Na temelju članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. i članka 35. stavka 3. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na _________ sjednici održanoj dana ____________________, donosi
PRAVILNIK O SPECIJALNOSTIMA
I. OPĆE ODREDBE
Opće odredbe
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o specijalnostima (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se uvjeti i postupak priznavanja specijalnosti u područjima primijenjene psihologije, stjecanje prava i postupak polaganja završnog ispita za stjecanje specijalnosti, organizacija završnih ispita za stjecanje specijalnosti, poslovi povjerenstava za priznavanje specijalnosti u područjima primijenjene psihologije, te ostali poslovi i postupci koje provodi Hrvatska psihološka komora (dalje u tekstu: Komora) u svrhu priznavanja specijalnosti u područjima primijenjene psihologije.
Specijalnosti
Članak 2.
(1)Ovlašteni psiholog može zahtijevati da mu se prizna posjedovanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje primijenjene psihologije za obavljanje psihološke djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad u različitim područjima primijenjene psihologije (dalje u tekstu: specijalnost).
(2)Područja primijenjene psihologije za koja se može priznati specijalnost utvrđuje Komora Statutom.
(3)Područja primijenjene psihologije za koja se može priznati specijalnost su:
- medicina rada,
- palijativna skrb,
-psihologija sporta,
-klinička psihologija.
(4)Priznata specijalnost upisuje se u Imenik psihologa.
Rodna ravnopravnost
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1.drugi oblici izobrazbe uključuju specijalističke i doktorske studije, stručne tečajeve, seminare, edukacije i druge oblike izobrazbe u područjima specijalnosti utvrđene odredbama općeg akta Komore kojim se uređuju način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja.
2.mentor je ovlašteni psiholog kojeg je Komora zaključkom odredila specijalizantu radi propisanog provođenja plana i programa specijalističkog staža.
3.područje specijalnosti je područje primijenjene psihologije određeno Statutom u kojem se ovlaštenom psihologu može priznati specijalnost.
4.priznavanje specijalnosti je postupak priznavanja specijalnosti ovlaštenom psihologu.
5.specijalizant je ovlašteni psiholog kojem je Komora zaključkom odobrila specijalistički staž.
6.specijalistički staž jeobavljanje psihološke djelatnosti u izabranom području specijalnosti kojim specijalizant pod nadzorom mentora stječe posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina.
7.stručno mišljenje je mišljenje nadležnog povjerenstva o radnom iskustvu i završenoj specijalističkoj izobrazbi podnositelja zahtjeva za priznavanje specijalnosti,
II. UVJETI ZA PRIZNAVANJE SPECIJALNOSTI
Odjeljak I. Opći uvjeti
Opći uvjeti priznavanja
Članak 5.
(1)Specijalnost u područjima iz članka 2. stavka 3. ovog Pravilnika može se priznati na zahtjev ovlaštenog psihologa koji:
1.ima priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti,
2.ima odgovarajuće radno iskustvo,
3.nema izrečenu disciplinsku mjeru za disciplinsku povredu,
4.ima završenu odgovarajuću specijalističku izobrazbu u području specijalnosti za koju traži priznavanje,
5.ima uspješno obavljen specijalistički staž,
6.ima položen specijalistički ispit u području specijalnosti za koju traži priznavanje.
(2)Uvjet iz stavka 1. točke 5. ovog članka ovlašteni psiholog mora ispuniti najkasnije u roku od 2 godine od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika.
(3)Uvjet iz stavka 1. točke 6. ovog članka ovlašteni psiholog mora ispuniti najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika.
(4)Ovlaštenom psihologu koji je u okviru specijalističkog studija ili specijalističke edukacije ostvario praktični rad pod vodstvom mentora, koji sadržajem i trajanjem odgovara programu specijalističkog staža u području specijalnosti za koju traži priznavanje, može se na temelju stručnog mišljenja nadležnog povjerenstva priznati praktični rad ostvaren pod vodstvom mentora kao specijalistički staž iz stavka 1. točke 5. ovog članka.
(5)Ovlaštenom psihologu koji je u okviru specijalističkog studija ili specijalističke edukacije položio ispit praktičnih vještina, kojim je obuhvaćena provjera usvojenih kompetencija izjednačena s kompetencijama obuhvaćenim provjerom na specijalističkom ispitu za područje za koje podnositelj zahtjeva traži priznavanje specijalnosti, može se na temelju stručnog mišljenja nadležnog povjerenstva priznati položen ispit praktičnih vještina kao specijalistički ispit iz stavka 1. točke 6. ovog članka.
Odjeljak II. Radno iskustvo
Radno iskustvo
Članak 6.
(1)Odgovarajućim radnim iskustvom smatra se radno iskustvo ostvareno na poslovima u području psihološke djelatnosti u trajanju od najmanje tri (3) godine, u slučaju specijalističke izobrazbe ostvarene završetkom odgovarajućeg specijalističkog ili doktorskog studija ili u trajanju od najmanje pet (5) godina, u slučaju završetka specijalističke edukacije ili drugih oblika izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti.
(2)Odgovarajuće radno iskustvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije ostvaruje se na poslovima u području kliničke psihologije.
(3)Odgovarajuće radno iskustvo ne obuhvaća radni staž ostvaren prije priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(4)Radno iskustvo dokazuje se:
1.elektroničkim zapisom o radnopravnom statusu – radna knjižica,
2.vlastoručno potpisanom i ovjerenom potvrdom poslodavca o vrsti poslova koje je psiholog obavljao kod poslodavca i trajanju radnog odnosa,
3.izvodom iz propisa, općeg akta, odluke ili drugog akta poslodavca kojim je uređen rad na odgovarajućem radnom mjestu, a koji sadrži opis poslova radnog mjesta psihologa.
Odjeljak III. Specijalistička izobrazba
Ostvarivanje specijalističke izobrazbe
Članak 7.
(1)Specijalistička izobrazba ostvaruje se završetkom odgovarajućeg specijalističkog ili doktorskog studija, završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti, prema uvjetima za stjecanje specijalnosti u pojedinom području sukladno odredbama ovog Pravilnika.
(2)Specijalistička izobrazba ne može se ostvariti završetkom studija na preddiplomskoj razini ili kolegija na istoj razini studija.
Specijalistička izobrazba u području medicine rada
Članak 8.
(1)Specijalistička izobrazba u području medicine rada ostvaruje se završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području medicine rada.
(2)Drugim oblicima izobrazbe u području medicine rada smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1.psihološka procjena i psihodijagnostika u medicini rada,
2.prevencija u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika,
3.psihološko savjetovanje i podrška,
4.vještine psihologa u medicini rada.
(3)Svako od područja iz stavka 2. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 100 sati izobrazbe.
Specijalistička izobrazba u području palijativne skrbi
Članak 9.
(1)Specijalistička izobrazba u području palijativne skrbi ostvaruje se završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području palijativne skrbi.
(2)Drugim oblicima izobrazbe u području palijativne skrbi smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1.osnove palijativne medicine i palijativne skrbi,
2.komunikacija i psihološki problemi u palijativnoj skrbi,
3.profesionalne uloge psihologa u palijativnoj skrbi,
4.savjetovanja i psihoterapija u palijativnoj skrbi.
(3)Svako od područja iz stavka 2. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 100 sati izobrazbe.
Specijalistička izobrazba u području psihologije sporta
Članak 10.
(1)Specijalistička izobrazba u području psihologije sporta ostvaruje se završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području psihologije sporta.
(2)Drugim oblicima izobrazbe u području psihologije sporta smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1.psihološka priprema sportaša i sportskih timova,
2.psihološka procjena i psihodijagnostika sportaša i sportskih timova,
3.psihološka podrška sportašima,
4.psihoedukacija sportaša, trenera i roditelja,
5.osnove sportske pripreme i periodizacije treninga,
6.supervizija rada.
(3)Svako od područja iz stavka 2. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 84 sati izobrazbe.
Specijalistička izobrazba u području kliničke psihologije
Članak 11.
(1)Specijalistička izobrazba u području kliničke psihologije ostvaruje se završetkom studija kliničke psihologije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području kliničke psihologije.
(2)Studij kliničke psihologije iz stavka 1. ovog članka je specijalistički ili doktorski studij kliničke psihologije na poslijediplomskoj razini u Republici Hrvatskoj, završetkom kojeg se stječe najmanje 120 ECTS bodova i koji obuhvaća satnicu iz stavaka 3. i 4. u područjima iz stavka 3. ovog članka ili sukladan studij u inozemstvu.
(3)Drugim oblicima izobrazbe u području kliničke psihologije iz stavka 1. ovog članka smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1.klinička psihodijagnostika,
2.psihološki tretmani.
(4)Svako od područja iz stavka 3. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 150 sati izobrazbe.
Dokazi o završenoj specijalističkoj izobrazbi
Članak 12.
(1)Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom studija kliničke psihologije u Republici Hrvatskoj dokazuje se:
1.diplomom ili potvrdom o završenom specijalističkom ili doktorskom studiju kliničke psihologije,
2.dopunskom ispravom o studiju.
(2)Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom studija kliničke psihologije u inozemstvu dokazuje se:
1.diplomom ili potvrdom o završenom specijalističkom ili doktorskom studiju kliničke psihologije,
2.dopunskom ispravom o studiju,
3.cjelovitim nastavnim planom i programom poslijediplomskog specijalističkog ili doktorskog studija, ovjerenim od visokoškolske ustanove,
4.mišljenjem Nacionalnog ENIC/NARIC ureda o inozemnoj visokoškolskoj obrazovnoj kvalifikaciji.
(3)Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom drugih oblika izobrazbe dokazuje se:
1.ovjerenim prijepisom odslušanih i položenih kolegija ili ovjerenom preslikom indeksa, potvrdnicama o završenim stručnim tečajevima, seminarima, edukacijama ili drugim oblicima stručne izobrazbe,
2.pripadajućim programom iz kojeg je vidljiv sadržaj, oblik i satnica izobrazbe, ovjerenim od ustanove.
1.potvrdom o završenoj specijalističkoj edukaciji,
2.cjelovitim nastavnim planom i programom specijalističke edukacije.
Odjeljak IV. Specijalistički staž
Specijalistički staž
Članak 13.
(1)Specijalistički staž provodi se prema planu i programu specijalističkog staža, za područje specijalnosti u kojem je ovlašteni psiholog podnio zahtjev za priznavanje specijalnosti, u trajanju od najmanje 960 sati.
(2)Rad specijalizanta tijekom specijalističkog staža prati i nadzire mentor koji je odgovoran za propisano provođenje odobrenog plana i programa specijalističkog staža.
Program specijalističkog staža
Članak 14.
(1)Programom specijalističkog staža utvrđuju se sadržaj i trajanje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih i posebnih kompetencija i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija.
(2)Programom specijalističkog staža mogu se odrediti obvezni oblici specijalističkog usavršavanja na kojima je specijalizant obvezan sudjelovati ili koje je obvezan uspješno položiti tijekom specijalističkog staža.
(3)Programe specijalističkog staža za područja specijalnosti, na prijedlog nadležnog povjerenstva i uz prethodno mišljenje stručnog razreda u odgovarajućem području specijalnosti, donosi Upravni odbor.
Izvještaj o radu
Članak 15.
(1)O specijalističkom stažu vodi se izvještaj o radu specijalizanta pod supervizijom mentora (dalje u tekstu: izvještaj).
(2)Obrazac izvještaja na prijedlog nadležnog povjerenstva i uz prethodno mišljenje stručnog razreda u odgovarajućem području specijalnosti, donosi Upravni odbor.
(3)Izvještaj koji je vlastoručno potpisan od strane mentora dokaz je obavljenog specijalističkog staža, njegovog trajanja i usvojenih kompetencija.
Mentor
Članak 16.
(1)Rad specijalizanta prati i nadzire mentor.
(2)Mentor brine za stručnu i praktičnu poduku psihologa kandidata kroz stjecanje specifičnih znanja i vještina svojstvenih pojedinim područjima primijenjene psihologije kako bi razvio kompetencije za specijalnost u kojoj traži priznavanje.
(3)Komora vodi popis mentora za svako od područja specijalnosti.
Uvjeti za mentorstvo
Članak 17.
(1)Mentor može biti ovlašteni psiholog za kojeg ne postoje zapreke iz članka 27. ovog Pravilnika, koji ima priznatu specijalnost području u kojem se određuje za mentora i koji od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području specijalnosti u kojem se određuje za mentora.
(2)Jedan mentor može istodobno mentorirati najviše tri (3) specijalizanta, osim u područjima specijalnosti u kojima prema procjeni Povjerenstva postoji manjak mentora, u kojim slučajevima se iznimno može odobriti istodobno mentoriranje više od tri (3) specijalizanta.
Odjeljak V. Specijalistički ispit
Specijalistički ispit
Članak 18.
(1)Specijalistički ispit specijalizant polaže najkasnije u roku šest (6) mjeseci od završetka specijalističkog staža.
(2)Specijalizantu koji je ispunio uvjete za polaganje specijalističkog ispita, Komora će omogućiti polaganje najkasnije u roku od 60 dana od dostave uredne prijave polaganja specijalističkog ispita.
Prijava polaganja završnog ispita
Članak 19.
Specijalizant nakon obavljenog specijalističkog staža podnosi Komori prijavu za polaganje završnog ispita na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici Komore kojoj je obvezan priložiti:
1.dokaz o uplaćenoj naknadi troškova polaganja specijalističkog ispita,
2.izvještaj o radu,
3.druge dokaze sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Odlučivanje o prijavi
Članak 20.
Specijalizantu koji je u cijelosti obavio specijalistički staž prema programu specijalističkog staža u području specijalnosti za koje traži priznavanje i koji je ispunio uvjete za polaganje specijalističkog ispita propisane odredbama ovog Pravilnika, čelnik tijela će zaključkom odrediti mjesto i vrijeme polaganja specijalističkog ispita.
Odgoda polaganja specijalističkog ispita
Članak 21.
(1)Specijalizant kojem je odobreno polaganje specijalističkog ispita može najkasnije tri (3) dana prije dana održavanja specijalističkog ispita odgoditi polaganje o čemu je obvezan obavijestiti Komoru pisanim putem.
(2)Specijalizant koji je odgodio polaganje specijalističkog ispita na način iz stavka 1. ovoga članka može bez obveze ponovnog plaćanja naknade troškova polaganja ispita pristupiti polaganju specijalističkog ispita.
Sadržaj specijalističkog ispita
Članak 22.
(1)Specijalistički ispit obvezno se sastoji od usmenog djela ispita, a može se sastojati i od pisanog djela ispita
(2)Pisani dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru znanja iz poznavanja općih propisa i propisa u određenom području primijenjene psihologije.
(3)Zadovoljavajuća ocjena iz pisanog dijela specijalističkog ispita preduvjet je za pristupanje usmenom djelu ispita. Za zadovoljavajuću ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 60% pisanog dijela ispita.
(4)Usmeni dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru usvojenih kompetencija u području primijenjene psihologije za koju se traži priznavanje specijalnosti.
Zapisnik
Članak 23.
O specijalističkom ispitu vodi se zapisnik. Uspjeh specijalizanta ocjenjuje se ocjenama »položio« ili »nije položio«.
Organizacija provedbe specijalističkog ispita
Članak 24.
Provedbu specijalističkog ispita organizira nadležno povjerenstvo za priznavanje specijalnosti.
Ispitno povjerenstvo za provedbu specijalističkog ispita
Članak 25.
(1)Završni ispit provodi ispitno povjerenstvo za provedbu specijalističkog ispita (dalje u tekstu: Ispitno povjerenstvo).
(2)Ispitno povjerenstvo sastavljeno je od tri (3) člana (predsjednika i dva člana).
(3)Na prijedlog povjerenstva za priznavanje specijalnosti u pojedinom području specijalnosti, Predsjednik Komore odlukom za svaki pojedini ispitni rok imenuje članove Ispitnog povjerenstva s liste ispitivača za završne ispite (dalje u tekstu: Lista ispitivača).
Lista ispitivača
Članak 26.
(1)Ispitivače na Listu ispitivača na prijedlog Povjerenstava odlukom imenuje Upravni odbor.
(2)Ispitivačem na Listi ispitivača može biti imenovan ovlašteni psiholog, za kojeg ne postoje zapreke iz članka 27. ovog Pravilnika, koji ima priznatu specijalnost području u kojem se određuje ispitivačem i koji od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području specijalnosti u kojem se imenuje ispitivačem.
(3)Ovlašteni psiholozi mogu se prijaviti na Listu ispitivača samoinicijativno ili na poziv Komore.
Zapreke za obavljanje poslova ispitivača
Članak 27.
(1)Ispitivač ne može obavljati poslove ispitivača na specijalističkom ispitu u slučaju:
-prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti, od dana izvršnosti rješenja o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti do dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
-zabrane obavljanja psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke nadležnog suda ili drugog nadležnog tijela do dana prestanka zabrane,
-izricanja disciplinske mjere za disciplinsku povredu, od dana izvršnosti odluke disciplinskog tijela do dana prestanka pravnih posljedica izrečene disciplinske mjere,
-utvrđivanja povrede Etičkog kodeksa psihološke djelatnosti, od dana dostave akta Etičkog odbora do dana prestanka pravnih posljedica utvrđene povrede,
-izricanja mjere privremene zabrane obavljanja psihološke djelatnosti ili mjere prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti nakon obavljenog stručnog nadzora ili u disciplinskom postupku, od dana izricanja do dana isteka izrečene mjere.
(2)U ostalim slučajevima ispitivač ne može obavljati poslove ispitivača na specijalističkom ispitu od dana dostave odluke o brisanju s Liste ispitivača.
Brisanje s Liste ispitivača
Članak 28.
(1)Ispitivača se briše s Liste ispitivača u slučaju:
-vlastitog zahtjeva,
-nastanka okolnosti iz članka 27. ovog Pravilnika, danom nastupanja zapreka za obavljanje poslova ispitivača,
-drugih opravdanih okolnosti.
(2)U ostalim slučajevima iz stavka 1. ovog članka ispitivača se briše s Liste ispitivača danom nastanka okolnosti ili drugim danom koji odredi Upravni odbor odlukom o brisanju ispitivača s Liste ispitivača.
(3) Odluku o brisanju ispitivača s Liste ispitivača donosi Upravni odbor po službenoj dužnosti osim u slučaju iz alineje 3. stavka 1. ovog članka kada brisanje može predložiti i Povjerenstvo.
III. POSTUPAK PRIZNAVANJA SPECIJALNOSTI
Priznavanje specijalnosti
Članak 29.
(1)Postupak priznavanja specijalnosti je upravni postupak koji se pokreće podnošenjem zahtjeva za priznavanje specijalnosti.
(2)Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu dostupnom na mrežnim stranicama Komore, a predaje se poštom preporučeno, neposredno Tajništvu Komore ili elektroničkim putem.
(3)Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnesen poštom preporučeno ili neposredno Tajništvu Komore podnositelj potpisuje vlastoručno, a zahtjev podnesen elektroničkim putem u elektroničkom obliku mora sadržavati kvalificirani elektronički potpis.
(4)Zahtjevu iz stavka 1. ovog članka se prilaže sljedeća dokumentacija:
1.dokaz o odgovarajućem radnom iskustvu, sukladno odredbama članka 6. ovog Pravilnika,
2.dokaz o završenoj odgovarajućoj specijalističkoj izobrazbi u području specijalnosti za koju traži priznavanje, sukladno odredbama članka 12. ovog Pravilnika,
3.dokaz o uplati upravne pristojbe,
4.dokaz o uplati naknade troškova postupka priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(5)Prilozi iz stavka 4. ovog članka dostavljaju se u izvorniku ili u javnobilježnički ovjerenoj preslici.
Odlučivanje o zahtjevu za priznavanje specijalnosti
Članak 30.
(1) Ukoliko podnositelj zahtjeva nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju iz članka 29. stavka 4. ili istu nije dostavio u obliku iz članka 29. stavka 5. ovog Pravilnika, čelnik tijela će pozvati zaključkom podnositelja zahtjeva da u primjerenom roku dopuni zahtjev.
(2) Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi po zaključku iz stavka 1. ovog članka u za to ostavljenom roku, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(3)Ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispunjava koji od uvjeta članka 5. stavka 1. točke 1. i 3. ovog Pravilnika ili Nacionalni ENIC/NARIC ured izda negativno mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj obrazovnoj kvalifikaciji u slučaju studija kliničke psihologije završenog u inozemstvu, čelnik tijela će rješenjem odbiti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(4)Temeljem zaprimljenog zahtjeva, a po utvrđenom ispunjenju uvjeta iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 3. ovog Pravilnika, službena osoba dostavlja predmet nadležnom povjerenstvu za priznavanje specijalnosti radi davanja stručnog mišljenja o radnom iskustvu i specijalističkoj izobrazbi.
(5)Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Stručno mišljenje
Članak 31.
(1)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti ocjenom dokaza o radnom iskustvu i završenoj specijalističkoj izobrazbi daje stručno mišljenje o sukladnosti radnog iskustva i završene specijalističke izobrazbe s uvjetima za priznavanje specijalnosti određenim odredbama ovog Pravilnika.
(2)U postupku iz stavka 1. ovog članka nadležno povjerenstvo, razmatranjem dokaza o završenoj specijalističkoj izobrazbi, uzima u obzir vrstu, sadržaj, kvalitetu, trajanje i prikladnost oblika specijalističke izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti, razmatranjem svakog oblika pojedinačno i svih oblika zajedno.
(3)Mišljenjem iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se trajanje priznatog radnog iskustva u području psihološke djelatnosti, broj priznatih sati specijalističke izobrazbe za pojedino područje specijalnosti uključujući i broj priznatih sati u svakom od područja unutar specijalnosti za koju podnositelj zahtjeva traži priznavanje uz naznaku oblika na temelju kojeg je ostvarena priznata specijalistička izobrazba ili njezin dio.
(4)U slučajevima iz članka 5. stavka 4. ili članka 5. stavka 5. ovog Pravilnika, nadležno povjerenstvo u mišljenju iz stavka 1. ovog članka daje stručno mišljenje i o sukladnosti praktičnog rada ostvarenog pod vodstvom mentora sa programom specijalističkog staža ili o sukladnosti kompetencija obuhvaćenih provjerom praktičnih vještina s kompetencijama u području primijenjene psihologije obuhvaćenim provjerom na specijalističkom ispitu za područje za koje podnositelj zahtjeva traži priznavanje specijalnosti.
(5)Mišljenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se u spis u pisanom obliku i potpisuje ga predsjednik povjerenstva.
(6)Mišljenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se u roku od 60 dana od dana dostave predmeta nadležnom povjerenstvu.
Razlike u završenoj specijalističkoj izobrazbi
Članak 32.
(1)Ukoliko se na temelju stručnog mišljenja utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjet radnog iskustva ili da postoji značajna negativna razlika satnice završene specijalističke izobrazbe, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(2)Značajnom negativnom razlikom satnice smatra se odstupanje satnice završene specijalističke izobrazbe veće od 30% od ukupnog broja propisanih sati specijalističke izobrazbe za područje specijalnosti za koje je podnesen zahtjev ili odstupanje satnice u pojedinom području od područja unutar odgovarajuće specijalnosti veće od 50% od broja propisanih sati za to područje.
(3)Ukoliko se na temelju stručnog mišljenja utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjet radnog iskustva, ali da postoji negativna razlika satnice završene specijalističke izobrazbe, čelnik tijela će pozvati zaključkom podnositelja zahtjeva da u primjerenom roku dopuni zahtjev.
(4)Negativnom razlikom satnice smatra se svako odstupanje satnice završene specijalističke izobrazbe manje od odstupanja iz stavka 2. ovog članka.
(5)Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi po zaključku iz stavka 3. ovog članka u za to ostavljenom roku, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(6)Rok iz stavka 3. ovog članka ne može biti duži od 6 mjeseci od dana dostave zaključka.
(7)Protiv rješenja iz stavaka 1. i 6. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Određivanje mentora i obavljanje specijalističkog staža
Članak 33.
(1)Na prijedlog podnositelja zahtjeva za kojeg se na temelju stručnog mišljenja utvrdi da ispunjava uvjete radnog iskustva i završene specijalističke izobrazbe, a nakon pribavljenog mišljenja nadležnog povjerenstva, čelnik tijela će podnositelju zahtjeva zaključkom odrediti mentora.
(2)Zaključkom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se i rok u kojem podnositelj zahtjeva mora obaviti specijalistički staž i rok u kojem mora položiti specijalistički ispit u području specijalnosti za koje traži priznavanje.
Neispunjenje uvjeta
Članak 34.
(1)Podnositelju zahtjeva koji najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika ne obavi specijalistički staž ili koji najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika ne položi specijalistički ispit, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(2)Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Rješenje o priznavanju specijalnosti
Članak 35.
(1)Podnositelju zahtjeva koji ispuni sve uvjete iz članka 5. ovog Pravilnika, čelnik tijela donosi rješenje kojim mu se priznaje specijalnost u području specijalnosti za koje traži priznavanje.
(2)Rješenjem iz stavka 1. ovog članka određuje se broj specijalnosti i specijalistički naziv koji priznavanjem specijalnosti stječe ovlašteni psiholog.
(3)Rješenje iz stavka 1. ovog članka čelnik tijela donosi u roku od 30 dana od dana polaganja završnog ispita.
(4)Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
IV. POVJERENSTVA ZA PRIZNAVANJE SPECIJALNOSTI
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti
Članak 36.
(1)Za provođenje radnji u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u pojedinom području specijalnosti i obavljanje drugih poslova određenih odredbama ovog Pravilnika osnivaju se povjerenstva za priznavanje specijalnosti (dalje u tekstu: Povjerenstva).
(2)Povjerenstva, u odgovarajućem području specijalnosti, obavljaju sljedeće poslove:
- daju stručno mišljenja o radnom iskustvu i specijalističkoj izobrazbi,
- nadziru provođenje specijalističkog staža,
- pripremaju planove i programe specijalističkog staža,
- imenuju, razrješavaju i evaluiraju mentore,
- organiziraju edukacije mentora,
- organiziraju edukacije specijalizanata,
- utvrđuje ispitne rokove i organiziraju provođenje završnih ispita,
- u suradnji sa Stručnim razredima i Tajništvom Komore, utvrđuju katalog ispitnih pitanja za završni ispit,
- predlažu ispitivače za Listu ispitivača,
- obavljaju i druge poslove temeljem ovog Pravilnika i drugih općih akata Komore.
(3)Na sastav, način rada, odlučivanje te druga pitanja vezana za Povjerenstva koja nisu uređena odredbama ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore.
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području medicine rada
Članak 37.
(1)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području medicine rada provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području medicine rada te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti medicine rada.
(2)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području medicine rada ima pet (5) članova.
(3)Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području medicine rada može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
-najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
-ima priznatu specijalnost u području medicine rada,
-koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području medicine rada.
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi
Članak 38.
(1)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti palijativne skrbi.
(2)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi ima tri (3) člana.
(3)Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
-najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
-ima priznatu specijalnost u području palijativne skrbi,
-koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području palijativne skrbi.
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta
Članak 39.
(1)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti psihologije sporta.
(2)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta ima tri (3) ili pet (5) članova.
(3)Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
-najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
-ima priznatu specijalnost u području psihologije sporta,
-koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području sporta.
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije
Članak 40.
(1)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti kliničke psihologije.
(2)Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije ima pet (5) članova.
(3)Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
-najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
-ima priznatu specijalnost u području kliničke psihologije,
-koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području kliničke psihologije.
V. SPECIJALISTIČKE EDUKACIJE
Izvođenje specijalističke edukacije
Članak 41.
Specijalističke edukacije za specijalnosti, za koje je odredbama ovog Pravilnika predviđeno stjecanje na temelju edukacija, mogu izvoditi sveučilišta, veleučilišta, tijela javne vlasti, organizacije civilnog društva, strukovne organizacije te druge pravne osobe, uključujući i Hrvatsku psihološku komoru.
Program specijalističke edukacije
Članak 42.
(1)Specijalističke edukacije izvode se prema programu specijalističke edukacije.
4.popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom satnice, oblika izvođenja nastave, sadržaja kolegija, planiranih ishoda učenja i nositelja kolegija,
5.broj upisnih mjesta na edukaciji,
6. oblik izvođenja nastave,
7.cijena programa specijalističke edukacije i iznos naknada za polaznike,
8.prava i obveze polaznika,
9.način provjere stečenih ishoda učenja za svaki kolegij odnosno drugu obvezu.
(3)Program specijalističke edukacije donosi tijelo iz članka 41. ovog Pravilnika uz prethodnu suglasnost Komore.
Suglasnost na program specijalističke edukacije
Članak 43.
(1)Suglasnost na program specijalističke edukacije daje Upravni odbor uz prethodno mišljenje nadležnog stručnog razreda.
(2)Programu se može dati suglasnost ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- ako sadržaj programa omogućava stjecanje specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje primijenjene psihologije na način da razmjerno obuhvati sva područja koja su odredbama ovog Pravilnika predviđena kao uvjet za stjecanje specijalnosti temeljem drugih oblika izobrazbe,
-ako je sadržaj programa utemeljen na suvremenim spoznajama i znanjima,
-ako program sadržava najmanje 100 sati teorijske nastave,
- ako su nositelji kolegija i predavači na kolegijima koji se odnose na stjecanje specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za područje specijalnosti za koje se donosi program ovlašteni psiholozi koji imaju najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području specijalnosti, od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(3)Naknada za postupak davanja suglasnosti iz stavka 1. ovog članka naplaćuje se prema odluci o naknadama koju donosi Komora.
VI. PRIZNAVANJE SPECIJALNOSTI STEČENE U INOZEMSTVU
Inozemne specijalnosti
Članak 44.
(1)Ovlaštenom psihologu koji je u inozemstvu stekao specijalnost u nekom od područja iz članka 2. ovog Pravilnika, Komora može na njegov zahtjev rješenjem priznati stečenu specijalnost pod uvjetom da se u provedenom postupku utvrdi da ne postoje bitne razlike u posebnim stručnim kompetencijama koje se priznaju u postupku priznavanja specijalnosti u inozemstvu s kompetencijama koje ovlaštenom psihologu priznaju u odgovarajućem području specijalnosti na temelju odredaba ovog Pravilnika.
(2)Inozemna specijalnost priznaje se na temelju akta nadležnog inozemnog tijela o priznavanju specijalnosti i detaljnog plana i programa specijalizacije.
(3)Na postupak priznavanja inozemne specijalnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređen postupak priznavanja specijalnosti.
(4)Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Stečena prava
Članak 45.
Ovlaštenom psihologu kojem je na temelju Izmjena i dopuna Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21) izdano rješenje o priznavanju specijalnosti, stupanjem na snagu ovog Pravilnika ostvaruje sva prava na temelju priznate specijalnosti.
Priznavanje specijalnosti na zahtjev sveučilišnog nastavnika
Članak 46.
(1)Ovlaštenom psihologu, docentu ili profesoru na predmetima u području specijalnosti iz članka 2. ovog Pravilnika, Komora može na njegov zahtjev rješenjem priznati specijalnost pod uvjetom da ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva u odgovarajućem području specijalnosti.
(2)Ovlašteni psiholog može podnijeti zahtjev za priznavanje specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka u roku od godine dana od stupanja na snagu Statuta ili njegovih dopuna.
(3)Na postupak priznavanja specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređen postupak priznavanja specijalnosti.
Priznavanje specijalnosti na temelju radnog staža
Članak 47.
(1)Ovlaštenom psihologu, koji na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika ima najmanje petnaest (15) godina radnog iskustva u području specijalnosti iz članka 2. ovog Pravilnika, Komora može na njegov zahtjev rješenjem priznati specijalnost.
(2)Ovlašteni psiholog može podnijeti zahtjev za priznavanje specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika.
(3)Na postupak priznavanja specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređen postupak priznavanja specijalnosti.
Donošenje provedbenih akata
Članak 48.
(1)Upravni odbor će, u roku od devedeset (90) dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, raspisati javne pozive za članove Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području medicine rada, Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne psihologije i Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta.
(2)Upravni odbor će, na prijedlog nadležnog povjerenstva i uz prethodno mišljenje stručnog razreda u odgovarajućem području specijalnosti, u roku od godinu dana od dana konstituiranja povjerenstava iz stavka 1. ovog članka:
-donijeti planove i programe specijalističkog staža za područja primijenjene psihologije iz članka 14. ovog Pravilnika,
-imenovati ispitivače na specijalističkim ispitima na Listu ispitivača.
(3)Povjerenstva će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika
utvrditi katalog ispitnih pitanja za specijalistički ispit.
Primjena odredaba Pravilnika
Članak 49.
(1)Postupci koji su u tijeku u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika, nastavit će se po odredbama ovog Pravilnika.
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, postupci priznavanja statusa kliničkog psihologa (priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije) koji su u tijeku u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika, nastavit će se po odredbama Pravilnika o priznavanju statusa kliničkog psihologa KLASA: 011-02/11-01/01 URBROJ: 251-375/01-02-11-7 od 17. lipnja 2011. godine.
(3)Povjerenstvo za priznavanje statusa kliničkog psihologa nastavlja raditi u neizmijenjenom sastavu kao Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije.
Osnove palijativne skrbi
Članak 50.
Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja Psihološki aspekti u palijativnoj skrbi koji se izvodi u okviru poslijediplomskog tečaja Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET), Medicinskog fakulteta u Zagrebu, priznaje se kao specijalistička edukacija u postupku priznavanja specijalnosti u području palijativne skrbi, dok Upravni odbor odlukom ne utvrdi drugačije.
Specijalistički staž u području medicine rada
Članak 51.
(1)Ovlaštenim psiholozima koji su sukladno dopisu KLASA: 003-08/20-02/19 URBROJ: 251-375/01-03-20-1 od 19. listopada 2020. godine obavijestili Komoru o zapošljavanju na radnom mjestu psihologa u medicini rada, radni staž proveden na poslovima u području medicine rada priznat će se kao specijalistički staž uz dostavu potvrde poslodavca o trajanju radnog odnosa i vrsti poslova na radnom mjestu psihologa u medicini rada za koje je dostavljena obavijest.
(2)Staž iz stavka 1. ovog Pravilnika može se priznati kao specijalistički staž najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA
Na temelju članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. i članka 35. stavka 3. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na _________ sjednici održanoj dana ____________________, donosi
PRAVILNIK O SPECIJALNOSTIMA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Opće odredbe
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o specijalnostima (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se uvjeti i postupak priznavanja specijalnosti u područjima primijenjene psihologije, stjecanje prava i postupak polaganja završnog ispita za stjecanje specijalnosti, organizacija završnih ispita za stjecanje specijalnosti, poslovi povjerenstava za priznavanje specijalnosti u područjima primijenjene psihologije, te ostali poslovi i postupci koje provodi Hrvatska psihološka komora (dalje u tekstu: Komora) u svrhu priznavanja specijalnosti u područjima primijenjene psihologije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Specijalnosti
Članak 2.
(1) Ovlašteni psiholog može zahtijevati da mu se prizna posjedovanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje primijenjene psihologije za obavljanje psihološke djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad u različitim područjima primijenjene psihologije (dalje u tekstu: specijalnost).
(2) Područja primijenjene psihologije za koja se može priznati specijalnost utvrđuje Komora Statutom.
(3) Područja primijenjene psihologije za koja se može priznati specijalnost su:
- medicina rada,
- palijativna skrb,
- psihologija sporta,
- klinička psihologija.
(4) Priznata specijalnost upisuje se u Imenik psihologa.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Rodna ravnopravnost
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. drugi oblici izobrazbe uključuju specijalističke i doktorske studije, stručne tečajeve, seminare, edukacije i druge oblike izobrazbe u područjima specijalnosti utvrđene odredbama općeg akta Komore kojim se uređuju način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja .
2. mentor je ovlašteni psiholog kojeg je Komora zaključkom odredila specijalizantu radi propisanog provođenja plana i programa specijalističkog staža.
3. područje specijalnosti je područje primijenjene psihologije određeno Statutom u kojem se ovlaštenom psihologu može priznati specijalnost.
4. priznavanje specijalnosti je postupak priznavanja specijalnosti ovlaštenom psihologu.
5. specijalizant je ovlašteni psiholog kojem je Komora zaključkom odobrila specijalistički staž.
6. specijalistički staž je obavljanje psihološke djelatnosti u izabranom području specijalnosti kojim specijalizant pod nadzorom mentora stječe posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina.
7. stručno mišljenje je mišljenje nadležnog povjerenstva o radnom iskustvu i završenoj specijalističkoj izobrazbi podnositelja zahtjeva za priznavanje specijalnosti,
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
II. UVJETI ZA PRIZNAVANJE SPECIJALNOSTI
Odjeljak I. Opći uvjeti
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Opći uvjeti priznavanja
Članak 5.
(1) Specijalnost u područjima iz članka 2. stavka 3. ovog Pravilnika može se priznati na zahtjev ovlaštenog psihologa koji:
1. ima priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti,
2. ima odgovarajuće radno iskustvo,
3. nema izrečenu disciplinsku mjeru za disciplinsku povredu,
4. ima završenu odgovarajuću specijalističku izobrazbu u području specijalnosti za koju traži priznavanje,
5. ima uspješno obavljen specijalistički staž,
6. ima položen specijalistički ispit u području specijalnosti za koju traži priznavanje.
(2) Uvjet iz stavka 1. točke 5. ovog članka ovlašteni psiholog mora ispuniti najkasnije u roku od 2 godine od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika.
(3) Uvjet iz stavka 1. točke 6. ovog članka ovlašteni psiholog mora ispuniti najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika.
(4) Ovlaštenom psihologu koji je u okviru specijalističkog studija ili specijalističke edukacije ostvario praktični rad pod vodstvom mentora, koji sadržajem i trajanjem odgovara programu specijalističkog staža u području specijalnosti za koju traži priznavanje, može se na temelju stručnog mišljenja nadležnog povjerenstva priznati praktični rad ostvaren pod vodstvom mentora kao specijalistički staž iz stavka 1. točke 5. ovog članka.
(5) Ovlaštenom psihologu koji je u okviru specijalističkog studija ili specijalističke edukacije položio ispit praktičnih vještina, kojim je obuhvaćena provjera usvojenih kompetencija izjednačena s kompetencijama obuhvaćenim provjerom na specijalističkom ispitu za područje za koje podnositelj zahtjeva traži priznavanje specijalnosti, može se na temelju stručnog mišljenja nadležnog povjerenstva priznati položen ispit praktičnih vještina kao specijalistički ispit iz stavka 1. točke 6. ovog članka.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odjeljak II. Radno iskustvo
Radno iskustvo
Članak 6.
(1) Odgovarajućim radnim iskustvom smatra se radno iskustvo ostvareno na poslovima u području psihološke djelatnosti u trajanju od najmanje tri (3) godine, u slučaju specijalističke izobrazbe ostvarene završetkom odgovarajućeg specijalističkog ili doktorskog studija ili u trajanju od najmanje pet (5) godina, u slučaju završetka specijalističke edukacije ili drugih oblika izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti .
(2) Odgovarajuće radno iskustvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije ostvaruje se na poslovima u području kliničke psihologije.
(3) Odgovarajuće radno iskustvo ne obuhvaća radni staž ostvaren prije priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(4) Radno iskustvo dokazuje se:
1. elektroničkim zapisom o radnopravnom statusu – radna knjižica,
2. vlastoručno potpisanom i ovjerenom potvrdom poslodavca o vrsti poslova koje je psiholog obavljao kod poslodavca i trajanju radnog odnosa,
3. izvodom iz propisa, općeg akta, odluke ili drugog akta poslodavca kojim je uređen rad na odgovarajućem radnom mjestu, a koji sadrži opis poslova radnog mjesta psihologa.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odjeljak III. Specijalistička izobrazba
Ostvarivanje specijalističke izobrazbe
Članak 7.
(1) Specijalistička izobrazba ostvaruje se završetkom odgovarajućeg specijalističkog ili doktorskog studija, završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti , prema uvjetima za stjecanje specijalnosti u pojedinom području sukladno odredbama ovog Pravilnika.
(2) Specijalistička izobrazba ne može se ostvariti završetkom studija na preddiplomskoj razini ili kolegija na istoj razini studija.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Specijalistička izobrazba u području medicine rada
Članak 8.
(1) Specijalistička izobrazba u području medicine rada ostvaruje se završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području medicine rada.
(2) Drugim oblicima izobrazbe u području medicine rada smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1. psihološka procjena i psihodijagnostika u medicini rada,
2. prevencija u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika,
3. psihološko savjetovanje i podrška,
4. vještine psihologa u medicini rada.
(3) Svako od područja iz stavka 2. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 100 sati izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Specijalistička izobrazba u području palijativne skrbi
Članak 9.
(1) Specijalistička izobrazba u području palijativne skrbi ostvaruje se završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području palijativne skrbi.
(2) Drugim oblicima izobrazbe u području palijativne skrbi smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1. osnove palijativne medicine i palijativne skrbi,
2. komunikacija i psihološki problemi u palijativnoj skrbi,
3. profesionalne uloge psihologa u palijativnoj skrbi,
4. savjetovanja i psihoterapija u palijativnoj skrbi.
(3) Svako od područja iz stavka 2. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 100 sati izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Specijalistička izobrazba u području psihologije sporta
Članak 10.
(1) Specijalistička izobrazba u području psihologije sporta ostvaruje se završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području psihologije sporta.
(2) Drugim oblicima izobrazbe u području psihologije sporta smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1. psihološka priprema sportaša i sportskih timova,
2. psihološka procjena i psihodijagnostika sportaša i sportskih timova,
3. psihološka podrška sportašima,
4. psihoedukacija sportaša, trenera i roditelja,
5. osnove sportske pripreme i periodizacije treninga,
6. supervizija rada.
(3) Svako od područja iz stavka 2. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 84 sati izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Specijalistička izobrazba u području kliničke psihologije
Članak 11.
(1) Specijalistička izobrazba u području kliničke psihologije ostvaruje se završetkom studija kliničke psihologije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području kliničke psihologije.
(2) Studij kliničke psihologije iz stavka 1. ovog članka je specijalistički ili doktorski studij kliničke psihologije na poslijediplomskoj razini u Republici Hrvatskoj, završetkom kojeg se stječe najmanje 120 ECTS bodova i koji obuhvaća satnicu iz stavaka 3. i 4. u područjima iz stavka 3. ovog članka ili sukladan studij u inozemstvu.
(3) Drugim oblicima izobrazbe u području kliničke psihologije iz stavka 1. ovog članka smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u područjima:
1. klinička psihodijagnostika,
2. psihološki tretmani.
(4) Svako od područja iz stavka 3. ovog članka mora biti obuhvaćeno s najmanje 150 sati izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Dokazi o završenoj specijalističkoj izobrazbi
Članak 12.
(1) Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom studija kliničke psihologije u Republici Hrvatskoj dokazuje se:
1. diplomom ili potvrdom o završenom specijalističkom ili doktorskom studiju kliničke psihologije,
2. dopunskom ispravom o studiju.
(2) Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom studija kliničke psihologije u inozemstvu dokazuje se:
1. diplomom ili potvrdom o završenom specijalističkom ili doktorskom studiju kliničke psihologije,
2. dopunskom ispravom o studiju,
3. cjelovitim nastavnim planom i programom poslijediplomskog specijalističkog ili doktorskog studija, ovjerenim od visokoškolske ustanove,
4. mišljenjem Nacionalnog ENIC/NARIC ureda o inozemnoj visokoškolskoj obrazovnoj kvalifikaciji.
(3) Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom drugih oblika izobrazbe dokazuje se:
1. ovjerenim prijepisom odslušanih i položenih kolegija ili ovjerenom preslikom indeksa, potvrdnicama o završenim stručnim tečajevima, seminarima, edukacijama ili drugim oblicima stručne izobrazbe,
2. pripadajućim programom iz kojeg je vidljiv sadržaj, oblik i satnica izobrazbe, ovjerenim od ustanove.
(4) Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom specijalističke edukacije dokazuje se:
1. potvrdom o završenoj specijalističkoj edukaciji,
2. cjelovitim nastavnim planom i programom specijalističke edukacije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odjeljak IV. Specijalistički staž
Specijalistički staž
Članak 13.
(1) Specijalistički staž provodi se prema planu i programu specijalističkog staža, za područje specijalnosti u kojem je ovlašteni psiholog podnio zahtjev za priznavanje specijalnosti, u trajanju od najmanje 960 sati.
(2) Rad specijalizanta tijekom specijalističkog staža prati i nadzire mentor koji je odgovoran za propisano provođenje odobrenog plana i programa specijalističkog staža.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Program specijalističkog staža
Članak 14.
(1) Programom specijalističkog staža utvrđuju se sadržaj i trajanje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih i posebnih kompetencija i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija.
(2) Programom specijalističkog staža mogu se odrediti obvezni oblici specijalističkog usavršavanja na kojima je specijalizant obvezan sudjelovati ili koje je obvezan uspješno položiti tijekom specijalističkog staža.
(3) Programe specijalističkog staža za područja specijalnosti, na prijedlog nadležnog povjerenstva i uz prethodno mišljenje stručnog razreda u odgovarajućem području specijalnosti, donosi Upravni odbor.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Izvještaj o radu
Članak 15.
(1) O specijalističkom stažu vodi se izvještaj o radu specijalizanta pod supervizijom mentora (dalje u tekstu: izvještaj).
(2) Obrazac izvještaja na prijedlog nadležnog povjerenstva i uz prethodno mišljenje stručnog razreda u odgovarajućem području specijalnosti, donosi Upravni odbor.
(3) Izvještaj koji je vlastoručno potpisan od strane mentora dokaz je obavljenog specijalističkog staža, njegovog trajanja i usvojenih kompetencija.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Mentor
Članak 16.
(1) Rad specijalizanta prati i nadzire mentor .
(2)Mentor brine za stručnu i praktičnu poduku psihologa kandidata kroz stjecanje specifičnih znanja i vještina svojstvenih pojedinim područjima primijenjene psihologije kako bi razvio kompetencije za specijalnost u kojoj traži priznavanje.
(3) Komora vodi popis mentora za svako od područja specijalnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Uvjeti za mentorstvo
Članak 17.
(1) Mentor može biti ovlašteni psiholog za kojeg ne postoje zapreke iz članka 27. ovog Pravilnika, koji ima priznatu specijalnost području u kojem se određuje za mentora i koji od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području specijalnosti u kojem se određuje za mentora.
(2) Jedan mentor može istodobno mentorirati najviše tri (3) specijalizanta, osim u područjima specijalnosti u kojima prema procjeni Povjerenstva postoji manjak mentora, u kojim slučajevima se iznimno može odobriti istodobno mentoriranje više od tri (3) specijalizanta.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odjeljak V. Specijalistički ispit
Specijalistički ispit
Članak 18.
(1) Specijalistički ispit specijalizant polaže najkasnije u roku šest (6) mjeseci od završetka specijalističkog staža.
(2) Specijalizantu koji je ispunio uvjete za polaganje specijalističkog ispita, Komora će omogućiti polaganje najkasnije u roku od 60 dana od dostave uredne prijave polaganja specijalističkog ispita.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Prijava polaganja završnog ispita
Članak 19.
Specijalizant nakon obavljenog specijalističkog staža podnosi Komori prijavu za polaganje završnog ispita na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici Komore kojoj je obvezan priložiti:
1. dokaz o uplaćenoj naknadi troškova polaganja specijalističkog ispita,
2. izvještaj o radu,
3. druge dokaze sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odlučivanje o prijavi
Članak 20.
Specijalizantu koji je u cijelosti obavio specijalistički staž prema programu specijalističkog staža u području specijalnosti za koje traži priznavanje i koji je ispunio uvjete za polaganje specijalističkog ispita propisane odredbama ovog Pravilnika, čelnik tijela će zaključkom odrediti mjesto i vrijeme polaganja specijalističkog ispita.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odgoda polaganja specijalističkog ispita
Članak 21.
(1) Specijalizant kojem je odobreno polaganje specijalističkog ispita može najkasnije tri (3) dana prije dana održavanja specijalističkog ispita odgoditi polaganje o čemu je obvezan obavijestiti Komoru pisanim putem.
(2) Specijalizant koji je odgodio polaganje specijalističkog ispita na način iz stavka 1. ovoga članka može bez obveze ponovnog plaćanja naknade troškova polaganja ispita pristupiti polaganju specijalističkog ispita.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Sadržaj specijalističkog ispita
Članak 22.
(1) Specijalistički ispit obvezno se sastoji od usmenog djela ispita, a može se sastojati i od pisanog djela ispita
(2) Pisani dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru znanja iz poznavanja općih propisa i propisa u određenom području primijenjene psihologije.
(3) Zadovoljavajuća ocjena iz pisanog dijela specijalističkog ispita preduvjet je za pristupanje usmenom djelu ispita. Za zadovoljavajuću ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 60% pisanog dijela ispita.
(4) Usmeni dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru usvojenih kompetencija u području primijenjene psihologije za koju se traži priznavanje specijalnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Zapisnik
Članak 23.
O specijalističkom ispitu vodi se zapisnik. Uspjeh specijalizanta ocjenjuje se ocjenama »položio« ili »nije položio«.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Organizacija provedbe specijalističkog ispita
Članak 24.
Provedbu specijalističkog ispita organizira nadležno povjerenstvo za priznavanje specijalnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Ispitno povjerenstvo za provedbu specijalističkog ispita
Članak 25.
(1) Završni ispit provodi ispitno povjerenstvo za provedbu specijalističkog ispita (dalje u tekstu: Ispitno povjerenstvo).
(2) Ispitno povjerenstvo sastavljeno je od tri (3) člana (predsjednika i dva člana).
(3) Na prijedlog povjerenstva za priznavanje specijalnosti u pojedinom području specijalnosti, Predsjednik Komore odlukom za svaki pojedini ispitni rok imenuje članove Ispitnog povjerenstva s liste ispitivača za završne ispite (dalje u tekstu: Lista ispitivača).
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Lista ispitivača
Članak 26.
(1) Ispitivače na Listu ispitivača na prijedlog Povjerenstava odlukom imenuje Upravni odbor.
(2) Ispitivačem na Listi ispitivača može biti imenovan ovlašteni psiholog, za kojeg ne postoje zapreke iz članka 27. ovog Pravilnika, koji ima priznatu specijalnost području u kojem se određuje ispitivačem i koji od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području specijalnosti u kojem se imenuje ispitivačem.
(3) Ovlašteni psiholozi mogu se prijaviti na Listu ispitivača samoinicijativno ili na poziv Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Zapreke za obavljanje poslova ispitivača
Članak 27.
(1) Ispitivač ne može obavljati poslove ispitivača na specijalističkom ispitu u slučaju:
-prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti, od dana izvršnosti rješenja o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti do dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
-zabrane obavljanja psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke nadležnog suda ili drugog nadležnog tijela do dana prestanka zabrane,
-izricanja disciplinske mjere za disciplinsku povredu, od dana izvršnosti odluke disciplinskog tijela do dana prestanka pravnih posljedica izrečene disciplinske mjere,
-utvrđivanja povrede Etičkog kodeksa psihološke djelatnosti, od dana dostave akta Etičkog odbora do dana prestanka pravnih posljedica utvrđene povrede,
-izricanja mjere privremene zabrane obavljanja psihološke djelatnosti ili mjere prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti nakon obavljenog stručnog nadzora ili u disciplinskom postupku, od dana izricanja do dana isteka izrečene mjere .
(2)U ostalim slučajevima ispitivač ne može obavljati poslove ispitivača na specijalističkom ispitu od dana dostave odluke o brisanju s Liste ispitivača.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Brisanje s Liste ispitivača
Članak 28.
(1) Ispitivača se briše s Liste ispitivača u slučaju:
-vlastitog zahtjeva,
-nastanka okolnosti iz članka 27. ovog Pravilnika, danom nastupanja zapreka za obavljanje poslova ispitivača,
-drugih opravdanih okolnosti.
(2) U ostalim slučajevima iz stavka 1. ovog članka ispitivača se briše s Liste ispitivača danom nastanka okolnosti ili drugim danom koji odredi Upravni odbor odlukom o brisanju ispitivača s Liste ispitivača.
(3) Odluku o brisanju ispitivača s Liste ispitivača donosi Upravni odbor po službenoj dužnosti osim u slučaju iz alineje 3. stavka 1. ovog članka kada brisanje može predložiti i Povjerenstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
III. POSTUPAK PRIZNAVANJA SPECIJALNOSTI
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Priznavanje specijalnosti
Članak 29.
(1) Postupak priznavanja specijalnosti je upravni postupak koji se pokreće podnošenjem zahtjeva za priznavanje specijalnosti.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu dostupnom na mrežnim stranicama Komore, a predaje se poštom preporučeno, neposredno Tajništvu Komore ili elektroničkim putem.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnesen poštom preporučeno ili neposredno Tajništvu Komore podnositelj potpisuje vlastoručno, a zahtjev podnesen elektroničkim putem u elektroničkom obliku mora sadržavati kvalificirani elektronički potpis.
(4) Zahtjevu iz stavka 1. ovog članka se prilaže sljedeća dokumentacija:
1. dokaz o odgovarajućem radnom iskustvu, sukladno odredbama članka 6. ovog Pravilnika,
2. dokaz o završenoj odgovarajućoj specijalističkoj izobrazbi u području specijalnosti za koju traži priznavanje, sukladno odredbama članka 12. ovog Pravilnika,
3. dokaz o uplati upravne pristojbe,
4. dokaz o uplati naknade troškova postupka priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(5) Prilozi iz stavka 4. ovog članka dostavljaju se u izvorniku ili u javnobilježnički ovjerenoj preslici.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odlučivanje o zahtjevu za priznavanje specijalnosti
Članak 30.
(1) Ukoliko podnositelj zahtjeva nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju iz članka 29. stavka 4. ili istu nije dostavio u obliku iz članka 29. stavka 5. ovog Pravilnika , čelnik tijela će pozvati zaključkom podnositelja zahtjeva da u primjerenom roku dopuni zahtjev.
(2) Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi po zaključku iz stavka 1. ovog članka u za to ostavljenom roku, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(3) Ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispunjava koji od uvjeta članka 5. stavka 1. točke 1. i 3. ovog Pravilnika ili Nacionalni ENIC/NARIC ured izda negativno mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj obrazovnoj kvalifikaciji u slučaju studija kliničke psihologije završenog u inozemstvu, čelnik tijela će rješenjem odbiti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(4) Temeljem zaprimljenog zahtjeva, a po utvrđenom ispunjenju uvjeta iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 3. ovog Pravilnika, službena osoba dostavlja predmet nadležnom povjerenstvu za priznavanje specijalnosti radi davanja stručnog mišljenja o radnom iskustvu i specijalističkoj izobrazbi.
(5) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Stručno mišljenje
Članak 31.
(1) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti ocjenom dokaza o radnom iskustvu i završenoj specijalističkoj izobrazbi daje stručno mišljenje o sukladnosti radnog iskustva i završene specijalističke izobrazbe s uvjetima za priznavanje specijalnosti određenim odredbama ovog Pravilnika.
(2) U postupku iz stavka 1. ovog članka nadležno povjerenstvo, razmatranjem dokaza o završenoj specijalističkoj izobrazbi, uzima u obzir vrstu, sadržaj, kvalitetu, trajanje i prikladnost oblika specijalističke izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti, razmatranjem svakog oblika pojedinačno i svih oblika zajedno.
(3) Mišljenjem iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se trajanje priznatog radnog iskustva u području psihološke djelatnosti, broj priznatih sati specijalističke izobrazbe za pojedino područje specijalnosti uključujući i broj priznatih sati u svakom od područja unutar specijalnosti za koju podnositelj zahtjeva traži priznavanje uz naznaku oblika na temelju kojeg je ostvarena priznata specijalistička izobrazba ili njezin dio.
(4) U slučajevima iz članka 5. stavka 4. ili članka 5. stavka 5. ovog Pravilnika, nadležno povjerenstvo u mišljenju iz stavka 1. ovog članka daje stručno mišljenje i o sukladnosti praktičnog rada ostvarenog pod vodstvom mentora sa programom specijalističkog staža ili o sukladnosti kompetencija obuhvaćenih provjerom praktičnih vještina s kompetencijama u području primijenjene psihologije obuhvaćenim provjerom na specijalističkom ispitu za područje za koje podnositelj zahtjeva traži priznavanje specijalnosti.
(5) Mišljenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se u spis u pisanom obliku i potpisuje ga predsjednik povjerenstva.
(6) Mišljenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se u roku od 60 dana od dana dostave predmeta nadležnom povjerenstvu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Razlike u završenoj specijalističkoj izobrazbi
Članak 32.
(1) Ukoliko se na temelju stručnog mišljenja utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjet radnog iskustva ili da postoji značajna negativna razlika satnice završene specijalističke izobrazbe, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(2) Značajnom negativnom razlikom satnice smatra se odstupanje satnice završene specijalističke izobrazbe veće od 30% od ukupnog broja propisanih sati specijalističke izobrazbe za područje specijalnosti za koje je podnesen zahtjev ili odstupanje satnice u pojedinom području od područja unutar odgovarajuće specijalnosti veće od 50% od broja propisanih sati za to područje.
(3) Ukoliko se na temelju stručnog mišljenja utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjet radnog iskustva, ali da postoji negativna razlika satnice završene specijalističke izobrazbe, čelnik tijela će pozvati zaključkom podnositelja zahtjeva da u primjerenom roku dopuni zahtjev.
(4) Negativnom razlikom satnice smatra se svako odstupanje satnice završene specijalističke izobrazbe manje od odstupanja iz stavka 2. ovog članka.
(5) Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi po zaključku iz stavka 3. ovog članka u za to ostavljenom roku, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(6) Rok iz stavka 3. ovog članka ne može biti duži od 6 mjeseci od dana dostave zaključka.
(7) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 6. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Određivanje mentora i obavljanje specijalističkog staža
Članak 33.
(1) Na prijedlog podnositelja zahtjeva za kojeg se na temelju stručnog mišljenja utvrdi da ispunjava uvjete radnog iskustva i završene specijalističke izobrazbe, a nakon pribavljenog mišljenja nadležnog povjerenstva, čelnik tijela će podnositelju zahtjeva zaključkom odrediti mentora.
(2) Zaključkom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se i rok u kojem podnositelj zahtjeva mora obaviti specijalistički staž i rok u kojem mora položiti specijalistički ispit u području specijalnosti za koje traži priznavanje.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Neispunjenje uvjeta
Članak 34.
(1) Podnositelju zahtjeva koji najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika ne obavi specijalistički staž ili koji najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana dostave zaključka iz članka 33. ovog Pravilnika ne položi specijalistički ispit, čelnik tijela će rješenjem odbaciti zahtjev za priznavanje specijalnosti.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Rješenje o priznavanju specijalnosti
Članak 35.
(1) Podnositelju zahtjeva koji ispuni sve uvjete iz članka 5. ovog Pravilnika, čelnik tijela donosi rješenje kojim mu se priznaje specijalnost u području specijalnosti za koje traži priznavanje.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovog članka određuje se broj specijalnosti i specijalistički naziv koji priznavanjem specijalnosti stječe ovlašteni psiholog.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovog članka čelnik tijela donosi u roku od 30 dana od dana polaganja završnog ispita.
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
IV. POVJERENSTVA ZA PRIZNAVANJE SPECIJALNOSTI
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti
Članak 36.
(1) Za provođenje radnji u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u pojedinom području specijalnosti i obavljanje drugih poslova određenih odredbama ovog Pravilnika osnivaju se povjerenstva za priznavanje specijalnosti (dalje u tekstu: Povjerenstva).
(2) Povjerenstva, u odgovarajućem području specijalnosti, obavljaju sljedeće poslove:
- daju stručno mišljenja o radnom iskustvu i specijalističkoj izobrazbi,
- nadziru provođenje specijalističkog staža,
- pripremaju planove i programe specijalističkog staža,
- imenuju, razrješavaju i evaluiraju mentore,
- organiziraju edukacije mentora,
- organiziraju edukacije specijalizanata,
- utvrđuje ispitne rokove i organiziraju provođenje završnih ispita,
- u suradnji sa Stručnim razredima i Tajništvom Komore, utvrđuju katalog ispitnih pitanja za završni ispit,
- predlažu ispitivače za Listu ispitivača,
- obavljaju i druge poslove temeljem ovog Pravilnika i drugih općih akata Komore.
(3) Na sastav, način rada, odlučivanje te druga pitanja vezana za Povjerenstva koja nisu uređena odredbama ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području medicine rada
Članak 37.
(1) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području medicine rada provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području medicine rada te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti medicine rada.
(2) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području medicine rada ima pet (5) članova.
(3) Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području medicine rada može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
- najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
- ima priznatu specijalnost u području medicine rada,
- koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području medicine rada.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi
Članak 38.
(1) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti palijativne skrbi.
(2) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi ima tri (3) člana.
(3) Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području palijativne skrbi može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
- najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
- ima priznatu specijalnost u području palijativne skrbi,
- koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području palijativne skrbi.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta
Članak 39.
(1) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti psihologije sporta.
(2) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta ima tri (3) ili pet (5) članova.
(3) Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
- najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
- ima priznatu specijalnost u području psihologije sporta,
- koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području sporta.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije
Članak 40.
(1) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije provodi radnje u postupku u povodu zahtjeva za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije te obavlja poslove utvrđene odredbom članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika u području specijalnosti kliničke psihologije.
(2) Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije ima pet (5) članova.
(3) Članom Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva, ispunjava najmanje slijedeće uvjete:
- najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području psihološke djelatnosti od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti,
- ima priznatu specijalnost u području kliničke psihologije,
- koji se istaknuo u obavljanju ili koji u svojem radu uobičajeno obavlja poslove u području kliničke psihologije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
V. SPECIJALISTIČKE EDUKACIJE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Izvođenje specijalističke edukacije
Članak 41.
Specijalističke edukacije za specijalnosti, za koje je odredbama ovog Pravilnika predviđeno stjecanje na temelju edukacija, mogu izvoditi sveučilišta, veleučilišta, tijela javne vlasti, organizacije civilnog društva, strukovne organizacije te druge pravne osobe, uključujući i Hrvatsku psihološku komoru.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Program specijalističke edukacije
Članak 42.
(1) Specijalističke edukacije izvode se prema programu specijalističke edukacije.
(2) Programom specijalističke edukacije utvrđuju se:
1. nositelj i područje specijalističke edukacije,
2. ukupno trajanje specijalističke edukacije,
3. uvjeti upisa,
4. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom satnice, oblika izvođenja nastave, sadržaja kolegija, planiranih ishoda učenja i nositelja kolegija,
5. broj upisnih mjesta na edukaciji,
6. oblik izvođenja nastave,
7. cijena programa specijalističke edukacije i iznos naknada za polaznike,
8. prava i obveze polaznika,
9. način provjere stečenih ishoda učenja za svaki kolegij odnosno drugu obvezu.
(3) Program specijalističke edukacije donosi tijelo iz članka 41. ovog Pravilnika uz prethodnu suglasnost Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Suglasnost na program specijalističke edukacije
Članak 43.
(1) Suglasnost na program specijalističke edukacije daje Upravni odbor uz prethodno mišljenje nadležnog stručnog razreda .
(2) Programu se može dati suglasnost ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- ako sadržaj programa omogućava stjecanje specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje primijenjene psihologije na način da razmjerno obuhvati sva područja koja su odredbama ovog Pravilnika predviđena kao uvjet za stjecanje specijalnosti temeljem drugih oblika izobrazbe,
- ako je sadržaj programa utemeljen na suvremenim spoznajama i znanjima,
- ako program sadržava najmanje 100 sati teorijske nastave,
- ako su nositelji kolegija i predavači na kolegijima koji se odnose na stjecanje specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za područje specijalnosti za koje se donosi program ovlašteni psiholozi koji imaju najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području specijalnosti, od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(3) Naknada za postupak davanja suglasnosti iz stavka 1. ovog članka naplaćuje se prema odluci o naknadama koju donosi Komora.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
VI. PRIZNAVANJE SPECIJALNOSTI STEČENE U INOZEMSTVU
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Inozemne specijalnosti
Članak 44.
(1) Ovlaštenom psihologu koji je u inozemstvu stekao specijalnost u nekom od područja iz članka 2. ovog Pravilnika, Komora može na njegov zahtjev rješenjem priznati stečenu specijalnost pod uvjetom da se u provedenom postupku utvrdi da ne postoje bitne razlike u posebnim stručnim kompetencijama koje se priznaju u postupku priznavanja specijalnosti u inozemstvu s kompetencijama koje ovlaštenom psihologu priznaju u odgovarajućem području specijalnosti na temelju odredaba ovog Pravilnika.
(2) Inozemna specijalnost priznaje se na temelju akta nadležnog inozemnog tijela o priznavanju specijalnosti i detaljnog plana i programa specijalizacije.
(3) Na postupak priznavanja inozemne specijalnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređen postupak priznavanja specijalnosti.
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Stečena prava
Članak 45.
Ovlaštenom psihologu kojem je na temelju Izmjena i dopuna Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21) izdano rješenje o priznavanju specijalnosti, stupanjem na snagu ovog Pravilnika ostvaruje sva prava na temelju priznate specijalnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Priznavanje specijalnosti na zahtjev sveučilišnog nastavnika
Članak 46.
(1) Ovlaštenom psihologu, docentu ili profesoru na predmetima u području specijalnosti iz članka 2. ovog Pravilnika, Komora može na njegov zahtjev rješenjem priznati specijalnost pod uvjetom da ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva u odgovarajućem području specijalnosti.
(2) Ovlašteni psiholog može podnijeti zahtjev za priznavanje specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka u roku od godine dana od stupanja na snagu Statuta ili njegovih dopuna.
(3) Na postupak priznavanja specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređen postupak priznavanja specijalnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Priznavanje specijalnosti na temelju radnog staža
Članak 47.
(1) Ovlaštenom psihologu, koji na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika ima najmanje petnaest (15) godina radnog iskustva u području specijalnosti iz članka 2. ovog Pravilnika, Komora može na njegov zahtjev rješenjem priznati specijalnost.
(2) Ovlašteni psiholog može podnijeti zahtjev za priznavanje specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika.
(3) Na postupak priznavanja specijalnosti pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređen postupak priznavanja specijalnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Donošenje provedbenih akata
Članak 48.
(1) Upravni odbor će, u roku od devedeset (90) dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, raspisati javne pozive za članove Povjerenstva za priznavanje specijalnosti u području medicine rada, Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području palijativne psihologije i Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području psihologije sporta.
(2) Upravni odbor će, na prijedlog nadležnog povjerenstva i uz prethodno mišljenje stručnog razreda u odgovarajućem području specijalnosti, u roku od godinu dana od dana konstituiranja povjerenstava iz stavka 1. ovog članka:
- donijeti planove i programe specijalističkog staža za područja primijenjene psihologije iz članka 14. ovog Pravilnika,
- imenovati ispitivače na specijalističkim ispitima na Listu ispitivača.
(3) Povjerenstva će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika
utvrditi katalog ispitnih pitanja za specijalistički ispit.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Primjena odredaba Pravilnika
Članak 49.
(1) Postupci koji su u tijeku u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika, nastavit će se po odredbama ovog Pravilnika.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, postupci priznavanja statusa kliničkog psihologa (priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije) koji su u tijeku u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika, nastavit će se po odredbama Pravilnika o priznavanju statusa kliničkog psihologa KLASA: 011-02/11-01/01 URBROJ: 251-375/01-02-11-7 od 17. lipnja 2011. godine.
(3) Povjerenstvo za priznavanje statusa kliničkog psihologa nastavlja raditi u neizmijenjenom sastavu kao Povjerenstvo za priznavanje specijalnosti u području kliničke psihologije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Osnove palijativne skrbi
Članak 50.
Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja Psihološki aspekti u palijativnoj skrbi koji se izvodi u okviru poslijediplomskog tečaja Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET), Medicinskog fakulteta u Zagrebu, priznaje se kao specijalistička edukacija u postupku priznavanja specijalnosti u području palijativne skrbi, dok Upravni odbor odlukom ne utvrdi drugačije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Specijalistički staž u području medicine rada
Članak 51.
(1) Ovlaštenim psiholozima koji su sukladno dopisu KLASA: 003-08/20-02/19 URBROJ: 251-375/01-03-20-1 od 19. listopada 2020. godine obavijestili Komoru o zapošljavanju na radnom mjestu psihologa u medicini rada, radni staž proveden na poslovima u području medicine rada priznat će se kao specijalistički staž uz dostavu potvrde poslodavca o trajanju radnog odnosa i vrsti poslova na radnom mjestu psihologa u medicini rada za koje je dostavljena obavijest.
(2) Staž iz stavka 1. ovog Pravilnika može se priznati kao specijalistički staž najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.