Članak 1.

(1) Ovom Uredbom uređuje se način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (u daljnjem tekstu: Zakon) ili posebnim propisom.

(2) Ovom Uredbom utvrđuje se tko su ovlašteni vještaci, način njihova imenovanja, područje i način njihova rada, sadržaj nalaza i mišljenja, postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: izabrani doktor) te opseg i sadržaj medicinske i druge dokumentacije koju je doktor medicine, koji je liječio osobu odnosno osiguranika, ili/i stručnjak nekog drugog profila koji je obavio pregled ili ispitivanje osobe prethodno pripremio i sa svojim nalazom i mišljenjem dostavio nadležnom tijelu koje odlučuje u upravnom postupku o ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).

(3) Vještačenje se provodi kada nadležno tijelo za potrebe postupka iz stavka 1. ovoga članka podnese zahtjev za vještačenje Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod).

(4) Nalaz i mišljenje na temelju zahtjeva za vještačenje daje u prvom stupnju vijeće vještaka nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda, a nalaz i mišljenje u drugom stupnju daje vijeće viših vještaka središnje ustrojstvene jedinice Zavoda.

(5) Nadležno tijelo može zatražiti ispravak ili dopunu nalaza i mišljenja iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Uz zahtjev za vještačenje nadležno tijelo dužno je dostaviti medicinsku i drugu dokumentaciju te ranije nalaze i mišljenja, ako postoje.

(7) Inozemna medicinska i druga dokumentacija priložena zahtjevu za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka mora biti prevedena na hrvatski jezik.

Članak 2.

Vještačenje u smislu ove Uredbe je vještačenje kojim se:

a) u postupcima za ostvarivanje prava prema općim propisima iz mirovinskog osiguranja i drugim posebnim propisima iz mirovinskog osiguranja, utvrđuje smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti,  neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, profesionalna ili opća nesposobnost za rad (u daljnjem tekstu: promjena u radnoj sposobnosti), status osiguranika - osobe s invaliditetom kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, tjelesno oštećenje, postojanje, odnosno nepostojanje potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, uzročno posljedična veza između ozljede na radu ili profesionalne bolesti i nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili smrti osiguranika

+b) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o socijalnoj skrbi, utvrđuje vrsta i težina invaliditeta i vrsta i težina promjene u zdravstvenom stanju, postojanje prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege, trajna ili privremena promjena u zdravstvenom stanju, vrsta specifične njege uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata, radna sposobnost osobe

c) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o doplatku za djecu, utvrđuje vrsta i stupanj težine oštećenja zdravlja

d) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama, utvrđuje teže tjelesno ili mentalno oštećenje ili teža psihička bolest zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe, teška bolest jednog od roditelja ili njegova ovisnost o pomoći druge osobe radi čega je na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi radi prijenosa prava na drugog roditelja, nemogućnost roditelja pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti

e) u postupcima za ostvarivanje prava civilnih i ratnih vojnih invalida iz Drugog svjetskog rata, sudionika Drugog svjetskog rata i članova obitelji sudionika Drugog svjetskog rata te mirnodopskih vojnih invalida prema propisu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, utvrđuje postotak oštećenja organizma, stupanj potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupanj ortopedskog dodatka, nesposobnost za privređivanje i potreba za dodatkom za pripomoć u kući

f) u postupcima za stjecanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, utvrđuje nesposobnost za samostalan život i rad

g) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o obrazovanju, utvrđuje psihofizičko stanje djeteta i

h) u postupcima za ostvarivanje prava u drugim područjima u kojima se pravo ostvaruje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda, a kada je to propisano Zakonom ili posebnim propisom, utvrđuju relevantne činjenice.

Članak 3.

(1) Nalaz i mišljenje sastoji se od općeg i posebnog dijela.

(2) Opći dio nalaza i mišljenja sadrži podatke o:

a) brojčanoj oznaci predmeta, mjestu i datumu vještačenja, nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev za vještačenje, pravu u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrsti postupka

b) osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)

c) vještacima u vijeću vještaka i

d) anamnezi, kliničkom statusu, priloženoj medicinskoj i drugoj dokumentaciji, dijagnozama.

(3) Posebni dio nalaza i mišljenja sadrži ocjenu stanja odnosno funkcioniranja osobe koja se vještači, s obrazloženjem.

(4) Nalaz i mišljenje daje se na obrascu čiji su oblik i obvezni sadržaj utvrđeni u Prilogu I. ove Uredbe koji čini njezin sastavni dio.

GLAVA II.

VJEŠTACI

Članak 4.

(1) Vještaka i višeg vještaka imenuje ravnatelj Zavoda na temelju provedenog javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama.

(2) Za vještaka može biti imenovana osoba iz redova doktora medicine - specijalista s najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti ili doktora medicine bez specijalizacije s najmanje deset godina radnog iskustva u liječničkoj praksi, te psiholog, diplomirani socijalni radnik ili magistar socijalnog rada, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logoped, edukacijski rehabilitator/defektolog, socijalni pedagog), pedagog i drugi stručnjak prema potrebi vještačenja s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(3) Za višeg vještaka može biti imenovana osoba iz redova doktora medicine – specijalista s najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti, te psiholog, diplomirani socijalni radnik ili magistar socijalnog rada, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logoped, edukacijski rehabilitator/defektolog, socijalni pedagog), pedagog i drugi stručnjak prema potrebi vještačenja s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(4) Vještak i viši vještak - doktor medicine je osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 2. i 3. ovoga članka i koja je osposobljena, bez obzira na to ima li specijalizaciju te bez obzira na vrstu specijalizacije, za obradu, tumačenje medicinske i druge dokumentacije i procjenjivanju funkcioniranja osobe u skladu s metodologijama vještačenja propisanih ovom Uredbom i pravilima medicinske struke.

(5) Vještaci i viši vještaci vještače u vijeću sastavljenom od najmanje dva vještaka, odnosno dva viša vještaka, ovisno o predmetu vještačenja.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, vještak - doktor medicine vještači samostalno u slijedećim postupcima vještačenja:

a) o statusu osiguranika - osobe s invaliditetom kojoj se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema propisima mirovinskog osiguranja

b) ukupnog postotka tjelesnog oštećenja te postotka tjelesnog oštećenja koji se odnosi na donje ekstremitete radi ostvarivanja prava na znak pristupačnosti i prava na oslobađanje od plaćanja cestarine i

c) radne sposobnosti za inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja.

(7) Najmanje jedan od članova vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka 5. ovoga članka mora biti iz redova doktora medicine, a najmanje jedan iz redova stručnjaka iz drugih područja navedenih u stavku 2. ovoga članka.

(8) Vijeću vještaka, odnosno viših vještaka iz stavka 5. ovoga članka predsjedava predsjednik vijeća koji mora biti iz redova doktora medicine.

(9) Sastav vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka 5. ovoga članka određuje predsjednik vijeća ovisno o predmetu vještačenja.

(10) Vještaci i viši vještaci dužni su u svom radu držati se zakona, ove Uredbe i drugih propisa te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti.

(11) Vještaci, odnosno viši vještaci, kao i druge službene osobe koje sudjeluju u postupku vještačenja dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu osobne i druge podatke o osobama o kojima se vještači ili se ranije vještačilo.

Članak 5.

(1) Imenovani vještaci i viši vještaci obavljaju poslove vještačenja zasnivanjem radnog odnosa.

(2) Ako se na raspisani javni natječaj nitko ne prijavi, nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran ili postoji nedostatak vještaka ili viših vještaka u radnom odnosu u Zavodu, iznimno od stavka 1. ovoga članka poslove vještačenja može obavljati imenovani vještak ili viši vještak koji ne zasniva radni odnos u Zavodu.

(3) Vještak ili viši vještak iz stavka 2. ovoga članka imenuje se s Popisa stručnjaka za vještačenje kojeg donosi Upravno vijeće Zavoda.

Članak 6.

(1) Vještačenje se provodi uvidom u zahtjev za vještačenje te medicinsku i drugu dokumentaciju.

(2) Ako se vještačenje ne može provesti na temelju uvida iz stavka 1. ovoga članka, obavit će se neposredni pregled osobe koja se vještači, bez dijagnostičke obrade.

(3) Poziv na pregled upućuje se osobi koja se vještači sukladno pravilima o osobnoj dostavi s upozorenjem da je obvezna u zakazano vrijeme odazvati se pozivu.

(4) Ako osoba koja se vještači zbog svog zdravstvenog stanja ne može osobno ili u pratnji pristupiti neposrednom pregledu u službenim prostorijama Zavoda, a vještaci ne mogu dati nalaz i mišljenje na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju, neposredni pregled obavlja se u kućnoj posjeti.

(5) Neposredni pregled u kućnoj posjeti obavlja vještak ili viši vještak, a iznimno vijeće vještaka, odnosno vijeće viših vještaka.

(6) Prije davanja nalaza i mišljenja vijeće vještaka može zatražiti provjeru podataka iz medicinske dokumentacije, odnosno provjeru medicinske dokumentacije predane uz zahtjev.

(7) Postupak vještačenja završava davanjem nalaza i mišljenja kojim se utvrđuje postojanje činjenice iz članka 2. ove Uredbe.

(8) Kada je u postupku vještačenja potrebno utvrditi nastanak činjenice o kojoj se vještači , kao datum nastanka smatra se datum vještačenja. Iznimno, nastanak činjenice o kojoj se vještači može se utvrditi i prije tog datuma na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.

(9) Povrat medicinske dokumentacije moguć je tijekom i nakon postupka vještačenja, uz potpisanu izjavu o preuzimanju medicinske dokumentacije, dok Zavod zadržava presliku iste.

(10) Nakon završenog postupka vještačenja, Zavod dostavlja nalaz i mišljenje u jednom primjerku, uz cjelokupan predmet vještačenja nadležnom tijelu.

GLAVA III.

VJEŠTAČENJE ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ PODRUČJA MIROVINSKOG OSIGURANJA

POGLAVLJE I.

VJEŠTAČENJE RADNE SPOSOBNOSTI

Članak 7.

(1) Postupak vještačenja za ocjenu radne sposobnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju, pokreće zahtjevom nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

(2) Zahtjevu za vještačenje mora biti priloženo „Izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osobe koja se vještači/osiguranika“ (u daljnjem tekstu: Obrazac 1-IN ) koji izrađuje izabrani doktor.

(3) Obrazac 1-IN dužan je izraditi izabrani doktor i na zahtjev osobe koja se vještači.

(4) Izabrani doktor iz stavka 2. ovoga članka dužan je dati mišljenje o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osobe koja se vještači te pripremiti medicinsku dokumentaciju u skladu sa člancima 9. i 10. ove Uredbe.

(5) Obrazac 1-IN sadrži: osobne podatke osobe koje se vještači, anamnezu, liječnički nalaz, podatke o liječenju i rezultatima liječenja, dijagnoze, mišljenje izabranog doktora te popis priložene medicinske dokumentacije.

(6) ) Obrazac 1-IN utvrđen je u Prilogu II. i sastavni je dio ove Uredbe.

Članak 8.

(1) Kada izabrani doktor koji je liječio osobu za koju se traži vještačenje smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala promjena u radnoj sposobnosti za rad na poslovima koje ta osoba obavlja, odnosno poslovima sukladno zvanju i zanimanju te osobe, dostavlja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Obrazac 1-IN te o tome obavještava osobu za koju se traži vještačenje.

(2) Za osobu u radnom odnosu i s njom izjednačenim osobama, izabrani doktor uz Obrazac 1-IN dostavlja i „Opće podatke o osobi koja se vještači/osiguraniku s opisom poslova koje obavlja" (u daljnjem tekstu: Obrazac 2-IN).

(3) Obrazac 2-IN ispunjava poslodavac.

(4) Obrazac 2-IN sadrži: opće podatke o osobi koja se vještači, razini obrazovanja, odnosno zanimanju, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja.

(5) Obrazac 2-IN za osobu koja nije zaposlena te za sve ostale kategorije osoba koje su osigurane u obveznom mirovinskom osiguranju ispunjava vještak Zavoda iz redova diplomiranih socijalnih radnika ili magistara socijalnog rada.

(6) Obrazac 2-IN utvrđen je u Prilogu III. i sastavni je dio ove Uredbe.

(7) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dužna je, uz zahtjev za vještačenje, dostaviti ispis staža osiguranja za osobu za koju se traži vještačenje, kao i naznaku da poslodavac ne postoji ako osoba nije zaposlena.

Članak 9.

(1) Pod medicinskom dokumentacijom koju je izabrani doktor dužan pripremiti prije dostave nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje radi ostvarivanja prava na temelju promjena u radnoj sposobnosti, smatra se Obrazac 1-IN te medicinska dokumentacija koja objektivizira navedena bolesna stanja.

(2) Medicinska dokumentacija mora obvezno sadržavati i identifikacijske podatke osobe za koju se traži vještačenje, čitljiv žig i potpis izabranog doktora i pečat zdravstvene ustanove koja je izdala nalaz, odnosno mora biti sastavljena u skladu s propisima o evidencijama iz područja zdravstva.

(3) U Obrascu 1-IN dijagnoze se navode po važnosti utjecaja na radnu sposobnost.

(4) Obrazac 1-IN mora biti sastavljen na temelju originalne medicinske dokumentacije.

(5) Uz Obrazac 1-IN može se priložiti medicinska dokumentacija u neovjerenim preslikama, koja služi samo za utvrđivanje je li originalna medicinska dokumentacija po svojem opsegu dovoljna za potvrdu dijagnoze prema članku 10. ove Uredbe.

(6) Iznimno, kada vještak smatra potrebnim, može zatražiti od izabranog doktora prijepis povijesti bolesti, prijepis zdravstvenog kartona te nalaze prethodnog pregleda i periodičkih pregleda.

(7) Za osobe koje rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, osim medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, prilaže se uvjerenje, odnosno druga odgovarajuća javna isprava o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada, izdana od specijaliste medicine rada.

Članak 10.

(1) Pod opsegom medicinske dokumentacije, koja je potrebna za potvrdu dijagnoze bolesti, podrazumijeva se medicinska dokumentacija koja sadržava podatke o:

a) početku bolesti ili ozljede, uzroku i okolnostima pod kojima je nastala bolest ili ozljeda

b) tijeku liječenja osobe s naznakom dana do kojeg se liječila, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom i

c) tijeku medicinske rehabilitacije s naznakom zdravstvenih ustanova u kojima se osoba rehabilitirala, razdoblje u kojem je obavljena rehabilitacija, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom.

(2) Medicinska dokumentacija koja je potrebna za potvrdu dijagnoze bolesti treba sadržavati i sve podatke o zdravstvenom stanju, a posebno podatke o:

a) opsegu anatomskog oštećenja i

b) opsegu funkcionalnog oštećenja.

Članak 11.

(1) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja podnosi zahtjev za vještačenje dužna je provjeriti jesu li Obrazac 1-IN i Obrazac 2-IN ispravno popunjeni u formalnom smislu te je li priložena sva medicinska dokumentacija popisana u obrascu 1-IN.

(2) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dostavlja Zavodu Obrazac 1-IN i Obrazac 2-IN sa svim prilozima i ranijim nalazima i mišljenjima uz zahtjev za vještačenje u kojem se jasno navodi u svrhu ostvarivanja kojih prava je potrebno provesti postupak vještačenja te koje je činjenice u postupku vještačenja potrebno utvrditi.

(3) Zavod ispituje je li Obrazac 1-IN u skladu sa člancima 9. i 10. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka 13. stavka 3. ove Uredbe je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju.

(4) Ako je u postupku vještačenja potrebno obaviti uvid u raniju medicinsku dokumentaciju, Zavod će tu dokumentaciju zatražiti od nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Članak 12.

(1) Vijeće vještaka, nakon primitka zahtjeva za vještačenje sa svim potrebnim prilozima, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje o ocjeni radne sposobnosti osobe koja se vještači.

(2) Kada vijeće vještaka utvrdi da izabrani doktor nije pripremio medicinsku dokumentaciju u pogledu opsega i sadržaja u skladu sa člancima 9. i 10. ove Uredbe, vratit će mu Obrazac 1-IN kao nepotpun i zatražiti dopunu medicinske i druge dokumentacije te o istome obavijestiti nadležnu ustrojstvenu jedinicu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

(3) Izabrani doktor dužan je u roku od 5 dana od dana primitka zahtjeva za dopunu Obrasca 1-IN, kao i medicinske i druge dokumentacije , dostaviti dopunu Zavodu.

(4) Kada je zatražena dopuna Obrasca 1-IN te medicinske i druge dokumentacije u smislu stavka 2. ovoga članka, rok za donošenje nalaza i mišljenja vijeća vještaka počinje teći od dana zaprimanja urednog Obrasca 1-IN te medicinske i druge dokumentacije u Zavodu.

Članak 13.

(1) Vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o ocjeni radne sposobnosti osobe koja se vještači bez neposrednog pregleda osobe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vijeće vještaka može obaviti neposredni pregled osobe koja se vještači ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

(3) Za osobe s boravkom u inozemstvu vještak-doktor medicine iz članka 4. stavka 6. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje uvidom u medicinsku dokumentaciju ili detaljno medicinsko izvješće dostavljeno od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Članak 14.

(1) Vijeće vještaka će dati nalaz i mišljenje da ne postoji smanjenje radne sposobnosti osobe koja se vještači ako:

a) kod osobe još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenu radnu sposobnost

b) na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava, kao i medicinskih kontraindikacija koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osobe zbog nastalih medicinskih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osoba obavlja,  unatoč tome, može raditi na tim poslovima ili

c) radna sposobnost osobe nije trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravu osobu iste ili slične razine obrazovanja.

(2) Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osobe određene razine obrazovanja obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njezinim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njenim dosadašnjim poslovima.

(3) Vijeće vještaka će dati nalaz i mišljenje da postoji smanjenje radne sposobnosti kada utvrdi da je radna sposobnost osobe trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravoj osobi iste ili slične razine obrazovanja (naobrazbe i sposobnosti) za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njenim dosadašnjim poslovima.

(4) Kada utvrdi da kod osobe postoji smanjenje radne sposobnosti, vijeće vještaka utvrđuje je li nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

(5) Vijeće vještaka će dati nalaz i mišljenje da postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost kada utvrdi da je radna sposobnost osobe za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osobe zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravoj osobi iste razine obrazovanja, ali da još postoji preostala radna sposobnost, jer se osoba s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob (mlađi od 55 godine), naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove za koje se osoba, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, može osposobiti profesionalnom rehabilitacijom i razinu te stručne spreme (razinu obrazovanja) za koju se osposobljava, odnosno navesti zanimanje za koje se osposobljava i trajanje osposobljavanja.

(6) Vijeće vještaka će dati nalaz i mišljenje da postoji djelomični gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je radna sposobnost osobe zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osobe, odnosno trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravoj osobi iste razine obrazovanja i da se ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena (odnosno najmanje 80% radnog vremena ili 90% radnog vremena ili 100% radnog vremena tj. puno radno vrijeme) na prilagođenim poslovima, iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njenim dosadašnjim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove koje je osoba, s obzirom na promijenjenu radnu sposobnost, sposobna obavljati i poslove koje osoba nije sposobna dalje obavljati (medicinske kontraindikacije), odnosno opisno navesti prilagođene poslove i radno vrijeme u kojem te prilagođene poslove osoba može obavljati, a kako ne bi došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja i potpunog gubitka radne sposobnosti.

(7) Vijeće vještaka će dati nalaz i mišljenje da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je kod osobe radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravoj osobi iste ili slične razine obrazovanja i da je kod nje nastao trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

(8) Vijeće vještaka će dati nalaz i mišljenje da postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osobe toliko da je prijeko potrebno, radi sprječavanja nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, premjestiti ju na drugi posao primjeren njezinoj razini obrazovanja na kojem može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njezino zdravstveno stanje.

(9) Vještak – doktor medicine kod davanja nalaza i mišljenja na temelju medicinske dokumentacije ili detaljnog medicinskog izvješća dostavljenog od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju radnu sposobnost osobe ocjenjuje prema njenoj stručnoj spremi i dosadašnjim poslovima.

Članak 15.

(1) Kada utvrdi da je kod osobe nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, vijeće vještaka će putem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrditi može li se s obzirom na njeno zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, osoba profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

(2) Vijeće vještaka će dati nalaz i mišljenje kojim će, sukladno pribavljenom mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju, utvrditi druge poslove za koje se osoba može osposobiti za rad s punim radnim vremenom te trajanje i način provođenja profesionalne rehabilitacije.

(3) Nalaz i mišljenje iz stavka 2. ovoga članka vijeće vještaka dužno je dati u roku od 5 dana od dana primitka mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.

Članak 16.

(1) Postupak vještačenja za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji umrle osobe, pokreće zahtjevom nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

(2) Zahtjevu za vještačenje mora biti priložena medicinska i druga dokumentacija koja mora sadržavati podatke o činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja i datume nastanka tih činjenica, o korištenju drugih prava iz mirovinskog osiguranja, o ranijim vještačenjima te ispis staža osiguranja za osobu za koju se traži vještačenje, kao i naznaku da poslodavac ne postoji ako osoba nije zaposlena . U zahtjevu je potrebno naznačiti da član obitelji umrle osobe koji se vještači nije školovan po posebnom programu.

(3) Vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o postojanju, odnosno o nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji umrle osobe bez neposrednog pregleda.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, vijeće vještaka može obaviti neposredni pregled osobe koja se vještači ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

(5) Nalaz i mišljenje o postojanju, odnosno nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji umrle osobe koji boravi u inozemstvu donosi vještak - doktor medicine na temelju inozemne medicinske dokumentacije.

(6) U zahtjevu za vještačenje nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dužna je navesti podatak o datumu s kojim je potrebno utvrditi potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji umrle osobe.

Članak 17.

Ponovnu ocjenu radne sposobnosti obavlja vijeće vještaka kada:

a) invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nije u roku od šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju

b) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje putem Zavoda ocijeni da se korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu

c) korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije zatraži produženje prava na profesionalnu rehabilitaciju ako je zbog bolesti bio privremeno spriječen za profesionalnu rehabilitaciju

d) se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u radnoj sposobnosti.

POGLAVLJE II.  

REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O PROMJENI U RADNOJ SPOSOBNOSTI

Članak 18.

(1) Nalaz i mišljenje o utvrđenoj promjeni u radnoj sposobnosti na temelju koje se stječe pravo prema propisima o mirovinskom osiguranju, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, Zavod dostavlja izravno ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav, na obveznu reviziju nalaza i mišljenja.

(2) U obavljanju revizije daje se mišljenje kojim se potvrđuje, odnosno ne potvrđuje nalaz i mišljenje o utvrđenoj promjeni u radnoj sposobnosti te daju primjedbe s uputom vijeću vještaka, odnosno vijeću viših vještaka za izmjenu nalaza i mišljenja.

(3) Uputa iz stavka 2. ovoga članka može nalagati i potrebu provođenja neposrednog pregleda osobe koja se vještači, kao i potrebu pribavljanja dodatne odnosno originalne medicinske dokumentacije.

(4) Kada nalaz i mišljenje vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka treba mijenjati u povodu revizije, vijeće vještaka odnosno vijeće viših vještaka, dužno je dati novi nalaz i mišljenje sukladno mišljenju i uputama danim u postupku revizije.

(5) Vijeće vještaka, odnosno vijeće viših vještaka dužno je dati novi nalaz i mišljenje u roku od 5 dana od dana kada mu je dostavljen predmet, ako nije potrebno pribaviti novu medicinsku i drugu dokumentaciju.

(6) Revizija nalaza i mišljenja o utvrđenoj promjeni u radnoj sposobnosti mora biti obavljena u roku od 10 dana od dana zaprimanja nalaza i mišljenja, a u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, u roku od 20 dana od dana dostave medicinske i druge dokumentacije.

Članak 19.

(1) Nakon obavljene revizije ministarstvo nadležno za mirovinski sustav dužno je bez odgode vratiti predmet Zavodu.

(2) Po primitku predmeta i postupanju sukladno članku 18. stavku 3. ove Uredbe Zavod dostavlja predmet nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj se nastavlja s postupkom za ostvarivanje prava.

(3) Zavod je obvezan o nalazu i mišljenju bez odgađanja obavijestiti izabranog doktora, nadležnu ustrojstvenu jedinicu, odnosno područnu službu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i poslodavca kod kojega je osoba zaposlena, i to u roku osam dana od dana donošenja nalaza i mišljenja. Obavijest o nalazu i mišljenju služi kao dokaz o roku u kojemu je dan nalaz i mišljenje i kao informacija poslodavcu radi prava i obveza prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja i propisima o radu.

(4) Nalaz i mišljenje iz stavka 3. ovoga članka smatra se danim u trenutku kada su vještak – revizor, odnosno vijeće vještaka – revizora dali i potpisali svoje mišljenje.

(5) Ako je u reviziji utvrđeno da nalaz i mišljenje vijeća vještaka odnosno vijeća viših vještaka koje je predmet revizije treba izmijeniti, nalaz i mišljenje smatra se danim nakon što je vijeće vještaka odnosno vijeće viših vještaka uskladilo svoj nalaz i mišljenje s mišljenjem vještaka – revizora te potpisalo nalaz i mišljenje.

Članak 20.

(1) Nalaz i mišljenje o utvrđenoj promjeni u radnoj sposobnosti na temelju koje se stječe pravo prema propisima o mirovinskom osiguranju, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, Zavod dostavlja izravno ministarstvu nadležnom za hrvatske branitelje kada je to određeno propisom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, na obveznu reviziju nalaza i mišljenja.

(2) Revizija nalaza i mišljenja o promjeni u radnoj sposobnosti prema propisima o pravima hrvatskih branitelja obavlja se na način i po postupku predviđenom tim propisima.

POGLAVLJE III.

VJEŠTAČENJE POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA - TJELESNOG OŠTEĆENJA

Članak 21.

(1) Postupak vještačenja za ostvarivanje prava na temelju oštećenja organizma - tjelesnog oštećenja, pokreće zahtjevom nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

(2) Oštećenje organizma - tjelesno oštećenje vještači se sukladno Listi oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista I) koja je utvrđena u Prilogu IV. i sastavni je dio ove Uredbe.

(3) Zahtjevu za vještačenje mora biti priložena medicinska i druga dokumentacija, a ako se radi o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti i prijava o ozljedi na radu, odnosno dokumentacija o profesionalnoj bolesti.

(4) Vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka daje nalaz i mišljenje o oštećenju organizma - tjelesnom oštećenju bez neposrednog pregleda osobe.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, vijeće vještaka može obaviti neposredni pregled osobe koja se vještači ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

POGLAVLJE IV.

KONTROLNI PREGLED

Članak 22.

(1) Kontrolni pregled invalida rada koji je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvario na temelju utvrđene promjene u radnoj sposobnosti obavlja se najkasnije u roku od tri godine od dana utvrđene promjene, ali ne kasnije od šest mjeseci prije navršene dobi za starosnu mirovinu.

(2) Kontrolni pregled obavlja se na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja je pokrenula postupak po službenoj dužnosti.

(3) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dužna je, uz zahtjev za kontrolni pregled, dostaviti i ispis staža osiguranja za invalida rada, kao i naznaku da poslodavac ne postoji ako invalid rada nije zaposlen.

(4) Zavod će na temelju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka pozvati invalida rada da dostavi medicinsku dokumentaciju koja je nastala nakon posljednjeg obavljenog vještačenja. Poziv se upućuje uz dostavnicu prema pravilima za osobnu dostavu.

(5) U pozivu za kontrolni pregled invalid rada će se upozoriti na pravne posljedice neodazivanja na kontrolni pregled sukladno propisima o mirovinskom osiguranju.

(6) Vještačenje povodom zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka obavlja se prema odredbama članka 6. ove Uredbe.

(7) Na kontrolnom pregledu može se odrediti novi kontrolni pregled i rok u kojem će se on obaviti, ali ne kasnije od šest mjeseci prije navršene dobi za starosnu mirovinu.

(8) Kontrolni pregled korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji stekne svojstvo osiguranika prema propisima o mirovinskom osiguranju, osim osobe koja je osigurana s osnove roditeljske dužnosti i osobe koji ostvaruje drugi dohodak, obavlja se obvezno na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, a postupak se pokreće s danom stjecanja svojstva osiguranika (ponovnog stupanja u osiguranje).

GLAVA IV.

VJEŠTAČENJE ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ PODRUČJA SOCIJALNE SKRBI

Članak 23.

(1) Postupak vještačenja za priznavanje prava na temelju težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, pokreće zahtjevom Hrvatski zavod za socijalni rad .

(2) Uz zahtjev za vještačenje obvezno se dostavlja raniji nalaz i mišljenje, osim kada se osoba prvi put upućuje na vještačenje, medicinska i druga dokumentacija , kao i:

a) za djecu predškolske dobi (do navršene 7. godine života) medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja djeteta te mišljenje stručnog tima odgojno-obrazovne ustanove i/ili ustanove u kojoj je dijete uključeno u habilitacijske/rehabilitacijske postupke, socijalno anamnestički podaci

b) za djecu školske dobi (od navršene 7. godine do navršene 21. godine života) medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja djeteta te mišljenje stručnog tima odgojno-obrazovne ustanove i/ili ustanove u kojoj je dijete uključeno u habilitacijske/rehabilitacijske postupke, socijalno anamnestički podaci i

c) za odrasle osobe medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja, socijalno anamnestički podaci.

Članak 24.

(1) Postupak vještačenja za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja težine oštećenja zdravlja radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu, pokreće zahtjevom nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

(2) Ako nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju na osnovi zaprimljene dokumentacije za djecu s prebivalištem u drugoj državi članici EU ili državi ugovornici ocijeni da je potrebno provesti vještačenje, zahtjev za vještačenje dostavlja Zavodu zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom zaprimljenom od nadležne ustanove u inozemstvu, uz raniji nalaz i mišljenje.

Članak 25.

(1) Vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti bez neposrednog pregleda osobe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vijeće vještaka može obaviti neposredni pregled osobe koja se vještači ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

(3) Vrsta i težina invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti vještači se sukladno Listi vrsta i težina invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti (u daljnjem tekstu: Lista II) koja je utvrđena u Prilogu V. i sastavni je dio ove Uredbe.

(4) Za djecu s prebivalištem u inozemstvu vještačenje se provodi samo na temelju medicinske i druge dokumentacije zaprimljene od nadležne ustanove u inozemstvu.

(5) Nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti mogu međusobno razmjenjivati tijelo nadležno za ostvarivanje prava iz područja socijalne skrbi i tijelo nadležno za priznavanje prava iz područja mirovinskog osiguranja.

GLAVA V.

VJEŠTAČENJE ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ PODRUČJA RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

Članak 26.

(1) Postupak vještačenja za ostvarivanje prava na temelju težih smetnji u razvoju djeteta odnosno težeg tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe, pokreće zahtjevom nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje .

(2) Postupak vještačenja radi prijenosa prava na drugog roditelja zbog teške bolesti jednog od roditelja ili njegove ovisnosti o pomoći druge osobe radi čega je na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi, pokreće zahtjevom nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(3) Postupak vještačenja za ostvarivanje prava oba roditelja za dvoje ili više djece zbog težine njihovog mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti, pokreće zahtjevom nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(4) Zahtjevima za vještačenje iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mora biti priložena medicinska i druga dokumentacija te raniji nalaz i mišljenje.

(5) U postupku iz stavka 1. ovoga članka vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o postojanju odnosno nepostojanju težih smetnji u razvoju djeteta bez neposrednog pregleda.

(6) U postupku iz stavka 2. ovoga članka vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o teškoj bolesti jednog od roditelja ili njegovoj ovisnosti o pomoći druge osobe radi čega je na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi, bez neposrednog pregleda.

(7) U postupku iz stavka 3. ovoga članka vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o nemogućnosti roditelja da pruža odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti, bez neposrednog pregleda.

(8) Iznimno od stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka, vijeće vještaka može obaviti neposredni pregled osobe koja se vještači ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

GLAVA VI.

VJEŠTAČENJE ZA STJECANJE STATUSA OSIGURANE OSOBE IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA

Članak 27.

(1) Postupak vještačenja za stjecanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju na temelju nesposobnosti za samostalan život i rad, pokreće zahtjevom nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba za poslove socijalne skrbi.

(2) Postupak vještačenja za ostvarivanje prava na temelju psihofizičkog stanja djeteta radi privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole , pokreće zahtjevom nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba za obrazovanje.

(3) Zahtjevima za vještačenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti priložena medicinska i druga dokumentacija te raniji nalaz i mišljenje.

(4) U postupcima vještačenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti bez neposrednog pregleda osobe.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, vijeće vještaka može obaviti neposredni pregled osobe koja se vještači ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

GLAVA VII.

VJEŠTAČENJE ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA

POGLAVLJE I.

VJEŠTAČENJE VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA I UTVRĐIVANJE POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA

Članak 28.

(1) Postupak vještačenja za ostvarivanje prava prema propisu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata pokreće zahtjevom nadležno tijelo koje odlučuje u upravnom postupku.

(2) Uz zahtjev za vještačenje obvezno se dostavlja medicinska i druga dokumentacija te raniji nalaz i mišljenje.

(3) Vijeće vještaka u prvostupanjskom postupku sastoje se od tri liječnika specijalista, a vijeće viših vještaka u drugostupanjskom postupku i postupku revizije od pet liječnika specijalista.

(4) Član vijeća vještaka koji se ne slaže s mišljenjem većine može priložiti svoje posebno mišljenje s obrazloženjem.

(5) Vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje bez neposrednog pregleda osobe.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, vijeće vještaka može obaviti neposredni pregled osobe koja se vještači ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

(7) Za osobu koja ima prebivalište u inozemstvu, vještačenje se obavlja samo na temelju medicinske i druge dokumentacije ili izvješća odgovornoga liječnika iz inozemstva.

(8)  Nalaz i mišljenje treba biti potpuno, jasno i dovoljno obrazloženo te sadržavati sve činjenice koje su s medicinskog stajališta važne za donošenje pravilnog rješenja.

(9) Jedan primjerak nalaza i mišljenja dostavlja se stranci uz rješenje koje je donijeto na temelju toga nalaza i mišljenja.

Članak 29.

(1) Postotak oštećenja organizma vještači se sukladno Listi postotka oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista III) koja je utvrđena u Prilogu VI. i sastavni je dio ove Uredbe.

(2) U nalazu i mišljenju o postotku oštećenja organizma medicinski izrazi upisuju se na latinskom ili hrvatskom jeziku, a obrazloženje nalaza i mišljenja obvezno je na hrvatskom jeziku uz navođenje odgovarajuće odredbe ove Uredbe, odnosno točke Liste III.

(3) Postotak oštećenja organizma upisuje se brojkom i slovima, s tim što se u slučaju oštećenja organizma 100% obavezno naznačuje i skupina oštećenja. Uz postotak oštećenja organizma obavezno se naznačuje da je utvrđen za trajno ili privremeno.

(4) Obrazloženje nalaza i mišljenja o postotku oštećenja organizma smatrat će se potpunim ako je u njemu navedeno da se radi o lakšem, srednjem, težem ili najtežem obliku oštećenja organizma.

(5) Vijeće vještaka mora posebno obrazložiti mišljenje o postotku oštećenja organizma kada je za pojedino oštećenje u Listi III postotak predviđen u rasponu, a vijeće viših vještaka i ukoliko se ne slaže s nalazom i mišljenjem vijeća vještaka danom u prvom stupnju.

(6) Kada se utvrdi da oštećenje organizma iznosi manje od 20% u mišljenju se naznačuje da oštećenje organizma iznosi manje od 20%.

Članak 30.

(1) Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) koji je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi III za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

(2) Ako organ postoji, ali je oštećen u tolikoj mjeri da je afunkcionalan, može se utvrditi postotak koji je u Listi III predviđen za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Članak 31.

(1) Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, ozljeda ili bolesti, postoci predviđeni u Listi III za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već se kao osnova uzima oštećenje koje povlači najveći postotak i taj se postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, s tim da tako utvrđeni postotak može iznositi najviše do 100% - II. skupine. Za povećanje postotka uzimaju se u obzir samo ona oštećenja za koje je u Listi III predviđeno najmanje 20%.

(2) Ako zbog svih oštećenja iz stavka 1. ovoga članka postoji oštećenje organizma zbog kojega osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe određuje se 100% – I. skupina.

Članak 32.

Za osobe kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija, kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti s elefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomijelitis s fistulom), postotci predviđeni u Listi III mogu se povećati za 10% ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veći od 60% povećavaju se za 20%. To povećanje može iznositi do 100% – II. skupina.

Članak 33.

(1) Ako je kod osoba, koje su bile bez jednog parnoga organa, došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugog parnoga organa pod okolnostima utvrđenim propisom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% – I. skupina.

(2) Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima utvrđenim propisom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, a drugi parni organ, nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60%, postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20%. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi III predviđa 100% – I. skupina, može se odrediti najviše 100% – II. skupina.

(3) Oštećenjem drugoga oka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjivanje vida najmanje 5/10).

Članak 34.

(1) Postotak oštećenja organizma predviđen u Listi III može se povećati za 10% do 30%:

a) za amputiranu ruku ili nogu ako batrljak nije prikladan za nošenje proteze

b) ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neurinomi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije

c) ako je osoba koja je u vrijeme rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bila izložena teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera

d) vojnom, odnosno civilom invalidu rata koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod kojega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku od jedne godine od nastanka oštećenja organizma.

(2) Postotak oštećenja organizma povećan na temelju stavka 1. točaka c) i d) ovoga članka može iznositi najviše 100% – II. skupina.

Članak 35.

(1) Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir:

a) bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe i

b) oštećenja koja su posljedica starenja.

(2) Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. točke a) ovoga članka nastupile pod okolnostima utvrđenim propisom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, s obzirom na uobičajeni tijek bolesti i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem ili su te okolnosti onemogućile pravilno liječenje i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem, može se uzeti u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s propisom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

(3) Bolesti iz stavka 1. točke a) ovoga članka su: shizofrenija, manijakalno-depresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične živčane bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, netraumatski pankreatitis, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nisu posljedica smrzavanja i pjegavca i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.

(4) Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavka 1. točke a) i stavka 2. ovoga članka.

(5) Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice.

Članak 36.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost.

Članak 37.

Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedica takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu.

Članak 38.

(1) Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.

(2) Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako je to navedeno uz pojedinu točku Liste III ili ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri poboljšati primjenom bilo kojega medicinskog postupka (operativni zahvati, medicinska i fizikalna rehabilitacija, terapija lijekovima i drugo). Privremenost ocjene vezana uz pojedinu točku iz Liste III računa se od prve ocjene oštećenja organizma koja je temelj za donošenje konačnoga rješenja o priznavanju statusa na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Članak 39.

Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovom Uredbom, odnosno Listom III, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ove Uredbe, odnosno Liste III, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi III za analogno oštećenje organizma.

Članak 40.

Vojni i civilni invalidi rata kod kojih u vezi s utvrđenim oštećenjem organizma nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, trajna dekompenzacija srca, jetre, pluća, bubrega, gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza te gubitak ili teško oštećenje parnoga organa mogu, na osnovu tih oštećenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma prije isteka roka utvrđenog propisom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, što se dokazuje otpusnim pismom bolnice ili drugom odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

Članak 41.

(1) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma za utvrđivanje svojstva vojnog i civilnog invalida rata zbog pogoršanja ranije nastale bolesti odnosno zbog ispoljenja bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma, imajući u vidu prirodu bolesti i njen razvitak, trajanje i težinu okolnosti odnosno napora koji su utjecali na njeno pogoršanje, odnosno ispoljenje.

(2) Kada se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje novi postotak oštećenja organizma sukladno odredbi članka 40. ove Uredbe, vijeće vještaka prvo utvrđuje jesu li ispunjeni za to propisani uvjeti, ako utvrdi da jesu, utvrđuje novi postotak oštećenja organizma uz obvezno obrazloženje da se radi o oštećenjima iz članka 40. ove Uredbe. Ako vijeće vještaka utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za utvrđivanje novog postotka tjelesnog oštećenja, jer se ne radi o oštećenjima navedenim u članku 40. ove Uredbe, o tome će dati svoje mišljenje i obrazloženje.

POGLAVLJE II.

VJEŠTAČENJE I UTVRĐIVANJE OŠTEĆENJA ORGANIZMA NA TEMELJU KOJIH SE OSTVARUJE PRAVO NA ORTOPEDSKI DODATAK I RAZVRSTAVANJE TIH OŠTEĆENJA U STUPNJEVE

Članak 42.

(1) Oštećenja organizma prema propisu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata na temelju kojih se ostvaruje pravo na ortopedski dodatak razvrstava se u četiri stupnja:

a) I. stupanj:

1. amputacija dvaju ili više ekstremiteta na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma I. skupine

2. oštećenje funkcije dvaju ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma 100%

3. potpuni gubitak vida na oba oka

4. amputacija jedne noge u koljenu ili nadkoljenici ili jedne ruke u laktu ili nadlaktici.

b) II. stupanj:

1. amputacija jedne noge u podkoljenici

2. amputacija jedne podlaktice ili jedne šake

3. oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede te obostrana amputacija stopala po Chopartu, ako se za oštećenje, odnosno amputaciju utvrđuje oštećenje organizma 80% ili 90%.

c) III. stupanj:

1. obostrana amputacija stopala po Lisfrancku ili obostrana amputacija stopala po Chopartu, ili kombinacija tih amputacija, na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma manje od 80%

2. amputacija ili eksartikulacija u skočnom zglobu

3. oštećenje funkcije jednoga ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede, ako se za oštećenje toga ekstremiteta utvrđuje oštećenje organizma 60% ili 70%.

d) IV. stupanj: oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica bolesti, na osnovi koje se utvrđuje oštećenje organizma najmanje 80%.

(2) Kod utvrđivanja ortopedskoga dodatka u nalazu i mišljenju se naznačuje stupanj dodatka, a nalaz i mišljenje se mora obrazložiti.

POGLAVLJE III.

VJEŠTAČENJE I RAZVRSTAVANJE VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA OD I. DO IV. SKUPINE PREMA STUPNJU POTREBE ZA NJEGU I POMOĆ DRUGE OSOBE

Članak 43.

(1) U prvi stupanj dodatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se vojni i civilni invalidi rata I. skupine, kojima je status utvrđen na osnovi oštećenja organizma propisanog ovom Uredbom u Listi III u sljedećim točkama:

– 54. Amputacija obiju ruku u laktu

– 58. Amputacija obiju ruku u nadlaktici

– 65. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu

– 77. Potpuna uzetost obiju ruku

– 120b. Eksartikulacija u kuku – obiju nogu

– 123. Obostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa

– 153d. Stanje nakon ozljede mozga i/ili kralježničke moždine s oštećenjem motoričke funkcije udova – potpuna uzetost dva uda

– 157d. Parkinsonizam najtežeg stupnja

– 168. Sljepilo, odnosno gubitak vida na oba oka

– 201. Najteži slučajevi bulbarne paralize

– 210. Konsolidirane frakture kralježnice s flacidnom paraplegijom ili spastičnom paraplegijom u fleksiji, trajna nepokretnost i vezanost za krevet 100% – I. skupina

– 211d. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralježnice s lezijom cervikalne medule i paretičnim pojavama na gornjim i donjim ekstremitetima najteži oblici – invalid nepokretan i ne može se služiti rukama

– 212d. Ataktički sindrom nakon traume – najteži oblici – nemogućnost kretanja zbog ataksije

– 213d. Klinički utvrđen polineuritički sindrom – najteži oblici – teška oštećenja motiliteta s atrofijama, teškim trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću ekstremiteta – invalid nepokretan.

(2) Vojni i civilni invalid rata I. skupine, kod kojeg postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste III koje nije obuhvaćeno stavkom 1. ovoga članka, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe pa se zbog toga razvrstava u drugi stupanj dodatka za njegu i pomoć druge osobe, i druga oštećenja koja ga (zajedno) čine potpuno nesposobnim za obavljanje svih životnih potreba, te mu je zbog toga potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe, također se razvrstava u prvi stupanj dodatka za njegu i pomoć druge osobe.

(3) U prvi stupanj dodatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju predviđenom u stavku 1. ovoga članka, a potpuno su nesposobni za obavljanje svih životnih potreba te im je potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe.

Članak 44.

(1) U drugi stupanj dodatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se vojni i civilni invalid rata I. skupine, kod kojeg postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste III što nije obuhvaćeno u članku 43. stavku 1. ove Uredbe, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe.

(2) U drugi stupanj dodatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju invalida rata I. skupine, razvrstanoga u drugi stupanj dodatka za njegu i pomoć druge osobe.

Članak 45.

Kod utvrđivanja dodatka za njegu i pomoć druge osobe u nalazu i mišljenju se naznačuje stupanj dodatka, a nalaz i mišljenje se mora obrazložiti.

POGLAVLJE IV.

VJEŠTAČENJE POTREBE ZA DODATAK ZA PRIPOMOĆ U KUĆI

Članak 46.

Nalaz i mišljenje o potrebi za dodatkom za pripomoć u kući daje se prema težini trajnih promjena u zdravstvenom stanju korisnika osobne invalidnine, korisnika obiteljske invalidnine, sudionika Drugog svjetskog rata i članova obitelji sudionika Drugog svjetskog rata prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji su korisnici zajamčene minimalne naknade, a na temelju utvrđenih kriterija medicinske znanosti.

POGLAVLJE V.

VJEŠTAČENJE SPOSOBNOSTI ZA PRIVREĐIVANJE

Članak 47.

Nalaz i mišljenje o sposobnosti za privređivanje daje se uz primjenu odgovarajućih propisa o mirovinskom osiguranju i prema utvrđenim kriterijima medicinske znanosti.

GLAVA VIII.

STATUS OSOBE S INVALIDITETOM

Članak 48.

(1) Status osobe s invaliditetom ima osoba koja je upisana u javni registar o osobama s invaliditetom utvrđenom prema posebnim propisima kojeg vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

(2) Način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom, način obrade i korištenja podataka te zaštita podataka o osobama s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se posebnim propisom koji uređuje način vođenja registra o osobama s invaliditetom.

(3) Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

GLAVA IX.

DRUGOSTUPANJSKI POSTUPAK VJEŠTAČENJA

Članak 49.

(1) Kada osoba izjavi žalbu protiv rješenja nadležnog tijela kojom pobija nalaz i mišljenje vijeća vještaka, nadležno tijelo dostavlja zahtjev za vještačenje središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

(2) U zahtjevu za vještačenje iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo dužno je navesti činjenice koje treba utvrditi u drugostupanjskom postupku vještačenja.

(3) Uz zahtjev za vještačenje iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo dužno je dostaviti žalbu, rješenje na koje se žalba odnosi te medicinsku i drugu dokumentaciju.

(4) Vještačenje po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka provodi vijeće viših vještaka i daje nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku u roku od deset dana od dana primitka zahtjeva.

(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka primjenjuju se i kada u tijeku upravnog spora pokrenutog protiv drugostupanjskog rješenja ili žalbe na prvostupanjsku presudu treba obvezno pribaviti obrazloženo očitovanje vijeća viših vještaka koji moraju odgovoriti na sve tužbene navode kojima se osporava nalaz i mišljenje na kojemu se temelji rješenje o pravu, kao i u slučaju kada je u tijeku upravnog spora potrebno da se vijeće viših vještaka detaljno i obrazloženo očituje odgovorom na doneseni nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

Članak 50.

(1) Ako vijeće viših vještaka utvrdi da se iz nalaza i mišljenja vijeća vještaka ne može nedvojbeno utvrditi stvarno stanje i funkcioniranje osobe, predložit će nadležnom tijelu da se predmet vrati na ponovni postupak, odnosno na ponovno vještačenje u prvom stupnju.

(2) Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka dano u drugostupanjskom postupku na temelju kojeg se stječe pravo s osnove utvrđene promjene u radnoj sposobnosti podliježe reviziji, u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav, odnosno ministarstvu nadležnom za hrvatske branitelje. U obavljanju revizije vijeće viših vještaka postupa sukladno odredbama članaka 18., 19. i 20. ove Uredbe.

(3) Nakon obavljene revizije nadležno ministarstvo vraća predmet Zavodu koji je obvezan, ako nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka treba mijenjati, dati novi nalaz i mišljenje sukladno mišljenju i uputama danim u postupku revizije.

GLAVA X.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Postupci vještačenja pokrenuti prije stupanja na snagu ove Uredbe, dovršit će se prema odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17, 56/18 i 16/22).

Članak 52.

Osobi kojoj je za pojedino ranije utvrđeno tjelesno oštećenje prema prijašnjim propisima, Listi tjelesnih oštećenja („Narodne novine“, broj 53/91) ili Zakonu o listi tjelesnih oštećenja („Narodne novine“, broj 162/98), ili Listi oštećenja organizma – Listi I Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 153/14), za isto tjelesno oštećenje bio propisan manji stupanj (postotak) tjelesnog oštećenja nego što je za to isto tjelesno oštećenje propisano Listom oštećenja organizma – Listom I ove Uredbe, po zahtjevu osobe utvrdit će se za isto stanje postotak oštećenja organizma prema Listi I ove Uredbe, ako je to za osobu povoljnije, s tim da opseg novčane naknade u odnosu na to oštećenje organizma ostaje nepromijenjen.

Članak 53.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17, 56/18 i 16/22).

Članak 54.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

O b r a z l o ž e nj e

Sukladno Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 85/14) vještačenje se provodi za ostvarivanje prava iz područja mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi, rodiljnih i roditeljskih potpora, obrazovanja, zaštite vojnih i civilnih invalida rata te za stjecanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Način provođenja vještačenja propisuje Uredba o metodologijama vještačenja (Narodne novine«, br. 67/17, 56/18 i 16/22), a tijelo koje provodi vještačenje je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Kako su tijekom primjene važeće Uredbe uočene određene poteškoće u provođenju postupka vještačenja, a koje su posebno došle do izražaja za vrijeme izvanrednih okolnosti izazvanih epidemijom bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, predlaže se donošenje nove Uredbe koja će osigurati efikasan i kvalitetan postupak vještačenja.  

Vijeće vještaka vještači u prvostupanjskom postupku, a u drugostupanjskom postupku vještači vijeće viših vještaka. Sastav vijeća vještaka odnosno vijeća viših vještaka je interdisciplinaran, a čine ga doktor medicine te drugi stručnjaci, poput psihologa, socijalnog radnika, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila i pedagoga. U određenim slučajevima u kojima nije nužan interdisciplinarni pristup, vještačenje provodi samo jedan vještak iz redova doktora medicine.

Postupak vještačenja pokreće zahtjevom nadležno tijelo koje provodi upravni postupak za priznavanje prava iz pojedinih područja, a koja se ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja vještaka. Vještačenje se provodi uvidom u relevantnu medicinsku i drugu dokumentaciju, bez neposrednog pregleda osobe, s tim da se predviđa izuzetak prema kojem se može vještačenje provesti i temeljem pregleda osobe, ako se uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje.

Navedeno rješenje predstavlja razliku u odnosu na važeću Uredbu koja propisuje prvenstveno vještačenje na temelju pregleda osobe, a iznimno vještačenje na temelju medicinske i druge dokumentacije. Imajući u vidu da vještačenje ne uključuje dijagnostičku obradu već je osnova vještačenja medicinska dokumentacija, koja odgovara psihofizičkom, odnosno zdravstvenom stanju osobe koja se vještači, ocjenjeno je da je neposredni pregled suvišan. Ujedno, predloženo rješenje je prihvatljivo u posebnim okolnostima izazvanih epidemijom bolesti COVID-19. Osim toga, organizacija neposrednog pregleda zahtjeva određeno vrijeme (upućivanje poziva, dostava poziva i zakazivanje termina), što u konačnici rezultira dugotrajnijim postupkom vještačenja, a samim time i duljim rokom za ostvarivanje prava.

Za ostvarivanje prava iz područja mirovinskog osiguranja vještači se promjena radne sposobnosti i tjelesno oštećenje na temelju zahtjeva za vještačenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zahtjevu za vještačenje radne sposobnosti prilaže se medicinska i druga dokumentacija koju priprema doktor medicine primarne zdravstvene zaštite koji je liječio osobu za koju se traži vještačenje i koji smatra da su liječenje i medicinska rehabilitacija završeni te da je nastala promjena u radnoj sposobnosti. Vijeće vještaka na temelju uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju daje nalaz i mišljenje o ocjeni radne sposobnosti. Nalaz i mišljenje kojom je utvrđena promjena u radnoj sposobnosti podliježe reviziji koju provodi ministarstvo nadležno za mirovinski sustav, odnosno ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje.

Na temelju zahtjeva za vještačenje tjelesnog oštećenja daje se nalaz i mišljenje kojim se utvrđuje postotak tjelesnog oštećenja iz Liste oštećenja organizama koja je sastavni dio Uredbe.

Za ostvarivanje prava iz područja socijalne skrbi vještači se vrsta i težina invaliditeta - oštećenje funkcionalnih sposobnosti na temelju zahtjeva Hrvatskog zavoda za socijalni rad odnosno u drugostupanjskom postupku ministarstva nadležnog za socijalnu politiku. Zahtjevu za vještačenje vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prilaže se medicinska i druga dokumentacija na temelju koje vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje. Nalazom i mišljenjem utvrđuje se vrsta i težina invaliditeta - oštećenje funkcionalnih sposobnosti iz istoimene Liste koja je sastavni dio Uredbe.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podnosi i zahtjev za vještačenje vrste i stupanja težine oštećenja zdravlja djeteta, a u svrhu ostvarivanja prava na doplatak za djecu.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje podnosi zahtjev za vještačenje težine smetnji u razvoju djeteta, a u svrhu ostvarivanja prava roditelja na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena. Zahtjev za vještačenje podnosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i u slučaju kada je potrebno zbog teške bolesti roditelja prenijeti roditeljska prava na drugog roditelja u svrhu obavljanja roditeljske skrbi. Također, u slučaju kada je potrebno utvrditi da roditelj koji koristi pravo na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihovog mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti, pa se pravo može priznati i drugom roditelju, zahtjev za vještačenje podnosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Za stjecanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju vještači se nesposobnost za samostalan život i rad na temelju zahtjeva za vještačenje kojeg podnosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba za poslove socijalne skrbi.

Zahtjev za vještačenje u predmetima privremenog oslobađanja djeteta od upisa u prvi razred osnovne škole na temelju njegovog psihofizičkog stanja sukladno propisima o obrazovanju podnosi nadležno upravno tijelo županija odnosno Grada Zagreba za obrazovanje.

U području zaštite civilnih i vojnih invalida rata zahtjev za vještačenje podnosi u prvom stupnju tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave nadležno za hrvatske branitelje, a u drugom stupnju ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje. Činjenice koje se utvrđuju u postupku vještačenja civilnih i vojnih invalida rata su: postotak oštećenja organizma, stupanj potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupanj ortopedskog dodatka, nesposobnost za privređivanje i potreba za dodatkom za pripomoć u kući. Postotak oštećenja organizma vještači se sukladno istoimenoj Listi koja je sastavni dio Uredbe. Nakon završenog vještačenja, nalaz i mišljenje s cjelokupnom dokumentacijom vraća se nadležnom tijelu koje potom u upravnom postupku odlučuje o pravima vojnih i civilnih invalida rata.

Sastavne dijelove Uredbe čine: obrasci nalaza i mišljenja, obrazac izabranog doktora o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti, obrazac poslodavca o poslovima koje obavlja osoba koja se vještači, liste oštećenja organizama i funkcionalnih sposobnosti.

Uredba je strukturirana na način da olakšava samu provedbu postupka vještačenja, a pravila postupanja su jednoobrazna za sve sustave. Navedeno će rezultirati povećanom efikasnošću u radu Zavoda te ujedno doprinijeti bržem ostvarivanju prava osjetljivih korisničkih skupina za koje se provodi vještačenje.