1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila, a obvezan je za sve fizičke i pravne osobe koje obavljaju poslove državne izmjere i katastra nekretnina.

Članak 2.

Poslove vezane uz topografsku izmjeru, topografske i kartografske baze podataka te izradu službenih državnih karata provode fizičke i pravne osobe posebno ovlaštene za poslove državne izmjere i katastra nekretnina sukladno pravilniku iz članka 103. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (u daljnjem tekstu: Zakon). Državna geodetska uprava planira i provodi programe topografske izmjere, izrade i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka i službenih državnih karata, te osigurava nadzor i kontrolu nad izradom istih prilikom izvođenja radova.

Članak 3.

Službene državne karte izrađuju se u službenim kartografskim projekcijama. Za mjerila 1:300 000 i krupnija upotrebljava se projekcijski koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije (HTRS96/TM) s jednim koordinatnim sustavom, srednjim meridijanom 16°30’ istočno od Greenwicha i linearnim mjerilom 0,9999 duž srednjeg meridijana. Koordinate imaju oznake N (northing – sjeverno) i E (easting – istočno).

Pregledne službene državne topografske karte u mjerilu 1:500 000 i sitnijim mjerilima izrađuju se u projekcijskom koordinatnom sustavu Lambertove konformne konusne projekcije (HTRS96/LCC) s dvije standardne paralele 43°05' i 45°55'.

Koordinatni sustavi navedenih kartografskih projekcija temelje se na elipsoidu GRS80, odnosno na Hrvatskom Terestričkom Referentnom Sustavu (HTRS96).

Visinski referentni sustav Republike Hrvatske naziva se Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971,5 (HVRS71). Visine su normalne ortometrijske visine.

Članak 4.

Pojedini pojmovi upotrebljavani u ovom Pravilniku i kratice koje se koriste imaju sljedeće značenje:

– Topografska izmjera je geodetska izmjera topografskih objekata, koji se mogu pridružiti nekoj objektnoj cjelini (građevine, vodovi, promet, pokrov i korištenje zemljišta, hidrografija i reljef), prostorno ih geometrijski jednoznačno odrediti, atributima kvantitativno i kvalitativno pobliže opisati i imenovati. Svrha je te izmjere izrada topografskih baza podataka i topografskih karata.

– Specifikacije proizvoda i njihovi prilozi (tablice, obrasci i dokumenti) su službeni dokumenti / pravila koja definiraju i jednoznačno opisuju tehničke karakteristike proizvoda topografske izmjere i sadrže elemente i podelemente kvalitete s dopuštenim odstupanjima (tolerancijama).

– Topografska karta je karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama prikazanog područja, a koje se odnose na geografska imena, naselja, prometnice, vode, reljef, vegetaciju i niz drugih pojava potrebnih za opću orijentaciju. Svi objekti na topografskoj karti prikazani su s istom važnošću.

– Službena državna karta je topografska karta ili digitalna ortofotokarta izrađena sukladno specifikacijama proizvoda za topografske karte ili digitalne ortofotokarte ovjerena od strane Državne geodetske uprave.

– Digitalni model reljefa numerički je zapis položajno i visinski određenih točaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljišta i iz njih izračunat matematički model površine Zemlje (digitalni model visina).

– Mjerna kamera je specijalna kamera razvijena u fotogrametrijske svrhe s poznatom unutarnjom orijentacijom (elementi se određuju kalibriranjem). Odlikuje ju izuzetna robustnost i kompaktnost, kvaliteta objektiva naročito korigiranih na distorziju, sfernu i kromatsku aberaciju te visoka stabilnost elemenata unutarnje orijentacije. Za potrebe aerofotogrametrijskog snimanja u svrhu izrade službenih državnih karata i ostalih proizvoda u izdanju Državne geodetske uprave, mora se koristiti mjerna kamera koja zadovoljava uvjete navedene u specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke.

– Zračne snimke su snimke Zemljine površine snimljene iz zraka.

– Aerofotogrametrijske snimke su zračne snimke snimljene mjernim kamerama iz zrakoplova (aerofotogrametrijske kamere).

– Satelitske snimke su zračne snimke snimljene iz satelita.

– Aerotriangulacija (blokaerotriangulacija) je metoda određivanja elemenata vanjske orijentacije snimaka, orijentacijskih i stalnih geodetskih i međnih točaka iz fotogrametrijskih mjerenja.

– Ortofoto je aerosnimka ili satelitska snimka u digitalnom obliku transformirana u ortogonalnu projekciju.

– Ortofotografija je aerosnimka jedinstvenog mjerila u ortografskoj projekciji dobivena preslikavanjem po dijelovima iz aerosnimke u centralnoj projekciji.

– Ortofotokarta je list karte sastavljen od jedne ili više ortofotografija jedinstvenog mjerila, s nanesenom pravokutnom koordinatnom mrežom.

– True ortofoto je ortofoto na kojem su i objekti koji nisu definirani digitalnim modelom reljefa prevedeni u ortogonalnu projekciju.

– Topografska baza podataka (topografska baza) je baza podataka koja sadrži podatke o topografskim objektima sukladno odgovarajućem modelu podataka.

– Temeljna topografska baza podataka (TTB) je topografska baza podataka koja se vodi u Državnoj geodetskoj upravi a podaci se prikupljaju iz aerofotogrametrijskih snimanja, sukladno modelu podataka CROTIS.

– Kartografska baza podataka je baza podataka nastala na osnovi odgovarajuće topografske baze podataka metodama kartografske generalizacije.

– CROTIS – CROatian Topographic Information System (Hrvatski topografski informacijski sustav) – model topografskih podataka

– DMR – digitalni model reljefa

– DMV – digitalni model visina

– DOF – digitalna ortofotokarta

– DOF 5 – digitalna ortofotokarta u mjerilu 1:5000

– DOF 2 – digitalni ortofotoplan u mjerilu 1:2000

– TK – topografska karta u mjerilima od 1:25 000 do 1:250 000 (TK 25 do TK 250)

– GPS – globalni pozicijski sustav

– GPS/IMU – globalni pozicijski sustav podržan inercijalnim mjernim sustavom

– GNSS – globalni navigacijski satelitski sustavi (GPS, GLONASS)

– GRS80 – geodetski referentni sustav (1980) definiran globalnim referentnim elipsoidom i modelom gravitacijskog polja.

– HVRS71 – Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5

– GSD – prostorna veličina slikovnog elementa na terenu (Ground Sampling Distance)

– HOK – hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5000 ili 1:10 000 (HOK 5 ili HOK 10)

– HTRS96 – hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55 je položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske

– HTRS96/TM – projekcijski koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije

– HTRS96/LCC – projekcijski koordinatni sustav uspravne Lambertove konformne konusne projekcije

– KB – kartografska baza

– PTK – pregledna topografska karta u mjerilu od 1:250 000 i sitnijem

– TB – topografska baza

– TTB – temeljna topografska baza.

2. TOPOGRAFSKA IZMJERA

Članak 5.

 Topografska izmjera obuhvaća pripremu, terensko određivanje geodetskih točaka, snimanje zemljišta, kartiranje odnosno prikupljanje podataka o prirodnim i izgrađenim objektima i područjima.

Podaci topografske izmjere osnova su za uspostavljanje, izradu i održavanje topografskih baza podataka. Topografska izmjera izvodi se geodetskim metodama (fotogrametrijom, ortogonalom, tahimetrijom, nivelmanom, trigonometrijskim mjerenjem visina, globalnim sustavima za određivanje položaja i dr.).

2.1. FOTOGRAMETRIJSKE METODE IZMJERE

Članak 6.

Fotogrametrijske metode osnovne su metode topografske izmjere, a za izmjeru se koriste: aerofotogrametrijske snimke i drugi izvornici (satelitske snimke, radarska i laserska mjerenja).

2.1.1. AEROFOTOGRAMETRIJSKA SNIMANJA

Članak 7.

Aerofotogrametrijska snimanja su snimanja koja se izvode aerofotogrametrijskom kamerom. Za snimanje iz zraka koristi se aerofotogrametrijska kamera koja zadovoljava uvjete navedene u specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke.

Članak 8.

Aerofotogrametrijsko snimanje teritorija Republike Hrvatske izvodi se sukladno programu Državne geodetske uprave iz članka 2. ovog pravilnika u mjerilu snimanja ne sitnijem od 1:15000 ili prostornom veličinom slikovnog elementa na terenu do 30 cm (GSD ≤ 30 cm).

Članak 9.

Aerofotogrametrijsko snimanje iz zraka osnova je za izradu i održavanje temeljne topografske baze (TTB), Hrvatske osnovne karte u mjerilu 1:5 000 (HOK), topografskih karata (TK), izradu ortofotokarte u mjerilu 1:5 000 (DOF 5) i sitnijim mjerilima, izradu digitalnih ortofotoplanova različitih mjerila, i dr., sukladno specifikacijama proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke ili tehničkim uputama definiranim u projektnom zadatku.

2.1.2. PRIPREMNI RADOVI ZA SNIMANJE IZ ZRAKA

Članak 10.

Prije početka snimanja iz zraka izrađuje se projekt snimanja.

Projekt snimanja izrađuje se sukladno specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke i projektnom zadatku. Projekt snimanja zadaća je i odgovornost izvoditelja da prije početka snimanja iz zraka dokaže da će zadovoljiti pokrivenost područja zadatka i postizanje kvalitete konačnog proizvoda.

Minimalni zahtjevi snimanja iz zraka:

– Planirane razlike u GSD uslijed visinskih razlika terena ne smiju biti veće od 15%, iznimno za područja manjeg gospodarskog značaja do 20%.

– Vrstu mjerne kamere s kalibracijom ne starijom od dvije godine.

– Uzdužni preklop koji mora osigurati stereoskopsko prekrivanje snimanog područja (min 55%), povoljni bazisni omjer izražen omjerom baze i visine leta. Poprečnim preklopom mora se osigurati stereoskopska veza između susjednih nizova (min 15%).

– Planiranjem broja i položaja orijentacijskih točaka osigurati stabilnost i homogenost modela bloka te zadovoljiti točnost aerotriangulacije i prostornih podataka.

– Snimanje treba planirati za doba godine kad je zemljište najmanje zakriveno raslinjem, kao i doba dana kad su sjene male te za mirna vremena.

Projekt snimanja podliježe pregledu Državne geodetske uprave i jedan je od uvjeta za izdavanje odobrenja za snimanje iz zraka.

Članak 11.

Prije početka snimanja iz zraka potrebno je provesti signalizaciju orijentacijskih točaka (osnovne zadane i kontrolne točke) i graničnih oznaka granica katastarskih čestica (kod katastarske izmjere). Signalizacija se provodi prije snimanja iz zraka zbog boljeg kontrasta i identifikacije na snimku, dok se točka bez signala zove prirodna orijentacijska točka.

Ukoliko odabrana orijentacijska točka već nije stabilizirana (stalna geodetska točka), potrebno ju je trajno ili privremeno stabilizirati tako da se omogući tražena točnost određivanja koordinata, te na način kako bi se mogle koristiti tijekom samog mjerenja, naknadnog dopunskog i kontrolnog mjerenja, te pregleda elaborata.

Sve osnovne zadane i kontrolne orijentacijske točke moraju biti izmjerene geodetskim metodama mjerenja koje osiguravaju traženu točnosti i pouzdanost.

Određivanje orijentacijskih točaka potrebno je provesti sukladno specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke.

2.1.3. OSTVARENO SNIMANJE IZ ZRAKA

Članak 12.

Minimalni zahtjevi postizanja tražene točnosti i kvalitete konačnog proizvoda ostvarenog snimanja iz zraka:

– Kalibracija kamere mora biti valjana tijekom izvođenja snimanja iz zraka.

– Područje predviđeno za snimanje iz zraka treba biti bez snijega, visokih voda, zelene vegetacije ili drugih prirodnih čimbenika koji mogu zakriviti dijelove tla.

– Položajno odstupanje koje se iskazuje poprečnim odstupanjem izvedenih osi nizova od planiranih mora biti manje od +/- 15% planiranog poprečnog preklopa, a odstupanje uzdužnih preklopa +/- 5%.

– Odstupanje visine leta od planirane koje mora biti manje od 5%.

– Nagib ne smije biti veći od 4° za bilo koju snimku te u prosjeku ne više od 2° za bilo kojih deset uzastopnih snimaka. Prosječno odstupanje nagiba u kompletnom zadatku ne smije biti veće od 1°.

– Kut zakošenja mjeren u odnosu na prosječne linije leta ne smije prelaziti 5 stupnjeva. Razlika između bilo koje dvije uzastopne snimke ne smije prelaziti 5°.

– Ostvareno snimanje iz zraka mora u potpunosti obuhvatiti ugovoreno područje te u najmanjoj mjeri prelaziti poligon područja 500 m u svim smjerovima.

– Prostorna veličina slikovnog elementa (GSD) na terenu je osnovni faktor kojim se definira točnost snimanja iz zraka.

– Potrebno je osigurati jednoličnost digitalnih snimaka, vertikalni snimci u centralnoj projekciji, traženi GSD, tonski ujednačeni, bez utjecaja refleksije sunca, zadovoljavajuća oštrina snimka i vidljivost detalja terena, odsutnost dubokih sjena, oblaka, magle, snijega, ispravnost numeracije snimaka, preslikane rubne markice i stereoskopsko prekrivanje područja.

Snimanje iz zraka potrebno je provesti sukladno specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke i propisima kojima je regulirano snimanje iz zraka u Republici Hrvatskoj.

Ukoliko snimke ostvarenog snimanja zbog konfiguracije terena, naseljenosti, vegetacije, mjerila ili drugih razloga ne odgovaraju traženim zahtjevima, snimanje će se morati ponoviti.

2.1.4. AEROTRIANGULACIJA

Članak 13.

Aerotriangulacija je radni proces koji se izvodi fotogrametrijskim postupcima čiji je cilj dobiti izjednačene koordinate osnovnih zadanih i veznih točaka te elemente vanjske orijentacije za svaku pojedinu snimku na osnovi kojih se mogu formirati stereoparovi za fotogrametrijsku izmjeru ili izraditi digitalne ortofotokarte/planovi.

Manualni postupak aerotriangulacije u slučaju digitalne snimke učinjene digitalnom fotogrametrijskom kamerom izvodi se na način da se orijentacijske točke (stalne geodetske i kontrolne točke) progušćuju s veznim točkama sa susjednim stereoparovima i nizovima osiguravajući zahtijevani raspored orijentacijskih točaka u svakom stereoparu. Vezne točke numeriraju se od 1 do 9999 i šifrom vrste unutar zadatka (bloka, katastarske općine...). Za točke se biraju prirodne točke ili detalji koje je moguće dobro identificirati i mjeriti.

Unutarnja orijentacija je kod digitalnih kamera definirana kalibracijom kamere.

Za relativnu orijentaciju treba mjeriti najmanje 6 paralaktičkih točaka, a preostala paralaksa nakon izjednačenja ne smije biti veća od vrijednosti propisanih specifikacijama proizvoda.

Slikovne ili modelne koordinate izjednačavaju se zajedno s osnovnim zadanim točkama bloka. Srednje pogreške izjednačenja bloka i odstupanja na zadanim i veznim točkama ne smiju biti veća od vrijednosti propisanih specifikacijama proizvoda.

U slučaju poluautomatskog ili potpuno automatskog opažanja veznih točaka radovi se vrše prema specifikaciji proizvoda za aerotriangulaciju.

Aerotriangulacija i rezultati rada definirani su u specifikacijama proizvoda za aerotriangulaciju.

2.1.5. PRIKUPLJANJE PODATAKA

Članak 14.

Iz orijentiranih stereoparova (stereomodela) na stereoinstrumentima, izmjerom se kartiraju topografski objekti pridruživanjem objektnim cjelinama (paketima i klasama) sukladno specifikacijama proizvoda za topografske podatke i digitalni model reljefa. Vektorski prikaz podataka kartiranja podrazumijeva trodimenzionalne (3D) podatke. Kartiraju se odvojeno podaci planimetrije i DMR-a s izravnim vektorskim zapisom u državnom koordinatnom sustavu. Prikupljanje, obrada, prikazivanje i digitalni zapis izmjerenih podataka izvodi se prema specifikaciji proizvoda za topografske podatke, odnosno sukladno modelu podataka CROTIS. Točnost topografskih podataka iskazuje se standardnim odstupanjem koje je definirano specifikacijom proizvoda za topografske podatke. Kod ažuriranja već prethodno kartiranih topografskih objekata potrebno se pridržavati kataloga kartiranja iz specifikacija proizvoda.

Članak 15.

Podaci DMR-a prikupljaju se primarno fotogrametrijskim kartiranjem sukladno specifikacijama proizvoda za digitalni model reljefa.

Navedeni podaci koriste se za izradu DOF 5 i visinske predstave TK. Za potrebe izrade visinske predstave za HOK, DMR potrebno je dopuniti sukladno projektnom zadatku.

Visinska izmjera stereomodela za DMR obuhvaća prikupljanje rastera visinskih točaka, prijelomnica, linija oblika, karakterističnih točaka terena, područja nepouzdanog DMR-a i podatka o uzdignutim izgrađenim objektima (mostovima, vijaduktima, kanalima i sl. neophodnim za izradu DOF-a). Točnost digitalnog modela reljefa ovisi o obliku (ravničast, brežuljkast ili brdovit) i pokrivenosti terena raslinjem i iskazuje se standardnim odstupanjem interpoliranih visina od stvarnih propisanim odgovarajućom specifikacijom proizvoda za DMR.

Za potrebe izrade DMR-a za izradu digitalnog ortofotoplana u mjerilu 1:2 000 (DOF 2) podaci se prikupljaju sukladno odgovarajućim specifikacijama proizvoda i projektnom zadatkom.

Članak 16.

Dijelovi zemljišta koji nisu vidljivi u stereomodelima (raslinje, duboke sjene, oblaci…) dopunjuju se na temelju dopunskih snimanja ili ostalim geodetskim metodama izmjere.

Provjera podataka kartiranja izvodi se terenskom usporedbom iscrtanog sadržaja topografske izmjere sa stanjem u stvarnosti, a istovremeno izvodi se i dopuna sadržajem koji nije kartiran (vrste vodova i stupova, zgrade, ceste, toponimi i dr.).

2.2. OSTALE GEODETSKE METODE IZMJERE

Članak 17.

Ostale geodetske metode izmjere su: ortogonal, tahimetrija, trigonometrijsko određivanje visina, nivelman i globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS). Ove metode izvode se mjerenjem detalja odnosno objekata pojedinačnim točkama, nejednoliko raspoređenim točkama u profilima, karakterističnim linijama i točkama reljefa.

Mjerenje se izvodi neposrednim određivanjem koordinata točaka u prostoru (GNSS-om) ili sa stalnih geodetskih točaka i poligonske mreže točaka razvijene tako da se sa njih može snimiti predviđeni teren.

Točnost određivanja poligonske mreže i pojedinačnih točaka te njihova gustoća moraju zadovoljavati zahtjeve određene topografske karte.

Kartiranje se izvodi prema specifikaciji proizvoda za topografske podatke, odnosno sukladno modelu podataka CROTIS.

Na ostale metode izmjere primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 14., 15. i 16.

Članak 18.

U slučaju da ne postoji drugačija mogućnost i ukoliko zadovoljavaju propisanu točnost, topografski podaci se mogu prikupljati iz službenih planova i karata te digitalnih podataka samo uz prethodnu suglasnost Državne geodetske uprave. Podaci se preuzimaju prema specifikaciji proizvoda za topografske podatke, odnosno sukladno modelu podataka CROTIS.

Prije upotrebe obvezna je provjera točnosti takvih podataka internim postupcima kontrole kvalitete izvoditelja u skladu s člankom 19. ovog Pravilnika, a kod preuzimanja podataka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 14., 15. i 16. ovog Pravilnika.

2.3. KONTROLA KVALITETE TOPOGRAFSKE IZMJERE

Članak 19.

Državna geodetska uprava obavlja kontrolu kvalitete i nadzor kakvoće prikupljenih prostornih podataka i proizvoda, pripadajućih metapodataka i dokumentacije proizašlih iz topografske izmjere. Na temelju rezultata kontrole kvalitete daje se ocjena uporabljivosti prostornih podataka i proizvoda za daljnju proizvodnju (ocjena kvalitete) i prijedlozi za stavljanje podataka i proizvoda u službenu upotrebu .

Sustav kontrole kvalitete sastavnih dijelova elaborata topografske izmjere zasniva se na međunarodnim standardima koji definiraju sustav upravljanja kontrolom kvalitete, načela i procedure kontrole kvalitete, metapodatke i postupke uzimanja uzoraka.

Postupak kontrole kvalitete provodi se izradom plana kontrole kvalitete koji je sastavni dio ponude od strane izvoditelja, te samom provedbom kontrole kvalitete.

Kvaliteta se mjeri u odnosu na tehničke specifikacije proizvoda koje su u nadležnosti Državne geodetske uprave, a navedena dozvoljena odstupanja su vrijednosti navedene kao kriteriji kojima Državna geodetska uprava prihvaća ili odbija proizvod. Svaki proizvod definiran je elementima i podelementima kvalitete s dopuštenim odstupanjima (tolerancijama).

Ovlaštene osobe iz članka 103. Zakona, koje obavljaju određene radnje u okviru izmjere, moraju uspostaviti interne mehanizme kontrole kvalitete. Te osobe su ujedno najvažniji kontrolori kvalitete odgovorni za kvalitetu proizvoda. Dužne su izraditi plan kontrole kvalitete, te moraju uspostaviti interne mehanizme osiguranja kontrole kvalitete procesa prikupljanja, izrade i kontrole kvalitete proizvoda, odnosno obuhvat svih definiranih elemenata i podelemenata kvalitete. Svi rezultati interne kontrole, iskazivanje točnosti i kvalitete moraju biti sastavni dio isporuke proizvoda. Sva uočena odstupanja, razlike, utjecaji i posljedice moraju se dokumentirati u izvješćima o izradi.

Državna geodetska uprava provodit će završni postupak kontrole kvalitete temeljen na rezultatima interne kontrole kvalitete izvoditelja. Kontrola kvalitete sastavnih dijelova elaborata obavlja se u tri faze (kontrola kvalitete isporuke, automatizirane kontrole i manualne kontrole).

– Kontrolom isporuke sastavnih dijelova elaborata utvrđuje se potpunost sastavnih dijelova prema tehničkim specifikacijama te njihova prihvatljivost za daljnju kontrolu.

– Automatizirane kontrole obavljaju se koristeći uspostavljeni automatizirani procesi. Za automatizirane kontrole dopušteno odstupanje jednako je nuli.

– Za manualne kontrole koriste se metode uzimanja uzoraka ili potpune kontrole. Metoda postupaka i planova uzimanja uzoraka temelji se na općim međunarodnim standardima ISO 2859 i ISO 3951.

Druga faza kontrole kvalitete obavlja se ukoliko je rezultat kontrole kvalitete isporuke prihvatljiv, a obavljanje treće faze kontrole kvalitete ukoliko je prihvatljiv rezultat automatske kontrole kvalitete. Kontrolom položajne ili visinske točnosti rezultati se uspoređuju s »pravim vrijednostima« izračunatim ili izmjerenim s točnošću 1/3 standardnog odstupanja elemenata kvalitete koji se provjerava.

2.4. TOČNOST TOPOGRAFSKE IZMJERE

Članak 20.

Iskazi v anje t o čnosti podataka i proizvoda topografske izmjere potrebno je provesti u skladu s državnim nor m a m a za iskazivanj e kvalitet e prostorni h podat a ka : HR N E N IS O 19113:2005 , HR N E N IS O 19114:2005, HR N E N IS O 19115:2005 i HR N E N IS O 19138:2005 . Elementi kvalitet e prostorni h podataka koji se propisuju ovim Pravilniko m su: potpunost, logička dosljednost, položajna točnost, vremenska točnost i tematska točnost. Svaki od elemenata kvalitete sastoji se i od podele m enta, koji su detaljnije definirani odgovarajućim specifikacijama proizvoda. Sukladno to m e, za iskazivanje kvalitete podataka i proizvoda topografske izmjere definiraju se odgovarajući kriteriji t o čnosti.

3. TOPOGRAFSKE I KARTOGRAFSKE BAZE PODATAKA

Članak 21.

Temeljna topografska baza (TTB) podataka je osnovna objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka CROTIS, primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja.

Način prikupljanja podataka TTB i procedure topološke obrade definirani su sukladno specifikaciji proizvoda za topografske podatke.

Članak 22.

Topografske baze podataka za određeno mjerilo (TB 25, TB 50, TB 100, TB 250 i dr.) uspostavljaju se iz TTB-a po sistemu iz krupnijeg u sitnije mjerilo metodama modelne generalizacije koje su definirane u odgovarajućim specifikacijama proizvoda za topografske i kartografske baze podataka.

Članak 23.

Kartografske baze podataka uspostavljaju se iz topografskih baza podataka za određeno mjerilo (KB 25, KB 50, KB 100, KB 250 i dr.) metodama kartografske generalizacije koje su definirane u odgovarajućim specifikacijama proizvoda za topografske i kartografske baze podataka.

4. SLUŽBENE DRŽAVNE KARTE

Članak 24.

Službena državna karta je topografska karta ili digitalna ortofotokarta izrađena sukladno specifikacijama proizvoda za topografske karte ili digitalne ortofotokarte, pregledana i ovjerena od strane Državne geodetske uprave.

Službene državne karte dijele se na:

– Osnovne državne karte

– Ostale državne karte.

Osnovne državne karte su:

– Hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5 000, iznimno u mjerilu 1:10 000 za područja manjeg gospodarskog značaja (HOK 5/10)

– Topografska karta u mjerilu od 1:25 000 (TK 25) do 1: 250 000 (TK 250)

– Ortofotoplan u mjerilu 1:1 000 (DOF 1)

– Ortofotoplan u mjerilu 1:2 000 (DOF 2)

– Ortofotokarta u mjerilu 1:5 000 (DOF 5).

Ostale državne karte (detaljne, pregledne i tematske) su one karte koje se izrađuju po potrebi iz topografskih i kartografskih baza podataka za određeno mjerilo ili na temelju osnovnih državnih karata.

Članak 25.

Sadržaj službenih državnih karata određen je specifikacijom proizvoda koja se odnosi na izradu karata za svako pojedino mjerilo karte koje donosi Državna geodetska uprava.

Sadržaj topografskih karata ovisno o mjerilu i vrsti čine:

– stalne geodetske točke

– građevine i ostali objekti

– vodovi i objekti vezani uz vodove

– prometnice i objekti vezani uz promet

– vegetacija i vrste zemljišta

– vode i objekti vezani uz vode

– visinska predstava i reljefni oblici

– državna granica

– okvir i opis karte s koordinatnom mrežom

– geografska imena.

Državna geodetska uprava izrađuje zbirku kartografskih znakova za potrebe izrade službenih državnih karata.

Članak 26.

Podjela i slovnobrojčane oznake listova službenih državnih karata i katastarskih planova vrši se prema specifikacijama za računanje i podjelu na listove u projekcijskom sustavu HTRS96/TM i HTRS96/LCC koje donosi Državna geodetska uprava.

4.1. IZRADBA HRVATSKE OSNOVNE KARTE

Članak 27.

HOK u mjerilu 1:5 000/10 000 izrađuje se na osnovi neposredne izmjere zemljišta fotogrametrijskim metodama koji mogu biti dopunjeni s podacima temeljne topografske baze podataka.

Članak 28.

Topografski podaci prikupljeni neposredno stereofotogrametrijskom izmjerom s prostornim digitalnim zapisom kartografski se obrađuju sukladno specifikaciji proizvoda za izradu HOK-a i prema projektnom zadatku.

Visinski prikaz izohipsama izrađuje se iz podataka DMR-a.

Članak 29.

Topografski podaci i izvršena kartografska obrada dopunjuju se podacima iz sekundarnih izvornika definiranim u odgovarajućim specifikacijama proizvoda za izradu HOK-a i terenski provjeravaju.

4.2. IZRADBA ORTOFOTOKARATA

Članak 30.

Državna geodetska uprava izrađuje ortofotoplanove u mjerilima 1:1 000, 1:2 000 (DOF 1 i DOF 2) i ortofotokarte 1:5 000 (DOF 5), a u posebnim slučajevima može izrađivati i druga mjerila te »true« ortofoto.

Ortofotokarte izrađuju se prevođenjem digitalne aerofotogrametrijske snimke (poznatih vrijednosti unutarnje i vanjske orijentacije) iz centralne u ortogonalnu projekciju uz upotrebu DMR-a odgovarajuće točnosti.

Ortofotokarte mogu djelomično poslužiti i za održavanje topografskih baza podataka uz znatno smanjenu mogućnost interpretiranja u odnosu na stereofotogrametrijske postupke.

Članak 31.

 Ortofotokarte izrađuju se sukladno odgovarajućim specifikacijama proizvoda. Za izradu ortofota potrebni su:

– aerofotogrametrijska snimka snimljena digitalnom kamerom, ili satelitska snimka. Kod upotrebe satelitskih snimki iste moraju biti prethodno obrađene s parametrima koji osiguravaju zahtijevanu točnost. Ortofotokarte mogu se izrađivati iz satelitskih snimaka ukoliko su zadovoljavajuće rezolucije i geometrijske točnosti, te ako se za izradu istih koristi ažuran DMR prikupljen aerofotogrametrijskim postupcima.

– elementi unutarnje i vanjske orijentacije snimke sukladno specifikacijama proizvoda za aerotriangulaciju.

– DMR/DMV sukladno specifikacijama proizvoda za DMR

– sukladno projektnom zadatku i okvir lista s koordinatnom mrežom i vanjskim opisom lista.

Položajna točnost ortofotokarata definirana je specifikacijama proizvoda za digitalne ortofotokarte.

Ortofotokartama mogu se u posebnim slučajevima dodati geografska imena, izohipse, kote, prometnice, vode, naselja/objekti, vegetacija.

4.3. IZRADBA TOPOGRAFSKIH KARATA

Članak 32.

Topografske karte u mjerilima 1:25 000 do 1:250 000 spadaju u grupu detaljnih topografskih karata i izrađuju se na temelju podataka odgovarajućih kartografskih baza podataka sukladno specifikacijama proizvoda za pojedino mjerilo karte.

Izrada detaljnih topografskih karata obuhvaća:

– vizualizaciju podataka odgovarajuće kartografske baze podataka za određeno mjerilo sukladno specifikaciji proizvoda koja se odnose na izradu karata za svako pojedino mjerilo karte

– postupke kontrole kvalitete

– pripremu za tisak

– tehničko izvješće

– službenu ovjeru

– tisak karata po potrebi

– pohranu i održavanje karata u digitalnom i analognom obliku.

4.4. IZRADBA OSTALIH DRŽAVNIH KARATA

Članak 33.

Topografske karte u mjerilima sitnijima od 1: 250 000 spadaju u grupu preglednih topografskih karata i izrađuju se iz odgovarajućih topografskih baza podataka i/ili drugih izvornika, sukladno specifikacijama proizvoda za pregledne topografske karte.

Članak 34.

Tematske karte za posebne potrebe izrađuje Državna geodetska uprava na temelju službenih državnih karata odnosno na osnovi topografskih, kartografskih i ostalih baza podataka DGU.

4.5. PROCES IZRADE DRŽAVNIH KARATA

Članak 35.

Tijekom izrade državnih karata odgovorne osobe Državne geodetske uprave dužne su pratiti radove sukladno vremenskom tijeku izvođenja radova i dostave podataka predloženom od strane izvoditelja i naknadno odobrenom.

U slučaju nesuglasica između ovog pravilnika, specifikacija proizvoda i projektnog zadatka, izvoditelj je obvezan uputiti pisani upit Državnoj geodetskoj upravi. U slučaju upita Državna geodetska uprava će izdati pisani naputak o tumačenju ovog Pravilnika, specifikacije proizvoda i projektnog zadatka u smislu pojašnjenja nastale nesuglasice.

Svaka isporuka rezultata rada kod izrade državnih karata mora proći internu kontrolu izvoditelja, te mora biti najavljena i dogovorena s Državnom geodetskom upravom. Svi rezultati interne kontrole, iskazivanje točnosti i kvalitete moraju biti sastavni dio isporuke rezultata rada.

4.6. KONTROLA KVALITETE I SLUŽBENA OVJERA DRŽAVNIH KARATA

Članak 36.

Kontrolu kvalitete rezultata rada državnih karata, definiranih specifikacijama proizvoda provode ovlaštene osobe Državne geodetske uprave, a po potrebi i druge fizičke ili pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina u tijeku topografske izmjere i izradbe državnih karata.

Državna geodetska uprava o obavljenim kontrolama vodi posebnu evidenciju.

Po izvršenom pregledu sačinjava se izvješće s nalazima kontrole kvalitete koje se dostavlja izvoditelju radova na ispravak uz određeni rok.

Članak 37.

Državne karte službeno se ovjeravaju nakon obavljenog završnog ispravka i završne kontrole kvalitete. Nakon službene ovjere državne karte poprimaju status službene državne karte. Postupkom oslužbenja svi podaci koji nastaju tijekom izrade službenih državnih karata (podaci aerotrinagulacije, zračni snimci, podaci orijentacijskih točaka, podaci kartografskog vektora, podaci planimetrije, DMR i DMV podaci i dr.), imaju status službenih podataka Državne geodetske uprave. Službena ovjera državnih karata isključivo je u nadležnosti Državne geodetske uprave.

4.7. TISAK

Članak 38.

Tisak pojedinih listova državnih karata provodi se jednostrano ili obostrano prema specifikaciji proizvoda za odgovarajuću državnu kartu, odnosno prema projektnom zadatku.

5. ODRŽAVANJE SLUŽBENIH DRŽAVNIH KARATA, TOPOGRAFSKIH I KARTOGRAFSKIH BAZA PODATAKA

Članak 39.

Državna geodetska uprava osigurava tehničke uvjete za stalno održavanje topografskih i kartografskih baza podataka te službenih državnih karata.

Potpuna obnova topografskih podataka provodi se u razdoblju definiranom programom Državne geodetske uprave iz članka 2. ovog Pravilnika, a za područja većeg gospodarskog značaja i češće. Državna geodetska uprava izrađuje i provodi program povremene provjere potpunosti topografskih podataka i obnove službenih državnih karata.

U slučaju obnove državnih karata nakon službene ovjere prethodna verzija službene državne karte stavlja se van službene uporabe i postaje arhivska građa Državne geodetske uprave.

Članak 40.

Promjene službenih podataka provode ovlaštene osobe Državne geodetske uprave nakon kontrola iz članka 36. i službene ovjere iz članka 37. ovog Pravilnika.

U slučaju potrebe ovlaštene osobe Državne geodetske uprave mogu raditi ispravke digitalnih podataka topografske izmjere, podataka kartografske obrade kao i službenih državnih karata.

Tehničko izvješće o održavanju baze mora osigurati mogućnost rekonstrukcije svih provedenih promjena. Plan promjena, stalne i povremene dopune propisuje ravnatelj Državne geodetske uprave.

Članak 41.

Državna geodetska uprava je obvezna i odgovorna brinuti se o razvoju, održavanju i ažuriranju podataka topografske izmjere u svrhu izrade službenih državnih karata, topografskih i kartografskih baza podataka.

6. ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA

Članak 42.

Svi sudionici izradbe i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka i državnih karata obavezni su osigurati zaštitu podataka prema pisanim pravilima poštujući specifičnosti primijenjene tehnologije.
Na čuvanje i zaštitu podataka iz članka 1. ovog Pravilnika primjenjuju se odredbe pravilnika iz članka 141. Zakona.

Podaci iz članka 1. ovog pravilnika izdaju se uz naplatu naknade koja se određuje pravilnikom iz članka 148. Zakona.

7. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.

Za specifikacije proizvoda koje se navode u ovom Pravilniku, a nisu izrađene do njihove izrade koristit će se upute definirane projektnim zadatkom.

Članak 44.

Do formiranja topografskih i kartografskih baza podataka različitih mjerila izrada službenih državnih karata obuhvaća:

– topološku obradu podataka izvorne fotogrametrijske restitucije sukladno specifikaciji proizvoda za topografske podatke

– modelnu i kartografsku generalizaciju podataka temeljne topografske baze sukladno projektnom zadatku

– pripremu za tisak

– prema potrebi tisak karata

– službenu ovjeru karata

– pohranu i održavanje karata u digitalnom i analognom obliku.