I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ustavom Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ustav) u članku 1. propisuje se da je Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država te da vlast u Republici Hrvatskoj proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Nadalje, u članku 3. Ustava među najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelju za tumačenje Ustava propisani su vladavina prava i demokratski višestranački sustav.

Člankom 45. stavkom 1. Ustava propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18, godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom, dok je stavkom 2. istoga članka Ustava propisano da u izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

Ustav u članku 73. propisuje da se zastupnici u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine, a zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 116/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst, 44/06, 19/07, 20/09, 145/00, 24/11, 93/11 – Odluka USRH, 120/11 – pročišćeni tekst, 19/15, 66/15 – pročišćeni tekst, 104/15 – Odluka USRH i 98/19) u članku 38. stavku 1. propisano je da se 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se zastupnici u Sabor biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.

Nadalje, tim je Zakonom u članku 39. propisano da se izborne jedinice određuju Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5%. Pri određivanju izbornih jedinica mora se koliko je to najviše moguće voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republike Hrvatskoj.

Zakonom o registru birača („Narodne novine“, br. 144/12, 105/15 i 98/19) propisano je u članku 3. da je registar birača zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te državljanima država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj. Člankom 4. toga Zakona, nadalje je propisano da birač može ostvariti svoje biračko pravo nakon što je upisan u registar birača dok je članom 8. istoga Zakona propisano da se registar birača vodi po službenoj dužnosti za svaki grad odnosno općinu, a temelji se na načelu stalnosti te da se unutar grada odnosno općine registar birača vodi po naseljima, ulicama i trgovima, a adresni podaci temelje se na registru prostornih jedinica, sukladno posebnom zakonu.

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-4089/2020, U-I-3864/22 i U-I-7166/2022  od 7. veljače 2023. („Narodne novine“, broj 24/23) ukinut je Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99) koji prestaje važiti 1. listopada 2023. Ustavni je sud u svojoj Odluci zaključio da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, određenih odredbama članaka 2. – 11. prethodno navedenog Zakona značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku moć svakog birača, odnosno težinu svakog glasa te je slijedom navedenog Ustavni sud utvrdio da taj Zakon nije u suglasnosti sa člankom 45. Ustava.

Imajući u vidu sve prethodno navedeno, potrebno je donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ovim se Prijedlogom zakona utvrđuju izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor sukladno odredbama članka 45. stavka 1. Ustava te članaka 38. i 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Propisuje se deset izbornih jedinica u kojima se ukupno bira 140 zastupnika, u svakoj izbornoj jedinici po 14 zastupnika, a koje biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, imajući u vidu sadržaj prethodno navedene odluke Ustavnog suda ističe se kako se predlaže određivanje takvih izbornih jedinica u kojim se poštuje ustavno načelo općeg i jednakog biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor, odnosno jednake vrijednosti biračkog glasa na tim izborima, vodeći računa da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5%.

Izborne jedinice u ovom Prijedlogu određuju se na temelju broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici, imajući u vidu ustavne i zakonske odredbe kojima se jamči, odnosno osigurava jednako pravo glasa.

Budući da odredba članka 45. stavka 1. Ustava jamči da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor te da se registar birača vodi po službenoj dužnosti kao posao državne uprave i to neposredne provedbe zakona koja obuhvaća vođenje propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija, sukladno članku 19. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) jedino se podaci o broju birača iz registra birača  mogu uzeti kao osnova za određivanje izbornih jedinica.

Također, predložene izborne jedinice određene su sukladno odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Odluci Ustavnog suda, a vezano za to da se pri određivanju izbornih jedinica mora voditi računa koliko je to najviše moguće o zakonom  utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, pritom imajući u vidu primarno pitanje, odnosno primarno mjerilo, a koje se odnosi na Ustavom utvrđeno jednako i opće biračko pravo na izborima za Hrvatski sabor, to jest na jednaku težinu biračkog glasa u izbornoj jedinici.

Stoga su se ovim Prijedlogom uvažile i zakonske odredbe i sadržaj Odluke Ustavnog suda u pogledu „zemljopisne kartografije“ na način da se 14 od 21 jedinice područne (regionalne) samouprave nalazi unutar jedne izborne jedinice te se kod uređivanja granica izbornih jedinica vodilo računa i o prirodnim granicama kao što su primjerice hrptovi planina, gorja te riječna korita.

Dodatno se ističe da je sukladno Ustavu, Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj na izborima, pa tako i na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, glasuju birači kojima se Ustavom jamči opće i jednako biračko pravo i da stoga te birače predstavljaju izabrani zastupnici koji se biraju u zakonom propisanim izbornim jedinicama te da ti izabrani zastupnici zastupaju birače, a ne primjerice jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, ovim se Prijedlogom zakona uređuju i izborna jedinica u kojima zastupnike u Hrvatski sabor biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te izborna jedinica u kojoj pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

Ovim se Prijedlogom zakona uređuje i pitanje delimitacije izbornih jedinica na način da  se kao osnova za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj propisuje prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Navedena osnova utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem izbornih jedinica. Također, propisuje se da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne može razlikovati više od + - 5% od prethodno navedene osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

           Nadalje, utvrđuje se obveza tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača da prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske te da u slučaju ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od + - 5% birača od zakonom propisane osnove o tome bez odgode obavještava Vladu Republike Hrvatske.

Također, propisuje se i da Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskome saboru izvješće o broju birača upisanih u Registar birača dva puta tijekom kalendarske godine i to sa stanjem broja birača na kraju I. i III. tromjesečja.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZBORNIM JEDINICAMA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se područja izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i druga pitanja od značaja za uređivanje područja izbornih jedinica.

II. IZBORNE JEDINICE ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

Članak 2.

I. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Peščenica - Žitnjak, Podsljeme i Trnje

- dijela Zagrebačke županije: Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica.

Članak 3.

II. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete

- dijela Koprivničko-križevačke županije: Grad Križevci te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec

- dijela Zagrebačke županije: gradove Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te općine Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka i Rakovec

- Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti.

Članak 4.

III. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Zagrebačke županije: općine Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća

- Krapinsko-zagorske županije u cijelosti

- Međimurske županije u cijelosti

- Varaždinske županije u cijelosti.

Članak 5.

IV. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Koprivničko-križevačke županije: gradovi Đurđevac i Koprivnica te općine Drnje,  Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete i Virje

- Osječko-baranjske županije u cijelosti

- Virovitčko-podravske županije u cijelosti.

Članak 6.

V. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Sisačko-moslavačke županije: gradovi Hrvatska Kostajnica i Novska te općine Donji Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani i Majur

- Brodsko-posavske županije u cijelosti

- Požeško-slavonske županije u cijelosti

- Vukovarsko-srijemske županije u cijelosti.

Članak 7.

VI. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb - zapad, Podsused - Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka - jug i Trešnjevka - sjever

- dijela Zagrebačke županije: gradovi Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić te općine Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak.

Članak 8.

VII. izborna jedinica obuhvaća područja:

- Karlovačke županije u cijelosti

- Ličko-senjske županije u cijelosti

- dijela Sisačko-moslavačke županije: gradovi Glina, Kutina, Petrinja, Popovača i Sisak te općine Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina

- dijela Primorsko-goranske županije: gradovi Bakar, Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko te općine: Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Matulji, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Viškovo

- dijela Zadarske županije: gradovi Obrovac i Pag te općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir.

Članak 9.

VIII. izborna jedinica obuhvaća područja:

- Istarske županije u cijelosti,

-dijela Primorsko-goranske županije: gradove Cres, Crikvenica, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab i Rijeka te općine Baška, Dobrinj, Kostrena, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Mošćenička Draga, Omišalj, Punat i Vrbnik.

Članak 10.

IX. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Splitsko-dalmatinske županije: gradove Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika te općine Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šolta

- Šibensko-kninske županije u cijelosti

- dijela Zadarske županije: gradove Benkovac, Biograd na Moru, Nin i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Sali, Stankovci, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vrsi i Zemunik Donji.

Članak 11.

X. izborna jedinica obuhvaća područja:

- Dubrovačko-neretvanske županije u cijelosti

- dijela Splitsko-dalmatinske županije: gradove Hvar, Imotski, Komiža, Makarska, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis i Vrgorac i općine Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Jelsa,  Lokvičići, Lovreć, Milna, Nerežišća, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac,  Pučišća, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepi, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci.

Članak 12.

XI. izborna jedinica:

Zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Članak 13.

XII. izborna jedinica:

Izborna jedinica koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske u kojoj pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

III. NAČIN ODREĐIVANJA PODRUČJA IZBORNIH JEDINICA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

Članak 14.

(1) Osnova za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Osnova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem izbornih jedinica.

(3) Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od + - 5% od osnove iz stavka 1. i 2. ovoga članka sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Članak 15.

(1) Tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske.

(2) U slučaju ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od  + - 5% birača od osnove iz članka 14. ovoga Zakona tijelo iz stavka 1. ovoga članka o tome bez odgode obavještava Vladu Republike Hrvatske.

Članak 16.

(1) Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskome saboru izvješća o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama.

(2) Izvješća iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se dva puta tijekom kalendarske godine i to na kraju I. i III. tromjesečja.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 2. listopada 2023 .

Članak 18.

Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99) prestaje važiti 1. listopada 2023.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se predmet uređenja ovoga Zakona.

Uz članak 2.

            Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća I. izborna jedinica.

Uz članak 3.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća II. izborna jedinica.

Uz članak 4.

           Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća III. izborna jedinica.

Uz članak 5.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća IV. izborna jedinica.

Uz članak 6.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća V. izborna jedinica.

Uz članak 7.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća VI. izborna jedinica.

Uz članak 8.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća VII. izborna jedinica.

Uz članak 9.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća VIII. izborna jedinica.

Uz članak 10.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća IX. izborna jedinica.

Uz članak 11.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća X. izborna jedinica.

Uz članak 12.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se da je XI. izborna jedinica zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 13.

Odredbom ovoga članka se utvrđuje se da u XII. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. XII. izborna jedinica je jedna izborna jedinica koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Uz članak 14.

Odredbama ovoga članka uređuje se osnova za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Navedena osnova propisuje se kao prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Navedena osnova utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem izbornih jedinica. Propisuje se da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati više od + - 5% od osnove utvrđene ovim člankom, a sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Prilikom izrade Prijedloga zakona kao polazna vrijednost uzeti su podaci o broju birača upisanih u registar birača na dan 19. svibnja 2023. godine. Ukupan broj birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj upisan u registar birača na dan 19. svibnja 2023. je 3.646.636 koji podijeljen sa 10 izbornih jedinica daje osnovu od 364.663 birača te je broj birača u svakoj izbornoj jedinici sukladan rasponu od + - 5% od utvrđene osnove.

Uz članak 15.

            Odredbama ovoga članka uređuju se pitanja koja se odnose na delimitaciju granica izbornih jedinica. Tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača je, sukladno članku 10. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne  novine“, br. 85/20 i 21/23), Ministarstvo pravosuđa i uprave te to tijelo prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske. Isto tako Ministarstvo pravosuđa i uprave u slučaju ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od + - 5% birača od zakonom utvrđene osnove za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužno je o tome bez odgode obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.

Uz članak 16.

            Odredbama ovoga članka uređuju se pitanja delimitacije granica izbornih jedinica na način da Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru kao nositelju zakonodavne vlasti izvješće o broju birača upisanih u registar birača te o broju birača po izbornim jedinicama, dva puta tijekom kalendarske godine i to na kraju I. i III. tromjesečja.

Uz članak 17.

            Odredbom ovoga članka utvrđuje se stupanje na snagu ovoga Zakona. Imajuću u vidu da ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora prestaje važiti 1. listopada 2023., predlaže se da Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor stupi na snagu 2. listopada 2023.

Uz članak 18.

            Odredbom ovoga članka navodi se da Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99) prestaje važiti 1. listopada 2023., a sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-4089/2020, U-I-3864/22 i U-I-7166/2022 kojom je taj Zakon ukinut i kojom je utvrđeno da ukinuti Zakon prestaje važiti 1. listopada 2023.