E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


PRIJEDLOG ZAKONA O IZBORNIM JEDINICAMA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

 

 

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
12
Komentiraj

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

 

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

 

3
Komentiraj

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

 

Ustavom Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ustav) u članku 1. propisuje se da je Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država te da vlast u Republici Hrvatskoj proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Nadalje, u članku 3. Ustava među najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelju za tumačenje Ustava propisani su vladavina prava i demokratski višestranački sustav.

Člankom 45. stavkom 1. Ustava propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18, godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom, dok je stavkom 2. istoga članka Ustava propisano da u izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

Ustav u članku 73. propisuje da se zastupnici u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine, a zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 116/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst, 44/06, 19/07, 20/09, 145/00, 24/11, 93/11 – Odluka USRH, 120/11 – pročišćeni tekst, 19/15, 66/15 – pročišćeni tekst, 104/15 – Odluka USRH i 98/19) u članku 38. stavku 1. propisano je da se 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se zastupnici u Sabor biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.

Nadalje, tim je Zakonom u članku 39. propisano da se izborne jedinice određuju Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5%. Pri određivanju izbornih jedinica mora se koliko je to najviše moguće voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republike Hrvatskoj.

Zakonom o registru birača („Narodne novine“, br. 144/12, 105/15 i 98/19) propisano je u članku 3. da je registar birača zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te državljanima država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj. Člankom 4. toga Zakona, nadalje je propisano da birač može ostvariti svoje biračko pravo nakon što je upisan u registar birača dok je članom 8. istoga Zakona propisano da se registar birača vodi po službenoj dužnosti za svaki grad odnosno općinu, a temelji se na načelu stalnosti te da se unutar grada odnosno općine registar birača vodi po naseljima, ulicama i trgovima, a adresni podaci temelje se na registru prostornih jedinica, sukladno posebnom zakonu.

 

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-4089/2020, U-I-3864/22 i U-I-7166/2022  od 7. veljače 2023. („Narodne novine“, broj 24/23) ukinut je Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99) koji prestaje važiti 1. listopada 2023. Ustavni je sud u svojoj Odluci zaključio da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, određenih odredbama članaka 2. – 11. prethodno navedenog Zakona značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku moć svakog birača, odnosno težinu svakog glasa te je slijedom navedenog Ustavni sud utvrdio da taj Zakon nije u suglasnosti sa člankom 45. Ustava.

 

Imajući u vidu sve prethodno navedeno, potrebno je donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

 

Ovim se Prijedlogom zakona utvrđuju izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor sukladno odredbama članka 45. stavka 1. Ustava te članaka 38. i 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Propisuje se deset izbornih jedinica u kojima se ukupno bira 140 zastupnika, u svakoj izbornoj jedinici po 14 zastupnika, a koje biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, imajući u vidu sadržaj prethodno navedene odluke Ustavnog suda ističe se kako se predlaže određivanje takvih izbornih jedinica u kojim se poštuje ustavno načelo općeg i jednakog biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor, odnosno jednake vrijednosti biračkog glasa na tim izborima, vodeći računa da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5%.

Izborne jedinice u ovom Prijedlogu određuju se na temelju broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici, imajući u vidu ustavne i zakonske odredbe kojima se jamči, odnosno osigurava jednako pravo glasa.

Budući da odredba članka 45. stavka 1. Ustava jamči da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor te da se registar birača vodi po službenoj dužnosti kao posao državne uprave i to neposredne provedbe zakona koja obuhvaća vođenje propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija, sukladno članku 19. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) jedino se podaci o broju birača iz registra birača  mogu uzeti kao osnova za određivanje izbornih jedinica.

Također, predložene izborne jedinice određene su sukladno odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Odluci Ustavnog suda, a vezano za to da se pri određivanju izbornih jedinica mora voditi računa koliko je to najviše moguće o zakonom  utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, pritom imajući u vidu primarno pitanje, odnosno primarno mjerilo, a koje se odnosi na Ustavom utvrđeno jednako i opće biračko pravo na izborima za Hrvatski sabor, to jest na jednaku težinu biračkog glasa u izbornoj jedinici.

Stoga su se ovim Prijedlogom uvažile i zakonske odredbe i sadržaj Odluke Ustavnog suda u pogledu „zemljopisne kartografije“ na način da se 14 od 21 jedinice područne (regionalne) samouprave nalazi unutar jedne izborne jedinice te se kod uređivanja granica izbornih jedinica vodilo računa i o prirodnim granicama kao što su primjerice hrptovi planina, gorja te riječna korita.

Dodatno se ističe da je sukladno Ustavu, Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj na izborima, pa tako i na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, glasuju birači kojima se Ustavom jamči opće i jednako biračko pravo i da stoga te birače predstavljaju izabrani zastupnici koji se biraju u zakonom propisanim izbornim jedinicama te da ti izabrani zastupnici zastupaju birače, a ne primjerice jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

 

Nadalje, ovim se Prijedlogom zakona uređuju i izborna jedinica u kojima zastupnike u Hrvatski sabor biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te izborna jedinica u kojoj pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

 

Ovim se Prijedlogom zakona uređuje i pitanje delimitacije izbornih jedinica na način da  se kao osnova za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj propisuje prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Navedena osnova utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem izbornih jedinica. Također, propisuje se da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne može razlikovati više od + - 5% od prethodno navedene osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

           Nadalje, utvrđuje se obveza tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača da prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske te da u slučaju ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od + - 5% birača od zakonom propisane osnove o tome bez odgode obavještava Vladu Republike Hrvatske.

Također, propisuje se i da Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskome saboru izvješće o broju birača upisanih u Registar birača dva puta tijekom kalendarske godine i to sa stanjem broja birača na kraju I. i III. tromjesečja.

 

6
Komentiraj

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

 

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0
Komentiraj

PRIJEDLOG ZAKONA O IZBORNIM JEDINICAMA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

0
Komentiraj

I. OPĆA ODREDBA

0
Komentiraj

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se područja izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i druga pitanja od značaja za uređivanje područja izbornih jedinica.

0
Komentiraj

II. IZBORNE JEDINICE ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

1
Komentiraj

Članak 2.

I. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Peščenica - Žitnjak, Podsljeme i Trnje

- dijela Zagrebačke županije: Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica.

2
Komentiraj

Članak 3.

II. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete

- dijela Koprivničko-križevačke županije: Grad Križevci te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec

- dijela Zagrebačke županije: gradove Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te općine Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka i Rakovec

- Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti.

1
Komentiraj

Članak 4.

III. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Zagrebačke županije: općine Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća

- Krapinsko-zagorske županije u cijelosti

- Međimurske županije u cijelosti

- Varaždinske županije u cijelosti.

2
Komentiraj

Članak 5.

IV. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Koprivničko-križevačke županije: gradovi Đurđevac i Koprivnica te općine Drnje,  Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete i Virje

- Osječko-baranjske županije u cijelosti

- Virovitčko-podravske županije u cijelosti.

1
Komentiraj

Članak 6.

V. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Sisačko-moslavačke županije: gradovi Hrvatska Kostajnica i Novska te općine Donji Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani i Majur

- Brodsko-posavske županije u cijelosti

- Požeško-slavonske županije u cijelosti

- Vukovarsko-srijemske županije u cijelosti.

1
Komentiraj

Članak 7.

VI. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb - zapad, Podsused - Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka - jug i Trešnjevka - sjever

- dijela Zagrebačke županije: gradovi Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić te općine Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak.

2
Komentiraj

Članak 8.

VII. izborna jedinica obuhvaća područja:

- Karlovačke županije u cijelosti

- Ličko-senjske županije u cijelosti

- dijela Sisačko-moslavačke županije: gradovi Glina, Kutina, Petrinja, Popovača i Sisak te općine Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina

- dijela Primorsko-goranske županije: gradovi Bakar, Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko te općine: Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Matulji, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Viškovo

- dijela Zadarske županije: gradovi Obrovac i Pag te općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir.

1
Komentiraj

Članak 9.

VIII. izborna jedinica obuhvaća područja:

- Istarske županije u cijelosti,

-dijela Primorsko-goranske županije: gradove Cres, Crikvenica, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab i Rijeka te općine Baška, Dobrinj, Kostrena, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Mošćenička Draga, Omišalj, Punat i Vrbnik.

1
Komentiraj

Članak 10.

IX. izborna jedinica obuhvaća područja:

- dijela Splitsko-dalmatinske županije: gradove Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika te općine Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šolta

- Šibensko-kninske županije u cijelosti

- dijela Zadarske županije: gradove Benkovac, Biograd na Moru, Nin i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Sali, Stankovci, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vrsi i Zemunik Donji.

1
Komentiraj

Članak 11.

X. izborna jedinica obuhvaća područja:

- Dubrovačko-neretvanske županije u cijelosti

- dijela Splitsko-dalmatinske županije: gradove Hvar, Imotski, Komiža, Makarska, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis i Vrgorac i općine Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Jelsa,  Lokvičići, Lovreć, Milna, Nerežišća, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac,  Pučišća, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepi, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci.

1
Komentiraj

Članak 12.

XI. izborna jedinica:

Zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

0
Komentiraj

Članak 13.

XII. izborna jedinica:

Izborna jedinica koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske u kojoj pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

 

0
Komentiraj

III. NAČIN ODREĐIVANJA PODRUČJA IZBORNIH JEDINICA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

0
Komentiraj

Članak 14.

(1) Osnova za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Osnova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem izbornih jedinica.

(3) Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od + - 5% od osnove iz stavka 1. i 2. ovoga članka sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

 

2
Komentiraj

Članak 15.

(1) Tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske.

(2) U slučaju ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od  + - 5% birača od osnove iz članka 14. ovoga Zakona tijelo iz stavka 1. ovoga članka o tome bez odgode obavještava Vladu Republike Hrvatske.

0
Komentiraj

Članak 16.

(1) Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskome saboru izvješća o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama.

(2) Izvješća iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se dva puta tijekom kalendarske godine i to na kraju I. i III. tromjesečja.

 

 

 

2
Komentiraj

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

0
Komentiraj

Članak 17.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 2. listopada 2023 .

 

0
Komentiraj

Članak 18.

Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99) prestaje važiti 1. listopada 2023.

 

0
Komentiraj

O B R A Z L O Ž E NJ E

 

0
Komentiraj

Uz članak 1.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se predmet uređenja ovoga Zakona.

 

0
Komentiraj

Uz članak 2.

 

            Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća I. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 3.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća II. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 4.

 

           Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća III. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 5.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća IV. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 6.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća V. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 7.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća VI. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 8.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća VII. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 9.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća VIII. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 10.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća IX. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 11.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se koja područja obuhvaća X. izborna jedinica.

 

0
Komentiraj

Uz članak 12.

 

Odredbom ovoga članka utvrđuje se da je XI. izborna jedinica zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

 

0
Komentiraj

Uz članak 13.

 

Odredbom ovoga članka se utvrđuje se da u XII. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. XII. izborna jedinica je jedna izborna jedinica koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.

 

0
Komentiraj

Uz članak 14.

 

Odredbama ovoga članka uređuje se osnova za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Navedena osnova propisuje se kao prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Navedena osnova utvrđuje se na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem izbornih jedinica. Propisuje se da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati više od + - 5% od osnove utvrđene ovim člankom, a sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Prilikom izrade Prijedloga zakona kao polazna vrijednost uzeti su podaci o broju birača upisanih u registar birača na dan 19. svibnja 2023. godine. Ukupan broj birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj upisan u registar birača na dan 19. svibnja 2023. je 3.646.636 koji podijeljen sa 10 izbornih jedinica daje osnovu od 364.663 birača te je broj birača u svakoj izbornoj jedinici sukladan rasponu od + - 5% od utvrđene osnove.

 

0
Komentiraj

Uz članak 15.

 

            Odredbama ovoga članka uređuju se pitanja koja se odnose na delimitaciju granica izbornih jedinica. Tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača je, sukladno članku 10. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne  novine“, br. 85/20 i 21/23), Ministarstvo pravosuđa i uprave te to tijelo prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske. Isto tako Ministarstvo pravosuđa i uprave u slučaju ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od + - 5% birača od zakonom utvrđene osnove za određivanje područja izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužno je o tome bez odgode obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.

 

0
Komentiraj

Uz članak 16.

 

            Odredbama ovoga članka uređuju se pitanja delimitacije granica izbornih jedinica na način da Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru kao nositelju zakonodavne vlasti izvješće o broju birača upisanih u registar birača te o broju birača po izbornim jedinicama, dva puta tijekom kalendarske godine i to na kraju I. i III. tromjesečja.

 

0
Komentiraj

Uz članak 17.

 

            Odredbom ovoga članka utvrđuje se stupanje na snagu ovoga Zakona. Imajuću u vidu da ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora prestaje važiti 1. listopada 2023., predlaže se da Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor stupi na snagu 2. listopada 2023.

 

0
Komentiraj

Uz članak 18.

 

            Odredbom ovoga članka navodi se da Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99) prestaje važiti 1. listopada 2023., a sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-4089/2020, U-I-3864/22 i U-I-7166/2022 kojom je taj Zakon ukinut i kojom je utvrđeno da ukinuti Zakon prestaje važiti 1. listopada 2023.

0
Komentiraj

Komentari

Odustani
qwe rtz
Odustani
Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor
Copyright © 2023 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.