2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Najznačajniji izvori poreznih prihoda lokalnih jedinica su prihodi od poreza na dohodak i prire za porezu na dohodak. Prema izvješćima o prihodima i rashodima lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica za 2022. godinu, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak činili su 46,9% prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica.

Porez na dohodak propisan je Zakonom o porezu na dohodak, kojim su propisane sve bitne odrednice ovog poreza uključujući i visinu poreznih stopa. Za razliku od poreza na dohodak, prirez porezu na dohodak propisan je Zakonom o lokalnim porezima te pripada u skupinu opcijskih poreza, što znači da jedinice lokalne samouprave mogu samostalno odlučivati o njegovom uvođenju te o visini stope unutar zakonom propisanog raspona. Mogućnost uvođenja prireza porezu na dohodak, prema podacima za 2022. godinu, iskoristilo je oko 55% jedinica lokalne samouprave. Polazeći od ovog najznačajnijeg izvora prihoda jedinica lokalne samouprave vidljivo je da one imaju nisku fiskalnu autonomiju odnosno mogu utjecati tek na visinu prihoda ostvarenu od prireza porezu na dohodak.

Kako bi se omogućilo povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave potrebna je promjena u nizu propisa, a osobito u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o lokalnim porezima i Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga, promjena usmjerena na povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave mora obuhvatiti paket poreznih propisa vodeći računa o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Prema navedenoj Povelji najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice. Dodatno, s obzirom na to da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na temelju zakonskih odredbi, utvrđuje i ubire u pravilu istovremeno, potrebno je pronaći rješenja za pojednostavljenje sustava.

Dakle, prilagodbom paketa poreznih propisa potrebno je omogućiti jedinicama lokalne samouprave da određujući visinu stope u granicama utvrđenim zakonom postižu ciljanu visinu potrebnih prihoda za ostvarenje svojih  zadaća.

Osim po osnovi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, jedinice lokalne samouprave ostvaruju oko 6,8% prihoda od poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i poreza na korištenje javnih površina.  Za potrebe poreza na kuće za odmor i poreza na potrošnju, jedinice lokalne samouprave ovlaštene su samostalno, u granicama propisanima Zakonom o lokalnim porezima, utvrđivati visinu poreza. Zakonom propisane granice za visinu poreza odnosno najniži i najviši iznos poreza na kuće za odmor se, uz iznimku prilagodbe uvođenju eura, nisu mijenjale od 2001. te su pojedine jedinice lokalne samouprave radi ostvarenja fiskalnih prihoda postavile zahtjeve za proširenjem zakonskog raspona kod propisivanja iznosa poreza na kuće za odmor . S već istaknutim ciljem povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države, a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak potrebno je omogućiti jedinicama lokalne samouprave donošenje odluka o visini porezne stope.

Pojednostavljenjem sustava ova dva javna davanja ujedinila bi se u jedno davanje. Navedeno bi se provelo usmjeravanjem na autonomiju lokalnih vlasti u određivanju poreznih stopa, ali samo za određene kategorije dohotka na način da se jedinicama lokalne samouprave daju ovlasti da samostalno svojim odlukama upravljaju visinom poreznih stopa.

Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 151/22) izmijenjene su odredbe povezane s kunom radi uvođenja eura uključujući i odredbe kojima su propisani iznosi osobnog odbitka, porezne osnovice i neoporezivih primitaka. Navedeno je rezultiralo propisivanjem iznosa koji su nepraktični u primjeni, te se ukazala potreba za zaokruživanjem tih iznosa. Predlaže se zaokruživanje tih iznosa na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni uz brisanje pojma osnovice osobnog odbitka, povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka te iznosa osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Pritom se porezni obveznici dovode u financijski povoljniji položaj u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa što će ujedno utjecati na smanjenje negativnih učinaka inflacije.

Nadalje, predlaže se propisivanje povećanja praga za primjenu više porezne stope poreza na dohodak što će rezultirati poreznim rasterećenjem poreznih obveznika koji bi podlijegali oporezivanju po višoj poreznoj stopi.

Također, u gospodarstvu postoji velik broj poduzetnika kojima poslovanje ovisi o dobroj usluzi zaposlenih osoba. Prije svega riječ je o sektoru uslužnih djelatnosti i turizmu (restoranima, hotelima i dr.), a gdje usluga zaposlenih osoba ima značajan utjecaj na cjelokupno poslovanje poduzetnika. Upravo zbog zadovoljstva s tom uslugom korisnici usluga - treće osobe dobrovoljno daju nagrade tim zaposlenim osobama koje su u praksi poznate kao napojnice i uobičajeno su pravo zaposlenih osoba neovisno o njegovom odnosu s poslodavcem. Isto tako, s obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, napojnice dane zaposlenim osobama se slijevaju preko računa poslodavaca, stoga je zbog zaštite svih dionika potrebna njihova jasna definicija. Navedeno bi se trebalo riješiti kroz izmjene propisa o fiskalizaciji čime će se riješiti njihovo evidentiranje kroz sustav fiskalizacije te propisa kojima se uređuje njihov porezni tretman u dijelu poreza na dohodak i obveznih doprinosa. Naime, radnim i poreznim propisima prepoznat je samo odnos između poslodavca i zaposlenih osoba i porezni tretman primitaka ostvarenih u okviru tog odnosa, stoga je potrebno urediti pojam napojnice i njihov porezni tretman. Obzirom da je riječ o primicima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije izrijekom uređen njihov porezni tretman te uzimajući u obzir naviku davanja napojnica u Republici Hrvatskoj ukazala se potreba za preciznim određenjem tog primitka u sustavu porezu na dohodak.

Uočena je i potreba za jasnijim uređenjem odredbe vezane za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danima prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, zbog uočene nejasnoće u primjeni te odredbe.

Uz navedeno, nejednak porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i poslovnih udjela dovodi do toga da su radnici zaposleni u društvima s ograničenom odgovornošću u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike zaposlene u dioničkom društvu. Stoga se , a uzimajući u obzir sadržaj prava koja proizlaze iz dionica i poslovnih udjela odnosno njihovu gospodarsku suštinu, ukazala potreba za izbjegavanjem nepovoljnijeg poreznog tretmana odnosno izjednačavanjem poreznog tretmana dodjele ili opcijske kupnje dionica i poslovnih udjela odnosno stimulacijom zaposlenih u društvima s ograničenom odgovornošću .

Uzimajući u obzir učestale primjedbe i prijedloge poreznih obveznika vezano za obvezu plaćanja poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi, uočena je mogućnost rasterećenja poreznih obveznika s jedne strane te kvalitetnijeg praćenja poreznih obveznika s druge strane. Naime, knjigovodstveni servisi i ostali porezni obveznici koji vode poslovne knjige, sastavljaju i šalju prijave poreza na dohodak u Poreznu upravu za svoje klijente, ističu da teško usklade s poreznim obveznicima da se obveza poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak podmiri s danom slanja, odnosno tada najčešće planiraju slanje i podmirivanje obveze na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave što je posljedično od utjecaja na brzinu i kvalitetu obrade poreznih prijava. Stoga se predlaže propisivanje roka plaćanja godišnjeg poreza na dohodak sa zadnjim danom propisanim za podnošenje porezne prijave.

Trenutno važećim Zakonom o porezu na dohodak različito je uređen početak računanja razdoblja od dvije godine u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine stečene darovanjem i u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine izvršene između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji, drugih članova uže obitelji, razvedenih bračnih drugova i ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka. Kako bi se izbjegle nejasnoće u primjeni tih odredbi uočena je potreba za ujednačavanjem početka računanja navedenih razdoblja, neovisno o načinima stjecanja financijske imovine.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj je osim Zakonom o porezu na dohodak uređeno i Zakonom o lokalnim porezima koji jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja odlukom propišu plaćanje prireza porezu na dohodak.

Navedenu mogućnost iskoristilo je 55% jedinica lokalne samouprave te se u tim jedinicama na utvrđeni iznos poreza na dohodak dodatno obračunava prirez porezu na dohodak, što se u primjeni pokazalo nepraktičnim i složenim.

Ukidanjem prireza porezu na dohodak uz istodobno omogućavanje jedinicama lokalne samouprave da svojim odlukama samostalno upravljaju visinom stopa poreza na dohodak, osigurat će se fiskalna autonomija lokalnih vlasti u Republici Hrvatskoj uz značajno pojednostavljivanje sustava oporezivanja dohotka.

Promjena usmjerena na povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave obuhvatit će paket poreznih propisa vodeći računa o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi prema kojoj najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice.

Nadalje, preračunavanje i zaokruživanje novčanih iznosa iz Zakona o porezu na dohodak prema općim pravilima iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj dovelo je do nepraktičnosti u primjeni (kao primjer se može istaknuti iznos osnovnog osobnog odbitka od 530,90 eura), slijedom čega se iznose propisane Zakonom o lokalnim porezima predlaže zaokružiti.

Također, izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je kako bi se postigla jednostavnost sustava oporezivanja dohotka, pravednija raspodjela poreznog tereta i utjecalo na smanjenje negativnih učinaka inflacije.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Navedeni ishod nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

Obrazloženje:

Predložene izmjene/dopune moguće je postići samo izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Da

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Predložene izmjene i dopune u djelu poreznog tretmana primitaka s osnove dodjele poslovnih udjela te zaokruživanja iznosa osobnog odbitka, porezne osnovice i neoporezivih primitaka imat će utjecaj na trošak rada u cjelini.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Uređenjem poreznog tretmana primitaka s osnove dodjele poslovnih udjela povećat će se neto primici radnika te omogućiti  konkurentniji uvjeti rada.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Nije utvrđen izravan utjecaj na tržišno natjecanje.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Nije utvrđen izravan utjecaj na tržišno natjecanje.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Nije utvrđen izravan socijalni učinak.

Utvrdite veličinu adresata:

Ne

Ne

Ne

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

S obzirom na to da nije utvrđen socijalni učinak utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Da

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Da

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Predložene izmjene i dopune imati će utjecaj na zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području te na dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba s obzirom na propisivanje povećanja osobnog odbitka i praga za oporezivanje višom poreznom stopom, poreznog tretmana primitka s osnove napojnica te izmjenu poreznog tretmana primitka s osnove dodjele udjela. Navedeno će dovesti do povećanja neto primitka radnika.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Da

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Povećanjem iznosa osnovnog osobnog odbitka te iznosa osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost te povećanjem praga za oporezivanje višom poreznom stopom dovest će do poreznog rasterećenja odnosno povećanja raspoloživog dohotka.

Predloženim izmjenama i dopunama precizno će se urediti porezni tretman primitaka po osnovi napojnica te izmijeniti porezni tretman primitaka po osnovi dodjele udjela što će utjecati na konkurentnost i transparentnost tržišta rada u području ugostiteljstva i turizma, ali i u svim ostalim područjima u kojima je prisutno i primanje davanje napojnica. Navedeno će utjecati na smanjenje odljeva radne snage te će doprinijeti zadržavanju stručnih radnika. Uz navedeno, propisivanjem poreznog tretmana primitaka po osnovi napojnice doći će do povećanja neto primitka fizičkih osoba zaposlenih u sektorima u kojima je prisutno davanje i primanja napojnica.

.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.

Utvrdite veličinu adresata:

Ne

Ne

Ne

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.

Utvrdite veličinu adresata:

Ne

Ne

Ne

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

Ne

Obrazloženje:

Ovaj propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove, jer se njime ne propisuju administrativne obveze za male i srednje poduzetnike.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

Ne

Obrazloženje:

Ovaj propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurenciju unutarnjeg tržišta EU.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

Ne

Obrazloženje:

Ovaj propis nema učinak na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

Ne

Obrazloženje:

Propis neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Ovaj propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike, jer se njime ne propisuju obveze za male i srednje poduzetnike.

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

DA

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

NE

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

NE

Potpis: dr. sc. Marko Primorac, ministar financija

Datum:  22. svibnja 2023.