Ustavna osnova za donošenje zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 18/22., 46/22. i 119/22., u daljnjem tekstu: Zakon) temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022., a u travnju 2022. Zakon je izmijenjen i dopunjen radi proširenja obuhvata prava i usluga u sustavu socijalne skrbi i na osobe pod privremenom zaštitom kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu i dolazak većeg broja raseljenih osoba iz Ukrajine uslijed ratnih zbivanja, a zatim i u listopadu 2022. kada je intervenirano, između ostalog, i u dio odredbi o priznavanju prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja kada je ujednačen početak priznavanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja onim korisnicima koji su na dan 17. veljače 2022. bili korisnici prava i u postupku utvrđivanja ispunjavanja uvjeta po novom Zakonu to pravo im je također priznato. U tom slučaju kao datum početka priznavanja prava određen je datum stupanja na snagu Zakona, tj. 17. veljače 2022. Na isti način ujednačen je datum priznavanja prava za osobne potrebe korisnicima koji su bili korisnici toga prava u trenutku stupanja na snagu Zakona a pravo im je priznato i na temelju novoga Zakona, u kojem slučaju datum priznavanja prava je datum stupanja na snagu Zakona, 17. veljače 2022.
Međutim, primjena Zakona ukazala je na potrebu daljnjih intervencija u Zakon naročito u dijelu prava na status roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja i poboljšanja njihovog statusa kao i olakšavanja njihove iznimno teške situacije nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj, odnosno osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.
U tom smislu Hrvatski sabor je na 15. sjednici održanoj 17. ožujka 2023. donio Zaključak kojim je Vlada Republike Hrvatske zadužena izmjenama Zakona osigurati reformu i racionalizaciju sustava socijalne skrbi u funkcionalnom i materijalnom smislu te unaprjeđenje predmetnog sustava u svrhu pružanja kvalitetnije usluge s posebnim naglaskom upravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.
Također, ukazala se potreba intervencije i u dijelu ovlasti inspektora socijalne skrbi kao i instituta povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu kao i instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi, koji se u slučaju priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu pokazao kao ozbiljna administrativna prepreka u priznavanju zajamčene minimalne naknade kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje radi podmirenja osnovnih životnih potreba.
Osim toga, nakon više od godine dana primjene Zakona uočeno je da neke odredbe o naknadama u sustavu socijalne skrbi (doplatak za pomoć i njegu) te o pružateljima socijalnih usluga kao i o samim socijalnim uslugama nisu u dovoljnoj mjeri precizne pa dovode u dvojbu kod primjene.
Osim navedenoga potrebno je učiniti određene jezične i nomotehničke uskladbe odredbi radi poboljšanja Zakona i otklanjanja uočenih dvojbi u primjeni Zakona.
U cilju ostvarivanja zaštite najosjetljivije skupine korisnika sustava socijalne skrbi potrebno je proširiti razloge za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja u odnosu na osobu koja se njeguje u slučaju kada se radi o osobi koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja, proširiti obuhvat korisnika prava na status njegovatelja koji se ovim izmjenama i dopunama može priznati bračnom i izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom bez obzira ima li dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom drugog roditelja, žive li roditelji s njim i jesu li zbog svog psihofizičkog stanja u mogućnosti pružiti potrebnu njegu.
Ovim izmjenama i dopunama poboljšava se status i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja kroz povećanje naknade i omogućavanjem ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kroz produženo trajanje statusa roditelja njegovatelja i njegovatelja nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj, te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.
Osim toga, potrebno je dodatno propisati ovlasti inspektora socijalne skrbi prema pružateljima socijalnih usluga koje te usluge pružaju bez potrebne odluke te redefinirati institut zabilježbe u sustavu socijalne skrbi kako bi se otklonile administrativne prepreke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu kao osnovnu naknadu u sustavu socijalne skrbi koja se priznaje za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Također, predloženim zakonom vrši se i dodatno nomotehničko i jezično poboljšavanje radi jasnoće Zakona.
Donošenjem zakona proširiti će se razlozi za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja i u odnosu na dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja, proširit će obuhvat korisnika kojima se može priznati status njegovatelja bez obzira bez obzira ima li dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom drugog roditelja, žive li roditelji s njim ili jesu li zbog svog psihofizičkog stanja u mogućnosti pružiti potrebnu njegu.
Također, kroz povećanje naknade i omogućavanjem ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja status roditelja njegovatelja i njegovatelja će se dodatno poboljšati, a omogućavanje korištenja statuta roditelja njegovatelja i njegovatelja određeno vrijeme nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj, te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj olakšati će se iznimno teška životna situacija nakon smrti djeteta ili osobe koja se njeguje.
Napuštanjem obveze povrata isplaćenih iznosa na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu i brisanjem upisa zabilježbe olakšava se priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu kao i na prava na uslugu smješta i organizirano stanovanje, redefiniranjem instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Prijedloga zakona u odnosu na važeći Zakon potrebno je dodatno osigurati 5.784.100 EUR u 2023. godini, 9.484.599 EUR u 2024. godini i 11.003.540 EUR u 2025. godini. Navedena potrebna sredstva osigurat će se u 2023. godini preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, a u narednim godinama u okviru limita ukupnih rashoda koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje za naredno trogodišnje razdoblje.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabor („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku.
Donošenje zakona po hitnom postupku predlaže se radi zaštite najosjetljivijih skupina u društvu, djece i osoba s invaliditetom s najtežim oštećenjima zdravlja radi čije njege se priznaje pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja. Također, donošenje zakona po hitnom postupku predlaže se i radi poboljšanja statusa i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja koji njeguju djecu i osobe s invaliditetom s najtežim oštećenjima zdravlja. Predloženim zakonom omogućiti će se priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu socijalno najugroženijim skupinama građana koji su u bojazni od upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama odustali od zahtjeva za priznavanje prava na osnovnu socijalnu naknadu za podmirenje osnovnih životnih potreba i time se doveli u posebno ugrožavajući položaj.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
U članku 30. stavku 1. točka 17. mijenja se i glasi:
„17. novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zapošljavanje“.
U članku 35. stavku 1. i 2. iza riječi: „naknadu“ briše se točka i dodaju riječi: „te korisnika usluge socijalnog mentorstva.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili mu je odobrena usluga socijalnog mentorstva te za osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost, u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava.“.
„(1) Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole troškove smještaja u učeničkom domu plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom ako:
- je slabijeg imovnog stanja i nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu
- je smještena u udomiteljskoj obitelji a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja.“.
„Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se djetetu i osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.“.
„Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja:
1. je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
2. je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala
3. ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili
4. ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.“.
„(1) Pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
(2) Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
(3) Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona, pravo na status njegovatelja može se priznati i osobi iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(4) Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz suglasnost osobe s invaliditetom, odnosno suglasnost njezinog zakonskog zastupnika, koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.“.
„(1) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju ili osobi iz članka 63. ovoga Zakona koja:
1. je punoljetna
2. ima poslovnu sposobnost
3. nije lišena roditeljske skrbi
4. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koja pruža njegu
5. živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona i ima prebivalište na istoj adresi
6. je osposobljena za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona i koja pruža njegu.“.
U članku 65. stavku 1. brojka: „800“ zamjenjuje se brojkom: „1000“.
U stavku 2. brojka: „900“ zamjenjuje se brojkom: „1200“.
U stavku 3. brojka: „1200“ zamjenjuje se brojkom: „1500“, a iza riječi: „Zakona“ briše se točka i dodaju riječi: „prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.“.
U stavku 4. riječi: „Ministarstvo putem Zavoda“ zamjenjuju se riječju: „Zavod“.
Iza članka 65. dodaje se članak 65.a s naslovom iznad njega:
„Pravo na obavljanje poslova
Članak 65.a
Za vrijeme trajanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisnik može ostvariti primitke po osnovi drugog dohotka prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinskog osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ako obavljanje posla na temelju kojega se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja.“.
U članku 68. stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:
„8. najduže deset mjeseci od dana smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj odnosno dana smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj“.
Dosadašnja točka 8. koja postaje točka 9. mijenja se i glasi:
„9. smrću osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo njegovatelj, smrću roditelja njegovatelja ili njegovatelja“
U Dijelu drugom, Poglavlju II., iza Odjeljka 11. dodaje se ODJELJAK 12. NAKNADA ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA ZBOG ŠKOLOVANJA te članak 69.a i naslov iznad njega koji glase:
„ODJELJAK 69.a NAKNADA ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA ZBOG ŠKOLOVANJA
Korisnik naknade za troškove prijevoza zbog školovanja
Članak 69.a
(1) Pravo na naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja priznaje se:
- djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja ili osposobljavanja za samozbrinjavanje a ne postoji potreba da joj se prizna usluga smještaja ili organizirano stanovanje
- učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koje pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.
(2) Pravo na troškove prijevoza ima i dijete polaznik srednje škole, koje je član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.
(4) Naknada iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnog prijevoznika.
(5) Prijevoz djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom polazniku srednje škole u mjestu prebivališta osigurava jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.“.
„(1) Uputnica je isprava kojom se korisnik upućuje na korištenje određene socijalne usluge propisane ovim Zakonom i predstavlja osnovu za obračun troškova pružene usluge.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Uputnica za pružanje socijalne usluge sadrži: ime i prezime korisnika, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), vrstu i način pružanja socijalne usluge, naziv pružatelja usluge, početak i trajanje pružanja socijalne usluge te potpis osobe ovlaštene za izdavanje uputnice.“.
Naslov iznad članka 78. mijenja se i glasi: „Prestanak usluge odobrene uputnicom“.
Članak 78. mijenja se i glasi:
„(1) Usluga odobrena uputnicom prestaje na zahtjev korisnika usluge ili na temelju obavijesti pružatelja socijalne usluge o nepružanju usluge.
(2) Na temelju zahtjeva ili obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Zavod obavještava korisnika i pružatelja socijalne usluge o prestanku usluge odobrene uputnicom.“.
U članku 105. stavku 3. iza riječi: „podrške“ točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „a korisniku djetetu kojem je odobrena usluga boravka, može se odobriti usluga psihosocijalne podrške obitelji.“.
U članku 107. stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:
„6. osobi starije životne dobi koja samostalno zadovoljava svoje potrebe odnosno kojoj je djelomično potrebna pomoć pri zadovoljavanju osnovnih potreba“.
U članku 119. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pomoći u kući može pružati i izvan mreže socijalnih usluga.“.
Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.
U članku 120. stavku 1. riječi: „u cijelosti ili djelomično platiti cijenu“ zamjenjuje se riječima: „sudjelovati u plaćanju cijene“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U plaćanju cijene socijalne usluge priznate ili odobrene djetetu na temelju ovoga Zakona dužni su sudjelovati roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja, sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu.“.
U članku 121. stavku 3. iza riječi: „odnosi“ zarez se zamjenjuje točkom a riječi: „a korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja visina novčanog iznosa kojim plaća cijenu usluge umanjuje se za iznos naknade za osobe potrebe korisnika“ brišu se.
„(1) Postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi Zavod utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.“.
U članku 137. riječi: „i njegu i status roditelja njegovatelja ili njegovatelja“ zamjenjuju se riječima: „i njegu, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja“.
U članku 190. stavku 1. riječi: „tri predstavnika osnivača i dva predstavnika“ zamjenjuju se riječima: „četiri predstavnika osnivača i jedan predstavnik".
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Člana upravnog vijeća, predstavnika radnika zaposlenih u Obiteljskom centru imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.“.
U članku 218. stavku 1. iza riječi: „Hrvatska“, točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača ostvaruje Ministarstvo.“.
„(1) Akademijom upravlja upravno vijeće koje čini četiri stalna člana i tri člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.
(2) Stalni članovi upravnog vijeća su:
– predstavnik osnivača
– ravnatelj Zavoda
– ravnatelj Centra za posebno skrbništvo
– ravnatelj Obiteljskog centra.
(3) Članovi upravnog vijeća koji se imenuju na vrijeme od četiri godine su:
– predstavnik sveučilišnih nastavnika iz područja društvenih znanosti, polje pravo
– predstavnik sveučilišnih nastavnika iz područja društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti
– predstavnik radnika Akademije.
(4) Stalne članove upravnog vijeća imenuje i razrješava ministar.
(5) Člana upravnog vijeća iz redova sveučilišnih nastavnika prava i sveučilišnih nastavnika iz područja socijalnoj rada imenuje i razrješava ministar na prijedlog dekana pravnih fakulteta za područje prava i područje socijalnog rada.
(6) Člana upravnog vijeća iz reda radnika Akademije imenuje i opoziva radničko vijeće Akademije, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.“.
„Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik koji je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim propisom kojim je uređen njegov pravni status, a pruža socijalne usluge, dužan ih je pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.“.
„(1) Organizacijska jedinica kod pružatelja usluga iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj se pružaju socijalne usluge mora imati voditelja koji je odgovoran za stručni rad.
(2) Voditelj iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete propisane za stručnog radnika.
(3) Organizacijska jedinica kod pružatelja usluga iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj najmanje pet stručnih radnika pruža socijalne usluge može imati stručno vijeće, a na način rada, sastav i ovlasti stručnog vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 210. ovoga Zakona.“.
U članku 229. u stavku 1. riječi: „Pravna osoba iz članka 228. ovoga Zakona dužna je“ zamjenjuje se riječima: „Pravna osoba i obrtnik iz članka 227. ovoga Zakona dužni su“.
U stavku 2. iza riječi: „Pravna osoba“ dodaju se riječi: „i obrtnik“.
„(10) Pružatelj socijalne usluge smještaja kojem je zabranjen rad ne smije nastaviti s pružanjem usluge smještaje niti podnijeti novi zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje socijalne usluge smještaja najmanje tri godine od dana pravomoćnosti rješenja o zabrani rada.“.
„(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela ili za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka te zatražiti od osobe iz stavka 1. ovoga članka dokaz da se protiv nje ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.“
U stavku 4. iza riječi: „ovoga članka,“ dodaju se riječi: „odnosno ako joj bude izrečena prekršajnopravna sankcija iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili je protiv nje pokrenut postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka,“.
U stavku 5. iza riječi: „stavka 1.“ dodaju se riječi: „točaka 1. i 2.“.
U članku 276. stavku 1. iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. narediti fizičkoj osobi, koja pruža socijalne usluge prekid pružanja socijalne usluge, ako nije pribavila rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom i posebnim propisom.“
U dosadašnjoj točki 5. koja postaje točka 6. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
„(1) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, sukladno članku 294. ovoga Zakona.“.
„(1) Za slučaj smrti korisnika prava na uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava kojega je bio korisnik u trenutku smrti od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi prava uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja prava utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje.“-
U članku 306. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja pruža socijalne usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona.“.
U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
U dosadašnjim stavcima 5. i 6. koji postaju stavci 6. i 7. riječi: „stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 5.“.
(1) Postupci za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu i prava na uslugu smještaja i organiziranog stanovanja koji su započeti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22. i 119/22.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Postupci za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja koji su započeti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22. i 119/22.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj kojemu je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona priznata naknada u visini utvrđenoj člankom 65. stavcima 1. do 3. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22. i 119/22.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naknadu ostvaruje u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
(4) Hrvatski zavod za socijalni rad će roditelju njegovatelju ili njegovatelju iz stavka 3. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po službenoj dužnosti obračunavati naknadu u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
(1) Člana Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za socijalni rad predstavnika osnivača iz članka 35. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske imenovat će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Člana Upravnog vijeća Obiteljskog centra predstavnika osnivača iz članka 36. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove socijalne skrbi imenovat će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Imenovani član upravnog vijeća iz stavka 1. i 2. ovoga članka stupa u mandat upravnog vijeća koji je u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje obveza povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznatog na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 18/22, 46/22 i 119/22).
(2) Zabilježbe upisane radi osiguranja povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja, uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 18/22, 46/22 i 119/22) brišu se na temelju ovoga Zakona bez suglasnosti Ministarstva.
Hrvatski zavod za socijalni rad i Obiteljski centar dužni su uskladiti Statute s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ovim člankom uređuje se popis naknada u sustavu socijalne skrbi s obzirom na novu naknadu koja je uređena ovim izmjenama i dopunama.
Uz članak 2.
Ovim člankom uređuje se popis novčanih sredstava koja se ne uračunavaju u prihod za izračun zajamčene minimalne naknade radi usklađenja sa zakonom kojim se uređuje zapošljavanje.
Uz članak 3.
Ovom člankom proširuje se suradnja Zavoda i službe nadležne za zapošljavanja u odnosu na korisnika usluge socijalnog mentorstva koji nije istovremeno i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Uz članak 4.
Ovim člankom proširuje se plaćanje smještaja u učeničkom domu i na dijete ili mlađu punoljetnu osobu koja je smještena u udomiteljskoj obitelji a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja, bez obzira na imovno stanje.
Uz članak 5.
Ovim člankom dodatno se uređuje pravo na doplatak za pomoć i njegu, tj. kome se to pravo i pod kojim uvjetima može priznati.
Uz članak 6.
Ovim člankom se proširuju razlozi zbog kojih se može priznati status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Uz članak 7.
Ovim člankom proširuje se krug korisnika kojima se može priznati status njegovatelja radi njege djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
Uz članak 8.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 9.
Ovim člankom uređuje se povećanje iznosa nakade za status roditelja njegovatelja ili njegovatelja i se odredba dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 10.
Ovim člankom se uređuje mogućnost ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka, primjerice s osnova autorskog honorara ili izvršenja određenog posla, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Uz članak 11.
Ovim člankom se uređuje mogućnost dužeg trajanja statusa roditelja njegovanja ili njegovatelja nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
Uz članak 12.
Ovim člankom uređuje se nova naknada za troškove prijevoza zbog školovanja.
Članak 13.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 14.
Ovim člankom uređuje se način prestanka socijalne usluge odobrene uputnicom.
Uz članak 15.
Ovim člankom odredba se nomotehnički poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 16.
Ovim člankom odredba se jezično poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 17.
Ovim člankom stvaraju se pretpostavke za provedbu mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koja se odnosi za zapošljavanje obiteljskih suradnika.
Uz članak 18.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 19.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 20.
Ovim člankom omogućava se da se obitelji djeteta kojemu je odobrena usluga boravka osigura usluga psihosocijalne podrške obitelji koja se odobrava radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Uz članke 21. i 22.
Ovim člancima odredbe se dodatno poboljšavaju radi jasnoće.
Uz članak 23.
Ovim člankom odredba se dopunjuje u dijelu korisnika kojemu se može priznati usluga smještaja, radi usklađenosti.
Uz članak 24.
Ovim člankom omogućava se pružateljima socijalnih usluga čiji je osnivač Republika Hrvatska da socijalnu uslugu pomoći u kući pružaju i izvan mreže socijalnih usluga.
Uz članak 25.
Ovim člankom se odredba dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članke 26. i 27.
Ovim člancima odredbe se usklađuju s odredbama kojima je uređeno sudjelovanje u plaćanju socijalne usluge.
Uz članak 28.
Ovim člankom odredba se usklađuje s dopunama u dijelu naknada u sustavu socijalne skrbi.
Uz članak 29.
Ovim člankom odredba o vještačenju se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članke 30. i 31.
Ovim člancima odredbe se usklađuju s dopunama u dijelu naknada u sustavu socijalne skrbi.
Uz članak 32.
Ovim člankom odredba se dopunjuje u dijelu zapreka na strani člana Povjerenstva prilikom odlučivanja o pritužbama.
Uz članak 33.
Ovim člankom se na jasniji način propisuje tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi radi otklanjanja dvojbi u primjeni iste.
Uz članak 34.
Ovim člankom odredba se usklađuje s ostalim odredbama Zakona prema učinjenim izmjenama.
Uz članke 35. i 36.
Ovim člancima se odredbe o Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Upravnom vijeću Obiteljskog centra dodatno poboljšavaju radi jasnoće.
Uz članak 37.
Ovim člankom se dodatno poboljšava odredba o ravnatelju Obiteljskog centra radi jasnoće.
Uz članak 38.
Ovim člankom se dodatno poboljšava odredba o Akademiji socijalne skrbi na način da se propisuje tko ostvaruje osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske kao osnivača Akademije socijalne skrbi.
Uz članak 39.
Ovim člankom se dodatno poboljšava odredba o Upravnom vijeću Akademije socijalne skrbi radi jasnoće.
Uz članak 40.
Ovim člankom odredba je dodatno jezično poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 41.
Radi otklanjanja dvojbi u primjeni odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće u primjeni.
Uz članke 42. do 45.
Ovim člancima usklađuju se odredbe u skladu sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 46.
Ovim člankom onemogućava se postupanje protivno izrečenoj zabrani rada pružatelja socijalne usluge smještaja, odnosno podnošenje novoga zahtjeva za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje socijalne usluge smještaja u roku od tri godine od dana pravomoćnosti rješenja o zabrani rada.
Uz članak 47.
Ovim člankom odredba se usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 48.
Ovim člankom odredba se usklađuje s odredbama Sudskoga poslovnika i dodatno se nomotehnički usklađuje i poboljšava.
Uz članak 49.
Ovim člankom briše se obveza donošenja provedbenog propisa o unutarnjem nadzoru kao suvišna.
Uz članak 48.
Ovim člankom briše se obveza povrata iznosa isplaćenih na ime zajamčene minimalne naknade te način osiguravanja povrata isplaćenih iznosa i naknade štete.
Uz članak 50.
Ovim člankom se omogućuju inspektorima Ministarstva izricanje mjera fizičkim osobama koje pružaju socijalne usluge bez odgovarajuće odluke potrebne za rad te se odredba usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnosti socijalne skrbi.
Uz članak 51.
Ovim člankom se napušta pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu te se briše način osiguravanja povrata isplaćenih iznosa i naknade štete kroz institut zabilježbe.
Uz članak 52.
U skladu s učinjenom izmjenom u dijelu načina osiguravanja povrata isplaćenih iznosa i naknade štete ovim člankom se briše institut zabilježbe tražbine u sustavu socijalne skrbi.
Uz članak 53.
Ovim člankom odredba se usklađuje s naprijed navedenim brisanjem obveze povrata isplaćenih iznosa na ime zajamčene minimalne naknade.
Uz članak 54.
Ovim člankom ispravlja se pogreška u tekstu odredbe.
Uz članak 55.
Ovim člankom odredba se usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 56.
Ovim člankom propisuje se nova prekršajna odredba u skladu s propisanim ovlastima inspektora Ministarstva u odnosu na fizičku osobu koja pruža socijalne usluge bez odgovarajućih isprava i dozvola za rad te se odredba usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 57.
Ovim člankom odredba se usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 58.
Ovim člankom odredba se usklađuje s predloženim brisanjem obveze donošenja provedbenog propisa.
Uz članak 59.
Ovim člankom se propisuje prijelazni režim u odnosu na započete postupke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu i priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja odnosno pravo na povećani iznos naknade na temelju ovoga Zakona. S obzirom na to da se ovim Zakonom predlaže brisanje instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi te na taj način olakšava priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, taj blaži režim potrebno je primijeniti i na postupke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu koji su započeti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22, 46/22 i 119/22). Također, odredbe ovoga Zakona potrebno je primijeniti i na postupke za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja započete na temelju istoga Zakona s obzirom na to da su ovim Zakonom prošireni razlozi za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, proširen krug osoba kojima se to pravo može priznati te da je povećan iznos naknade za status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Uz članak 60.
Ovim člankom se propisuje prijelazni režim u odnosu na članstvo u Upravnom vijeću Hrvatskoga zavoda za socijalni rad i Upravnom vijeću Obiteljskog centra.
Uz članak 61.
Ovim člankom se propisuje prijelazni režim u odnosu na prestanak obveze povrata iznosa isplaćenih na ima prava na zajamčenu minimalnu naknadu te brisanja instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi. Stupanjem na snagu ovoga Zakona zabilježbe upisane radi osiguranja povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu, organizirano stanovanje, uslugu smještaja, osim smještaja u kriznim situacijama brišu se na temelju ovoga Zakona bez suglasnosti Ministarstva.
Uz članke 62. i 63.
Ovim člancima se uređuje obveza usklađivanja Statuta Hrvatskoga zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra s odredbama ovoga Zakona te stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI KOJE SE MIJENJANJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Vrste naknada
Članak 21.
Naknade u sustavu socijalne skrbi su:
1. zajamčena minimalna naknada
2. naknada za troškove stanovanja
3. naknada za ugroženog kupca energenata
4. naknada za osobne potrebe
5. jednokratna naknada
6. naknada za pogrebne troškove
7. naknada za redovito studiranje
8. plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu
9. osobna invalidnina
10. doplatak za pomoć i njegu
11. status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja.
Novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod
Članak 30.
U prihod u smislu članka 29. ovoga Zakona ne uračunavaju se novčana sredstva ostvarena po osnovi:
1. naknade za troškove stanovanja
2. naknade za ugroženog kupca energenata
3. naknade zbog tjelesnog oštećenja
4. ortopedskog dodatka
5. osobne invalidnine
6. doplatka za pomoć i njegu
7. doplatka za djecu
8. naknade koju osigurava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, na temelju odluke predstavničkog tijela
9. stipendije za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 26. godine života
10. darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe fizičke osobe
11. jednokratne donacije pravnih i fizičkih osoba do iznosa 1327,23 eura godišnje
12. pomoći za ublažavanje posljedica prirodne nepogode
13. privremenog uzdržavanja za dijete prema zakonu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje
14. uzdržavanja za maloljetno i punoljetno dijete ostvarenog prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi do iznosa minimalne plaće
15. obiteljske mirovine za maloljetno i punoljetno dijete do iznosa minimalne plaće
16. nagrade učeniku za vrijeme praktične nastave i naukovanja
17. novčane pomoći i naknade troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja prema propisu kojim se uređuje zapošljavanje
18. doplatka za njegu i pomoć druge osobe, doplatka za pripomoć u kući, ortopedskog doplatka, posebnog doplatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, osobne invalidnine, troškova ukopa, potpore za obrazovanje, novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike, dodijeljenog iznosa stambenog kredita ili financijske potpore, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, naknade za topli obrok, sredstava potpore ostvarenih kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ostvarenih prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
19. osobne invalidnine, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, dodatka za pomoć i njegu druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, dodatka za pripomoć u kući i novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata
20. osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, dodatka za pripomoć u kući, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, naknade za troškove ukopa, stipendije i novčane protuvrijednost za besplatne udžbenike prema zakonu kojim se uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata
21. jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na temelju zakona kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore, novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta odnosno novčane pomoći za novorođeno dijete koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb
22. rada učenika i studenta na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga
23. novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane nezaposlene osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja
24. naknade za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite
25. humanitarne akcije.
Suradnja Zavoda i službe za zapošljavanje
Članak 35.
(1) Zavod i služba nadležna za zapošljavanje dužni su međusobno surađivati u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih i djelomično radno sposobnih samaca ili članova kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
(2) Služba nadležna za zapošljavanje dužna je provoditi aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti u svrhu zapošljavanja radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
(3) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu te za osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost, u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava.
(4) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o odobrenoj usluzi socijalnog mentorstva radno sposobnom i djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uključiti predstavnika službe nadležne za zapošljavanje u proces socijalnog mentorstva.
(5) Služba nadležna za zapošljavanje dužna je obavijestiti Zavod o prestanku i razlozima prestanka vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka vođenja u evidenciji.
(6) Način suradnje Zavoda i službe nadležne za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade pravilnikom propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar).
Korisnik plaćanja troškova smještaja u učeničkom domu
Članak 49.
(1) Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole slabijeg imovnog stanja koji nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu troškove smještaja u učeničkom domu plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom.
(2) Kriterije slabijeg imovnog stanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Pojam doplatka za pomoć i njegu
Članak 55.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.
Pojam statusa roditelja njegovatelja ili statusa njegovatelja
Članak 61.
Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je:
1. potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
2. u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala ili
3. koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
Njegovatelj
Članak 63.
(1) Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
(2) Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona, pravo na status njegovatelja može se priznati i osobi iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(3) Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njegovog zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom.
Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja
Članak 64.
(1) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju ili članu kućanstva iz članka 63. ovoga Zakona koji:
1. je punoljetan
2. ima poslovnu sposobnost
3. nije lišen roditeljske skrbi
4. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koji pruža njegu
5. živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona i ima prebivalište na istoj adresi
6. koji je osposobljen za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona i koji pruža njegu.
(2) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju njegovatelju ili njegovatelju do navršene 65. godine.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, roditelj njegovatelj ili njegovatelj može i nakon navršene 65. godine ostvarivati priznato pravo ako i nadalje ispunjava zakonske uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se:
1. ako djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom nije priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema ovom Zakonu ili nije osiguran smještaj prema drugim propisima, osim u slučaju osiguranja smještaja žrtve obiteljskog nasilja
2. ako dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom nije korisnik usluge cjelodnevnog boravka na temelju ovoga Zakona
3. ako roditelji ne koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete
4. roditelju ili drugoj osobi koja nije lišena prava na roditeljsku skrb
5. roditelju ili drugoj osobi kod koje ne postoji zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona
6. ako osoba iz članka 61. ovoga Zakona nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora.
Naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju
Članak 65.
(1) Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 800 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(2) Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona koja se, zbog zdravstvenog stanja, ne može uključiti u programe i usluge u zajednici ima pravo na naknadu u iznosu od 900 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(3) Roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1200 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Obračun i isplatu naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, uspostavu prijavno-odjavnih podataka za obvezna osiguranja te uplatu doprinosa za obvezna osiguranja obavlja Ministarstvo putem Zavoda, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.
Prestanak statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja
Članak 68.
Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prestaje:
1. na zahtjev roditelja njegovatelja ili njegovatelja
2. ako se promijene okolnosti iz članka 61., članka 63. stavka 3. i članka 64. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja u skladu s ovim Zakonom
4. ako se roditelj njegovatelj ili njegovatelj nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora
5. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zasnuje radni odnos, obavlja obrtničku, samostalnu ili neku drugu profesionalnu djelatnost
6. kada roditelj njegovatelj ili njegovatelj navrši 65 godina života, osim u slučaju iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona
7. istekom roka od dva mjeseca u slučaju privremene nesposobnosti za pružanje njege roditelja njegovatelja ili njegovatelja
8. smrću djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, roditelja njegovatelja ili njegovatelja
9. ako osoba iz članka 61. ovoga Zakona sklopi ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili
10. ako je nastupio neki od razloga navedenih u članku 64. stavku 4. ovoga Zakona.
Sadržaj uputnice
Članak 76.
(1) Uputnica je isprava kojom se korisnik upućuje na korištenje određene socijalne usluge propisane ovim Zakonom, određuje se pružatelj i opseg usluge te ujedno predstavlja osnovu za obračun troškova pružene usluge.
(2) Uputnica za pružanje socijalne usluge sadrži: ime i prezime korisnika, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), vrstu, oblik i opseg usluge, pružatelja usluge, početak i trajanje pružanja usluge, potpis osobe ovlaštene za izdavanje uputnice i potpis ovlaštene osobe koja je izvršila obračun te upozorenje o pravnim posljedicama nepridržavanja odredbi ovoga Zakona.
(3) Uz uputnicu se prilaže individualni plan intervencija ili individualni plan promjena.
(4) Zavod je dužan voditi evidenciju o izdanim uputnicama.
(5) Način vođenja evidencije o izdanim uputnicama i obrazac uputnice pravilnikom propisuje ministar.
Obavještavanje o pružanju usluge
Članak 78.
(1) Nakon zaprimanja uputnice ovlašteni pružatelj usluge dužan je u roku od tri dana obavijestiti Zavod o danu početka pružanja usluge ili stavljanja na listu zaprimljenih zahtjeva.
(2) Ako pružatelj usluge ne pruža uslugu korisniku kojemu je uputnica izdana ili ne pruža uslugu iz uputnice, pružatelj usluge dužan je u roku od tri dana o tome obavijestiti Zavod i navesti razloge te vratiti uputnicu.
(3) Ako Zavod ocijeni da su razlozi za odbijanje pružanja usluge iz stavka 2. ovoga članka neopravdani, o tome će odmah obavijestiti Ministarstvo.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Zavod će izdati novu uputnicu.
Sadržaj, korisnik, svrha i pružatelj usluge stručne procjene
Članak 82.
(1) Stručna procjena je usluga kojom se utvrđuju sposobnosti i potrebe korisnika radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge.
(2) Usluga stručne procjene odobrava se djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom radi priznavanja prava na uslugu psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, pomoći pri uključivanja u programe odgoja i redovitog obrazovanja, boravka, organiziranog stanovanja ili smještaja, a može trajati od četiri do šest sati.
(3) Uslugu stručne procjene, na temelju uputnice ili zaključka Zavoda, provodi tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točke 3. ovoga Zakona.
(1) Socijalno mentorstvo je usluga kojom se dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora pruža stručna pomoć usmjerena jačanju njegovih snaga i sposobnosti za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi.
(2) Usluga socijalnog mentorstva može se odobriti i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.
(3) Usluga socijalnog mentorstva odobrava se prema procjeni stručnog radnika Zavoda, u dogovoru s korisnikom, a temelji se na odnosu povjerenja i partnerstva između socijalnog mentora i korisnika.
(4) Usluga socijalnog mentorstva pruža se u razdoblju od šest do osam mjeseci kroz minimalno deset strukturiranih susreta socijalnog mentora i korisnika.
Usluga psihosocijalne podrške obitelji
Članak 95.
(1) Psihosocijalna podrška obitelji odobrava se radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.
(2) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji kada se problemi i teškoće mogu riješiti samo promjenama u obitelji, kada je obitelji potrebna stručna pomoć i podrška pri odgoju i skrbi za djecu, radi usvajanja znanja i vještina za uspješnije roditeljstvo ili svakodnevnu brigu i skrb odnosno kada je rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje odnosa.
(3) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji na temelju procjene rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene.
(4) Psihosocijalna podrška pruža se u obitelji do pet sati tjedno, iznimno kod pružatelja usluge do šest sati tjedno, a najviše dva sata dnevno.
Pružatelj usluge rane razvojne podrške
Članak 98.
(1) Uslugu rane razvojne podrške pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točke 3. ovoga Zakona.
(2) Usluga rane razvojne podrške pruža se u obitelji ili kod pružatelja usluge.
(3 Korisniku kojem je odobrena usluga rane razvojne podrške ne može se odobriti usluga psihosocijalne podrške.
Uvjeti za odobravanje usluge pomoći u kući
Članak 101.
(1) Usluga pomoći u kući odobrava se osobi iz članka 100. ovoga Zakona ako:
1. nema u vlasništvu imovinu kojom može osigurati sredstva za zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba, osim stana ili kuće koju osoba koristi za stanovanje
2. nije sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
3. je prosječan mjesečni prihod samca ili članova kućanstva u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupka manji od 300 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako prosječan mjesečni prihod samca ili članova kućanstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka prelazi iznos od 300 % osnovice, a nije veći od 400 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, korisniku koji ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka odobrava se 50 % cijene troškova usluge pomoći u kući.
(3) Usluga pomoći u kući može se iznimno odobriti i korisniku doplatka za pomoć i njegu za zadovoljavanje pojedine potrebe iz članka 102. ovoga Zakona koju mu ne mogu pružiti osobe iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona.
Pružatelj usluge boravka
Članak 105.
(1) Uslugu boravka pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se priznati pravo na uslugu smještaja, organiziranog stanovanja ili odobriti usluga psihosocijalne podrške.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, korisniku kojem je odobrena usluga boravka do dva dana u tjednu može se odobriti usluga psihosocijalne podrške.
Korisnik usluge organiziranog stanovanja
Članak 107.
Pravo na uslugu organiziranog stanovanja priznaje se:
1. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili mlađoj punoljetnoj osobi
2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju
3. djetetu stranom državljaninu bez pratnje ili bez državljanstva
4. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom
5. osobi koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje uz pomoć i potporu iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života
6. funkcionalno ovisnoj osobi starije životne dobi koja ne može samostalno zadovoljavati svoje potrebe
7. osobi ovisnoj o alkoholu, drogama, kockanju ili drugim oblicima ovisnosti
8. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta koji nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može s djetetom ostati u obitelji
9. žrtvi obiteljskog nasilja
10. žrtvi trgovanja ljudima ili
11. beskućniku.
Usluga smještaja u kriznim situacijama
Članak 112.
(1) Krizne situacije su situacije u kojima je ugrožen život, zdravlje ili dobrobit osobe.
(2) Pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama priznaje se:
1. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi
2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju
3. djetetu koje se zatekne u skitnji
4. djetetu bez pratnje stranom državljaninu ili bez državljanstva
5. djetetu o kojem se roditelji privremeno nisu u mogućnosti skrbiti zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća
6. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana koji nema stan odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji
7. žrtvi obiteljskog nasilja
8. žrtvi trgovanja ljudima
9. odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta ili koja nema prebivalište ili boravište i nije u stanju brinuti se o sebi
10. odrasloj osobi kojoj je ugrožen život zbog bolesti, nemoći, ovisnosti, socijalne isključenosti ili drugih okolnosti ili
11. beskućniku.
Usluga smještaja u drugim slučajevima, trajanje
Članak 116.
Pravo na uslugu smještaja u drugim slučajevima priznaje se:
1. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog:
a) korištenja odmora roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine ili
b) privremene nesposobnosti za rad roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u skladu s propisom iz obveznog zdravstvenog osiguranja dok traje potreba, a najdulje 60 dana tijekom jedne kalendarske godine
2. djetetu i odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja u domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga iz članka 162. ovoga Zakona, radi iskustva obiteljskog okruženja tijekom blagdana ili školskih praznika u udomiteljskoj obitelji
3. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom radi školovanja po posebnom programu izvan mjesta prebivališta, ako se školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta, najdulje do navršene 21. godine
4. djetetu s problemima u ponašanju radi multidisciplinarne procjene, u trajanju od 30 dana
5. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga u udomiteljskoj obitelji, dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života
6. stranom državljaninu i osobi bez državljanstva s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, u trajanju do tri godine
7. osobi iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, u trajanju do godinu dana
8. djetetu s teškoćama u razvoju, osobi s invaliditetom i starijoj osobi kojoj je potrebno osigurati intenzivnu skrb i podmirenje osnovnih životnih potreba zbog oštećenja zdravlja i oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga ili
9. osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih naknada i usluga iz socijalne skrbi ili na drugi način.
Cijene socijalnih usluga
Članak 119.
(1) Pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga po cijeni koja se utvrđuje odlukom o utvrđivanju cijena socijalnih usluga koju donosi ministar i javno se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Za pružatelja socijalne usluge čiji osnivač nije Republika Hrvatska, a koji socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga cijena usluge utvrđuje se ugovorom o pružanju socijalnih usluga s Ministarstvom.
(3) Pružatelj socijalne usluge koji uslugu pruža izvan mreže socijalnih usluga cijenu socijalne usluge određuje samostalno.
(4) Metodologiju za utvrđivanje cijena socijalnih usluga, koje se pružaju u mreži socijalnih usluga, pravilnikom propisuje ministar.
Plaćanje socijalnih usluga
Članak 120.
(1) Odrasla osoba koja socijalnu uslugu koristi na temelju rješenja ili uputnice dužna je u cijelosti ili djelomično platiti cijenu usluge sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Cijenu socijalne usluge priznate ili odobrene djetetu na temelju ovoga Zakona dužni su u cijelosti ili djelomično platiti roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja, sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge
Članak 121.
(1) Korisnik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona dužan je u plaćanju cijene usluge sudjelovati svojim prihodima i imovinom koja ne služi njemu ili članovima njegova kućanstva za podmirenje osnovnih životnih potreba.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik usluge smještaja u kriznim situacijama ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge.
(3) U iznos prihoda kojima je korisnik dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ne uračunava se iznos koji korisnik plaća za uzdržavanje člana obitelji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja visina novčanog iznosa kojim plaća cijenu usluge umanjuje se za iznos naknade za osobne potrebe korisnika.
Sudjelovanje obveznika uzdržavanja
Članak 123.
(1) Ako korisnik socijalne usluge iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona ne može u cijelosti niti djelomično platiti cijenu usluge, dužni su je u cijelosti ili djelomično platiti obveznici uzdržavanja sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Zakonski obveznik uzdržavanja korisnika iz stavka 1. ovoga članka nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Stvarna nadležnost
Članak 126.
(1) O pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za ugroženog kupca energenata, naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za pogrebne troškove, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja rješenjem odlučuje Zavod, prema prebivalištu korisnika.
(2) Socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja, socijalnog mentorstva, obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške i pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoći u kući i boravka uputnicom odobrava Zavod, prema prebivalištu korisnika.
(3) O pravu na naknadu za troškove stanovanja rješenjem odlučuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(4) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka a) i b) ovoga Zakona rješenjem odlučuje Ministarstvo.
(5) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne i fizičke osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka c) i d) i točaka 3. i 4. ovoga Zakona rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb.
Vještačenje
Članak 135.
(1) Ako je za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi potrebno utvrđivanje činjenice postojanja tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
(2) Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravima iz socijalne skrbi odnosno drugim pravima po posebnim propisima u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, Ministarstvo može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Dan priznavanja prava
Članak 136.
(1) Prava koja se, na temelju ovoga Zakona, priznaju u novčanom iznosu priznaju se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, jednokratnu naknadu i naknadu za pogrebne troškove priznaje se s danom izvršnosti rješenja, a pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se s danom početka korištenja usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.
(3) Prava na usluge priznaju se s danom početka korištenja usluge.
(4) Prava koja se priznaju u novčanom iznosu isplaćuju se mjesečno, osim jednokratne naknade i naknade za pogrebne troškove.
Isplata za nepuni mjesec
Članak 137.
Za mjesec u kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu i status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava.
Uvjeti za člana Povjerenstva
Članak 151.
(1) Član Povjerenstva iz članka 150. ovoga Zakona može biti osoba koja:
– je državljanin Republike Hrvatske
– nije osuđena ili se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti
– nije osuđena ili se protiv nje ne vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora
– u obitelji nema izrečenu mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.
(2) Član Povjerenstva ne može odlučivati u predmetu u kojem je on stranka ili srodnik stranke po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do zaključno četvrtog stupnja, bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do zaključno drugog stupnja.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi
Članak 162.
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:
1. ustanove socijalne skrbi:
a) Zavod
b) Obiteljski centar
c) dom socijalne skrbi i
d) centar za pomoć u kući
2. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb
3. udruga, vjerska zajednica i druga pravna osoba
4. fizička osoba kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik
5. udomiteljska obitelj.
Početak pružanja socijalnih usluga
Članak 165.
(1) Pravna i fizička osoba koje pružaju socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik iz članka 162. točke 1. podtočaka c) i d) i točaka 3. i 4. ovoga Zakona mogu početi pružati socijalne usluge po izvršnosti rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(2) Pravna i fizička osoba koje su ispunile mjerila za pružanje socijalnih usluga u drugoj državi, članici Europske unije ili drugoj državi, ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu pružati socijalne usluge koje se na temelju ovoga Zakona pružaju u obitelji korisnika, izvan mreže socijalnih usluga, nakon upisa u registar iz članka 166. ovoga Zakona.
(3) Ako pravna i fizička osoba iz stavka 2. ovoga članka socijalne usluge ne pružaju trajno, nisu dužne upisati se u registar, ali su dužne prije početka pružanja socijalnih usluga dostaviti izjavu o namjeri pružanja socijalnih usluga elektroničkim putem, jedinstvenoj kontaktnoj točki za usluge pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
(4) Izjava iz stavka 3. ovoga članka sadrži sve bitne informacije o pružatelju socijalnih usluga te služi u svrhu informiranja i jednake dostupnosti svih subjekata koji obavljaju djelatnost socijalnih usluga na teritoriju Republike Hrvatske.
Upravno vijeće Zavoda
Članak 180.
(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda.
(2) Upravno vijeće čini devet članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, i to:
1. pet članova na prijedlog ministra
2. dva člana predstavnika radnika Zavoda imenovanih na način iz stavka 4. ovoga članka
3. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova reprezentativnih sindikata
4. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova poslodavaca.
(3) Članovi upravnog vijeća biraju predsjednika upravnog vijeća iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.
(4) Člana upravnog vijeća, predstavnika radnika zaposlenih u Zavodu imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.
(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(6) Izbor, djelokrug, ovlaštenja i odgovornost upravnog vijeća utvrđuju se statutom Zavoda.
Upravno vijeće Obiteljskog centra
Članak 190.
(1) Obiteljskim centrom upravlja upravno vijeće koje čine tri predstavnika osnivača i dva predstavnika radnika zaposlenih u Obiteljskom centru.
(2) Predstavnike osnivača u upravno vijeće imenuje ministar.
(3) Članove upravnog vijeća, predstavnike radnika zaposlenih u Obiteljskom centru imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnike radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.
(4) Predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog vijeća između predstavnika osnivača.
(5) Mandat upravnog vijeća traje četiri godine, a predsjednik upravnog vijeća dužan je obavijestiti osnivača o isteku mandata upravnog vijeća 90 dana prije isteka mandata.
Ravnatelj Obiteljskog centra
Članak 191.
(1) Obiteljski centar ima ravnatelja.
(2) Ravnatelja Obiteljskog centra, na temelju javnog natječaja, imenuje upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost ministra.
(3) Ravnatelj ima pomoćnike koji rukovode radom ustrojstvenih jedinica Obiteljskog centra.
(4) Pomoćnike iz stavka 3. ovoga članka imenuje ravnatelj, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.
(5) Uvjeti za imenovanje, izbor, djelokrug, ovlaštenja i odgovornost ravnatelja i pomoćnika ravnatelja utvrđuju se statutom.
(6) Ravnatelj i pomoćnici Obiteljskog centra obavljaju i dio stručnih poslova sukladno općim aktima.
(7) Mandat ravnatelja Obiteljskog centra i pomoćnika traje četiri godine.
Osnivanje Akademije
Članak 218.
(1) Osnivač Akademije socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Akademija) je Republika Hrvatska.
(2) Akademija je javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i statutom.
(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.
Upravno vijeće Akademije
Članak 221.
(1) Akademijom upravlja upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima četiri stalna člana i tri člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.
(3) Stalni članovi upravnog vijeća su:
– ministar nadležan za poslove socijalne skrbi
– ravnatelj Zavoda
– ravnatelj Centra za posebno skrbništvo
– ravnatelj Obiteljskog centra.
(4) Tri člana upravnog vijeća koji se imenuju na vrijeme od četiri godine su:
– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti
– predstavnik sveučilišnih nastavnika Studijskog centra socijalnog rada i
– predstavnik radnika Akademije.
(5) Člana upravnog vijeća iz redova sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti i Studijskog centra socijalnog rada imenuje i razrješava ministar na prijedlog dekana pravnih fakulteta odnosno prodekana Studijskog centra socijalnog rada.
(6) Člana upravnog vijeća iz reda radnika Akademije imenuje i opoziva radničko vijeće Akademije, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.
Zasebna organizacijska jedinica
Članak 227.
Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik koji, osim obavljanja druge djelatnosti za koju je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima, pruža socijalne usluge, dužan ih je pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Ustrojstvo organizacijske jedinice
Članak 228.
(1) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj se pružaju socijalne usluge mora imati voditelja koji vodi poslovanje i odgovoran je za zakonitost rada, a odgovara i za stručni rad ako pravna osoba pruža usluge stručnog rada.
(2) Voditelj iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete iz članka 205. stavka 1. ovoga Zakona, osim ako pruža samo usluge pomoći u kući.
(3) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka u kojoj najmanje pet stručnih radnika pruža socijalne usluge mora imati stručno vijeće, a na način rada, sastav i ovlasti stručnog vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 210. ovoga Zakona.
Evidencija i dokumentacija
Članak 229.
(1) Pravna osoba iz članka 228. ovoga Zakona dužna je voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad sukladno pravilniku iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu.
POGLAVLJE III. PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA KAO PROFESIONALNE DJELATNOSTI ILI KAO OBRTA
Način pružanja socijalne usluge
Članak 230.
(1) Fizička osoba može samostalno, kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik, pružati socijalne usluge savjetovanja u savjetovalištu i usluge pomoći u kući.
(2) Fizička osoba koja socijalne usluge pruža kao profesionalnu djelatnost u svom nazivu ističe ime i prezime, OIB, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.
Evidencija i dokumentacija fizičke osobe koja socijalne usluge pruža kao profesionalnu djelatnost
Članak 231.
(1) Fizička osoba iz članka 230. stavka 1. ovoga Zakona dužna je voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad sukladno pravilniku iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu.
Prestanak pružanja socijalnih usluga
Članak 237.
(1) Ustanova socijalne skrbi prestaje s pružanjem socijalnih usluga:
1. prestankom postojanja ustanove prema zakonu kojim se uređuju ustanove
2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga
3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge.
(2) Pravna osoba prestaje s pružanjem socijalnih usluga:
1. prestankom rada pravne osobe prema zakonu kojim se uređuju ustanove
2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga
3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge.
(3) Fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik prestaje s pružanjem socijalnih usluga:
1. smrću fizičke osobe
2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga
3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge
4. pravomoćnošću odluke o lišenju poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na pružanje socijalnih usluga
5. zasnivanjem radnog odnosa
6. gubitkom zdravstvene sposobnosti
7. ako više ne ispunjava propisane uvjete
8. ako kod fizičke osobe nastupi zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona
9. prestankom obrta prema zakonu kojim se uređuje obavljanje obrta.
(4) Nadležno tijelo iz članka 126. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona dužno je donijeti rješenje o prestanku pružanja socijalnih usluga i dostaviti ga stranki bez odgode zbog razloga iz stavka 1. točaka 1. i 2., stavka 2. točaka 1. i 2. i stavka 3. točaka 1., 2. i 4. do 9. ovoga članka.
(5) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 4. ovoga članka, izvršnog rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, kao i u slučaju neobnavljanja licencije za pružanje socijalnih usluga jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb briše pružatelja usluge iz registra iz članka 166. stavka 1. ovoga Zakona.
Privremena obustava rada fizičke osobe koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik
Članak 238.
(1) Fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik može privremeno obustaviti pružanje socijalnih usluga zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga.
(2) O privremenoj obustavi osoba iz stavka 1. dužna je o tome izvijestiti korisnika odnosno zakonskog zastupnika korisnika, člana obitelji, jedinicu područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb te područnu ustrojstvenu jedinicu Zavoda na čijem području pruža socijalne usluge.
Zbrinjavanje korisnika smještaja i organiziranog stanovanja u slučaju prestanka pružanja socijalnih usluga
Članak 239.
(1) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju rješenja dužan je najkasnije 90 dana prije prestanka pružanja usluge o tome obavijestiti Zavod, korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji.
(2) Zavod je dužan korisniku smještenom na temelju rješenja prije prestanka pružanja usluge iz stavka 1. ovoga članka osigurati drugi odgovarajući smještaj.
(3) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju ugovora dužan je najkasnije 90 dana prije prestanka pružanja usluge o tome obavijestiti Zavod, korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji.
(4) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju ugovora dužan je najkasnije osam dana prije prestanka pružanja usluge korisnicima odnosno zakonskim zastupnicima korisnika i članovima obitelji pružiti informaciju o najmanje jednom drugom odgovarajućem pružatelju socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja te u daljnjem roku od osam dana o tome u pisanom obliku ili elektroničkim putem obavijestiti Zavod.
(5) Pružatelj socijalne usluge smještaja ili osoba koja uslugu smještaja pruža bez pravne osnove, kojoj je rješenjem inspektora zabranjen rad ili naložen prekid pružanja usluga, dužna je obavijestiti korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji o prestanku rada i potrebi pronalaska drugog odgovarajućeg smještaja.
(6) Inspektor koji je donio rješenje o zabrani rada ili pružanja usluga dužan je o tome obavijestiti Zavod i nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(7) Zavod je dužan u slučaju iz stavka 5. ovoga članka korisniku smještenom na temelju rješenja osigurati drugi odgovarajući smještaj bez odgode.
(8) Zavod je dužan u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 6. ovoga članka korisnika koji socijalnu uslugu smještaja koristi na temelju ugovora ili bez pravne osnove, zakonskog zastupnika i člana obitelji obavijestiti da je rješenjem inspektora zabranjen rad ili pružanje usluga i da je korisnik dužan napustiti objekt u kojem se pružala usluga smještaja i pružiti informaciju o najmanje jednom drugom odgovarajućem pružatelju socijalne usluge smještaja te na zahtjev korisnika ponuditi mu pružanje usluge kod drugog odgovarajućeg pružatelja socijalne usluge smještaja na temelju ugovora ili na temelju rješenja, ako za to ispunjava zakonom propisane uvjete.
(9) Ako korisnik usluge smještaja u roku određenom u obavijesti iz stavka 8. ovoga članka ne napusti objekt, Zavod će pisanim putem korisnika upoznati s rizicima i posljedicama odbijanja napuštanja objekta.
(10) Pružatelj socijalne usluge smještaja kojem je zabranjen rad ne smije nastaviti s pružanjem usluga.
Svrha, sadržaj
Članak 246.
(1) Za potrebe obavljanja djelatnosti socijalne skrbi propisane ovim Zakonom, za planiranje, praćenje stanja te za znanstveno-istraživačke i statističke svrhe na području socijalne skrbi vode se zbirke podataka, evidencije i dokumentacija koja obuhvaća cjelokupan nacionalni sustav socijalne skrbi.
(2) Zbirke podataka sadrže podatke o:
1. pravima u sustavu socijalne skrbi
2. socijalnim uslugama
3. pružateljima socijalnih usluga
4. korisnicima novčanih naknada i socijalnih usluga
5. financiranju djelatnosti socijalne skrbi
6. obavljanju poslova koje nositeljima djelatnosti nalažu drugi propisi.
(3) Voditelji obrade podataka iz stavka 2. ovoga članka su ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe koje pružaju socijalne usluge i fizičke osobe koje pružaju socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik.
Zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi
Članak 261.
(1) Ne može se primiti u radni odnos kao radnik u djelatnosti socijalne skrbi niti poslove u djelatnosti socijalne skrbi može obavljati osoba:
1. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)
2. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
3. kojoj je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji
4. protiv koje se vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).
(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela ili za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka te da se protiv nje pred nadležnim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.
(3) Poslodavac je dužan za sve radnike zaposlene u djelatnosti socijalne skrbi, najmanje jednom godišnje, pribaviti dokaz iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako osoba u radnom odnosu u ustanovi socijalne skrbi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, ustanova kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.
(5) Ako ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u ustanovi socijalne skrbi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
(6) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja.
Pravna osnova
Članak 267.
(1) Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta ustanove odnosno vjerske zajednice, udruge te druge pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i godišnjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora.
(2) Godišnji plan i program provedbe unutarnjeg nadzora pružatelj socijalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka dužan je izraditi najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.
(3) Način provođenja unutarnjeg nadzora i njegov sadržaj pravilnikom propisuje ministar.
Dužnosti inspektora
Članak 276.
(1) U obavljanju inspekcijskih poslova inspektor je dužan:
1. zabraniti provođenje pojedinih mjera i radnji koje su protivne zakonu ili drugom propisu
2. zabraniti rad domu socijalne skrbi, centru za pružanje usluga u zajednici i drugom pružatelju usluga iz članka 162. ovoga Zakona ako:
– više ne ispunjava propisana mjerila za pružanje socijalnih usluga
– ne postupi po prethodnom rješenju inspektora kojim se naređuju mjere
– načinom pružanja usluga ugrožava zdravlje i sigurnost korisnika
3. obavijestiti nadležnu komoru kada utvrdi da stručni radnik nema odobrenje za samostalni rad od nadležne komore, ako je to uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta
4. zabraniti pravnoj osobi pružanje socijalnih usluga ako ih obavlja bez rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom
5. narediti fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik prekid pružanja socijalne usluge ako nije pribavila rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom i posebnim propisom
6. narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku te poduzimati druge mjere za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima
7. narediti provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti odgovorne osobe kod pružatelja usluga i zaposlenih radnika
8. narediti i druge mjere u skladu sa zakonom.
(2) O zabrani rada pružateljima usluga iz stavka 1. točke 2. ovoga članka inspektor je dužan izvijestiti nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o ispunjavanju mjerila za početak pružanja socijalnih usluga i jedinicu lokalne samouprave na čijem se području pruža usluga smještaja.
(3) Pružatelj usluge dužan je postupiti po izrečenim mjerama inspektora iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako osoba ne postupi po rješenju inspektora u roku koji je određen rješenjem, rješenje će se izvršiti primjenom mjerodavnih odredaba o prisilnom izvršenju nenovčanih obveza novčanom kaznom prema propisu kojim se uređuje opći upravni postupak.
(5) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti odnosno povrede propisa, a nije ovlašten izravno postupati, dužan je izvijestiti nadležno tijelo o uočenim nepravilnostima odnosno povredama propisa te tražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera.
Pravo na povrat i naknadu štete
Članak 292.
(1) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja, uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, sukladno članku 294. ovoga Zakona.
(2) Republika Hrvatska ima pravo na naknadu štete koju je počinio korisnik u slučajevima iz članka 296. ovoga Zakona.
(3) Povrat isplaćenih iznosa na ime prava iz stavka 1. ovoga članka i naknada štete iz stavka 2. ovoga članka osigurava se upisom zabilježbe tražbine na nekretninama korisnika.
Zabilježba
Članak 293.
(1) Na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su u vlasništvu odraslog korisnika, u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva.
(2) Zabilježba tražbine ima učinak da pravo namirenja Republike Hrvatske po osnovi povrata isplaćenih iznosa odnosno naknade štete utvrđeno ovršnom ispravom dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom tražbine pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnoga prava.
(3) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka briše se na temelju suglasnosti Ministarstva kada Zavod nakon prestanka prava utvrdi da nema obveze povrata isplaćenih iznosa ili obveze naknade štete.
(4) Ako Zavod utvrdi da po osnovi priznatog prava osiguranog zabilježbom iz stavka 1. ovoga članka postoji obveza povrata isplaćenih iznosa odnosno obveza naknade štete, zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada se izvrši naplata tražbine ili otpiše dug.
Obveznici povrata
Članak 294.
(1) Za slučaj smrti korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava kojega je bio korisnik u trenutku smrti od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine
(2) Za slučaj da korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna daruje svoju imovinu, Republika Hrvatska ima pravo od obdarenika na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava do visine vrijednosti darovane imovine.
(3) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja prava utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje.
(4) Zastarni rok za tražbine iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.
(5) Zastarni rok za tražbine iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana saznanja za darovanje.
(6) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju nasljeđivanja ošasne imovine sukladno propisu kojim se uređuje nasljeđivanje.
Otpis duga
Članak 300.
(1) Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se njegov dug po osnovi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa djelomično ili u cijelosti otpiše ako utvrdi da podnositelj prijedloga nije u mogućnosti izvršiti povrat isplaćenih iznosa odnosno naknaditi štetu bez ugrožavanja podmirenja osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba, uzimajući u obzir njegove prihode, imovinsko stanje i socijalni položaj.
(2) Ako podnositelj prijedloga za otpis duga živi u kućanstvu, prilikom odlučivanja o podnesenom prijedlogu u obzir se uzimaju i prihodi, imovinsko stanje i socijalni položaj članova njegova kućanstva.
(3) Prijedlog za otpis duga može se podnijeti najkasnije do dana podnošenja tužbe radi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa sudu putem nadležnog državnog odvjetništva.
(4) Ako dug obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa koji se otpisuje iznosi 1320,00 eura ili više, Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se dug djelomično ili u cijelosti otpiše, samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(5) Zavod je dužan voditi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje te o tome do 15. siječnja svake godine za prethodnu godinu dostavljati izvješće Ministarstvu.
(6) Zavod će po službenoj dužnosti otpisati potraživanje prema obvezniku naknade štete odnosno obvezniku povrata isplaćenog iznosa ako nastupi zastara naplate potraživanja prema zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi.
(7) Način utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za otpis duga pravilnikom propisuje ministar.
Nepostupanje po rješenju inspektora
Članak 305.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne postupi po izrečenim mjerama inspektora iz članka 276. stavka 1. ovoga Zakona, osim u slučaju nepostupanja po rješenju inspektora iz članka 276. stavka 1. točke 2. podtočke 3. kojim se zabranjuje rad radi zaštite dobrobiti djeteta i drugih ranjivih osoba zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik.
Nezakonito pružanje usluga
Članak 306.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. pruža usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
2. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon donošenja odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga, suprotno članku 237. stavku 1. točki 2. i stavku 2. točki 2. ovoga Zakona
3. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon izvršnosti rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, suprotno članku 237. stavku 1. točki 3. i stavku 2. točki 3. ovoga Zakona
4. pruža usluge smještaja većem broju korisnika od broja utvrđenog izvršnim rješenjem o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, donesenim sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona kojim se propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako:
1. pruža usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
2. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon donošenja odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga, suprotno članku 237. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona
3. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon izvršnosti rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, suprotno članku 237. stavku 3. točki 3. ovoga Zakona
4. pruža usluge smještaja većem broju korisnika od broja utvrđenog izvršnim rješenjem o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, donesenim sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona, kojim se propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba osnivač ako:
1. dom socijalne skrbi koji je osnovala prema članku 196. stavku 1. ovoga Zakona obavlja djelatnost socijalne skrbi bez izvršnog rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
2. centar za pomoć u kući koji je osnovala prema članku 214. stavku 2. ovoga Zakona obavlja djelatnost socijalne skrbi bez izvršnog rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
3. socijalne usluge ne pruža u zasebnoj organizacijskoj jedinici, suprotno članku 227. ovoga Zakona.
(5) Za prekršaje iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi osnivaču novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.
(6) Za prekršaje iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba osnivač novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.
Nezakonito zapošljavanje
Članak 308.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi u radni odnos radnika za kojeg postoji zapreka za zapošljavanje iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako primi u radni odnos radnika za kojeg postoji zapreka za zapošljavanje iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.
Nepropisno vođenje evidencije i dokumentacije
Članak 310.
(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj Zavod ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 178. stavku 3. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 178. stavku 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(3) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj obiteljski centar ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 193. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 193. stavku 2. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u obiteljskom centru novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(5) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj dom socijalne skrbi ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 213. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 213. stavku 2. ovoga Zakona.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u domu socijalne skrbi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(7) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj centar za pomoć u kući ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 217. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 217. stavku 2. ovoga Zakona.
(8) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u centru za pomoć u kući novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(9) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba koja osim obavljanja svoje djelatnosti, pruža i socijalne usluge ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 229. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 229. stavku 2. ovoga Zakona.
(10) Za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 9. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(11) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 231. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 231. stavku 2. ovoga Zakona.
(12) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se Zavod ako:
1. ne vodi evidenciju o sklopljenim nagodbama s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu duga, vremenu i načinu povrata, suprotno članku 299. stavku 6. Zakona
2. do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu ne dostavi Ministarstvu izvješće o sklopljenim nagodbama, suprotno članku 299. stavku 6. ovoga Zakona
3. ne vodi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje, suprotno članku 300. stavku 5. ovoga Zakona
4. do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu ne dostavi Ministarstvu izvješće o otpisu tražbine za prethodnu godinu, suprotno članku 300. stavku 5. ovoga Zakona.
(13) Za prekršaj iz stavka 12. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se:
1. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb ne vodi evidenciju i dokumentaciju o priznatim pravima u sustavu socijalne skrbi propisanim ovim Zakonom, posebnim propisima i općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, suprotno članku 118. stavku 1. ovoga Zakona
2. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb evidenciju i dokumentaciju ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 118. stavku 5. ovoga Zakona
3. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb o podacima o korisnicima i naknadama iz sustava socijalne skrbi iz evidencije i dokumentacije ne izradi godišnje izvješće, suprotno članku 118. stavku 2. ovoga Zakona
4. općinski načelnik ili gradonačelnik ako jedinica lokalne samouprave godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi jedinici područne (regionalne) samouprave, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona
5. župan ako jedinica područne (regionalne) samouprave ne objedini i ne potvrdi dostavljena godišnja izvješća jedinica lokalne samouprave, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona
6. župan ako jedinica područne (regionalne) samouprave objedinjena i potvrđena godišnja izvješća lokalne samouprave ne dostavi Ministarstvu, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona
7. župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi Ministarstvu, suprotno članku 118. stavku 4. ovoga Zakona
8. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi nadležnom tijelu u roku koji je propisan pravilnikom iz članka 118. stavka 5. ovoga Zakona.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 18/22)
Članak 330.
(1) Ministar će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 263. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 35. stavka 6., članka 49. stavka 2., članka 69. stavka 2., članka 76. stavka 5., članka 118. stavka 5., članka 119. stavka 4., članka 125. stavka 2., članka 161. stavka 2., članka 163. stavka 4., članka 166. stavka 2., članka 242., članka 243. stavka 6., članka 248. stavka 3., članka 254. stavka 2., članka 257. stavka 6., članka 263. stavka 7., članka 267. stavka 3., članka 268. stavka 3., članka 270. stavka 2., članka 281. i članka 300. stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 241. stavka 7. ovoga Zakona.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, travanj 2023.
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1.Ocjena stanja
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 18/22., 46/22. i 119/22., u daljnjem tekstu: Zakon) temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022., a u travnju 2022. Zakon je izmijenjen i dopunjen radi proširenja obuhvata prava i usluga u sustavu socijalne skrbi i na osobe pod privremenom zaštitom kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu i dolazak većeg broja raseljenih osoba iz Ukrajine uslijed ratnih zbivanja, a zatim i u listopadu 2022. kada je intervenirano, između ostalog, i u dio odredbi o priznavanju prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja kada je ujednačen početak priznavanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja onim korisnicima koji su na dan 17. veljače 2022. bili korisnici prava i u postupku utvrđivanja ispunjavanja uvjeta po novom Zakonu to pravo im je također priznato. U tom slučaju kao datum početka priznavanja prava određen je datum stupanja na snagu Zakona, tj. 17. veljače 2022. Na isti način ujednačen je datum priznavanja prava za osobne potrebe korisnicima koji su bili korisnici toga prava u trenutku stupanja na snagu Zakona a pravo im je priznato i na temelju novoga Zakona, u kojem slučaju datum priznavanja prava je datum stupanja na snagu Zakona, 17. veljače 2022.
Međutim, primjena Zakona ukazala je na potrebu daljnjih intervencija u Zakon naročito u dijelu prava na status roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja i poboljšanja njihovog statusa kao i olakšavanja njihove iznimno teške situacije nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj, odnosno osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.
U tom smislu Hrvatski sabor je na 15. sjednici održanoj 17. ožujka 2023. donio Zaključak kojim je Vlada Republike Hrvatske zadužena izmjenama Zakona osigurati reformu i racionalizaciju sustava socijalne skrbi u funkcionalnom i materijalnom smislu te unaprjeđenje predmetnog sustava u svrhu pružanja kvalitetnije usluge s posebnim naglaskom upravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.
Također, ukazala se potreba intervencije i u dijelu ovlasti inspektora socijalne skrbi kao i instituta povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu kao i instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi, koji se u slučaju priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu pokazao kao ozbiljna administrativna prepreka u priznavanju zajamčene minimalne naknade kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje radi podmirenja osnovnih životnih potreba.
Osim toga, nakon više od godine dana primjene Zakona uočeno je da neke odredbe o naknadama u sustavu socijalne skrbi (doplatak za pomoć i njegu) te o pružateljima socijalnih usluga kao i o samim socijalnim uslugama nisu u dovoljnoj mjeri precizne pa dovode u dvojbu kod primjene.
Osim navedenoga potrebno je učiniti određene jezične i nomotehničke uskladbe odredbi radi poboljšanja Zakona i otklanjanja uočenih dvojbi u primjeni Zakona.
2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
U cilju ostvarivanja zaštite najosjetljivije skupine korisnika sustava socijalne skrbi potrebno je proširiti razloge za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja u odnosu na osobu koja se njeguje u slučaju kada se radi o osobi koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja, proširiti obuhvat korisnika prava na status njegovatelja koji se ovim izmjenama i dopunama može priznati bračnom i izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom bez obzira ima li dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom drugog roditelja, žive li roditelji s njim i jesu li zbog svog psihofizičkog stanja u mogućnosti pružiti potrebnu njegu.
Ovim izmjenama i dopunama poboljšava se status i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja kroz povećanje naknade i omogućavanjem ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kroz produženo trajanje statusa roditelja njegovatelja i njegovatelja nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj, te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.
Osim toga, potrebno je dodatno propisati ovlasti inspektora socijalne skrbi prema pružateljima socijalnih usluga koje te usluge pružaju bez potrebne odluke te redefinirati institut zabilježbe u sustavu socijalne skrbi kako bi se otklonile administrativne prepreke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu kao osnovnu naknadu u sustavu socijalne skrbi koja se priznaje za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Također, predloženim zakonom vrši se i dodatno nomotehničko i jezično poboljšavanje radi jasnoće Zakona.
3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Donošenjem zakona proširiti će se razlozi za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja i u odnosu na dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja, proširit će obuhvat korisnika kojima se može priznati status njegovatelja bez obzira bez obzira ima li dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom drugog roditelja, žive li roditelji s njim ili jesu li zbog svog psihofizičkog stanja u mogućnosti pružiti potrebnu njegu.
Također, kroz povećanje naknade i omogućavanjem ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja status roditelja njegovatelja i njegovatelja će se dodatno poboljšati, a omogućavanje korištenja statuta roditelja njegovatelja i njegovatelja određeno vrijeme nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj, te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj olakšati će se iznimno teška životna situacija nakon smrti djeteta ili osobe koja se njeguje.
Napuštanjem obveze povrata isplaćenih iznosa na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu i brisanjem upisa zabilježbe olakšava se priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu kao i na prava na uslugu smješta i organizirano stanovanje, redefiniranjem instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Prijedloga zakona u odnosu na važeći Zakon potrebno je dodatno osigurati 5.784.100 EUR u 2023. godini, 9.484.599 EUR u 2024. godini i 11.003.540 EUR u 2025. godini. Navedena potrebna sredstva osigurat će se u 2023. godini preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, a u narednim godinama u okviru limita ukupnih rashoda koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje za naredno trogodišnje razdoblje.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabor („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku.
Donošenje zakona po hitnom postupku predlaže se radi zaštite najosjetljivijih skupina u društvu, djece i osoba s invaliditetom s najtežim oštećenjima zdravlja radi čije njege se priznaje pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja. Također, donošenje zakona po hitnom postupku predlaže se i radi poboljšanja statusa i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja koji njeguju djecu i osobe s invaliditetom s najtežim oštećenjima zdravlja. Predloženim zakonom omogućiti će se priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu socijalno najugroženijim skupinama građana koji su u bojazni od upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama odustali od zahtjeva za priznavanje prava na osnovnu socijalnu naknadu za podmirenje osnovnih životnih potreba i time se doveli u posebno ugrožavajući položaj.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Članak 1.
U Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 18/22, 46/22 i 119/22) članku 21. stavku 1. točki 11. iza riječi: „njegovatelja“ briše se točka.
Iza točke 11. dodaje se točka 12. koja glasi:
„12. naknada za troškove prijevoza zbog školovanja“.
Članak 2.
U članku 30. stavku 1. točka 17. mijenja se i glasi:
„17. novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zapošljavanje“.
Članak 3.
U članku 35. stavku 1. i 2. iza riječi: „naknadu“ briše se točka i dodaju riječi: „te korisnika usluge socijalnog mentorstva.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili mu je odobrena usluga socijalnog mentorstva te za osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost, u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava.“.
Članak 4.
U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole troškove smještaja u učeničkom domu plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom ako:
- je slabijeg imovnog stanja i nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu
- je smještena u udomiteljskoj obitelji a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja.“.
Članak 5.
Članak 55. mijenja se i glasi:
„Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se djetetu i osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.“.
Članak 6.
Članak 61. mijenja se i glasi:
„Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja:
1. je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
2. je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala
3. ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili
4. ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.“.
Članak 7.
Članak 63. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
(2) Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
(3) Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona, pravo na status njegovatelja može se priznati i osobi iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(4) Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz suglasnost osobe s invaliditetom, odnosno suglasnost njezinog zakonskog zastupnika, koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.“.
Članak 8.
U članku 64. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju ili osobi iz članka 63. ovoga Zakona koja:
1. je punoljetna
2. ima poslovnu sposobnost
3. nije lišena roditeljske skrbi
4. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koja pruža njegu
5. živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona i ima prebivalište na istoj adresi
6. je osposobljena za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona i koja pruža njegu.“.
Članak 9.
U članku 65. stavku 1. brojka: „800“ zamjenjuje se brojkom: „1000“.
U stavku 2. brojka: „900“ zamjenjuje se brojkom: „1200“.
U stavku 3. brojka: „1200“ zamjenjuje se brojkom: „1500“, a iza riječi: „Zakona“ briše se točka i dodaju riječi: „prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.“.
U stavku 4. riječi: „Ministarstvo putem Zavoda“ zamjenjuju se riječju: „Zavod“.
Članak 10.
Iza članka 65. dodaje se članak 65.a s naslovom iznad njega:
„Pravo na obavljanje poslova
Članak 65.a
Za vrijeme trajanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisnik može ostvariti primitke po osnovi drugog dohotka prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinskog osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ako obavljanje posla na temelju kojega se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja.“.
Članak 11.
U članku 68. stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:
„8. najduže deset mjeseci od dana smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj odnosno dana smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj“.
Dosadašnja točka 8. koja postaje točka 9. mijenja se i glasi:
„9. smrću osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo njegovatelj, smrću roditelja njegovatelja ili njegovatelja“
Dosadašnje točke 9. i 10. postaju točke 10. i 11.
Članak 12.
U Dijelu drugom, Poglavlju II., iza Odjeljka 11. dodaje se ODJELJAK 12. NAKNADA ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA ZBOG ŠKOLOVANJA te članak 69.a i naslov iznad njega koji glase:
„ODJELJAK 69.a NAKNADA ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA ZBOG ŠKOLOVANJA
Korisnik naknade za troškove prijevoza zbog školovanja
Članak 69.a
(1) Pravo na naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja priznaje se:
- djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja ili osposobljavanja za samozbrinjavanje a ne postoji potreba da joj se prizna usluga smještaja ili organizirano stanovanje
- učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koje pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.
(2) Pravo na troškove prijevoza ima i dijete polaznik srednje škole, koje je član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.
(4) Naknada iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnog prijevoznika.
(5) Prijevoz djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom polazniku srednje škole u mjestu prebivališta osigurava jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.“.
Članak 13.
U članku 76. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Uputnica je isprava kojom se korisnik upućuje na korištenje određene socijalne usluge propisane ovim Zakonom i predstavlja osnovu za obračun troškova pružene usluge.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Uputnica za pružanje socijalne usluge sadrži: ime i prezime korisnika, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), vrstu i način pružanja socijalne usluge, naziv pružatelja usluge, početak i trajanje pružanja socijalne usluge te potpis osobe ovlaštene za izdavanje uputnice.“.
Članak 14.
Naslov iznad članka 78. mijenja se i glasi: „Prestanak usluge odobrene uputnicom“.
Članak 78. mijenja se i glasi:
„(1) Usluga odobrena uputnicom prestaje na zahtjev korisnika usluge ili na temelju obavijesti pružatelja socijalne usluge o nepružanju usluge.
(2) Na temelju zahtjeva ili obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Zavod obavještava korisnika i pružatelja socijalne usluge o prestanku usluge odobrene uputnicom.“.
Članak 15.
U članku 82. stavku 3. riječi: „točke 3.“ zamjenjuju se riječima: „točaka 3. i 4.“
Članak 16.
U članku 85. stavku 1. riječi: „djetetu korisniku“ zamjenjuju se riječima: „djetetu korisnika“.
Članak 17.
U članku 95. stavku 4. riječ: „dva“ zamjenjuju se riječju: „tri“.
Članak 18.
U članku 98. stavku 1. riječi: „točke 3.“ zamjenjuju se riječima: „točaka 3. i 4.“
U stavku 3. iza riječi: „psihosocijalne podrške“ briše se točka i dodaje riječ: „pojedincu.“.
Članak 19.
U članku 101. stavku 1. točki 3. i stavku 2. riječi: „članova kućanstva“ zamjenjuju se riječima: „prihod po članu kućanstva“.
Članak 20.
U članku 105. stavku 3. iza riječi: „podrške“ točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „a korisniku djetetu kojem je odobrena usluga boravka, može se odobriti usluga psihosocijalne podrške obitelji.“.
Članak 21.
U članku 107. stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:
„6. osobi starije životne dobi koja samostalno zadovoljava svoje potrebe odnosno kojoj je djelomično potrebna pomoć pri zadovoljavanju osnovnih potreba“.
Članak 22.
U članku 112. stavku 2. točki 9. i 10. riječ: „odrasloj“ briše se.
Članak 23.
U članku 116. stavku 1. točki 8. iza riječi: „invaliditetom“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „teško bolesnoj odrasloj osobi“.
Članak 24.
U članku 119. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pomoći u kući može pružati i izvan mreže socijalnih usluga.“.
Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.
Članak 25.
U članku 120. stavku 1. riječi: „u cijelosti ili djelomično platiti cijenu“ zamjenjuje se riječima: „sudjelovati u plaćanju cijene“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U plaćanju cijene socijalne usluge priznate ili odobrene djetetu na temelju ovoga Zakona dužni su sudjelovati roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja, sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu.“.
Članak 26.
U članku 121. stavku 3. iza riječi: „odnosi“ zarez se zamjenjuje točkom a riječi: „a korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja visina novčanog iznosa kojim plaća cijenu usluge umanjuje se za iznos naknade za osobe potrebe korisnika“ brišu se.
Članak 27.
U članku 123. stavak 1. briše se.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1.
Članak 28.
U članku 126. stavku 1. iza riječi: „status njegovatelja,“ dodaju se riječi: „naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja,“.
Članak 29.
U članku 135. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Postojanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti potrebnog za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi Zavod utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.“.
Članak 30.
U članku 136. stavku 2. iza riječi: „jednokratnu naknadu“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „naknadu za troškova prijevoza zbog školovanja,“.
Članak 31.
U članku 137. riječi: „i njegu i status roditelja njegovatelja ili njegovatelja“ zamjenjuju se riječima: „i njegu, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja“.
Članak 32.
U članku 151. stavku 2. briše se točka i dodaju riječi: „ili je u predmetu sudjelovao kao ovlaštena osoba.“.
Članak 33.
U članku 162. stavku 1. točki 4. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Članak 34.
U članku 165. stavku 1. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Članak 35.
U članku 180. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Upravno vijeće čini devet članova i to:
1. šest članova koje Vlada Republike Hrvatske imenuje na prijedlog ministra
2. jedan član predstavnik radnika Zavoda imenovan na način iz stavka 4. ovoga članka
3. jednog člana kojeg Vlada Republike Hrvatske imenuje na prijedlog Gospodarsko- socijalnog vijeća iz redova reprezentativnih sindikata
4. jednog člana kojeg Vlada Republike Hrvatske imenuje na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova poslodavaca.“.
Članak 36.
U članku 190. stavku 1. riječi: „tri predstavnika osnivača i dva predstavnika“ zamjenjuju se riječima: „četiri predstavnika osnivača i jedan predstavnik".
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Člana upravnog vijeća, predstavnika radnika zaposlenih u Obiteljskom centru imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.“.
Članak 37.
U članku 191. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Pomoćnici ravnatelja Obiteljskog centra obavljaju i dio stručnih poslova u skladu s općim aktima.“.
Članak 38.
U članku 218. stavku 1. iza riječi: „Hrvatska“, točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača ostvaruje Ministarstvo.“.
Članak 39.
Članak 221. mijenja se i glasi:
„(1) Akademijom upravlja upravno vijeće koje čini četiri stalna člana i tri člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.
(2) Stalni članovi upravnog vijeća su:
– predstavnik osnivača
– ravnatelj Zavoda
– ravnatelj Centra za posebno skrbništvo
– ravnatelj Obiteljskog centra.
(3) Članovi upravnog vijeća koji se imenuju na vrijeme od četiri godine su:
– predstavnik sveučilišnih nastavnika iz područja društvenih znanosti, polje pravo
– predstavnik sveučilišnih nastavnika iz područja društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti
– predstavnik radnika Akademije.
(4) Stalne članove upravnog vijeća imenuje i razrješava ministar.
(5) Člana upravnog vijeća iz redova sveučilišnih nastavnika prava i sveučilišnih nastavnika iz područja socijalnoj rada imenuje i razrješava ministar na prijedlog dekana pravnih fakulteta za područje prava i područje socijalnog rada.
(6) Člana upravnog vijeća iz reda radnika Akademije imenuje i opoziva radničko vijeće Akademije, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.“.
Članak 40.
Članak 227. mijenja se i glasi:
„Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik koji je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim propisom kojim je uređen njegov pravni status, a pruža socijalne usluge, dužan ih je pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.“.
Članak 41.
Članak 228. mijenja se i glasi:
„(1) Organizacijska jedinica kod pružatelja usluga iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj se pružaju socijalne usluge mora imati voditelja koji je odgovoran za stručni rad.
(2) Voditelj iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete propisane za stručnog radnika.
(3) Organizacijska jedinica kod pružatelja usluga iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj najmanje pet stručnih radnika pruža socijalne usluge može imati stručno vijeće, a na način rada, sastav i ovlasti stručnog vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 210. ovoga Zakona.“.
Članak 42.
U članku 229. u stavku 1. riječi: „Pravna osoba iz članka 228. ovoga Zakona dužna je“ zamjenjuje se riječima: „Pravna osoba i obrtnik iz članka 227. ovoga Zakona dužni su“.
U stavku 2. iza riječi: „Pravna osoba“ dodaju se riječi: „i obrtnik“.
Članak 43.
U Dijelu četvrtom, Poglavlje III. sa člancima 230. i 231. briše se.
Članak 44.
U članku 237. stavku 3. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Članak 45.
U naslovu iznad članka 238. i u članku 238. stavku 1. riječ: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Članak 46.
U članku 239. stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) Pružatelj socijalne usluge smještaja kojem je zabranjen rad ne smije nastaviti s pružanjem usluge smještaje niti podnijeti novi zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje socijalne usluge smještaja najmanje tri godine od dana pravomoćnosti rješenja o zabrani rada.“.
Članak 47.
U članku 246. stavku 3. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Članak 48.
U članku 261. stavak 2. mijenja i glasi:
„(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela ili za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka te zatražiti od osobe iz stavka 1. ovoga članka dokaz da se protiv nje ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.“
U stavku 4. iza riječi: „ovoga članka,“ dodaju se riječi: „odnosno ako joj bude izrečena prekršajnopravna sankcija iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili je protiv nje pokrenut postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka,“.
U stavku 5. iza riječi: „stavka 1.“ dodaju se riječi: „točaka 1. i 2.“.
Članak 49.
U članku 267. stavak 3. briše se.
Članak 50.
U članku 276. stavku 1. iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:
„5. narediti fizičkoj osobi, koja pruža socijalne usluge prekid pružanja socijalne usluge, ako nije pribavila rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom i posebnim propisom.“
U dosadašnjoj točki 5. koja postaje točka 6. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Dosadašnje točke 6. do 8. postaju točke 7. do 9.
Članak 51.
U članku 292. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, sukladno članku 294. ovoga Zakona.“.
Stavak 3. briše se.
Članak 52.
Naslov iznad članka 293. i članak 293. brišu se.
Članak 53.
U članku 294. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Za slučaj smrti korisnika prava na uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava kojega je bio korisnik u trenutku smrti od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine.“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi prava uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama i usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa, od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja prava utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje.“-
Članak 54.
U članku 300. stavku 4. brojka: „1320,00“ zamjenjuje se brojkom: „1327,23“.
Članak 55.
U članku 305. stavku 3. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Članak 56.
U članku 306. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja pruža socijalne usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona.“.
U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
U dosadašnjim stavcima 5. i 6. koji postaju stavci 6. i 7. riječi: „stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 5.“.
Članak 57.
U članku 308. stavku 5. i članku 310. stavku 11. riječi: „kao profesionalnu djelatnost ili“ brišu se.
Članak 58.
U Zakonu o socijalnoj skrbi u članku 330. stavku 2. riječi: „članka 267. stavka 3.“ brišu se.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 59.
(1) Postupci za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu i prava na uslugu smještaja i organiziranog stanovanja koji su započeti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22. i 119/22.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Postupci za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja koji su započeti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22. i 119/22.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj kojemu je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona priznata naknada u visini utvrđenoj člankom 65. stavcima 1. do 3. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22. i 119/22.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naknadu ostvaruje u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
(4) Hrvatski zavod za socijalni rad će roditelju njegovatelju ili njegovatelju iz stavka 3. ovoga članka od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po službenoj dužnosti obračunavati naknadu u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
Članak 60.
(1) Člana Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za socijalni rad predstavnika osnivača iz članka 35. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske imenovat će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Člana Upravnog vijeća Obiteljskog centra predstavnika osnivača iz članka 36. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove socijalne skrbi imenovat će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Imenovani član upravnog vijeća iz stavka 1. i 2. ovoga članka stupa u mandat upravnog vijeća koji je u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 61.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje obveza povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznatog na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 18/22, 46/22 i 119/22).
(2) Zabilježbe upisane radi osiguranja povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja, uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 18/22, 46/22 i 119/22) brišu se na temelju ovoga Zakona bez suglasnosti Ministarstva.
Članak 62.
Hrvatski zavod za socijalni rad i Obiteljski centar dužni su uskladiti Statute s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 63.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. srpnja 2023.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom uređuje se popis naknada u sustavu socijalne skrbi s obzirom na novu naknadu koja je uređena ovim izmjenama i dopunama.
Uz članak 2.
Ovim člankom uređuje se popis novčanih sredstava koja se ne uračunavaju u prihod za izračun zajamčene minimalne naknade radi usklađenja sa zakonom kojim se uređuje zapošljavanje.
Uz članak 3.
Ovom člankom proširuje se suradnja Zavoda i službe nadležne za zapošljavanja u odnosu na korisnika usluge socijalnog mentorstva koji nije istovremeno i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Uz članak 4.
Ovim člankom proširuje se plaćanje smještaja u učeničkom domu i na dijete ili mlađu punoljetnu osobu koja je smještena u udomiteljskoj obitelji a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja, bez obzira na imovno stanje.
Uz članak 5.
Ovim člankom dodatno se uređuje pravo na doplatak za pomoć i njegu, tj. kome se to pravo i pod kojim uvjetima može priznati.
Uz članak 6.
Ovim člankom se proširuju razlozi zbog kojih se može priznati status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Uz članak 7.
Ovim člankom proširuje se krug korisnika kojima se može priznati status njegovatelja radi njege djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
Uz članak 8.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 9.
Ovim člankom uređuje se povećanje iznosa nakade za status roditelja njegovatelja ili njegovatelja i se odredba dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 10.
Ovim člankom se uređuje mogućnost ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka, primjerice s osnova autorskog honorara ili izvršenja određenog posla, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Uz članak 11.
Ovim člankom se uređuje mogućnost dužeg trajanja statusa roditelja njegovanja ili njegovatelja nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
Uz članak 12.
Ovim člankom uređuje se nova naknada za troškove prijevoza zbog školovanja.
Članak 13.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 14.
Ovim člankom uređuje se način prestanka socijalne usluge odobrene uputnicom.
Uz članak 15.
Ovim člankom odredba se nomotehnički poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 16.
Ovim člankom odredba se jezično poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 17.
Ovim člankom stvaraju se pretpostavke za provedbu mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koja se odnosi za zapošljavanje obiteljskih suradnika.
Uz članak 18.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 19.
Ovim člankom odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 20.
Ovim člankom omogućava se da se obitelji djeteta kojemu je odobrena usluga boravka osigura usluga psihosocijalne podrške obitelji koja se odobrava radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Uz članke 21. i 22.
Ovim člancima odredbe se dodatno poboljšavaju radi jasnoće.
Uz članak 23.
Ovim člankom odredba se dopunjuje u dijelu korisnika kojemu se može priznati usluga smještaja, radi usklađenosti.
Uz članak 24.
Ovim člankom omogućava se pružateljima socijalnih usluga čiji je osnivač Republika Hrvatska da socijalnu uslugu pomoći u kući pružaju i izvan mreže socijalnih usluga.
Uz članak 25.
Ovim člankom se odredba dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članke 26. i 27.
Ovim člancima odredbe se usklađuju s odredbama kojima je uređeno sudjelovanje u plaćanju socijalne usluge.
Uz članak 28.
Ovim člankom odredba se usklađuje s dopunama u dijelu naknada u sustavu socijalne skrbi.
Uz članak 29.
Ovim člankom odredba o vještačenju se dodatno poboljšava radi jasnoće.
Uz članke 30. i 31.
Ovim člancima odredbe se usklađuju s dopunama u dijelu naknada u sustavu socijalne skrbi.
Uz članak 32.
Ovim člankom odredba se dopunjuje u dijelu zapreka na strani člana Povjerenstva prilikom odlučivanja o pritužbama.
Uz članak 33.
Ovim člankom se na jasniji način propisuje tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi radi otklanjanja dvojbi u primjeni iste.
Uz članak 34.
Ovim člankom odredba se usklađuje s ostalim odredbama Zakona prema učinjenim izmjenama.
Uz članke 35. i 36.
Ovim člancima se odredbe o Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Upravnom vijeću Obiteljskog centra dodatno poboljšavaju radi jasnoće.
Uz članak 37.
Ovim člankom se dodatno poboljšava odredba o ravnatelju Obiteljskog centra radi jasnoće.
Uz članak 38.
Ovim člankom se dodatno poboljšava odredba o Akademiji socijalne skrbi na način da se propisuje tko ostvaruje osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske kao osnivača Akademije socijalne skrbi.
Uz članak 39.
Ovim člankom se dodatno poboljšava odredba o Upravnom vijeću Akademije socijalne skrbi radi jasnoće.
Uz članak 40.
Ovim člankom odredba je dodatno jezično poboljšava radi jasnoće.
Uz članak 41.
Radi otklanjanja dvojbi u primjeni odredba se dodatno poboljšava radi jasnoće u primjeni.
Uz članke 42. do 45.
Ovim člancima usklađuju se odredbe u skladu sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 46.
Ovim člankom onemogućava se postupanje protivno izrečenoj zabrani rada pružatelja socijalne usluge smještaja, odnosno podnošenje novoga zahtjeva za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje socijalne usluge smještaja u roku od tri godine od dana pravomoćnosti rješenja o zabrani rada.
Uz članak 47.
Ovim člankom odredba se usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 48.
Ovim člankom odredba se usklađuje s odredbama Sudskoga poslovnika i dodatno se nomotehnički usklađuje i poboljšava.
Uz članak 49.
Ovim člankom briše se obveza donošenja provedbenog propisa o unutarnjem nadzoru kao suvišna.
Uz članak 48.
Ovim člankom briše se obveza povrata iznosa isplaćenih na ime zajamčene minimalne naknade te način osiguravanja povrata isplaćenih iznosa i naknade štete.
Uz članak 50.
Ovim člankom se omogućuju inspektorima Ministarstva izricanje mjera fizičkim osobama koje pružaju socijalne usluge bez odgovarajuće odluke potrebne za rad te se odredba usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnosti socijalne skrbi.
Uz članak 51.
Ovim člankom se napušta pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu te se briše način osiguravanja povrata isplaćenih iznosa i naknade štete kroz institut zabilježbe.
Uz članak 52.
U skladu s učinjenom izmjenom u dijelu načina osiguravanja povrata isplaćenih iznosa i naknade štete ovim člankom se briše institut zabilježbe tražbine u sustavu socijalne skrbi.
Uz članak 53.
Ovim člankom odredba se usklađuje s naprijed navedenim brisanjem obveze povrata isplaćenih iznosa na ime zajamčene minimalne naknade.
Uz članak 54.
Ovim člankom ispravlja se pogreška u tekstu odredbe.
Uz članak 55.
Ovim člankom odredba se usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 56.
Ovim člankom propisuje se nova prekršajna odredba u skladu s propisanim ovlastima inspektora Ministarstva u odnosu na fizičku osobu koja pruža socijalne usluge bez odgovarajućih isprava i dozvola za rad te se odredba usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 57.
Ovim člankom odredba se usklađuje sa izmjenama u dijelu tko sve obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Uz članak 58.
Ovim člankom odredba se usklađuje s predloženim brisanjem obveze donošenja provedbenog propisa.
Uz članak 59.
Ovim člankom se propisuje prijelazni režim u odnosu na započete postupke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu i priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja odnosno pravo na povećani iznos naknade na temelju ovoga Zakona. S obzirom na to da se ovim Zakonom predlaže brisanje instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi te na taj način olakšava priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, taj blaži režim potrebno je primijeniti i na postupke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu koji su započeti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22, 46/22 i 119/22). Također, odredbe ovoga Zakona potrebno je primijeniti i na postupke za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja započete na temelju istoga Zakona s obzirom na to da su ovim Zakonom prošireni razlozi za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, proširen krug osoba kojima se to pravo može priznati te da je povećan iznos naknade za status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Uz članak 60.
Ovim člankom se propisuje prijelazni režim u odnosu na članstvo u Upravnom vijeću Hrvatskoga zavoda za socijalni rad i Upravnom vijeću Obiteljskog centra.
Uz članak 61.
Ovim člankom se propisuje prijelazni režim u odnosu na prestanak obveze povrata iznosa isplaćenih na ima prava na zajamčenu minimalnu naknadu te brisanja instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi. Stupanjem na snagu ovoga Zakona zabilježbe upisane radi osiguranja povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu, organizirano stanovanje, uslugu smještaja, osim smještaja u kriznim situacijama brišu se na temelju ovoga Zakona bez suglasnosti Ministarstva.
Uz članke 62. i 63.
Ovim člancima se uređuje obveza usklađivanja Statuta Hrvatskoga zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra s odredbama ovoga Zakona te stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI KOJE SE MIJENJANJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Vrste naknada
Članak 21.
Naknade u sustavu socijalne skrbi su:
1. zajamčena minimalna naknada
2. naknada za troškove stanovanja
3. naknada za ugroženog kupca energenata
4. naknada za osobne potrebe
5. jednokratna naknada
6. naknada za pogrebne troškove
7. naknada za redovito studiranje
8. plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu
9. osobna invalidnina
10. doplatak za pomoć i njegu
11. status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja.
Novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod
Članak 30.
U prihod u smislu članka 29. ovoga Zakona ne uračunavaju se novčana sredstva ostvarena po osnovi:
1. naknade za troškove stanovanja
2. naknade za ugroženog kupca energenata
3. naknade zbog tjelesnog oštećenja
4. ortopedskog dodatka
5. osobne invalidnine
6. doplatka za pomoć i njegu
7. doplatka za djecu
8. naknade koju osigurava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, na temelju odluke predstavničkog tijela
9. stipendije za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 26. godine života
10. darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe fizičke osobe
11. jednokratne donacije pravnih i fizičkih osoba do iznosa 1327,23 eura godišnje
12. pomoći za ublažavanje posljedica prirodne nepogode
13. privremenog uzdržavanja za dijete prema zakonu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje
14. uzdržavanja za maloljetno i punoljetno dijete ostvarenog prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi do iznosa minimalne plaće
15. obiteljske mirovine za maloljetno i punoljetno dijete do iznosa minimalne plaće
16. nagrade učeniku za vrijeme praktične nastave i naukovanja
17. novčane pomoći i naknade troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja prema propisu kojim se uređuje zapošljavanje
18. doplatka za njegu i pomoć druge osobe, doplatka za pripomoć u kući, ortopedskog doplatka, posebnog doplatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, osobne invalidnine, troškova ukopa, potpore za obrazovanje, novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike, dodijeljenog iznosa stambenog kredita ili financijske potpore, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, naknade za topli obrok, sredstava potpore ostvarenih kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ostvarenih prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
19. osobne invalidnine, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, dodatka za pomoć i njegu druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, dodatka za pripomoć u kući i novčane protuvrijednosti za besplatne udžbenike ostvarene prema zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata
20. osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, dodatka za pripomoć u kući, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, jednokratne novčane pomoći, obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, naknade za troškove ukopa, stipendije i novčane protuvrijednost za besplatne udžbenike prema zakonu kojim se uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata
21. jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na temelju zakona kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore, novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta odnosno novčane pomoći za novorođeno dijete koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb
22. rada učenika i studenta na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga
23. novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane nezaposlene osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja
24. naknade za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite
25. humanitarne akcije.
Suradnja Zavoda i službe za zapošljavanje
Članak 35.
(1) Zavod i služba nadležna za zapošljavanje dužni su međusobno surađivati u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih i djelomično radno sposobnih samaca ili članova kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
(2) Služba nadležna za zapošljavanje dužna je provoditi aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti u svrhu zapošljavanja radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
(3) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu te za osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost, u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava.
(4) Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o odobrenoj usluzi socijalnog mentorstva radno sposobnom i djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uključiti predstavnika službe nadležne za zapošljavanje u proces socijalnog mentorstva.
(5) Služba nadležna za zapošljavanje dužna je obavijestiti Zavod o prestanku i razlozima prestanka vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba radno sposobnog i djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka vođenja u evidenciji.
(6) Način suradnje Zavoda i službe nadležne za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade pravilnikom propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar).
Korisnik plaćanja troškova smještaja u učeničkom domu
Članak 49.
(1) Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole slabijeg imovnog stanja koji nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu troškove smještaja u učeničkom domu plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom.
(2) Kriterije slabijeg imovnog stanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Pojam doplatka za pomoć i njegu
Članak 55.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.
Pojam statusa roditelja njegovatelja ili statusa njegovatelja
Članak 61.
Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je:
1. potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
2. u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala ili
3. koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
Njegovatelj
Članak 63.
(1) Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
(2) Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona, pravo na status njegovatelja može se priznati i osobi iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(3) Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njegovog zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom.
Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja
Članak 64.
(1) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju ili članu kućanstva iz članka 63. ovoga Zakona koji:
1. je punoljetan
2. ima poslovnu sposobnost
3. nije lišen roditeljske skrbi
4. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koji pruža njegu
5. živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona i ima prebivalište na istoj adresi
6. koji je osposobljen za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona i koji pruža njegu.
(2) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se roditelju njegovatelju ili njegovatelju do navršene 65. godine.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, roditelj njegovatelj ili njegovatelj može i nakon navršene 65. godine ostvarivati priznato pravo ako i nadalje ispunjava zakonske uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se:
1. ako djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom nije priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema ovom Zakonu ili nije osiguran smještaj prema drugim propisima, osim u slučaju osiguranja smještaja žrtve obiteljskog nasilja
2. ako dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom nije korisnik usluge cjelodnevnog boravka na temelju ovoga Zakona
3. ako roditelji ne koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete
4. roditelju ili drugoj osobi koja nije lišena prava na roditeljsku skrb
5. roditelju ili drugoj osobi kod koje ne postoji zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona
6. ako osoba iz članka 61. ovoga Zakona nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora.
Naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju
Članak 65.
(1) Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 800 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(2) Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz članka 61. točke 1. ovoga Zakona koja se, zbog zdravstvenog stanja, ne može uključiti u programe i usluge u zajednici ima pravo na naknadu u iznosu od 900 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(3) Roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom iz članka 61. ovoga Zakona ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1200 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Obračun i isplatu naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, uspostavu prijavno-odjavnih podataka za obvezna osiguranja te uplatu doprinosa za obvezna osiguranja obavlja Ministarstvo putem Zavoda, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.
Prestanak statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja
Članak 68.
Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prestaje:
1. na zahtjev roditelja njegovatelja ili njegovatelja
2. ako se promijene okolnosti iz članka 61., članka 63. stavka 3. i članka 64. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja u skladu s ovim Zakonom
4. ako se roditelj njegovatelj ili njegovatelj nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora
5. ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zasnuje radni odnos, obavlja obrtničku, samostalnu ili neku drugu profesionalnu djelatnost
6. kada roditelj njegovatelj ili njegovatelj navrši 65 godina života, osim u slučaju iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona
7. istekom roka od dva mjeseca u slučaju privremene nesposobnosti za pružanje njege roditelja njegovatelja ili njegovatelja
8. smrću djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, roditelja njegovatelja ili njegovatelja
9. ako osoba iz članka 61. ovoga Zakona sklopi ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili
10. ako je nastupio neki od razloga navedenih u članku 64. stavku 4. ovoga Zakona.
Sadržaj uputnice
Članak 76.
(1) Uputnica je isprava kojom se korisnik upućuje na korištenje određene socijalne usluge propisane ovim Zakonom, određuje se pružatelj i opseg usluge te ujedno predstavlja osnovu za obračun troškova pružene usluge.
(2) Uputnica za pružanje socijalne usluge sadrži: ime i prezime korisnika, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), vrstu, oblik i opseg usluge, pružatelja usluge, početak i trajanje pružanja usluge, potpis osobe ovlaštene za izdavanje uputnice i potpis ovlaštene osobe koja je izvršila obračun te upozorenje o pravnim posljedicama nepridržavanja odredbi ovoga Zakona.
(3) Uz uputnicu se prilaže individualni plan intervencija ili individualni plan promjena.
(4) Zavod je dužan voditi evidenciju o izdanim uputnicama.
(5) Način vođenja evidencije o izdanim uputnicama i obrazac uputnice pravilnikom propisuje ministar.
Obavještavanje o pružanju usluge
Članak 78.
(1) Nakon zaprimanja uputnice ovlašteni pružatelj usluge dužan je u roku od tri dana obavijestiti Zavod o danu početka pružanja usluge ili stavljanja na listu zaprimljenih zahtjeva.
(2) Ako pružatelj usluge ne pruža uslugu korisniku kojemu je uputnica izdana ili ne pruža uslugu iz uputnice, pružatelj usluge dužan je u roku od tri dana o tome obavijestiti Zavod i navesti razloge te vratiti uputnicu.
(3) Ako Zavod ocijeni da su razlozi za odbijanje pružanja usluge iz stavka 2. ovoga članka neopravdani, o tome će odmah obavijestiti Ministarstvo.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Zavod će izdati novu uputnicu.
Sadržaj, korisnik, svrha i pružatelj usluge stručne procjene
Članak 82.
(1) Stručna procjena je usluga kojom se utvrđuju sposobnosti i potrebe korisnika radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge.
(2) Usluga stručne procjene odobrava se djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom radi priznavanja prava na uslugu psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, pomoći pri uključivanja u programe odgoja i redovitog obrazovanja, boravka, organiziranog stanovanja ili smještaja, a može trajati od četiri do šest sati.
(3) Uslugu stručne procjene, na temelju uputnice ili zaključka Zavoda, provodi tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točke 3. ovoga Zakona.
Sadržaj, korisnik, trajanje usluge socijalnog mentorstva
Članak 85.
(1) Socijalno mentorstvo je usluga kojom se dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora pruža stručna pomoć usmjerena jačanju njegovih snaga i sposobnosti za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi.
(2) Usluga socijalnog mentorstva može se odobriti i drugim osobama u riziku od socijalne isključenosti.
(3) Usluga socijalnog mentorstva odobrava se prema procjeni stručnog radnika Zavoda, u dogovoru s korisnikom, a temelji se na odnosu povjerenja i partnerstva između socijalnog mentora i korisnika.
(4) Usluga socijalnog mentorstva pruža se u razdoblju od šest do osam mjeseci kroz minimalno deset strukturiranih susreta socijalnog mentora i korisnika.
Usluga psihosocijalne podrške obitelji
Članak 95.
(1) Psihosocijalna podrška obitelji odobrava se radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.
(2) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji kada se problemi i teškoće mogu riješiti samo promjenama u obitelji, kada je obitelji potrebna stručna pomoć i podrška pri odgoju i skrbi za djecu, radi usvajanja znanja i vještina za uspješnije roditeljstvo ili svakodnevnu brigu i skrb odnosno kada je rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje odnosa.
(3) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji na temelju procjene rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene.
(4) Psihosocijalna podrška pruža se u obitelji do pet sati tjedno, iznimno kod pružatelja usluge do šest sati tjedno, a najviše dva sata dnevno.
Pružatelj usluge rane razvojne podrške
Članak 98.
(1) Uslugu rane razvojne podrške pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točke 3. ovoga Zakona.
(2) Usluga rane razvojne podrške pruža se u obitelji ili kod pružatelja usluge.
(3 Korisniku kojem je odobrena usluga rane razvojne podrške ne može se odobriti usluga psihosocijalne podrške.
Uvjeti za odobravanje usluge pomoći u kući
Članak 101.
(1) Usluga pomoći u kući odobrava se osobi iz članka 100. ovoga Zakona ako:
1. nema u vlasništvu imovinu kojom može osigurati sredstva za zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba, osim stana ili kuće koju osoba koristi za stanovanje
2. nije sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
3. je prosječan mjesečni prihod samca ili članova kućanstva u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupka manji od 300 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako prosječan mjesečni prihod samca ili članova kućanstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka prelazi iznos od 300 % osnovice, a nije veći od 400 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, korisniku koji ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka odobrava se 50 % cijene troškova usluge pomoći u kući.
(3) Usluga pomoći u kući može se iznimno odobriti i korisniku doplatka za pomoć i njegu za zadovoljavanje pojedine potrebe iz članka 102. ovoga Zakona koju mu ne mogu pružiti osobe iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona.
Pružatelj usluge boravka
Članak 105.
(1) Uslugu boravka pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se priznati pravo na uslugu smještaja, organiziranog stanovanja ili odobriti usluga psihosocijalne podrške.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, korisniku kojem je odobrena usluga boravka do dva dana u tjednu može se odobriti usluga psihosocijalne podrške.
Korisnik usluge organiziranog stanovanja
Članak 107.
Pravo na uslugu organiziranog stanovanja priznaje se:
1. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili mlađoj punoljetnoj osobi
2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju
3. djetetu stranom državljaninu bez pratnje ili bez državljanstva
4. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom
5. osobi koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje uz pomoć i potporu iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života
6. funkcionalno ovisnoj osobi starije životne dobi koja ne može samostalno zadovoljavati svoje potrebe
7. osobi ovisnoj o alkoholu, drogama, kockanju ili drugim oblicima ovisnosti
8. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta koji nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može s djetetom ostati u obitelji
9. žrtvi obiteljskog nasilja
10. žrtvi trgovanja ljudima ili
11. beskućniku.
Usluga smještaja u kriznim situacijama
Članak 112.
(1) Krizne situacije su situacije u kojima je ugrožen život, zdravlje ili dobrobit osobe.
(2) Pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama priznaje se:
1. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi
2. djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju
3. djetetu koje se zatekne u skitnji
4. djetetu bez pratnje stranom državljaninu ili bez državljanstva
5. djetetu o kojem se roditelji privremeno nisu u mogućnosti skrbiti zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća
6. trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana koji nema stan odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji
7. žrtvi obiteljskog nasilja
8. žrtvi trgovanja ljudima
9. odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta ili koja nema prebivalište ili boravište i nije u stanju brinuti se o sebi
10. odrasloj osobi kojoj je ugrožen život zbog bolesti, nemoći, ovisnosti, socijalne isključenosti ili drugih okolnosti ili
11. beskućniku.
Usluga smještaja u drugim slučajevima, trajanje
Članak 116.
Pravo na uslugu smještaja u drugim slučajevima priznaje se:
1. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog:
a) korištenja odmora roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine ili
b) privremene nesposobnosti za rad roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja, u skladu s propisom iz obveznog zdravstvenog osiguranja dok traje potreba, a najdulje 60 dana tijekom jedne kalendarske godine
2. djetetu i odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja u domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga iz članka 162. ovoga Zakona, radi iskustva obiteljskog okruženja tijekom blagdana ili školskih praznika u udomiteljskoj obitelji
3. djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom radi školovanja po posebnom programu izvan mjesta prebivališta, ako se školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta, najdulje do navršene 21. godine
4. djetetu s problemima u ponašanju radi multidisciplinarne procjene, u trajanju od 30 dana
5. djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga u udomiteljskoj obitelji, dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života
6. stranom državljaninu i osobi bez državljanstva s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, u trajanju do tri godine
7. osobi iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, u trajanju do godinu dana
8. djetetu s teškoćama u razvoju, osobi s invaliditetom i starijoj osobi kojoj je potrebno osigurati intenzivnu skrb i podmirenje osnovnih životnih potreba zbog oštećenja zdravlja i oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ako mu skrb nije moguće osigurati u vlastitom domu i pružanjem drugih socijalnih usluga ili
9. osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih naknada i usluga iz socijalne skrbi ili na drugi način.
Cijene socijalnih usluga
Članak 119.
(1) Pružatelj socijalne usluge čiji je osnivač Republika Hrvatska socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga po cijeni koja se utvrđuje odlukom o utvrđivanju cijena socijalnih usluga koju donosi ministar i javno se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Za pružatelja socijalne usluge čiji osnivač nije Republika Hrvatska, a koji socijalnu uslugu pruža u mreži socijalnih usluga cijena usluge utvrđuje se ugovorom o pružanju socijalnih usluga s Ministarstvom.
(3) Pružatelj socijalne usluge koji uslugu pruža izvan mreže socijalnih usluga cijenu socijalne usluge određuje samostalno.
(4) Metodologiju za utvrđivanje cijena socijalnih usluga, koje se pružaju u mreži socijalnih usluga, pravilnikom propisuje ministar.
Plaćanje socijalnih usluga
Članak 120.
(1) Odrasla osoba koja socijalnu uslugu koristi na temelju rješenja ili uputnice dužna je u cijelosti ili djelomično platiti cijenu usluge sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Cijenu socijalne usluge priznate ili odobrene djetetu na temelju ovoga Zakona dužni su u cijelosti ili djelomično platiti roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja, sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge
Članak 121.
(1) Korisnik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona dužan je u plaćanju cijene usluge sudjelovati svojim prihodima i imovinom koja ne služi njemu ili članovima njegova kućanstva za podmirenje osnovnih životnih potreba.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik usluge smještaja u kriznim situacijama ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge.
(3) U iznos prihoda kojima je korisnik dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ne uračunava se iznos koji korisnik plaća za uzdržavanje člana obitelji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja visina novčanog iznosa kojim plaća cijenu usluge umanjuje se za iznos naknade za osobne potrebe korisnika.
Sudjelovanje obveznika uzdržavanja
Članak 123.
(1) Ako korisnik socijalne usluge iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona ne može u cijelosti niti djelomično platiti cijenu usluge, dužni su je u cijelosti ili djelomično platiti obveznici uzdržavanja sukladno pravilniku iz članka 125. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Zakonski obveznik uzdržavanja korisnika iz stavka 1. ovoga članka nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Stvarna nadležnost
Članak 126.
(1) O pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za ugroženog kupca energenata, naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za pogrebne troškove, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja rješenjem odlučuje Zavod, prema prebivalištu korisnika.
(2) Socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja, socijalnog mentorstva, obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške i pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoći u kući i boravka uputnicom odobrava Zavod, prema prebivalištu korisnika.
(3) O pravu na naknadu za troškove stanovanja rješenjem odlučuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(4) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka a) i b) ovoga Zakona rješenjem odlučuje Ministarstvo.
(5) O ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona za pravne i fizičke osobe iz članka 162. točke 1. podtočaka c) i d) i točaka 3. i 4. ovoga Zakona rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb.
Vještačenje
Članak 135.
(1) Ako je za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi potrebno utvrđivanje činjenice postojanja tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
(2) Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravima iz socijalne skrbi odnosno drugim pravima po posebnim propisima u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, Ministarstvo može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Dan priznavanja prava
Članak 136.
(1) Prava koja se, na temelju ovoga Zakona, priznaju u novčanom iznosu priznaju se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, jednokratnu naknadu i naknadu za pogrebne troškove priznaje se s danom izvršnosti rješenja, a pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se s danom početka korištenja usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.
(3) Prava na usluge priznaju se s danom početka korištenja usluge.
(4) Prava koja se priznaju u novčanom iznosu isplaćuju se mjesečno, osim jednokratne naknade i naknade za pogrebne troškove.
Isplata za nepuni mjesec
Članak 137.
Za mjesec u kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe, naknadu za redovito studiranje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu i status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava.
Uvjeti za člana Povjerenstva
Članak 151.
(1) Član Povjerenstva iz članka 150. ovoga Zakona može biti osoba koja:
– je državljanin Republike Hrvatske
– nije osuđena ili se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti
– nije osuđena ili se protiv nje ne vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora
– u obitelji nema izrečenu mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.
(2) Član Povjerenstva ne može odlučivati u predmetu u kojem je on stranka ili srodnik stranke po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do zaključno četvrtog stupnja, bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do zaključno drugog stupnja.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi
Članak 162.
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:
1. ustanove socijalne skrbi:
a) Zavod
b) Obiteljski centar
c) dom socijalne skrbi i
d) centar za pomoć u kući
2. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb
3. udruga, vjerska zajednica i druga pravna osoba
4. fizička osoba kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik
5. udomiteljska obitelj.
Početak pružanja socijalnih usluga
Članak 165.
(1) Pravna i fizička osoba koje pružaju socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik iz članka 162. točke 1. podtočaka c) i d) i točaka 3. i 4. ovoga Zakona mogu početi pružati socijalne usluge po izvršnosti rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(2) Pravna i fizička osoba koje su ispunile mjerila za pružanje socijalnih usluga u drugoj državi, članici Europske unije ili drugoj državi, ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu pružati socijalne usluge koje se na temelju ovoga Zakona pružaju u obitelji korisnika, izvan mreže socijalnih usluga, nakon upisa u registar iz članka 166. ovoga Zakona.
(3) Ako pravna i fizička osoba iz stavka 2. ovoga članka socijalne usluge ne pružaju trajno, nisu dužne upisati se u registar, ali su dužne prije početka pružanja socijalnih usluga dostaviti izjavu o namjeri pružanja socijalnih usluga elektroničkim putem, jedinstvenoj kontaktnoj točki za usluge pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
(4) Izjava iz stavka 3. ovoga članka sadrži sve bitne informacije o pružatelju socijalnih usluga te služi u svrhu informiranja i jednake dostupnosti svih subjekata koji obavljaju djelatnost socijalnih usluga na teritoriju Republike Hrvatske.
Upravno vijeće Zavoda
Članak 180.
(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda.
(2) Upravno vijeće čini devet članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, i to:
1. pet članova na prijedlog ministra
2. dva člana predstavnika radnika Zavoda imenovanih na način iz stavka 4. ovoga članka
3. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova reprezentativnih sindikata
4. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova poslodavaca.
(3) Članovi upravnog vijeća biraju predsjednika upravnog vijeća iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.
(4) Člana upravnog vijeća, predstavnika radnika zaposlenih u Zavodu imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.
(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(6) Izbor, djelokrug, ovlaštenja i odgovornost upravnog vijeća utvrđuju se statutom Zavoda.
Upravno vijeće Obiteljskog centra
Članak 190.
(1) Obiteljskim centrom upravlja upravno vijeće koje čine tri predstavnika osnivača i dva predstavnika radnika zaposlenih u Obiteljskom centru.
(2) Predstavnike osnivača u upravno vijeće imenuje ministar.
(3) Članove upravnog vijeća, predstavnike radnika zaposlenih u Obiteljskom centru imenuje i razrješava radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, predstavnike radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.
(4) Predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog vijeća između predstavnika osnivača.
(5) Mandat upravnog vijeća traje četiri godine, a predsjednik upravnog vijeća dužan je obavijestiti osnivača o isteku mandata upravnog vijeća 90 dana prije isteka mandata.
Ravnatelj Obiteljskog centra
Članak 191.
(1) Obiteljski centar ima ravnatelja.
(2) Ravnatelja Obiteljskog centra, na temelju javnog natječaja, imenuje upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost ministra.
(3) Ravnatelj ima pomoćnike koji rukovode radom ustrojstvenih jedinica Obiteljskog centra.
(4) Pomoćnike iz stavka 3. ovoga članka imenuje ravnatelj, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.
(5) Uvjeti za imenovanje, izbor, djelokrug, ovlaštenja i odgovornost ravnatelja i pomoćnika ravnatelja utvrđuju se statutom.
(6) Ravnatelj i pomoćnici Obiteljskog centra obavljaju i dio stručnih poslova sukladno općim aktima.
(7) Mandat ravnatelja Obiteljskog centra i pomoćnika traje četiri godine.
Osnivanje Akademije
Članak 218.
(1) Osnivač Akademije socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Akademija) je Republika Hrvatska.
(2) Akademija je javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i statutom.
(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.
Upravno vijeće Akademije
Članak 221.
(1) Akademijom upravlja upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima četiri stalna člana i tri člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.
(3) Stalni članovi upravnog vijeća su:
– ministar nadležan za poslove socijalne skrbi
– ravnatelj Zavoda
– ravnatelj Centra za posebno skrbništvo
– ravnatelj Obiteljskog centra.
(4) Tri člana upravnog vijeća koji se imenuju na vrijeme od četiri godine su:
– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti
– predstavnik sveučilišnih nastavnika Studijskog centra socijalnog rada i
– predstavnik radnika Akademije.
(5) Člana upravnog vijeća iz redova sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti i Studijskog centra socijalnog rada imenuje i razrješava ministar na prijedlog dekana pravnih fakulteta odnosno prodekana Studijskog centra socijalnog rada.
(6) Člana upravnog vijeća iz reda radnika Akademije imenuje i opoziva radničko vijeće Akademije, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, sukladno općim propisima o radu.
Zasebna organizacijska jedinica
Članak 227.
Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik koji, osim obavljanja druge djelatnosti za koju je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima, pruža socijalne usluge, dužan ih je pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Ustrojstvo organizacijske jedinice
Članak 228.
(1) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi iz članka 227. ovoga Zakona u kojoj se pružaju socijalne usluge mora imati voditelja koji vodi poslovanje i odgovoran je za zakonitost rada, a odgovara i za stručni rad ako pravna osoba pruža usluge stručnog rada.
(2) Voditelj iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete iz članka 205. stavka 1. ovoga Zakona, osim ako pruža samo usluge pomoći u kući.
(3) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka u kojoj najmanje pet stručnih radnika pruža socijalne usluge mora imati stručno vijeće, a na način rada, sastav i ovlasti stručnog vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 210. ovoga Zakona.
Evidencija i dokumentacija
Članak 229.
(1) Pravna osoba iz članka 228. ovoga Zakona dužna je voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad sukladno pravilniku iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu.
POGLAVLJE III. PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA KAO PROFESIONALNE DJELATNOSTI ILI KAO OBRTA
Način pružanja socijalne usluge
Članak 230.
(1) Fizička osoba može samostalno, kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik, pružati socijalne usluge savjetovanja u savjetovalištu i usluge pomoći u kući.
(2) Fizička osoba koja socijalne usluge pruža kao profesionalnu djelatnost u svom nazivu ističe ime i prezime, OIB, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.
Evidencija i dokumentacija fizičke osobe koja socijalne usluge pruža kao profesionalnu djelatnost
Članak 231.
(1) Fizička osoba iz članka 230. stavka 1. ovoga Zakona dužna je voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad sukladno pravilniku iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu.
Prestanak pružanja socijalnih usluga
Članak 237.
(1) Ustanova socijalne skrbi prestaje s pružanjem socijalnih usluga:
1. prestankom postojanja ustanove prema zakonu kojim se uređuju ustanove
2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga
3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge.
(2) Pravna osoba prestaje s pružanjem socijalnih usluga:
1. prestankom rada pravne osobe prema zakonu kojim se uređuju ustanove
2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga
3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge.
(3) Fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik prestaje s pružanjem socijalnih usluga:
1. smrću fizičke osobe
2. donošenjem odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga
3. izvršnošću rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge
4. pravomoćnošću odluke o lišenju poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na pružanje socijalnih usluga
5. zasnivanjem radnog odnosa
6. gubitkom zdravstvene sposobnosti
7. ako više ne ispunjava propisane uvjete
8. ako kod fizičke osobe nastupi zapreka iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona
9. prestankom obrta prema zakonu kojim se uređuje obavljanje obrta.
(4) Nadležno tijelo iz članka 126. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona dužno je donijeti rješenje o prestanku pružanja socijalnih usluga i dostaviti ga stranki bez odgode zbog razloga iz stavka 1. točaka 1. i 2., stavka 2. točaka 1. i 2. i stavka 3. točaka 1., 2. i 4. do 9. ovoga članka.
(5) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 4. ovoga članka, izvršnog rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, kao i u slučaju neobnavljanja licencije za pružanje socijalnih usluga jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb briše pružatelja usluge iz registra iz članka 166. stavka 1. ovoga Zakona.
Privremena obustava rada fizičke osobe koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik
Članak 238.
(1) Fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik može privremeno obustaviti pružanje socijalnih usluga zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga.
(2) O privremenoj obustavi osoba iz stavka 1. dužna je o tome izvijestiti korisnika odnosno zakonskog zastupnika korisnika, člana obitelji, jedinicu područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb te područnu ustrojstvenu jedinicu Zavoda na čijem području pruža socijalne usluge.
Zbrinjavanje korisnika smještaja i organiziranog stanovanja u slučaju prestanka pružanja socijalnih usluga
Članak 239.
(1) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju rješenja dužan je najkasnije 90 dana prije prestanka pružanja usluge o tome obavijestiti Zavod, korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji.
(2) Zavod je dužan korisniku smještenom na temelju rješenja prije prestanka pružanja usluge iz stavka 1. ovoga članka osigurati drugi odgovarajući smještaj.
(3) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju ugovora dužan je najkasnije 90 dana prije prestanka pružanja usluge o tome obavijestiti Zavod, korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji.
(4) Pružatelj socijalne usluge koji pruža uslugu smještaja i organiziranog stanovanja na temelju ugovora dužan je najkasnije osam dana prije prestanka pružanja usluge korisnicima odnosno zakonskim zastupnicima korisnika i članovima obitelji pružiti informaciju o najmanje jednom drugom odgovarajućem pružatelju socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja te u daljnjem roku od osam dana o tome u pisanom obliku ili elektroničkim putem obavijestiti Zavod.
(5) Pružatelj socijalne usluge smještaja ili osoba koja uslugu smještaja pruža bez pravne osnove, kojoj je rješenjem inspektora zabranjen rad ili naložen prekid pružanja usluga, dužna je obavijestiti korisnike odnosno zakonske zastupnike korisnika i članove obitelji o prestanku rada i potrebi pronalaska drugog odgovarajućeg smještaja.
(6) Inspektor koji je donio rješenje o zabrani rada ili pružanja usluga dužan je o tome obavijestiti Zavod i nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(7) Zavod je dužan u slučaju iz stavka 5. ovoga članka korisniku smještenom na temelju rješenja osigurati drugi odgovarajući smještaj bez odgode.
(8) Zavod je dužan u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 6. ovoga članka korisnika koji socijalnu uslugu smještaja koristi na temelju ugovora ili bez pravne osnove, zakonskog zastupnika i člana obitelji obavijestiti da je rješenjem inspektora zabranjen rad ili pružanje usluga i da je korisnik dužan napustiti objekt u kojem se pružala usluga smještaja i pružiti informaciju o najmanje jednom drugom odgovarajućem pružatelju socijalne usluge smještaja te na zahtjev korisnika ponuditi mu pružanje usluge kod drugog odgovarajućeg pružatelja socijalne usluge smještaja na temelju ugovora ili na temelju rješenja, ako za to ispunjava zakonom propisane uvjete.
(9) Ako korisnik usluge smještaja u roku određenom u obavijesti iz stavka 8. ovoga članka ne napusti objekt, Zavod će pisanim putem korisnika upoznati s rizicima i posljedicama odbijanja napuštanja objekta.
(10) Pružatelj socijalne usluge smještaja kojem je zabranjen rad ne smije nastaviti s pružanjem usluga.
Svrha, sadržaj
Članak 246.
(1) Za potrebe obavljanja djelatnosti socijalne skrbi propisane ovim Zakonom, za planiranje, praćenje stanja te za znanstveno-istraživačke i statističke svrhe na području socijalne skrbi vode se zbirke podataka, evidencije i dokumentacija koja obuhvaća cjelokupan nacionalni sustav socijalne skrbi.
(2) Zbirke podataka sadrže podatke o:
1. pravima u sustavu socijalne skrbi
2. socijalnim uslugama
3. pružateljima socijalnih usluga
4. korisnicima novčanih naknada i socijalnih usluga
5. financiranju djelatnosti socijalne skrbi
6. obavljanju poslova koje nositeljima djelatnosti nalažu drugi propisi.
(3) Voditelji obrade podataka iz stavka 2. ovoga članka su ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe koje pružaju socijalne usluge i fizičke osobe koje pružaju socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik.
Zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi
Članak 261.
(1) Ne može se primiti u radni odnos kao radnik u djelatnosti socijalne skrbi niti poslove u djelatnosti socijalne skrbi može obavljati osoba:
1. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)
2. koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
3. kojoj je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji
4. protiv koje se vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).
(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela ili za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka te da se protiv nje pred nadležnim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.
(3) Poslodavac je dužan za sve radnike zaposlene u djelatnosti socijalne skrbi, najmanje jednom godišnje, pribaviti dokaz iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako osoba u radnom odnosu u ustanovi socijalne skrbi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, ustanova kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.
(5) Ako ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u ustanovi socijalne skrbi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
(6) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja.
Pravna osnova
Članak 267.
(1) Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta ustanove odnosno vjerske zajednice, udruge te druge pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i godišnjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora.
(2) Godišnji plan i program provedbe unutarnjeg nadzora pružatelj socijalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka dužan je izraditi najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.
(3) Način provođenja unutarnjeg nadzora i njegov sadržaj pravilnikom propisuje ministar.
Dužnosti inspektora
Članak 276.
(1) U obavljanju inspekcijskih poslova inspektor je dužan:
1. zabraniti provođenje pojedinih mjera i radnji koje su protivne zakonu ili drugom propisu
2. zabraniti rad domu socijalne skrbi, centru za pružanje usluga u zajednici i drugom pružatelju usluga iz članka 162. ovoga Zakona ako:
– više ne ispunjava propisana mjerila za pružanje socijalnih usluga
– ne postupi po prethodnom rješenju inspektora kojim se naređuju mjere
– načinom pružanja usluga ugrožava zdravlje i sigurnost korisnika
3. obavijestiti nadležnu komoru kada utvrdi da stručni radnik nema odobrenje za samostalni rad od nadležne komore, ako je to uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta
4. zabraniti pravnoj osobi pružanje socijalnih usluga ako ih obavlja bez rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom
5. narediti fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik prekid pružanja socijalne usluge ako nije pribavila rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom i posebnim propisom
6. narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku te poduzimati druge mjere za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima
7. narediti provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti odgovorne osobe kod pružatelja usluga i zaposlenih radnika
8. narediti i druge mjere u skladu sa zakonom.
(2) O zabrani rada pružateljima usluga iz stavka 1. točke 2. ovoga članka inspektor je dužan izvijestiti nadležno tijelo koje je donijelo rješenje o ispunjavanju mjerila za početak pružanja socijalnih usluga i jedinicu lokalne samouprave na čijem se području pruža usluga smještaja.
(3) Pružatelj usluge dužan je postupiti po izrečenim mjerama inspektora iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako osoba ne postupi po rješenju inspektora u roku koji je određen rješenjem, rješenje će se izvršiti primjenom mjerodavnih odredaba o prisilnom izvršenju nenovčanih obveza novčanom kaznom prema propisu kojim se uređuje opći upravni postupak.
(5) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti odnosno povrede propisa, a nije ovlašten izravno postupati, dužan je izvijestiti nadležno tijelo o uočenim nepravilnostima odnosno povredama propisa te tražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera.
Pravo na povrat i naknadu štete
Članak 292.
(1) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja, uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, sukladno članku 294. ovoga Zakona.
(2) Republika Hrvatska ima pravo na naknadu štete koju je počinio korisnik u slučajevima iz članka 296. ovoga Zakona.
(3) Povrat isplaćenih iznosa na ime prava iz stavka 1. ovoga članka i naknada štete iz stavka 2. ovoga članka osigurava se upisom zabilježbe tražbine na nekretninama korisnika.
Zabilježba
Članak 293.
(1) Na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su u vlasništvu odraslog korisnika, u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva.
(2) Zabilježba tražbine ima učinak da pravo namirenja Republike Hrvatske po osnovi povrata isplaćenih iznosa odnosno naknade štete utvrđeno ovršnom ispravom dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom tražbine pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnoga prava.
(3) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka briše se na temelju suglasnosti Ministarstva kada Zavod nakon prestanka prava utvrdi da nema obveze povrata isplaćenih iznosa ili obveze naknade štete.
(4) Ako Zavod utvrdi da po osnovi priznatog prava osiguranog zabilježbom iz stavka 1. ovoga članka postoji obveza povrata isplaćenih iznosa odnosno obveza naknade štete, zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada se izvrši naplata tražbine ili otpiše dug.
Obveznici povrata
Članak 294.
(1) Za slučaj smrti korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava kojega je bio korisnik u trenutku smrti od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeđene imovine
(2) Za slučaj da korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćeni troškovi priznatog prava iz sredstava državnog proračuna daruje svoju imovinu, Republika Hrvatska ima pravo od obdarenika na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava do visine vrijednosti darovane imovine.
(3) Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, od osobe koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja prava utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje.
(4) Zastarni rok za tražbine iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.
(5) Zastarni rok za tražbine iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana saznanja za darovanje.
(6) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju nasljeđivanja ošasne imovine sukladno propisu kojim se uređuje nasljeđivanje.
Otpis duga
Članak 300.
(1) Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se njegov dug po osnovi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa djelomično ili u cijelosti otpiše ako utvrdi da podnositelj prijedloga nije u mogućnosti izvršiti povrat isplaćenih iznosa odnosno naknaditi štetu bez ugrožavanja podmirenja osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba, uzimajući u obzir njegove prihode, imovinsko stanje i socijalni položaj.
(2) Ako podnositelj prijedloga za otpis duga živi u kućanstvu, prilikom odlučivanja o podnesenom prijedlogu u obzir se uzimaju i prihodi, imovinsko stanje i socijalni položaj članova njegova kućanstva.
(3) Prijedlog za otpis duga može se podnijeti najkasnije do dana podnošenja tužbe radi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa sudu putem nadležnog državnog odvjetništva.
(4) Ako dug obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa koji se otpisuje iznosi 1320,00 eura ili više, Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se dug djelomično ili u cijelosti otpiše, samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(5) Zavod je dužan voditi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje te o tome do 15. siječnja svake godine za prethodnu godinu dostavljati izvješće Ministarstvu.
(6) Zavod će po službenoj dužnosti otpisati potraživanje prema obvezniku naknade štete odnosno obvezniku povrata isplaćenog iznosa ako nastupi zastara naplate potraživanja prema zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi.
(7) Način utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za otpis duga pravilnikom propisuje ministar.
Nepostupanje po rješenju inspektora
Članak 305.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne postupi po izrečenim mjerama inspektora iz članka 276. stavka 1. ovoga Zakona, osim u slučaju nepostupanja po rješenju inspektora iz članka 276. stavka 1. točke 2. podtočke 3. kojim se zabranjuje rad radi zaštite dobrobiti djeteta i drugih ranjivih osoba zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik.
Nezakonito pružanje usluga
Članak 306.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. pruža usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
2. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon donošenja odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga, suprotno članku 237. stavku 1. točki 2. i stavku 2. točki 2. ovoga Zakona
3. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon izvršnosti rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, suprotno članku 237. stavku 1. točki 3. i stavku 2. točki 3. ovoga Zakona
4. pruža usluge smještaja većem broju korisnika od broja utvrđenog izvršnim rješenjem o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, donesenim sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona kojim se propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja pruža socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako:
1. pruža usluge za koje nema izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
2. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon donošenja odluke o prestanku pružanja socijalnih usluga, suprotno članku 237. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona
3. nastavi s pružanjem socijalnih usluga nakon izvršnosti rješenja inspektora o zabrani rada pružatelja usluge, suprotno članku 237. stavku 3. točki 3. ovoga Zakona
4. pruža usluge smještaja većem broju korisnika od broja utvrđenog izvršnim rješenjem o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, donesenim sukladno pravilniku iz članka 163. stavka 4. ovoga Zakona, kojim se propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba osnivač ako:
1. dom socijalne skrbi koji je osnovala prema članku 196. stavku 1. ovoga Zakona obavlja djelatnost socijalne skrbi bez izvršnog rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
2. centar za pomoć u kući koji je osnovala prema članku 214. stavku 2. ovoga Zakona obavlja djelatnost socijalne skrbi bez izvršnog rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga iz članka 126. stavka 5. i članka 165. stavka 1. ovoga Zakona
3. socijalne usluge ne pruža u zasebnoj organizacijskoj jedinici, suprotno članku 227. ovoga Zakona.
(5) Za prekršaje iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi osnivaču novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.
(6) Za prekršaje iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba osnivač novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.
Nezakonito zapošljavanje
Članak 308.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi u radni odnos radnika za kojeg postoji zapreka za zapošljavanje iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako primi u radni odnos radnika za kojeg postoji zapreka za zapošljavanje iz članka 261. stavka 1. ovoga Zakona.
Nepropisno vođenje evidencije i dokumentacije
Članak 310.
(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj Zavod ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 178. stavku 3. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 178. stavku 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(3) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj obiteljski centar ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 193. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 248. stavka 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 193. stavku 2. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u obiteljskom centru novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(5) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj dom socijalne skrbi ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 213. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 213. stavku 2. ovoga Zakona.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u domu socijalne skrbi novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(7) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj centar za pomoć u kući ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 217. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 217. stavku 2. ovoga Zakona.
(8) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u centru za pomoć u kući novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(9) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba koja osim obavljanja svoje djelatnosti, pruža i socijalne usluge ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 229. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 229. stavku 2. ovoga Zakona.
(10) Za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 9. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(11) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad, suprotno članku 231. stavku 1. ovoga Zakona
2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 248. stavku 3. ovoga Zakona
3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu, suprotno članku 231. stavku 2. ovoga Zakona.
(12) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se Zavod ako:
1. ne vodi evidenciju o sklopljenim nagodbama s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu duga, vremenu i načinu povrata, suprotno članku 299. stavku 6. Zakona
2. do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu ne dostavi Ministarstvu izvješće o sklopljenim nagodbama, suprotno članku 299. stavku 6. ovoga Zakona
3. ne vodi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu i prezimenu obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje, suprotno članku 300. stavku 5. ovoga Zakona
4. do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu ne dostavi Ministarstvu izvješće o otpisu tražbine za prethodnu godinu, suprotno članku 300. stavku 5. ovoga Zakona.
(13) Za prekršaj iz stavka 12. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(14) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se:
1. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb ne vodi evidenciju i dokumentaciju o priznatim pravima u sustavu socijalne skrbi propisanim ovim Zakonom, posebnim propisima i općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, suprotno članku 118. stavku 1. ovoga Zakona
2. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb evidenciju i dokumentaciju ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom, suprotno članku 118. stavku 5. ovoga Zakona
3. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb o podacima o korisnicima i naknadama iz sustava socijalne skrbi iz evidencije i dokumentacije ne izradi godišnje izvješće, suprotno članku 118. stavku 2. ovoga Zakona
4. općinski načelnik ili gradonačelnik ako jedinica lokalne samouprave godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi jedinici područne (regionalne) samouprave, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona
5. župan ako jedinica područne (regionalne) samouprave ne objedini i ne potvrdi dostavljena godišnja izvješća jedinica lokalne samouprave, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona
6. župan ako jedinica područne (regionalne) samouprave objedinjena i potvrđena godišnja izvješća lokalne samouprave ne dostavi Ministarstvu, suprotno članku 118. stavku 3. ovoga Zakona
7. župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi Ministarstvu, suprotno članku 118. stavku 4. ovoga Zakona
8. općinski načelnik ili gradonačelnik ili župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb godišnje izvješće iz članka 118. stavka 2. ovoga Zakona ne dostavi nadležnom tijelu u roku koji je propisan pravilnikom iz članka 118. stavka 5. ovoga Zakona.
Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 18/22)
Članak 330.
(1) Ministar će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 263. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 35. stavka 6., članka 49. stavka 2., članka 69. stavka 2., članka 76. stavka 5., članka 118. stavka 5., članka 119. stavka 4., članka 125. stavka 2., članka 161. stavka 2., članka 163. stavka 4., članka 166. stavka 2., članka 242., članka 243. stavka 6., članka 248. stavka 3., članka 254. stavka 2., članka 257. stavka 6., članka 263. stavka 7., članka 267. stavka 3., članka 268. stavka 3., članka 270. stavka 2., članka 281. i članka 300. stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 241. stavka 7. ovoga Zakona.