijanja samokritičnosti i osjećaja odgovornosti za vlastito učenje kako bi učenici samostalno postavili vlastite ciljeve prema kojima će usmjeriti svoj rad.
Vrednovanje naučenog primjenjuje se kao sumativni oblik vrednovanja razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje u točno određenom trenutku. Kao i kod ostala dva pristupa, učenikovo postignuće vrednuje se prema unaprijed određenim kriterijima. Vrednovanje naučenog rezultira brojčanom ocjenom koja je numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na ljestvici od pet stupnjeva – nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).
U nastavnom predmetu Prirodoslovlje primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene:
– usvojenost prirodoslovnih koncepata
– prirodoznanstvene kompetencije.
Usvojenost prirodoslovnih koncepata obuhvaća znanja svih kognitivnih razina koja je učenik stekao, a koja su u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima definiranim kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje, bez obzira na način provjeravanja usvojenosti znanja (usmeno ili pisano). U sklopu tog elementa vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova, razumijevanje pojava, procesa i međuodnosa u prirodi, uzročno-posljedičnih veza i međudjelovanja nežive i žive prirode, ali i primjena znanja u rješavanju problemskih zadataka.
U elementu prirodoznanstvene kompetencije vrednuju se istraživačke vještine učenika i praktična primjena znanja praćenjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. To mogu biti projekti, praktični radovi, prezentacije, referati, posteri, modeli, kao i prikazi rezultata radova, istraživanja, zaključaka i sl . Vrednuju se postupci i procesi pri istraživanju, kao i učenikova sposobnost da prikaže rezultate istraživanja, raspravlja o određenoj temi s različitih gledišta, smisleno prikaže međuodnose u sklopu određene pojave, riješi postavljeni problem na temelju uvježbanih modela ili uoči pogreške i predloži vlastita rješenja. Naglasak je na procesu koji učenici prolaze pri istraživanju ili rješavanju problemske situacije, a ne samo i isključivo na dobivenim rezultatima.
Zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom, jednakom ljestvicom kao i kod sumativnog vrednovanja te treba odgovarati usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Prirodoslovlje. U zaključnoj ocjeni jednak udio čine ocjene iz oba elementa vrednovanja (usvojenost prirodoslovnih koncepata i prirodoznanstvene kompetencije), uzimajući u obzir i povratne informacije o napredovanju učenika u realizaciji definiranih ishoda. Zaključna ocjena ne mora biti jednaka aritmetičkoj sredini pojedinačnih ocjena te se treba temeljiti na profesionalnoj prosudbi i odluci učitelja te biti u korist učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja