I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o sestrinstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 17. srpnja 2003. , a koji je noveliran 2008. i 2011. uređuje se sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti, dužnosti, kontrola kvalitete i stručni nadzor nad radom medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj.

Važećim Zakonom o sestrinstvu osigurava se provedba Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija koje sadrže odredbe o ukidanju prepreka slobodnome kretanju osoba i usluga između država članica Europske unije što za državljane država članica Europske unije uključuje, posebice, pravo na obavljanje određene profesije u svojstvu samostalno zaposlene osobe ili zaposlene osobe u državi članici Europske unije različitoj od one u kojoj su stekle svoje stručne kvalifikacije.

Navedenom Direktivom jamči se osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica Europske unije pristup istoj profesiji i jednaka prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici Europske unije kao i državljanima te države članice Europske unije.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. predviđene su mjere specijalizacije specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine (mjera C5.1. R3-12). Specijalističkim usavršavanjem medicinskih sestara/tehničara u djelatnosti hitne medicine osigurat će se znanja i vještine, odnosno kompetencije za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi. Na taj način usluge hitne medicinske službe postat će dostupnije pacijentima i povećat će se učinkovitost postojećih timova i povećati kvaliteta hitne medicinske službe. Medicinske sestre/tehničari sa završenim specijalističkim usavršavanjem pružat će širi opseg zdravstvene usluge prema hitnim pacijentima te za veliki broj intervencija ne bi bio potreban liječnik.

Slijedom navedenoga, predloženim zakonom namjeravaju se urediti sljedeća pitanja:

- definirati kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa specijalističkim usavršavanjem  u djelatnosti hitne medicine tj. omogućavanje primjene znanja, vještina i lijekova bez prisustva liječnika u životno ugrožavajućim situacijama

- specijalističkim usavršavanjem medicinskih sestara/tehničara prvostupnik/ca sestrinstva s najmanje dvije ili tri godine rada u djelatnosti hitne medicine (objedinjeni hitni bolnički prijem ili ustanova za hitnu medicinsku pomoć) osigurati  znanja i vještine, odnosno kompetencije za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi

- povećati  učinkovitost postojećih timova i povećati kvaliteta hitne medicinske službe

- medicinske sestre/tehničari sa završenim specijalističkim usavršavanjem bit će u mogućnosti pružiti širi opseg zdravstvene zaštite prema hitnim pacijentima te za velik broj intervencija ne bi bio potreban liječnik.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Financijska sredstva za provođenje zdravstvene zaštite u skladu s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona, u cijelosti su uključena u Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Financijska sredstva za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu u dijelu koji se odnosi na dodatno definirane kompetencije prvostupnica sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine u timu T2 uzrokuju povećanje sredstava u djelatnosti hitne medicine u iznosu od 183.011 EUR, a koja su osigurana u okviru redovitih sredstava za djelatnost hitne medicine na poziciji Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje A600000 Primarna zdravstvena zaštita. Ostale predložene izmjene Zakona o sestrinstvu nemaju financijski učinak na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje niti na državu, jedinice lokalne i područne samouprave ili za građane.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

Članak 1.

U Zakonu o sestrinstvu („Narodne novine“, br. 121/03, 117/08 i 57/11) č lanak 8. mijenja se i glasi:

„Viša razina obrazovanja medicinskih sestara stječe se završetkom prijediplomskog stručnog ili sveučilišnog studija sestrinstva i/ili diplomskog stručnog ili sveučilišnog studija sestrinstva nakon završenog prijediplomskog studija sestrinstva.“

Članak 2.

                U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je završila najmanje stručni prijediplomski studij sestrinstva, koja je upisana u registar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara (u daljnjem tekstu: registar) i kojoj je dano odobrenje za samostalan rad u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem.“

Članak 3.  

U članku 16. a stavak 2. mijenja se i glasi:

„Kompetencije medicinske sestre obuhvaćaju znanja i vještine određene zakonom kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te spoznaje i postupke planiranja, organiziranja, provođenja i procjene kvalitete provedene zdravstvene/sestrinske njege sukladno razinama obrazovanja.“.

U stavku 4. iza podstavka 6. dodaje se podstavak  7. koji glasi:

        „-  izrađuje plan zdravstvene njege.“

          Stavak 6. mijenja se i glasi:

Kompetencije medicinske sestre sa završenom specijalističkom izobrazbom te sveučilišnim studijem određen je popisom izlaznih kompetencija/ishodima učenja sukladno propisima o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara, odnosno propisima o visokim učilištima, koje se nadovezuju na temeljne sestrinske kompetencije.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„Prvostupnica sestrinstva iz stavka 4. ovoga članka sa završenim specijalističkim usavršavanjem iz hitne medicine, tijekom hitnog zbrinjavanja životno ugroženog bolesnika, samostalno propisuje i primjenjuje lijekove propisane pravilnikom kojim se uređuje specijalističko usavršavanje prvostupnica sestrinstva iz hitne medicine.“

Članak 4.

U članku 20. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„Medicinska sestra može odbiti pružanje zdravstvene njege osobi koja joj prijeti ili je prema njoj, odnosno drugim zdravstvenim radnicima fizički agresivna ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život te osobe, a o svojoj odluci mora hitno izvijestiti neposredno nadređenu osobu.“

Članak 5.

U članku 22. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„Policija, državno odvjetništvo i sudovi obavještavaju ministarstvo nadležno za zdravstvo i Komoru o svim prekršajnim i kaznenim postupcima koji se vode protiv medicinskih sestara u trenutku pokretanja tih postupaka.            

Članak 6.

U članku 26. stavku 1. iza podstavka 3. dodaje se podstavak 4. koji glasi:

„- provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.“

Članak 7.

U članku 27. iza točke 19. dodaje se nova točka 20. koji glasi:

„20. donosi preporuke o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre,“.

Dosadašnja točka 20. postaje točka 21.

Članak 8.

Naziv poglavlja „IX. KAZNENE ODREDBE“ mijenja se i glasi: „IX. PREKRŠAJNE ODREDBE“.

Članak 9.

Članak 33. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura kazniti će se za prekršaj ustanova ako na radno mjesto voditelja ili člana tima zdravstvene njege, rasporedi medicinsku sestru koja nije upisana u registar odnosno nema važeće odobrenje za samostalan rad (članak 14. stavak 1. i 2.).

Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj medicinska sestra ako:

1. ne ispuni obvezu čuvanja svih podataka o stanju pacijenta kao profesionalne tajne (članak 3. stavak 3.),

2. provodi zdravstvenu njegu kao voditelj ili član tima, (član zdravstvenog tima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, član tima u bolničkoj zdravstvenoj skrbi) a nije upisana u registar (članak 14. stavak 1. i 2.),

3. obavlja samostalan rad bez važećeg odobrenja za samostalan rad (članak 15. stavak 1.),

4. u slučaju nemogućnosti provedbe ordiniranog postupka, kada unatoč primjeni najboljeg znanja i vještina poslodavac nije osigurao ordinirane lijekove, sredstva, minimalno potrebni pribor ili tehničku opremu u skladu s minimalnim standardima za provođenje uspješne zdravstvene njege, medicinska sestra  odmah pisano ne izvijesti nadređenu osobu (članak 21. stavak 1.),

              Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom mijenjaju uvjeti za stjecanje više razine obrazovanja medicinskih sestara.

Uz članak 2.

Ovim se člankom usklađuju nazivi studija prema propisima visokog obrazovanja.

Uz članak 3.

Ovim se člankom dodatno se definiraju kompetencije prvostupnica sestrinstva na način da samostalno izrađuju plan zdravstvene njege te se utvrđuju kompetencije prvostupnica sestrinstva s završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine.

Cilj predložene novine je proširenje kompetencija prvostupnica sestrinstva sa  odobrenjem za samostalan rad i specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine. Naime, trenutni sustav formalnog obrazovanja medicinskih sestara/tehničara ne omogućuje kompetencije za obavljanje brojnih postupaka u djelatnosti hitne medicine bez prisustva liječnika u skladu sa popisom kompetencija navedenim u Prilogu 2. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine („Narodne novine“, broj 139/22) koji je stupio na snagu 1. prosinca 2022. godine, a što nije bilo moguće prema ranije važećem pravnom okviru.

Cilj predložene novine je samostalno primjenjivanje lijekova sukladno kompetencijama utvrđenim pravilnikom kojim se uređuje specijalističko usavršavanje.

Uz članak 4.

Ovim se člankom propisuje pravo  medicinskih sestara da odbije pružanje zdravstvene njege osobi koja joj prijeti ili je fizički agresivna te se propisuje obaveza hitnog izvještavanja neposredno nadređene osobe o navedenom slučaju. Cilj predložene novine je usklađivanje sa člankom 18. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, br. 121/03 i 117/08).

Uz članak 5.

Ovim se člankom uređuje odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara. Predložena novina ima za cilj propisati obvezu za policiju, državno odvjetništvo i sudove da obavijeste ministarstvo nadležno za zdravstvo i komoru o svim prekršajnim i kaznenim postupcima  koji se vode protiv medicinskih sestara, u skladu s odredbama posebnih propisa.

Uz članak 6.

Ovim se člankom dopunjuju odredbe važećeg Zakona u vezi nadležnosti i javnih ovlasti Komore. Predloženom novinom važeći zakon se usklađuje sa člankom 177. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22 i 33/23).

Uz članak 7.

Ovim se člankom dopunjuju odredbe važećeg Zakona u vezi ovlasti Komore. Predložena novina dopunjuje ovlasti Komore na način da donosi smjernice vezane uz radno zaštitnu odjeću medicinskih sestara te ima za cilj osigurati prepoznatljivost medicinskih sestara i sestrinske djelatnosti .

Uz članak 8.

Ovim se člankom odredbe važećeg Zakona terminološki usklađuju sa posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji.

Uz članak 9.

Ovim se člankom mijenja naziv poglavlja u prekršajne odredbe te se  opis prekršaja usklađuje s odredbom normativnog dijela propisa na koju se upućuje. Uzimajući u obzir Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22), predloženom novinom mijenjaju se iznosi novčanih kazni za prekršaje ustanova i medicinskih sestara, te se zaokružuju sukladno primjeni fiksnog tečaja konverzije u euro.

Uz članak 10.

Ovim se člankom uređuje dan stupanja na snagu ovoga zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 8.

Viša razina obrazovanja medicinskih sestara stječe se završetkom preddiplomskog stručnog ili sveučilišnog studija sestrinstva za medicinske sestre, i/ili diplomskog sveučilišnog studija sestrinstva.

                                                                      Članak 14.

Voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je završila najmanje preddiplomski studij sestrinstva, koja je upisana u registar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara (u daljnjem tekstu: registar) i kojoj je dano odobrenje za samostalan rad u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem.

Zdravstvenu njegu kao član tima provodi medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra, koja je upisana u registar i kojoj je dano odobrenje za samostalan rad u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem.

Medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu sukladno članku 7. ovoga Zakona stječe pravo na upis u registar i dobivanje odobrenja za samostalan rad.

Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom.

Medicinska sestra koja obavlja zdravstvenu njegu u djelatnosti socijalne skrbi polaže stručni ispit na temelju propisa iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona.

                                                                  Članak 16. a

Svrha sestrinske djelatnosti jest zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.

Kompetencije medicinske sestre obuhvaćaju znanja i vještine određene člankom 39. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 124/09) te spoznaje i postupke planiranja, organiziranja, provođenja i procjene kvalitete provedene zdravstvene/sestrinske njege sukladno razinama obrazovanja.

Medicinska sestra s temeljnom naobrazbom iz članka 7. ovoga Zakona:

– primjenjuje znanja i vještine iz područja zdravstvene skrbi, osnovnih predmeta struke i društvene skupine predmeta u razumijevanju fizioloških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih pojedinaca kao i odnosa između zdravstvenog stanja pojedinca i njegovog fizičkog i društvenog okruženja,

– primjenjuje načela sestrinske etike – etičkog kodeksa medicinskih sestara,

– primjenjuje deklaracije o ljudskim pravima i pravima bolesnika,

– osigurava povjerljivost i sigurnost pisanih i usmenih informacija dobivenih obavljanjem profesionalnih dužnosti,

– primjenjuje važeće propise u obavljanju profesionalne dužnosti,

– sudjeluje u planiranju, pripremanju i provođenju osnovne zdravstvene/sestrinske njege u skladu sa standardiziranim postupcima i samovrednovanjem rada,

– sudjeluje u planiranju, pripremanju i provođenju i/ili u izvođenju medicinsko-tehničkih zahvata zdravih i bolesnih pojedinaca svih životnih dobi,

– potiče i/ili pomaže bolesniku u zadovoljavanju osnovnih životnih aktivnosti poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo i kulturološke različitosti,

– sudjeluje u unapređenju i osiguravanju kakvoće postupaka zdravstvene/sestrinske njege,

– vodi zdravstvenu dokumentaciju i dokumentaciju zdravstvene/sestrinske njege, izvješćuje članove zdravstvenog tima poštujući tajnost podataka,

– koristi suvremenu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u pisanom, govornom i elektroničkom obliku,

– prepoznaje životno ugroženog pojedinca i primjenjuje hitne medicinske postupke sukladno kompetencijama,

– sudjeluje u zdravstvenom odgoju pojedinca, obitelji i zajednice svih životnih dobi s ciljem promicanja zdravlja i zdravog načina života,

– primjenjuje postupke očuvanja zdravlja i zdravog okoliša te skrb za osobnu sigurnost, sigurnost pojedinca i zajednice,

– primjenjuje pravila zaštite na radu i rada na siguran način,

– primjenjuje vještine komuniciranja s članovima tima za zdravstvenu/sestrinsku njegu i ostalim osobljem te s pacijentom, njegovom obitelji i zajednicom,

– razvija samostalnost i samoinicijativnost u radu u okviru profesionalne odgovornosti,

– sudjeluje u radu zdravstvenoga i/ili multidisciplinarnoga tima u okviru profesionalne odgovornosti,

– razvija odgovornosti za cjeloživotno učenje, profesionalni razvoj i unapređenje kompetencija u skladu s potrebama tržišta rada,

– sudjeluje u izobrazbi učenika i stručnom usavršavanju zdravstvenog osoblja.

Medicinska sestra prvostupnica osim kompetencija iz stavka 3. ovoga članka:

– utvrđuje potrebe pacijenta za zdravstvenom njegom,

– planira, organizira, provodi i procjenjuje kvalitetu zdravstvene/sestrinske njege,

– sudjeluje u procesu očuvanja zdravlja i sprečavanju nastanka bolesti stanovnika,

– nadzire rad svih radnika koji na bilo koji način utječu na proces provođenja zdravstvene/sestrinske njege,

– odgovorna je za evidentiranje svih provedenih postupaka i aktivnosti provođenja zdravstvene/sestrinske njege tijekom 24 sata,

– sudjeluje u istraživačkom radu.

Medicinska sestra magistra sestrinstva osim kompetencija iz stavka 3. i 4. ovoga članka:

– izvodi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju,

– provodi znanstveni rad,

– organizira i upravlja osobljem, materijalnim sredstvima te sustavima podrške u okviru svog autonomnog područja djelovanja zdravstvene/sestrinske njege, na svim razinama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te na poslovima koji uključuju sestrinsku djelatnost,

– upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/sestrinske njege i procjene razvoja zdravstvene njege.

Kompetencije medicinske sestre sa završenom specijalističkom izobrazbom te poslijediplomskim sveučilišnim studijem određen je popisom izlaznih kompetencija/ishodima učenja sukladno propisima o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara, odnosno propisima o visokim učilištima, koje se nadovezuju na temeljne sestrinske kompetencije.

                                                             Članak 20.

U slučaju kada bolesnik svjesno odbija ordinirani postupak ili primjenu ordinirane terapije medicinska sestra je obvezna odmah izvijestiti ovlaštenoga liječnika.

                                                              Članak 22.

Medicinska sestra odgovara za lakše i teže povrede radnih dužnosti određene ovim Zakonom i općim aktima Hrvatske komore medicinskih sestara pred disciplinskim tijelima Hrvatske komore medicinskih sestara.

Disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinske sestre utvrđuje Hrvatska komora medicinskih sestara.

                                                            Članak 26.

Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

– vodi registar svojih članova,

– daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad,

– obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara.

Način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka propisuje općim aktom Komora uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

                                                            Članak 27.

Pored javnih ovlasti iz članka 26. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:

1. donosi etički kodeks medicinskih sestara,

2. surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo na svim područjima od interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja kod pripreme propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara,

3. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege, u skladu s pozitivnom praksom i po međunarodno priznatim načelima,

4. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara,

5. utvrđuje potrebu, sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara, osim specijalističkog usavršavanja,

6. surađuje s obrazovnim ustanovama i stručnim sestrinskim društvima u provođenju trajnog stručnog usavršavanja te vrednovanja i provjere stručnosti medicinskih sestara,

7. predlaže ministru nadležnom za zdravstvo sadržaj sestrinske dokumentacije,

8. utvrđuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara,

9. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti,

10. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja,

11. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara,

12. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara,

13. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara,

14. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo,

15. zastupa interese medicinskih sestara,

16. brine se za pravnu pomoć svojih članova,

17. brine se o drugim interesima svojih članova,

18. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova,

19. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama od interesa za sestrinstvo,

20. obavlja i druge poslove određene zakonima, Statutom i drugim općim aktima Komore.

                                                   IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 33.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj medicinska sestra ako:

1. ne ispuni obvezu čuvanja profesionalne tajne (članak 3. stavak 3.),

2. provodi zdravstvenu njegu kao voditelj ili član tima, a nije upisana u registar (članak 14. stavak 1. i 2.),

3. obavlja samostalan rad bez odobrenja za samostalan rad (članak 15. stavak 1.),

4. u slučaju nemogućnosti provedbe ordiniranog postupka odmah pisano ne izvijesti nadređenu osobu (članak 21. stavak 2.),

5. onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 26. stavak 2.),

6. ne otkloni nedostatke utvrđene stručnim nadzorom.